 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||
   EUROPSKE INTEGRACIJE  Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji > Popis kratica i pojmova > Odnos RH i EU > Interesi i prioriteti > Pristup i metodologija > Politički kriteriji > Gospodarske prilagodbe > Gospodarski trendovi > Strukturne reforme > Usklađivanje zakonodavstva > Sloboda kretanja roba > Sloboda kretanja radnika > Sloboda pružanja usluga > Sloboda kretanja kapitala > Pravo trgovačkih društava > Tržišno natjecanje i potpore > Promet > Carine > Socijalna politika i zapošlja. > Malo i srednje poduzetništvo > Telekomunikacije i informac. > Zaštita potrošača i zdravlja > Pravosuđe, unutarnji poslovi > Javna administracija > Državna samouprava > Komunikacijska strategija > EU Dodatak A > EU Dodatak B  > Sporazum o stabilizaciji > Protokoli SSP > Kronologija EU > Institucije EU > Izvori prava EU > Pravni akti EU > Financijske institucije > Ministarstvo (MEI) > Međunarodni ugovori > Informacijski releji > Baze podataka o EU > EURO 
 
> Pregled najvažnijih zakona > Poslovni WEB katalog > Trgovačko pravo > EU Baza podataka > Izrada Internet stranica KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Pitanja, narudžbe, savjeti... IZRADA WEB STRANICA Putem vlastitih web stranica možete pružiti brzu i detaljnu informaciju o Vašem poduzeću ili obrtu, proizvodima i uslugama. Obraćate se novim potencijalnim kupcima i kvalitetnije komunicirate sa svim postojećim, povećavate bazu dobavljača, dobivate pristup tržištima i segmentima koji su Vam dosad bili nedostupni - ukratko, poboljšavate svoje poslovanje i otvarate nove poslovne mogućnosti. CMS su internet stranice sa administracijom putem koje možete uvijek samostalno dodavati i ažurirati sadržaj bez ikakvih dodatnih troškova, objavljivati neograničeni broj tekstova... Što je to administracija? Administracija znači da uz pomoć lozinke imate pristup u te stranice, kao što imate i pristup na Facebook ili Gmail. CMS plaćate samo jednom, cijena CMS-a ne ovisi o tome koliko ćete objaviti članaka. Možete objaviti na stotine i tisuće članaka, sve bez ikakvog dodatnog plaćanja kao što bi vam naplaćivali po broju stranica (članaka) da vam rade stranice onako kako su se nekada radile, a što nažalost većina i još danas nudi. CMS Web Express odlikuje jednostavna promjena ili dorada dizajna, jednostavnost unosa i ažuriranja sadržaja. Na svojim CMS web stranicama možete imati i više tematskih cjelina i svakoj toj tematskoj cjelini možete zadati drugačiji dizajn. Dakle, niti sve pojedinačne web stranice unutar vašeg web portala ne moraju izgledati isto. Različitom slikom u zaglavlju web stranica, drugačijom bojom pozadine ili drugačijom bojom fonta možete vaše tematske cjeline učiniti prepoznatljivijima i olakšava snalaženje korisnika.
|
 |
 KRONOLOGIJA EUROPSKOG UJEDINJENJA 1950. 9. svibnja Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova u svom govoru inspiriran zamislima Jean Monneta, predstavlja plan prema kojemu treba ujediniti proizvodnju ugljena i čelika Francuske i SR Njemačke u organizaciju, otvorenu za članstvo i drugim europskim zemljama. 1951. 18. travnja Šest zemalja (Belgija, Luxembourg, Nizozemska, Italija, Njemačka i Francuska) potpisalo je u Parizu Ugovor o osnivanju europske zajednice za ugljen i čelik. 1952. 27. svibnja U Parizu je potpisan ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice. 1954. 30. kolovoza Francuska nacionalna skupština odbija ugovor o Europskoj obrambenoj zajednici. od 20. do 23. listopada U Parizu potpisani sporazumi koji su nastavak konferencije u Londonu: oni podrobnije određuju modalitete proširenja pakta u Bruxellesu od kojeg je kasnije nastala Zapadnoeuropska unija. 1955. 7. i 2. lipnja Na konferenciji u Messini ministri vanjskih poslova šest zemalja, donose odluku o novoj fazi ujedinjenja, osnutkom Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju. 1957. 25. ožujka U Rimu su potpisani ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). 1958. 7. siječnja Rimski ugovori stupaju na snagu; Komisija europske ekonomske zajednice i Komisija euratoma počele su s radom u Bruxellesu. 1960. 4. siječnja Potpisivanje konvencije u Stockholmu. Na inicijativu Velike Britanije, osnovano je Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA). 