POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

PREGLED SVIH USLUGA

Novosti

EUROPSKE INTEGRACIJE

Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji

> Popis kratica i pojmova

> Odnos RH i EU

> Interesi i prioriteti

> Pristup i metodologija

> Politički kriteriji

> Gospodarske prilagodbe

> Gospodarski trendovi

> Strukturne reforme

> Usklađivanje zakonodavstva

> Sloboda kretanja roba

> Sloboda kretanja radnika

> Sloboda pružanja usluga

> Sloboda kretanja kapitala

> Pravo trgovačkih društava

> Tržišno natjecanje i potpore

> Promet

> Carine

> Socijalna politika i zapošlja.

> Malo i srednje poduzetništvo

> Telekomunikacije i informac.

> Zaštita potrošača i zdravlja

> Pravosuđe, unutarnji poslovi

> Javna administracija

> Državna samouprava

> Komunikacijska strategija

> EU Dodatak A

> EU Dodatak B

 

> Sporazum o stabilizaciji

> Protokoli SSP

> Kronologija EU

> Institucije EU

> Izvori prava EU

> Pravni akti EU

> Financijske institucije

> Ministarstvo (MEI)

> Međunarodni ugovori

> Informacijski releji

> Baze podataka o EU

> EURO

 

Klikni za pregled priloga
> Pregled najvažnijih zakona

> Poslovni WEB katalog

> Trgovačko pravo

> EU Baza podataka

> Izrada Internet stranica


Google


WWW Poslovni Forum




KONTAKT PODACI ZA
Poslovni forum d.o.o.

Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima
Pitanja, narudžbe, savjeti...











POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


KRONOLOGIJA EUROPSKOG UJEDINJENJA


1950.
9. svibnja
Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova u svom govoru inspiriran zamislima Jean Monneta, predstavlja plan prema kojemu treba ujediniti proizvodnju ugljena i čelika Francuske i SR Njemačke u organizaciju, otvorenu za članstvo i drugim europskim zemljama.

1951.
18. travnja
Šest zemalja (Belgija, Luxembourg, Nizozemska, Italija, Njemačka i Francuska) potpisalo je u Parizu Ugovor o osnivanju europske zajednice za ugljen i čelik.

1952.
27. svibnja
U Parizu je potpisan ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice.

1954.
30. kolovoza
Francuska nacionalna skupština odbija ugovor o Europskoj obrambenoj zajednici.

od 20. do 23. listopada
U Parizu potpisani sporazumi koji su nastavak konferencije u Londonu: oni podrobnije određuju modalitete proširenja pakta u Bruxellesu od kojeg je kasnije nastala Zapadnoeuropska unija.
1955.
7. i 2. lipnja
Na konferenciji u Messini ministri vanjskih poslova šest zemalja, donose odluku o novoj fazi ujedinjenja, osnutkom Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.

1957.
25. ožujka
U Rimu su potpisani ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom).

1958.
7. siječnja
Rimski ugovori stupaju na snagu; Komisija europske ekonomske zajednice i Komisija euratoma počele su s radom u Bruxellesu.

1960.
4. siječnja
Potpisivanje konvencije u Stockholmu. Na inicijativu Velike Britanije, osnovano je Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA).

1962.
30. srpnja
Uvodi se zajednička agrarna politika.

1963.
14. siječnja
Na konferenciji za tisak predsjednik Francuske general Charles de Gaulle je izjavio da će Francuska odbiti pristup Velike Britanije Europskoj ekonomskoj zajednici.

20. srpnja
Potpisan je ugovor o pridruženju 18 afričkih zemalja Europskoj ekonomskoj zajednici.

1965.
8. travnja
Potpisan je ugovor o spajanju izvršnih tijela triju zajednica i o postavljanju zajedničkog vijeća i zajedničke komisije. Ugovor stupa na snagu 7. srpnja 7967. godine.

1966.
29. siječnja
Nakon tzv. »luksemburškog kompromisa« Francuska iznova sudjeluje u zasjedanjima Vijeća ministara, ali zauzvrat traži da u Vijeću ministara bude zadržano jednoglasno odlučivanje kada je riječ o »vitalnim interesima«.

1968.
7. srpnja
Osamnaest mjeseci prije nego što je bilo planirano, ukinute su unutarnje carine za industrijske proizvode; uvodi se zajednička carinska tarifa.

1969.
7. i 2. prosinca
Na sastanku na vrhu u Den Haagu čelnici država, tj. vlada prihvatili su odluku o dovršavanju prijelaznog perioda. Prihvatili su konačne odredbe zajedničke agrarne politike i dogovorili se o utemeljenju proračuna (budžeta) Zajednice.

1970.
22. travnja
U Luxembourgu je potpisan ugovor o progresivnom financiranju Zajednice iz zajedničkog proračuna. Ugovorom su Europskom parlamentu proširene ovlasti na budžet.

30. lipnja
U Luxembourgu su započeli pregovori o pristupanju četiri zemlje Uniji: Danske, Irske, Norveške i Velike Britanije.

1972.
22. siječnja
U Bruxellesu je potpisan ugovor o pristupanju novih članica Europskoj ekonomskoj zajednici: Danske, Velike Britanije, Norveške i Irske.

24. travnja
Šestorica uvode Europski monetarni sistem (tzv. »monetarnu zmiju«). Maksimalna nestabilnost valutnih tečajeva ne smije biti više od ± 2,25%.

1973.
7. siječnja
Danska, Irska i Velika Britanija pristupile su Europskoj ekonomskoj zajednici (u Norveškoj je proveden referendum na kojem su se građani izjasnili protiv pristupanja Zajednici).

1974.
9. i 10. prosinca
Na sastanku na vrhu u Parizu devet čelnika država, odnosno vlada, odlučuju da se Europsko vijeće (summit) sastaje tri puta godišnje. Donesena je i odluka o neposrednim izborima za Europski parlament i o osnutku Europskog fonda za regionalni razvoj.

1975.
28. veljače
U Lomeu je potpisana konvencija (Lome l) između Zajednice i 46 afričkih država, država Kariba i Pacifika.

22. srpnja
Potpisan je ugovor o proširenju budžetarnih ovlaštenja Europskog parlamenta i osnivanju Europskog odbora revizora. Ugovor stupa na snagu 1. lipnja 1977. godine.

1978.
6. i 7. srpnja
Na sastanku u Bremenu, Francuska i Savezna Republika Njemačka predlažu stvaranje Europskog monetarnog sustava koji bi trebao zamijeniti Europski monetarni sistem

1979.
13. ožujka
Europski monetarni sistem stupa na snagu.

28. svibnja
Potpisan je ugovor o pristupanju Grčke, Europskoj zajednici.

7. do 10. lipnja
Prvi put su, u devet država članica na općim i tajnim izborima, birani poslanici Europskog parlamenta (410 poslanika).

31. listopada
U Lomeu je potpisana druga konvencija (Lome II) između Europske ekonomske zajednice i 58 država Afrike, Karipskog prostora i Pacifika.

1981.
7. siječnja
Grčka je pristupila Zajednici.

1984.
28. veljače
Vijeće ministara je prihvatilo program »Esprit« - program strategije europskog istraživanja i razvoja na području informatičke tehnologije.

14. i 17. lipnja
Provedeni su drugi izbori za Europski parlament.

8. prosinca
U Togou je potpisana treća konvencija (Lome III) između Europske ekonomske zajednice i 66 zemalja Afrike, Kariba i Pacifika.

1985.
siječanj
Jacques Delors je imenovan predsjednikom Komisije europske zajednice.

od 2. do 4. prosinca
Na zasjedanju Europskog vijeća u Luxembourgu Desetorica donose odluku o reviziji Rimskih ugovora i poticanju europskog ujedinjenja Jedinstvenim europskim aktom.

1986.
7. siječnja
Španjolska i Portugal službeno su pristupili Europskoj zajednici.

17. i 18. veljače
U Luxembourgu je potpisan Jedinstveni europski akt.

1987.
14. travnja
Turska je zatražila članstvo u Europskoj uniji.

7. srpnja
Na snagu stupa Jedinstveni europski akt.

27. listopada
Zapadnoeuropska unija prihvaća zajedničku sigurnosnu platformu u Den Haagu.

1988.
veljača
Reforma financiranja politika Europske ekonomske zajednice. Višegodišnje planiranje troškova za razdoblje od 1988. do 1992. Reforma strukturnih fondova.

1989.
siječanj
Mandat predsjednika Komisije europske zajednice Jacques Delorsa produžuje se na slijedeće četiri godine.

od 15. do 18. lipnja
Europski parlament bira se treći put na općim neposrednim izborima.

17. srpnja
Austrija je zatražila članstvo u Europskoj zajednici.

9. studenog
Pad zida u Berlinu.

9. prosinca
Na zasjedanju Europskog vijeća u Strassbourgu prihvaćena je odluka o sazivanju međuvladine konferencije zemalja članica.

15. prosinca
U Lomeu je potpisana četvrta konvencija (Lome IV) između Europske ekonomske zajednice i zemalja AKP (Afrike, Kariba i Pacifika).

1990.
29. svibnja
Potpisani su ugovori o osnivanju Europske banke za obnovu i razvitak.

19. lipnja
Potpisan je sporazum iz Schengena.

4. i 16. srpnja
Malta i Cipar zatražile su članstvo u Zajednici.

3. listopada
Stupa na snagu ugovor o ujedinjenju Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike.

14. prosinca
U Rimu je otvorena konferencija vlada o ekonomskoj, monetarnoj i političkoj uniji.

1991.
7. srpnja
Švedska zatražila članstvo u Zajednici.

27. listopada
Potpisan je sporazum o uspostavljanju ekonomskog prostora, koji povezuje zemlje Zajednice s njihovim zapadnoeuropskim susjedima.

9. i 10. prosinca
Zasjedanje Europskog vijeća u Maastrichtu.

1992.
7. veljače
U Maastrichtu je potpisan ugovor o Europskoj uniji.

18. ožujka
Finska je zatražila članstvo u Uniji.

25. ožujka
Norveška je zatražila članstvo u Uniji.

2. svibnja
U Portu je potpisan ugovor o zajedničkom europskom ekonomskom prostoru.

2. lipnja
Nakon provedenog referenduma, Danska odbija Ugovor iz Maastrichta.

20. lipnja
Nakon provedenog referenduma, Irska potvrđuje Ugovor iz Maastrichta.

20. rujna
Nakon provedenog referenduma, Francuska odobrava Ugovor iz Maastrichta.

11. i 12. prosinca
Zasjedanje Europskog vijeća u Edinburgu.

1993.
7. siječnja
Stupaju na snagu odredbe Bijele knjige o jedinstvenom tržištu.

18. svibnja
Proveden drugi referendum u Danskoj: prihvaćanje Ugovora iz Maastrichta.

7. studenog
Ugovor iz Maastrichta stupa na snagu.

1994.
1. siječnja 1994.
Druga faza ostvarenja Europske monetarne unije (razdoblje tranzicije)
- osnivanje Europskog monetarnog instituta u Frankfurtu
- jačanje mjera za koordinaciju ekonomskih politika na europskoj razini
- borba protiv prekomjernih deficita; politika ekonomske konvergencije država članica
- neovisnost središnjih nacionalnih banaka

7. travnja
Mađarska zatražila članstvo u Uniji.

8. travnja
Poljska zatražila članstvo u Uniji.

15. travnja
Potpisivanje akata Urugvajske runde GATT-a u Marrakeshu.

9.i 12. lipnja
Četvrti put provedeni neposredni opći izbori za Europski parlament. Referendum proveden u Austriji, potvrđuje ugovor o pristupanju Austrije Uniji.

24. i 25. lipnja
Zasjedanje Europskog parlamenta na Krfu. Austrija, Finska, Norveška i Švedska potpisuju ugovore o pristupanju Uniji.

16. listopada
Nakon provedenog referenduma, Finska prihvaća članstvo u EU.

13. studenog
Nakon provedenog referenduma, Švedska prihvaća članstvo u EU.

27. i 28. studenog
Norveška, nakon provedenog referenduma, odbija članstvo u EU.

9. prosinca
Zasjedanje Europskog vijeća u Essenu.

1995.
7. siječnja
Austrija, Finska i Švedska postaju punopravne članice EU.

23. siječnja
Nova Komisija, na čelu sa Jacquesom Santerom, stupa na dužnost (1995-2000).

26. ožujka
Na snagu stupa Sporazum iz Schengena.

2. lipnja
Grupa zadužena za organizaciju nove konferencije između vlada država članica, a na temu revizije ugovora, održava svoje prvo zasjedanje.

12. lipnja
Potpisani sporazumi s Estonijom, Litvom i Letonijom.

22. lipnja
Rumunjska zatražila članstvo u EU.

26. i 27. lipnja
Zasjeda Europsko vijeće u Cannesu. Grupa za reviziju ugovora je dobila nalog za početak priprema međuvladine konferencije.

27. lipnja
Slovačka zatražila članstvo u EU.

27. listopada
Litva zatražila članstvo u EU.

24. studenog
Estonija zatražila članstvo u EU.

27. i 28. studenog
Održana Euro-mediteranska konferencija u Barceloni.

8. prosinca
Letonija zatražila članstvo u EU.

14. prosinca
Bugarska zatražila članstvo u EU.

15. i 16. prosinca
Održano zasjedanje Europskog vijeća u Madridu.
- prihvaćanje naziva "euro";
- utvrđenje tehničke provedbe uvođenja eura i kalendara prijelaza na jedinstvenu valutu


1996.
16. siječnja
Slovenija zatražila članstvo u EU.

17. siječnja
Republika Češka zatražila članstvo u EU.

29. ožujka
Za vrijeme zasjedanja Europskog vijeća u Torinu, otvorena međuvladina konferencija.

21. i 22. lipnja
Održano zasjedanje Europskog vijeća u Firenci.

13. i 14. prosinca
Održano zasjedanje Europskog vijeća u Dublinu:
- prihvaćanje sporazuma o budžetarnoj stabilnosti i uravnoteženom ekonomskom rastu
- pravni status eura


1997.
17. veljače
Jacques Delors drži govor o BSE (»kravljem ludilu«) za vrijeme zasjedanja Europskog parlamenta.

16. i 17. lipnja
Zasjedanje Europskog vijeća u Amsterdamu:
- potvrda sporazuma o budžetarnoj stabilnosti i uravnoteženom ekonomskom rastu
- prihvaćanje odredbi o pravnom statutu eura
- rezolucija o Europskoj monetarnoj uniji (multilateralni nadzor). Razjašnjeni Članci 109 i 109b (politika valutnih tečaja i predstavljanje Unije na međunarodnoj razini)


16. srpnja
Agenda 2000 predstavljena Europskom parlamentu.

2. listopada
»Konsolidiran i« ugovor potpisan u Amsterdamu.

20. i 27. studenog
Sastanak na temu zapošljavanja održan u
Luxembourgu.
72. / 73. prosinca
Održano zasjedanje Europskog vijeća u Luxembourgu.

1998.
7. siječnja
Velika Britanija preuzima predsjedanje Unijom.

30. ožujka
Počeo je proces pristupanja 10 država srednje i istočne Europe i Cipra u EU. Bilateralne međuvladine konferencije održane s Ciprom, Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom Republikom i Slovenijom.

31. ožujka
Schengen: ukinuće imigracijske kontrole na talijanskim graničnim prijelazima.

1. i 2. svibnja
Europsko vijeće određuje popis država koje uvode jedinstvenu valutu na osnovi kriterija konvergencije
- traženo je očitovanje Europskog parlamenta
- uspostavljeni su čvrsti valutni tečajevi
- uspostavljena Europska središnja banka, imenovan njezin izvršni odbor, započelo štampanje novca

od 7. do 3. svibnja
Zasjedanje ministara financija država članica i Europskog vijeća. Donesena odluka da zemlje članice Unije uđu u treću fazu europske monetarne Unije.

15. i 16. lipnja
Europsko vijeće zasjeda u Cardiffu.

7. srpnja
Austrija preuzela predsjedanje Unijom.

1999.
1. siječanja
Treća faza Europske monetarne unije
- euro postaje pravno valjanom valutom
- banke i poduzeća prelaze na poslovanje eurom

7. siječnja
Njemačka preuzela predsjedanje Unijom.

Proljeće
Europski izbori.

7. srpnja
Finska preuzima predsjedanje Unijom.

7. prosinca
Grčka ulazi u Schengensku zonu.

2000.
7. siječnja
Portugal preuzima predsjedanje Unijom.

7. srpnja
Francuska preuzima predsjedanje Unijom.

2001.
5. prosinca
Hrvatski sabor ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

12. prosinca
Europski parlament ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

2002.
1. siječnja
U opticaj ulaze novčanice i kovanice eura.

28. siječnja
Vijeće ministara Europske unije potvrdilo Privremeni sporazum između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

21. veljače
Austrija ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

17. travnja
Irska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

30. travnja
Danska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

7. srpnja
Iz opticaja se povlače nacionalne valute država članica Europske Unije.

12. srpnja
Njemačka ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

10. rujna
Nizozemska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

19. rujna
Španjolska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

2003.
16. siječnja 2003.
Francuska Nacionalna skupština usvojila Nacrt zakona o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

14. veljače 2003.
Švedska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

20. veljače 2003.
Belgijski Senat jednoglasno izglasao Prijedlog zakona o prihvaćanju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

3. lipnja 2003.
Luxembourg ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

5. lipnja 2003.
Grčka ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske

1. srpnja 2003.
Portugal ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske