POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

PREGLED SVIH USLUGA

Novosti

EUROPSKE INTEGRACIJE

Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji

> Popis kratica i pojmova

> Odnos RH i EU

> Interesi i prioriteti

> Pristup i metodologija

> Politički kriteriji

> Gospodarske prilagodbe

> Gospodarski trendovi

> Strukturne reforme

> Usklađivanje zakonodavstva

> Sloboda kretanja roba

> Sloboda kretanja radnika

> Sloboda pružanja usluga

> Sloboda kretanja kapitala

> Pravo trgovačkih društava

> Tržišno natjecanje i potpore

> Promet

> Carine

> Socijalna politika i zapošlja.

> Malo i srednje poduzetništvo

> Telekomunikacije i informac.

> Zaštita potrošača i zdravlja

> Pravosuđe, unutarnji poslovi

> Javna administracija

> Državna samouprava

> Komunikacijska strategija

> EU Dodatak A

> EU Dodatak B

 

> Sporazum o stabilizaciji

> Protokoli SSP

> Kronologija EU

> Institucije EU

> Izvori prava EU

> Pravni akti EU

> Financijske institucije

> Ministarstvo (MEI)

> Međunarodni ugovori

> Informacijski releji

> Baze podataka o EU

> EURO

 

Klikni za pregled priloga
> Pregled najvažnijih zakona

> Poslovni WEB katalog

> Trgovačko pravo

> EU Baza podataka

> Izrada Internet stranica


Google


WWW Poslovni Forum




KONTAKT PODACI ZA
Poslovni forum d.o.o.

Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima
Pitanja, narudžbe, savjeti...











POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


JAČANJE ADMINISTRATIVNE SPOSOBNOSTI


POGLAVLJE VII


7.1 SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE I LOKALNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE


7.1.1. Sustav državne uprave


7.1.1.1. Tijela državne uprave


Sustav državne uprave u Republici Hrvatskoj u osnovi je reguliran Zakonom o sustavu državne uprave. Pojedina specifična pitanja uređena su posebnim zakonima. Prema odredbama Zakona o sustavu državne uprave, poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje provedbenih propisa, obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi.

Poslove državne uprave u pravilu obavljaju tijela državne uprave, koja mogu biti središnja tijela državne uprave i tijela državne uprave u županijama. Središnja su tijela državne uprave ministarstva i državne upravne organizacije koje se mogu ustrojiti kao zavodi, uprave i ravnateljstva. Tijela državne uprave u županijama (područna tijela državne uprave) su uredi državne uprave i to po jedan u svakoj županiji.

Ako se svi poslovi iz djelokruga središnjeg tijela državne uprave ne mogu obaviti u njegovu sjedištu, ustrojavaju se područne jedinice.

Djelokrug ministarstva i državnih upravnih organizacija i njihov broj uređuju se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija.
Prema odredbama tog Zakona



Ministarstva jesu:

Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo za europske integracije, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo kulture, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i tehnologije.



Državne upravne organizacije jesu:

Državna geodetska uprava, Državna uprava za vode, Državni hidrometeorološki zavod, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Državni zavod za statistiku, Državni inspektorat.


U širem smislu poslove državne uprave i stručne poslove vezane uz državnu upravu obavljaju i uredi Vlade, agencije i komisije te pravne osobe s javnim ovlastima.


Uredi Vlade, agencije i komisije mogu se ustrojiti temeljem Zakona o Vladi.


Uredi Vlade Republike Hrvatske jesu:

Ured za odnose s javnošću, Ured za zakonodavstvo, Ured za nacionalne manjine, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH, Ured za provođenje projekta sukcesije, Ured za državnu imovinu, Ured za suradnju s međunarodnim institucijama, Ured za strategiju razvitka RH, Ured za suradnju s međunarodnim sudom i Međunarodnim kaznenim sudovima, Ured za internetizaciju, Ured za udruge, Ured zastupnika Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Ured Vlade za zatočene i nestale, Ured za ljudska prava, Ured za socijalno partnerstvo, Ured za protokol Vlade RH, Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, Ured za unutarnji nadzor.