1962. 30. srpnja Uvodi se zajednička agrarna politika. 1963. 14. siječnja Na konferenciji za tisak predsjednik Francuske general Charles de Gaulle je izjavio da će Francuska odbiti pristup Velike Britanije Europskoj ekonomskoj zajednici. 20. srpnja Potpisan je ugovor o pridruženju 18 afričkih zemalja Europskoj ekonomskoj zajednici. 1965. 8. travnja Potpisan je ugovor o spajanju izvršnih tijela triju zajednica i o postavljanju zajedničkog vijeća i zajedničke komisije. Ugovor stupa na snagu 7. srpnja 7967. godine. 1966. 29. siječnja Nakon tzv. »luksemburškog kompromisa« Francuska iznova sudjeluje u zasjedanjima Vijeća ministara, ali zauzvrat traži da u Vijeću ministara bude zadržano jednoglasno odlučivanje kada je riječ o »vitalnim interesima«. 1968. 7. srpnja Osamnaest mjeseci prije nego što je bilo planirano, ukinute su unutarnje carine za industrijske proizvode; uvodi se zajednička carinska tarifa. 1969. 7. i 2. prosinca Na sastanku na vrhu u Den Haagu čelnici država, tj. vlada prihvatili su odluku o dovršavanju prijelaznog perioda. Prihvatili su konačne odredbe zajedničke agrarne politike i dogovorili se o utemeljenju proračuna (budžeta) Zajednice. 1970. 22. travnja U Luxembourgu je potpisan ugovor o progresivnom financiranju Zajednice iz zajedničkog proračuna. Ugovorom su Europskom parlamentu proširene ovlasti na budžet. 30. lipnja U Luxembourgu su započeli pregovori o pristupanju četiri zemlje Uniji: Danske, Irske, Norveške i Velike Britanije. 1972. 22. siječnja U Bruxellesu je potpisan ugovor o pristupanju novih članica Europskoj ekonomskoj zajednici: Danske, Velike Britanije, Norveške i Irske. 24. travnja Šestorica uvode Europski monetarni sistem (tzv. »monetarnu zmiju«). Maksimalna nestabilnost valutnih tečajeva ne smije biti više od ± 2,25%. 1973. 7. siječnja Danska, Irska i Velika Britanija pristupile su Europskoj ekonomskoj zajednici (u Norveškoj je proveden referendum na kojem su se građani izjasnili protiv pristupanja Zajednici). 1974. 9. i 10. prosinca Na sastanku na vrhu u Parizu devet čelnika država, odnosno vlada, odlučuju da se Europsko vijeće (summit) sastaje tri puta godišnje. Donesena je i odluka o neposrednim izborima za Europski parlament i o osnutku Europskog fonda za regionalni razvoj. 1975. 28. veljače U Lomeu je potpisana konvencija (Lome l) između Zajednice i 46 afričkih država, država Kariba i Pacifika. 22. srpnja Potpisan je ugovor o proširenju budžetarnih ovlaštenja Europskog parlamenta i osnivanju Europskog odbora revizora. Ugovor stupa na snagu 1. lipnja 1977. godine. 1978. 6. i 7. srpnja Na sastanku u Bremenu, Francuska i Savezna Republika Njemačka predlažu stvaranje Europskog monetarnog sustava koji bi trebao zamijeniti Europski monetarni sistem 1979. 13. ožujka Europski monetarni sistem stupa na snagu. 28. svibnja Potpisan je ugovor o pristupanju Grčke, Europskoj zajednici. 7. do 10. lipnja Prvi put su, u devet država članica na općim i tajnim izborima, birani poslanici Europskog parlamenta (410 poslanika). 31. listopada U Lomeu je potpisana druga konvencija (Lome II) između Europske ekonomske zajednice i 58 država Afrike, Karipskog prostora i Pacifika. 1981. 7. siječnja Grčka je pristupila Zajednici. 1984. 28. veljače Vijeće ministara je prihvatilo program »Esprit« - program strategije europskog istraživanja i razvoja na području informatičke tehnologije. 14. i 17. lipnja Provedeni su drugi izbori za Europski parlament. 8. prosinca U Togou je potpisana treća konvencija (Lome III) između Europske ekonomske zajednice i 66 zemalja Afrike, Kariba i Pacifika. 1985. siječanj Jacques Delors je imenovan predsjednikom Komisije europske zajednice. od 2. do 4. prosinca Na zasjedanju Europskog vijeća u Luxembourgu Desetorica donose odluku o reviziji Rimskih ugovora i poticanju europskog ujedinjenja Jedinstvenim europskim aktom. 1986. 7. siječnja Španjolska i Portugal službeno su pristupili Europskoj zajednici. 17. i 18. veljače U Luxembourgu je potpisan Jedinstveni europski akt. 1987. 14. travnja Turska je zatražila članstvo u Europskoj uniji. 7. srpnja Na snagu stupa Jedinstveni europski akt. 27. listopada Zapadnoeuropska unija prihvaća zajedničku sigurnosnu platformu u Den Haagu. 1988. veljača Reforma financiranja politika Europske ekonomske zajednice. Višegodišnje planiranje troškova za razdoblje od 1988. do 1992. Reforma strukturnih fondova. 1989. siječanj Mandat predsjednika Komisije europske zajednice Jacques Delorsa produžuje se na slijedeće četiri godine. od 15. do 18. lipnja Europski parlament bira se treći put na općim neposrednim izborima. 17. srpnja Austrija je zatražila članstvo u Europskoj zajednici. 9. studenog Pad zida u Berlinu. 9. prosinca Na zasjedanju Europskog vijeća u Strassbourgu prihvaćena je odluka o sazivanju međuvladine konferencije zemalja članica. 15. prosinca U Lomeu je potpisana četvrta konvencija (Lome IV) između Europske ekonomske zajednice i zemalja AKP (Afrike, Kariba i Pacifika). 1990. 29. svibnja Potpisani su ugovori o osnivanju Europske banke za obnovu i razvitak. 19. lipnja Potpisan je sporazum iz Schengena. 4. i 16. srpnja Malta i Cipar zatražile su članstvo u Zajednici. 3. listopada Stupa na snagu ugovor o ujedinjenju Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike. 14. prosinca U Rimu je otvorena konferencija vlada o ekonomskoj, monetarnoj i političkoj uniji. 1991. 7. srpnja Švedska zatražila članstvo u Zajednici. 27. listopada Potpisan je sporazum o uspostavljanju ekonomskog prostora, koji povezuje zemlje Zajednice s njihovim zapadnoeuropskim susjedima. 9. i 10. prosinca Zasjedanje Europskog vijeća u Maastrichtu. 1992. 7. veljače U Maastrichtu je potpisan ugovor o Europskoj uniji. 18. ožujka Finska je zatražila članstvo u Uniji. 25. ožujka Norveška je zatražila članstvo u Uniji. 2. svibnja U Portu je potpisan ugovor o zajedničkom europskom ekonomskom prostoru. 2. lipnja Nakon provedenog referenduma, Danska odbija Ugovor iz Maastrichta. 20. lipnja Nakon provedenog referenduma, Irska potvrđuje Ugovor iz Maastrichta. 20. rujna Nakon provedenog referenduma, Francuska odobrava Ugovor iz Maastrichta. 11. i 12. prosinca Zasjedanje Europskog vijeća u Edinburgu. 1993. 7. siječnja Stupaju na snagu odredbe Bijele knjige o jedinstvenom tržištu. 18. svibnja Proveden drugi referendum u Danskoj: prihvaćanje Ugovora iz Maastrichta. 7. studenog Ugovor iz Maastrichta stupa na snagu. 1994. 1. siječnja 1994. Druga faza ostvarenja Europske monetarne unije (razdoblje tranzicije) - osnivanje Europskog monetarnog instituta u Frankfurtu - jačanje mjera za koordinaciju ekonomskih politika na europskoj razini - borba protiv prekomjernih deficita; politika ekonomske konvergencije država članica - neovisnost središnjih nacionalnih banaka 7. travnja Mađarska zatražila članstvo u Uniji. 8. travnja Poljska zatražila članstvo u Uniji. 15. travnja Potpisivanje akata Urugvajske runde GATT-a u Marrakeshu. 9.i 12. lipnja Četvrti put provedeni neposredni opći izbori za Europski parlament. Referendum proveden u Austriji, potvrđuje ugovor o pristupanju Austrije Uniji. 24. i 25. lipnja Zasjedanje Europskog parlamenta na Krfu. Austrija, Finska, Norveška i Švedska potpisuju ugovore o pristupanju Uniji. 16. listopada Nakon provedenog referenduma, Finska prihvaća članstvo u EU. 13. studenog Nakon provedenog referenduma, Švedska prihvaća članstvo u EU. 27. i 28. studenog Norveška, nakon provedenog referenduma, odbija članstvo u EU. 9. prosinca Zasjedanje Europskog vijeća u Essenu. 1995. 7. siječnja Austrija, Finska i Švedska postaju punopravne članice EU. 23. siječnja Nova Komisija, na čelu sa Jacquesom Santerom, stupa na dužnost (1995-2000). 26. ožujka Na snagu stupa Sporazum iz Schengena. 2. lipnja Grupa zadužena za organizaciju nove konferencije između vlada država članica, a na temu revizije ugovora, održava svoje prvo zasjedanje. 12. lipnja Potpisani sporazumi s Estonijom, Litvom i Letonijom. 22. lipnja Rumunjska zatražila članstvo u EU. 26. i 27. lipnja Zasjeda Europsko vijeće u Cannesu. Grupa za reviziju ugovora je dobila nalog za početak priprema međuvladine konferencije. 27. lipnja Slovačka zatražila članstvo u EU. 27. listopada Litva zatražila članstvo u EU. 24. studenog Estonija zatražila članstvo u EU. 27. i 28. studenog Održana Euro-mediteranska konferencija u Barceloni. 8. prosinca Letonija zatražila članstvo u EU. 14. prosinca Bugarska zatražila članstvo u EU. 15. i 16. prosinca Održano zasjedanje Europskog vijeća u Madridu. - prihvaćanje naziva "euro"; - utvrđenje tehničke provedbe uvođenja eura i kalendara prijelaza na jedinstvenu valutu 1996. 16. siječnja Slovenija zatražila članstvo u EU. 17. siječnja Republika Češka zatražila članstvo u EU. 29. ožujka Za vrijeme zasjedanja Europskog vijeća u Torinu, otvorena međuvladina konferencija. 21. i 22. lipnja Održano zasjedanje Europskog vijeća u Firenci. 13. i 14. prosinca Održano zasjedanje Europskog vijeća u Dublinu: - prihvaćanje sporazuma o budžetarnoj stabilnosti i uravnoteženom ekonomskom rastu - pravni status eura 1997. 17. veljače Jacques Delors drži govor o BSE (»kravljem ludilu«) za vrijeme zasjedanja Europskog parlamenta. 16. i 17. lipnja Zasjedanje Europskog vijeća u Amsterdamu: - potvrda sporazuma o budžetarnoj stabilnosti i uravnoteženom ekonomskom rastu - prihvaćanje odredbi o pravnom statutu eura - rezolucija o Europskoj monetarnoj uniji (multilateralni nadzor). Razjašnjeni Članci 109 i 109b (politika valutnih tečaja i predstavljanje Unije na međunarodnoj razini) 16. srpnja Agenda 2000 predstavljena Europskom parlamentu. 2. listopada »Konsolidiran i« ugovor potpisan u Amsterdamu. 20. i 27. studenog Sastanak na temu zapošljavanja održan u Luxembourgu. 72. / 73. prosinca Održano zasjedanje Europskog vijeća u Luxembourgu. 1998. 7. siječnja Velika Britanija preuzima predsjedanje Unijom. 30. ožujka Počeo je proces pristupanja 10 država srednje i istočne Europe i Cipra u EU. Bilateralne međuvladine konferencije održane s Ciprom, Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom Republikom i Slovenijom. 31. ožujka Schengen: ukinuće imigracijske kontrole na talijanskim graničnim prijelazima. 1. i 2. svibnja Europsko vijeće određuje popis država koje uvode jedinstvenu valutu na osnovi kriterija konvergencije - traženo je očitovanje Europskog parlamenta - uspostavljeni su čvrsti valutni tečajevi - uspostavljena Europska središnja banka, imenovan njezin izvršni odbor, započelo štampanje novca od 7. do 3. svibnja Zasjedanje ministara financija država članica i Europskog vijeća. Donesena odluka da zemlje članice Unije uđu u treću fazu europske monetarne Unije. 15. i 16. lipnja Europsko vijeće zasjeda u Cardiffu. 7. srpnja Austrija preuzela predsjedanje Unijom. 1999. 1. siječanja Treća faza Europske monetarne unije - euro postaje pravno valjanom valutom - banke i poduzeća prelaze na poslovanje eurom 7. siječnja Njemačka preuzela predsjedanje Unijom. Proljeće Europski izbori. 7. srpnja Finska preuzima predsjedanje Unijom. 7. prosinca Grčka ulazi u Schengensku zonu. 2000. 7. siječnja Portugal preuzima predsjedanje Unijom. 7. srpnja Francuska preuzima predsjedanje Unijom. 2001. 5. prosinca Hrvatski sabor ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 12. prosinca Europski parlament ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 2002. 1. siječnja U opticaj ulaze novčanice i kovanice eura. 28. siječnja Vijeće ministara Europske unije potvrdilo Privremeni sporazum između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 21. veljače Austrija ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 17. travnja Irska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 30. travnja Danska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 7. srpnja Iz opticaja se povlače nacionalne valute država članica Europske Unije. 12. srpnja Njemačka ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 10. rujna Nizozemska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 19. rujna Španjolska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 2003. 16. siječnja 2003. Francuska Nacionalna skupština usvojila Nacrt zakona o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 14. veljače 2003. Švedska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 20. veljače 2003. Belgijski Senat jednoglasno izglasao Prijedlog zakona o prihvaćanju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 3. lipnja 2003. Luxembourg ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 5. lipnja 2003. Grčka ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske 1. srpnja 2003. Portugal ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njenih država članica i Republike Hrvatske |
|||||||||||||