Najvažnije agencije i komisije Vlade Republike Hrvatske jesu:

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Hrvatska garancijska agencija, Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, Komisija za vrijednosne papire RH, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, Središnja depozitarna agencija.


Temeljem odredaba posebnih zakona, pravnim osobama s javnim ovlastima može se zakonom povjeriti obavljanje poslova s javnim ovlastima.


Najvažnije pravne osobe s javnim ovlastima jesu:

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Financijska agencija, Hrvatski fond za privatizaciju, Fond za naknadu oduzete imovine, Hrvatski hidrografski institut, Hrvatski centar za razminiranje, Državni ured za reviziju, Fond za regionalni razvoj.


Vlada Republike Hrvatske, kao nositelj izvršne vlasti, odgovorna je za koordinaciju i unutarnje ustrojstvo svih tijela državne uprave. Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave institucionalno je odgovorno za nadzor nad provođenjem propisa kojima se regulira ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave.


Pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave postoje tri ustrojstvene jedinice koje se bave pitanjima vezanim uz funkcioniranje državne uprave:

Uprava za sustav državne uprave i službeničke odnose

Uprava za lokalnu samoupravu i

Uprava za poslove opće uprave.



7.1.2. Tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave


Ustavnim opredjeljenjima Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine, prihvaćanjem načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, utvrđivanjem mjerila za osnivanje i ustrojstvo općina i gradova, kao jedinica lokalne samouprave, i županija, kao jedinica lokalne samouprave i uprave, Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine i Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 1992. te provedbom prvih višestranačkih izbora 1993. godine stvoren je pravni okvir za razvoj lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.


Nakon izbornih promjena 2001. godine, novim ustavnim promjenama nastavljen je postupak usklađivanja pravnog sustava s ciljem stvaranja boljih pretpostavki za razvoj lokalne samouprave odnosno njezinu sve većem osamostaljivanju.


Pravo na lokalnu samoupravu prema ovim ustavnim promjenama ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.


Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu. Prihodi moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom, a država je dužna pomagati financijski slabije jedinice u skladu sa zakonom.


Na temelju navedenih ustavnih opredjeljenja o samostalnosti i ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustrojstvo tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoupravni djelokrug, teritorijalno ustrojstvo, izborni sustav i financiranje ovih jedinica uređuje se sljedećim zakonima:

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj

Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zakonom o Gradu Zagrebu

Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave.



Općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave i županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave osnivaju se prema kriterijima utvrđenim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a područje, naziv i sjedište tih jedinica, postupak osnivanja novih jedinica, te druge teritorijalne promjene (spajanje i izdvajanje) uređuju se Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.


Prema posljednjim izmjenama i dopunama ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj ukupno je osnovano 425 općina, 122 grada, 20 županija i Grad Zagreb.


Ustrojstvo i način rada predstavničkih, izvršnih i upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug, nadzor zakonitosti općih akata i rada tijela jedinice, te druga pitanja vezana za njihov rad uređuju se Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.



Predstavnička i izvršna tijela


Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave su općinska i gradska vijeća, a predstavnička tijela županija su županijske skupštine. Broj članova predstavničkih tijela utvrđuje se statutom svake jedinice prema kriterijima utvrđenim Zakonom. Redovni mandat članova predstavničkih tijela u trajanju od četiri godine određen je ovim zakonom, a postupak izbora članova predstavničkih tijela uređuje se i provodi prema Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.


Izvršna tijela u općini su općinski načelnik i općinsko poglavarstvo, u gradu gradonačelnik i gradsko poglavarstvo, a u županiji župan i županijsko poglavarstvo. Općine i gradovi do 3.000 stanovnika za obavljanje izvršnih ovlasti ne biraju poglavarstvo, te dužnost poglavarstva obavlja općinsko odnosno gradsko vijeće, a dužnost općinskog načelnika odnosno gradonačelnika obavlja predsjednik vijeća. Status jedinice lokalne samouprave bez poglavarstva mogu imati i općine i gradovi od 3.000 do 10.000 stanovnika, ako to utvrde svojim statutom.


Općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike bira predstavničko tijelo jedinice iz reda članova predstavničkog tijela, a poglavarstvo na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana bira predstavničko tijelo u pravilu iz reda članova predstavničkog tijela.


Ustrojstvo i djelokrug rada predstavničkih i izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu sa zakonom pobliže se uređuje statutom jedinice i poslovnikom o radu.


Djelokrug jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) u okviru samoupravnog djelokruga obavljaju poslove lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša te protupožarnu i civilnu zaštitu.


Županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave u okviru samoupravnog djelokruga obavljaju poslove koji su od područnog (regionalnog) značenja, a odnose se na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, socijalnih i kulturnih ustanova. Način i uvjeti obavljanja navedenih poslova propisuju se posebnim zakonom.


Prijašnja se uloga županije i dvojna uloga župana, koji je bio čelnik lokalne županije i županijskih ureda kao tijela državne uprave, izmijenila tako da županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave u okviru samoupravnog djelokruga obavlja poslove utvrđene zakonom, a postupak izbora župana u nadležnosti je županijske skupštine, bez utjecaja države.


Poslove iz nadležnosti županije, ako su osigurani uvjeti za njihovo obavljanje, mogu obavljati i gradovi koji imaju više od 30.000 stanovnika. Uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, općine i gradovi mogu zatražiti da im županija povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedinice, uz uvjet da mogu osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.


Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđen je pravni okvir za vertikalnu decentralizaciju odnosno prijenos poslova državne uprave na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a prijenos poslova te prava i obveze jedinica u obavljanju prenijetih poslova državne uprave, uređuju se posebnim zakonima kojima se uređuju pojedina upravna područja.


Preraspodjelom poreznih prihoda zajedničkih poreza i uvođenjem novih poreznih oblika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave stvorene su i financijske pretpostavke za prijenos poslova državne uprave na jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave. Mjerilima za pokriće javnih izdataka osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva osigurana su dodatna financijska sredstva u državnom proračunu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za navedene decentralizirane funkcije, a propisivanjem financijskih i drugih preduvjeta za financiranje i preuzimanje poslova osnovnog školstva stvorene su pretpostavke za daljnju decentralizaciju osnovnog školstva.


Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređuje se Zakonom o financiranju lokalne samouprave i uprave. Tim se zakonom uređuju izvori sredstava za financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županija, gradova i općina, te prenijeti poslovi državne uprave prema posebnim zakonima. Financijska sredstva za financiranje tih poslova osiguravaju se lokalnim proračunima kao vlastiti izvori (prihodi od vlastite imovine i drugi neporezni prihodi, te prihodi od županijskih odnosno općinskih ili gradskih poreza), kao udio u zajedničkim porezima i dotacije iz državnog i županijskog proračuna.


Vlastiti prihodi od imovine i drugih neporeznih izvora, kao i prihodi od vlastitih poreza u većini su županija, gradova i općina vrlo skromni i nedovoljni za financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga.


Prihodi od zajedničkih poreza, kao najizdašniji porezni prihod, dijele se između države, županija, općina i gradova. Prema Zakonu iz 1993. godine, udio općina, gradova i županija u prihodu od zajedničkih poreza, koji su prikupljeni na njihovu području, pripadao im je u sljedećim omjerima:

– od poreza na dohodak – općine i grada 25%, županije 5%,  Grad Zagreb 45%

– od poreza na dobit – općine i grada 20%, županije 10%

– od poreza od igara na sreću – općine i grada 50%

– od porez na promet nekretnina – općine i grada 60%



Navedeni udjeli općina, gradova i županija u prihodima od zajedničkih poreza mijenjali su se u ožujku 2000. godine, tako da je udio u prihodima od poreza na dohodak povećan općinama i gradovima na 32%, a županijama na 8%.


Takav pristup prikupljanja i raspodjele poreznih prihoda bio je centraliziran pristup, jer je država imala najveći udio u raspodjeli poreza na dohodak i poreza na dobit, koji su glavni izvor poreznih prihoda. U toj raspodjeli županije su bile u najslabijem položaju, što je u suprotnosti s njihovim ovlastima i obvezama koje proizlaze iz zakona.


Na ime izjednačavanja financijskog položaja i obveza, ako je uvedeno prosječno porezno opterećenje, dotacije iz državnog proračuna dodjeljuju se onim županijama u kojima je proračunski dohodak po glavi stanovnika manji od 75% nacionalnog prosjeka. Županije dodjeljuju dotacije općinama i gradovima čiji je per capita dohodak iz proračuna manji od 75% županijskog prosjeka.


Država može izravno dodjeljivati sredstva općinama u obliku dotacija, a ta se sredstva dijele na ad hoc dotacije i na dotacije za posebne namjene. Ad hoc dotacije daju se kao namjenska pomoć u određenim izvanrednim slučajevima. Dotacije za posebne namjene izravno se odobravaju onim općinama koje su stradale u ratu (područja od posebne državne skrbi) ili tamo gdje je pomoć države nužna radi dovršenja projekata od posebne važnosti.


U razdoblju od 1993. godine do danas ovaj se Zakon mijenjao i postupno je povećavan udio lokalnih jedinica u zajedničkim porezima, osobito u porezu na dohodak, kao što je navedeno, ali su najveće promjene bile u lipnju i prosincu 2001. godine u okviru decentralizacije odnosno prijenosa poslova državne uprave (osnovno i srednje školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, vatrogastvo) na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog tih je razloga provedena preraspodjela poreznih prihoda kako bi se osigurala sredstva za decentralizirane funkcije i potaknuo ravnomjerni razvoj, osobito područja od posebne državne skrbi.


Navedenim izmjenama Zakona provedena je nova preraspodjela zajedničkih poreza u korist jedinica lokalne samouprave, uvedeni su novi porezni oblici kao što su: porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine, a prirez porezu na dohodak mogu uvesti općine i gradovi bez obzira na broj stanovnika, jer su po prijašnjim odredbama ovaj porezni oblik mogli uvoditi samo gradovi s više od 40.000 stanovnika.



7.1.3. Ljudski potencijali


Ljudski potencijali u državnoj službi



Poslove državne uprave i druge stručne poslove u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima obavljaju državni službenici. Opće zajedničke i tehničke poslove obavljaju namještenici. Osnovni propis kojim se reguliraju prava vezana uz državnu službu jest Zakon o državnim službenicima i namještenicima.


Taj se zakon primjenjuje na sve zaposlene (službenici i namještenici) u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama, uredima državne uprave, pravosudnim tijelima (svi, osim sudaca), kaznenim tijelima, stručnim službama Hrvatskog sabora, stručnim službama Vlade Republike Hrvatske, stručnim službama Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnim službama ureda Pučkog pravobranitelja, Državnom uredu za reviziju, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, te u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.


Prema podacima Središnjeg registra koji vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, broj državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne uprave i ostalim tijelima iznosi 65.380, i to kao što slijedi:


51.248 u ministarstvima

2.962 u državnim upravnim organizacijama

4.487 u uredima državne uprave u županijama

233 u stručnoj službi Hrvatskog sabora

56 u stručnoj službi Vlade Republike Hrvatske

247 u Državnom uredu za reviziju

11 u uredu Pučkog pravobranitelja

5.682 u pravosudnim tijelima



U skladu s postojećim zakonodavstvom, kao posebnu kategoriju zaposlenika u državnoj upravi treba navesti i državne dužnosnike odnosno politički imenovane dužnosnike. Njihova prava i obveze reguliraju se posebnim Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.


Kvalifikacijska struktura zaposlenih u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima u zadnjih nekoliko godina pokazuje poboljšanje, ali se ipak može reći da je u cjelini i dalje nepovoljna s obzirom na obuhvat i značenje poslova koji se obavljaju u državnoj upravi.

Prema kvalifikacijskoj strukturi, oko 33% zaposlenih ima VSS, oko 15% ima VŠS, oko 49% ima SSS, a ostatak od oko 3% odnosi se na osobe koje imaju NSS.


Prema odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, službenici su za vrijeme trajanja službe obvezni stručno se usavršavati za obavljanje poslova odgovarajuće struke odnosno službe. Stručno usavršavanje službenika organizira i provodi svako državno tijelo u okviru svoje nadležnosti, ovisno o svojim potrebama i mogućnostima, i dužno je surađivati s drugim državnim tijelima i sa znanstvenim i visokoškolsko obrazovnim ustanovama. Prema tome, institucionalno je postavljen iznimno širok krug mogućnosti organiziranja edukacije državnih službenika kroz različite oblike (seminari, studijska putovanja, praktična obuka, specijalistički tečajevi, seminari za pripremu državnog stručnog ispita i sl.).

Problem adekvatne edukacije državnih službenika nije u određivanju institucionalnog okvira nego u neadekvatnom broju službenika koji se sustavno bavi tim pitanjem.



Ljudski potencijali u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i prenijete poslove državne uprave na te jedinice, osnivaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). U općinama i gradovima, koje nemaju poglavarstvo (općine i gradovi do 3.000 stanovnika i općine i gradovi od 3.000 do 10.000 stanovnika, ako to utvrde statutom), za obavljanje navedenih poslova osnivaju se jedinstveni upravni odjeli.


Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje temeljem javnog natječaja imenuje poglavarstvo. Ustrojstvo upravnih odjela i stručnih službi uređuje se općim aktom jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.


Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, jedinice lokalne samouprave mogu osnivati i zajednička tijela za dvije ili više jedinica (zajednički upravni odjel, služba i trgovačko društvo), kao što je određeno Zakonom.


Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici i namještenici, a prava, obveze i odgovornost, te druga pitanja vezana za rad službenika i namještenika u upravnim tijelima, uređuju se posebnim zakonom. Do donošenja posebnog zakona, na službenike se i namještenike u upravnim tijelima na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima.


Prema definiciji državnih službenika i namještenika, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razlikuju lokalne službenike i namještenike, a prava, obveze i odgovornost, te način utvrđivanja plaća, uređena ovim zakonom, ostvaruju u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom te drugim posebnim zakonskim i podzakonskim propisima, primjenjuju se opći propisi o radu i sukladno njima sklopljeni kolektivni ugovori.


Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave općim aktima ustrojavaju upravne odjele i službe ili jedinstvene upravne odjele u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.


Pravilnikom o unutarnjem redu upravnog odjela propisana su radna mjesta i broj izvršitelja, opis poslova koje obavljaju na predviđenim radnim mjestima, te stručni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta. Stručni uvjeti za prijam lokalnih službenika i namještenika utvrđuju se prema jedinstvenim nazivima radnih mjesta za državne službenike i namještenika.


Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za svoj samoupravni djelokrug primaju dotacije iz državnog proračuna, dužne su prema posebnim propisima pridržavati se mjerila o broju zaposlenih i visini sredstava za plaće, te je slijedom tih propisa osiguran nadzor državnih tijela nad zakonitim korištenjem proračunskih sredstava za plaće i zapošljavanjem unutar dopuštenog broja službenika i namještenika i mase sredstava za plaće.


Za prenijete poslove na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave posebnim zakonima u okviru decentralizacije poslova državne uprave, nadzor nad zakonitim obavljanjem ovih poslova pa tako i zakonitog korištenja financijskih sredstava koja se osiguravaju iz državnog proračuna, obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave.



    UNAPRJEĐENJE SUSTAVA DRŽAVNE UPRAVE I LOKALNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE