POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

PREGLED SVIH USLUGA

Novosti

EUROPSKE INTEGRACIJE

Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji

> Popis kratica i pojmova

> Odnos RH i EU

> Interesi i prioriteti

> Pristup i metodologija

> Politički kriteriji

> Gospodarske prilagodbe

> Gospodarski trendovi

> Strukturne reforme

> Usklađivanje zakonodavstva

> Sloboda kretanja roba

> Sloboda kretanja radnika

> Sloboda pružanja usluga

> Sloboda kretanja kapitala

> Pravo trgovačkih društava

> Tržišno natjecanje i potpore

> Promet

> Carine

> Socijalna politika i zapošlja.

> Malo i srednje poduzetništvo

> Telekomunikacije i informac.

> Zaštita potrošača i zdravlja

> Pravosuđe, unutarnji poslovi

> Javna administracija

> Državna samouprava

> Komunikacijska strategija

> EU Dodatak A

> EU Dodatak B

 

> Sporazum o stabilizaciji

> Protokoli SSP

> Kronologija EU

> Institucije EU

> Izvori prava EU

> Pravni akti EU

> Financijske institucije

> Ministarstvo (MEI)

> Međunarodni ugovori

> Informacijski releji

> Baze podataka o EU

> EURO

 

Klikni za pregled priloga
> Pregled najvažnijih zakona

> Poslovni WEB katalog

> Trgovačko pravo

> EU Baza podataka

> Izrada Internet stranica


Google


WWW Poslovni Forum




KONTAKT PODACI ZA
Poslovni forum d.o.o.

Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima
Pitanja, narudžbe, savjeti...











POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


6.6. PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA



Ovo područje obuhvaća pravo trgovačkih društava, računovodstva i revizije te intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo.


6.6.1. Pravo trgovačkih društava


6.6.1.1. Pravni okvir



Područje prava trgovačkih društava (poslovnog nastana) je između RH i EZ-a i država članica uređeno odredbama poglavlja II. glave V. (čl. 48.–55.).
Obveza usklađivanja prava proizlazi iz čl. 69. SSP-a.



Relevantne odredbe UEZ-a iz područja poslovnog nastana su odredbe čl. 43.–48., a sekundarni izvori prava (uredbe i direktive) doneseni su na temelju ovlasti koje proizlaze iz čl. 44.(2)(g) i 308. Ugovora o osnivanju Europske zajednice.



Temeljni zakon koji uređuje područje trgovačkih društava jest Zakon o trgovačkim društvima
(NN 111/93, 34/99) koji se počeo primjenjivati od 01. 01. 1995. Glavni prateći propis je Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99) kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra za trgovačka društva i trgovce pojedince, ustanove, zajednice ustanova i druge osobe za koje je upis propisan zakonom te postupak u registarskim stvarima.



S obzirom da je Zakon o trgovačkim društvima s pratećim propisima rađen po uzoru na njemačko pravo, u njemu su, uz neke izuzetke, prihvaćena rješenja iz europskog prava društava koja su bila u primjeni do 1993. Stoga je područje trgovačkih društava u velikoj mjeri usklađeno sa sljedećim direktivama: Prvom direktivom 68/151/EEC, Drugom direktivom 77/91/EEC, Trećom direktivom 78/855/EEC, Jedanaestom direktivom 89/666/EEC i Dvanaestom direktivom 89/667/EEC. Također, u hrvatskom je pravu po uzoru na Europsko gospodarsko interesno udruženje uređeno takvo trgovačko društvo kao pravna osoba. Ono nije uređeno kao europsko, nego su rješenja propisana u Uredbi o Europskom gospodarskom interesnom udruženju 2137/85 korištena za uređenje spomenutog društva koje se koristi za potrebe udruživanja domaćih osoba, domaćih i stranih osoba pa i samo stranih osoba bez obzira na to iz kojih zemalja dolaze.



Osim osnovnim Zakonom o trgovačkim društvima, pojedini dijelovi predmetne materije, područje vrijednosnih papira i preuzimanje dioničkih društava, uređeni su posebnim propisima.



Donedavno je bio na snazi Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima
(NN 107/95.,142/98. i 87/00.) koji je zamijenjen novim Zakonom o tržištu vrijednosnih papira
(NN 84/02), donesenim 08. srpnja 2002. Novim se zakonom uređuju ustrojstvo, djelokrug i ovlasti Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, postupak izdavanja vrijednosnih papira, poslovi s vrijednosnim papirima i osobe ovlaštene za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, uvjeti za organizirano javno trgova­nje vrijednosnim papirima, zaštitu ulagatelja i nositelja prava iz vri­jednosnih papira, nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnje depozitarne agencije, burza i uređenih javnih tržišta (o usklađenosti zakona s acquis communautaireom vidi poglavlje 6.4.5. Sloboda pružanja usluga, Vrijednosni papiri i poglavlje 6.5.5. Sloboda kretanja kapitala, Vrijednosni papiri).



Područje preuzimanja dioničkih društava bilo je regulirano Zakonom o postupku preuzimanja dioničkih društava (NN 124/97 i 57/01) koji je zamijenjen novim Zakonom o preuzimanju dioničkih društava (NN 84/2002). Novim se zakonom uređuje postupak preuzimanja dioničkih društava, uvjeti za davanje ponude za preuzimanje dioničkih druš­tava – izdavatelja, postupak preuzimanja, prava i obveze sudionika u postupku preuzimanja te nadzor nad provođenjem postupka preuzimanja dioničkih društava (o usklađenosti zakona s acquis communautaireom vidi poglavlje IV. Sloboda pružanja usluga, Vrijednosni papiri).


6.6.1.2. Institucionalni okvir



Za pravo trgovačkih društava nadležno je Ministarstvo gospodarstva, Uprava za industriju i privatizaciju te Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Uprava za građansko pravo, Odjel za opće propise građanskog prava. Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave predviđeno je u Odjelu zaposliti šest djelatnika. Trenutačno je u Odjelu zaposleno dvoje djelatnika, a do kraja 2002. g. planira se zaposliti još dvoje.



Od 1995. g. sudski registar trgovačkih društava vode trgovački sudovi (registarski sudovi). Trgovačka se društva registriraju u trgovačkom sudu gdje trgovačko društvo ima sjedište.


6.6.1.3. Prioriteti



U konačnoj je fazi izrade Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji bi trebao pridonijeti ubrzavanju postupka registracije pred trgovačkim sudovima (registarskim sudovima) i smanjenju troškova.



Izrada Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima predviđena je za siječanj 2003. godine. Njegova će svrha biti sprečavanje sive ekonomije. Međutim, tim će se izmjenama i dopunama također izvršiti daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU iz područja prava trgovačkih društava, i to s Direktivama 68/151/EEC, 77/91/EEC, 78/855/EEC, 78/660/EEC, 82/891/EEC, 83/349/EEC, 84/253/EEC, 89/666/EEC, 89/667/EEC i Uredbama 2137/85, 2157/2001.



6.6.2. Računovodstvo i revizija


Sukladno odredbama SSP-a, Republika Hrvatska preuzela je obvezu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice (Glava VI. Usklađivanje prava, provedba prava i pravila tržišnog natjecanja, čl. 69). Sukladno navedenom, predviđeno je i usklađivanje zakonodavstva na području računovodstva i revizije.


6.6.2.1. Računovodstvo


Računovodstvo je u Republici Hrvatskoj uređeno Zakonom o računovodstvu (NN 90/92) kao osnovnim propisom koji regulira navedeno područje te nizom zakona kojima se uređuju posebne poslovne djelatnosti kao što su poslovanje trgovačkih društava, bankarstvo, investicijski fondovi, mirovinska društva, mirovinski fondovi i neprofitne organizacije. Međutim, napominjemo da je već u izradi Nacrt prijedloga Zakona o računovodstvu čiji je osnovni cilj prilagođavanje propisa i prakse kriterijima Europske unije.


Zakonom o računovodstvu uređeno je područje koje obuhvaća računovodstvo, odnosno računovodstvo poduzetnika, potom prikupljanje i obrada podataka i knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, popis imovine i obveza, temeljni financijski izvještaji, računovodstveni standardi, klasifikacija poduzetnika, sadržaj financijskih izvještaja, načela procjenjivanja, godišnje izvješće, revizija financijskih izvještaja, objavljivanje financijskih izvještaja, predočenje financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, kaznene odredbe te prijelazne i završne odredbe.


Osobito je važno razumjeti da se odredbe Zakona o računovodstvu odnose na sve poduzetnike, odnosno pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem postizanja dobiti. To, dakle, znači da se odnosi i na trgovačka društva, banke, osiguravajuća društva i na sve druge pravne osobe kojima je cilj stjecanje dobiti.


Osnovne značajke odnosno rješenja Zakona o računovodstvu jesu sljedeća:

- središnji dio jesu Međunarodni računovodstveni standardi koje izdaje Komitet za međunarodne računovodstvene standarde International Accounting Standards Committee, IASC – i koje poduzetnici u Hrvatskoj primjenjuju izravno

- sheme bilance i računa dobiti i gubitka za poduzeća, banke i osiguravajuća društva izravno su preuzete iz odgovarajućih propisa Europske unije (Četvrta direktiva Europske unije koja se odnosi na godišnje račune određenih vrsta kompanija, Direktiva EU koja se odnosi ne godišnje račune i konsolidirane račune banaka i drugih financijskih institucija i Direktiva EU koja se odnosi na račune i konsolidirane račune osiguravajućih društava te direktive koje dopunjuju prethodno navedene propise), te manjim dijelom dopunjene vlastitim potrebama i propisane su Zakonom o računovodstvu

- kontni (računski) plan Zakonom o računovodstvu formalno nije propisan, ali je poduzetnik u kontnom planu koji on propisuje dužan osigurati pozicije iz bilance i računa dobiti i gubitka propisane Zakonom

- osnovan je Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde (HORRS) koji je ovlašten da prati, usklađuje i objašnjava primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda.



Sustav računovodstva i financijskog izvješćivanja Europske unije također je u fazi unapređenja i novih rješenja. Najnovije je da će sve kompanije koje imaju sjedište u bilo kojoj zemlji EU obvezno od 1. siječnja 2005. primjenjivati Međunarodne računovodstvene standarde, odnosno Međunarodne standarde financijskog izvješćivanja (novi naziv). S druge strane, i direktive EU koje se odnose na mala i srednje velika poduzeća značajno su prilagođene zahtjevima MRS-ova. Za razumijevanje računovodstvenog sustava utemeljenog na Međunarodnim računovodstvenim standardima osobito je značajno poznavati suštinu računovodstva i njegovu primjenu u konkretnim uvjetima. Radi lakšeg razumijevanja računovodstvenog sustava, ovim se putem daje vodič za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda koji će, nadamo se, olakšati njihovu primjenu, osobito za sastavljanje eksternih financijskih izvještaja. Stoga je nužno razumjeti sustav računovodstva i financijskog izvješćivanja utemeljenog na Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.

Prije bilo kojeg objašnjenja i razmatranja Međunarodnih računovodstvenih standarda valja osobito istaći sljedeće:

- sastavljači i korisnici financijskih izvještaja posebno trebaju razmotriti i steći znanja o računovodstvenim načelima, odnosno Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja

- Međunarodni računovodstveni standardi po svojem obilježju nisu iznad zakona, međutim, njihovo neprimjenjivanje nije izvedivo i Zakonom o računovodstvu je uređeno da su praktično dio zakona

- Međunarodni računovodstveni standardi namijenjeni su za eksterno financijsko izvješćivanje

- odgovornost za eksterno financijsko izvješćivanje uvijek snosi uprava ili osoba u ulozi predsjednika uprave, ali stručnost i sposobnost računovođa u znatnoj će mjeri eliminirati mnogobrojne sukobe sa zakonima, odnosno neprimjenjivanje Međunarodnih računovodstvenih standarda

- odnedavno se obvezno primjenjuju i dodatna objašnjenja, odnosno službena stajališta Stalnog odbora za objašnjenje IASC-a

- za stanovita dodatna objašnjenja i konkretne prilike također su obvezni stavovi Hrvatskog odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde – HORRS-a (na primjer uz MRS 1, 14, 34, 29)

- financijski izvještaji imaju svoju punu valjanost kada ih ovjeri ovlašteni revizor, što također zahtijeva od revizora dodatna znanja i vještine, osobito u uvjetima donošenja novih MRS-ova i promjene postojećih

- na kraju, premda bi je možda trebalo istaći na prvom mjestu, jest etika računovođa, revizora i drugih koji su vezani za financijske izvještaje i druge informacije.
Tako je hrvatska računovodstvena udruga 2002. izdala IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe (Code of Ethics for professional accountants), a taj je Kodeks i obvezan prema Pravilima o radu HORRS-a (NN 39/94).



Povrh navedenoga, Svjetska je banka nedavno izradila svoje Izvješće o hrvatskom računovodstvenom sustavu i sustavu revizije (ROSC). Osobito se ističe da je kvaliteta financijskih izvještaja mnogih hrvatskih kompanija dobra te da nema značajnijih odstupanja u smislu neprimjenjivanja Međunarodnih računovodstvenih standarda. To je zapravo najvažnija i najveća pohvala te se može očekivati da Hrvatska bude model u pogledu računovodstva i za ostale zemlje, ne samo tranzicijske.


Osim Zakona o računovodstvu kao osnovnog propisa, odredbe koje uređuju specifična pitanja iz područja računovodstva nalazimo i u nekim drugim pravnim propisima kojima se uređuju posebne poslovne djelatnosti.

Na primjer, Zakon o bankama (NN 84/02) odredbama članaka 101.–105. uređuje računovodstvo u bankama dok odredbe pojedinih članka Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99 i 52/00) reguliraju čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon prestanka postojanja trgovačkog društva.


Odredbe članaka 5. i 6. Zakona o investicijskim fondovima (NN 107/95, 12/96 i 114/01) uređuju pitanja periodičnih financijskih izvješća (polugodišnjih i godišnjih) investicijskih fondova dok se Pravilnikom o računovodstvenom evidentiranju i financijskim izvješćima društava za upravljanje fondovima i investicijskih fondova (NN 28/99) uređuje okvir računovodstvenog evidentiranja, obveza izrade te sadržaj financijskih izvješća društva za upravljanje fondovima, zatvorenog i otvorenog investicijskog fonda i privatizacijskog investicijskog fonda.

Odredba članka 59. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 49/99 i 63/00) propisuje da knjigovodstvo i računovodstvo mirovinskog društva mora biti u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima, a odredbe članaka 88.–90. reguliraju obvezu izvješćivanja i priopćavanja o obvezama mirovinskih fondova. Između ostalog predviđena je i obveza dostavljanja financijskih izvješća Središnjem registru osiguranika i Agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Vođenje računovodstva, rokovi i sadržaj financijskih izvještaja mirovinskog društva te obveznog i dobrovoljnog mirovinskog fonda uređuje se Pravilnikom o računovodstvu i financijskim izvještajima mirovinskih društava i mirovinskih fondova
(NN 115/01).



Prikupljanje i obrada podataka, knjigovodstvene isprave, temeljna financijska izvješća i druga područja u vezi s računovodstvom neprofitnih organizacija uređeni su Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 112/93). Odredbe ove Uredbe odnose se na ustanove, tijela državne uprave, Republiku Hrvatsku i tijela državne vlasti, jedinice lokalne samouprave i uprave te njihova tijela, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i druge udruge građana te druge pravne osobe za koje iz zakona proizlazi da su neprofitne organizacije. Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, organizacija knjigovodstva, prava i obveze ovlaštenih osoba, popis imovine i obveza, pravila vrednovanja, revalorizacija i prepravljanje financijskih izvještaja, računski plan, fondovsko računovodstvo, stope ispravaka vrijednosti dugotrajne imovine i drugo u vezi s računovodstvom neprofitnih organizacija i provedbom Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija propisano je pak Pravilnikom o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija (NN 20/94 i 40/94).



6.6.2.1.1. Institucionalni okvir


U skladu s odredbama Zakona o računovodstvu utemeljen je Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde. Međutim, ocjenjuje se da je potrebno osnažiti praćenje primjene MRS-ova. To osobito ističe Svjetska banka (enforcement or monitoring of compliance with IAS). Slijedom navedenoga potrebno je to pitanje institucionalno obuhvatiti.


6.6.2.1.2. Prioriteti


Zakon o računovodstvu bit će potrebno izraditi prema najnovijim zahtjevima Europske unije iz područja računovodstva, imajući u vidu i preporuke Svjetske banke i ulogu koju se očekuje da će imati Hrvatska. Stoga treba i predvidjeti ove aktivnosti (ovaj propis nije u prioritetima).


6.6.2.1.3. CARDS


U okviru projekta CARDS 2002/22 predviđena je podrška razvoju i jačanju sustava unutarnjeg financijskog nadzora u skladu sa zahtjevima Europske unije i pozitivnom praksom u zemljama članicama EU. Iako područje računovodstva nije konkretno obuhvaćeno projektima iz programa CARDS, moglo bi se podvesti kao podskupina neke osnovne skupine (npr. Obuka državnih službenika i slično).



6.6.2.2. Revizija


Revizija je u Republici Hrvatskoj uređena Zakonom o reviziji (Narodne novine, 90/92).

Sustav komercijalne revizije uređen Zakonom o reviziji ima sljedeća osnovna obilježja:

- reviziji obvezno jednom godišnje podliježu financijski izvještaji svih velikih poduzeća i srednje velikih poduzeća organiziranih kao dionička društva, a jednom u tri godine obvezi revizije podliježu mali poduzetnici organizirani kao dionička društva (čl.28. Zakona o reviziji)

- "Revizija ja postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvještaja te podataka i metoda koji se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno mišljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja poduzetnika. Revizija obuhvaća i ispitivanje i ocjenu poslovanja, organiziranosti poslovnih funkcija, načina donošenja poslovnih odluka i funkcioniranja informacijskog sustava." - čl. 2. Zakona o reviziji

- reviziju može obavljati samo revizorska tvrtka, koja mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora, što znači da fizičke osobe – ovlašteni revizori – ne mogu sami obavljati reviziju

- reviziju mogu obavljati samo domaće revizorske tvrtke, dakle tvrtke registrirane u Hrvatskoj, što znači da strane revizorske tvrtke ne mogu izravno obavljati reviziju; međutim, strane i domaće revizorske tvrtke mogu obavljati zajedničku reviziju (joint audit)

- revizija se obavlja na temelju Međunarodnih revizijskih standarda koji se u Zakonu o reviziji nazivaju Međunarodne računovodstvene direktive (jer im je u vrijeme donošenja Zakona bio takav naziv), koje izdaje Odbor za revizijsku djelatnost Međunarodne federacije računovođa

- revizorska tvrtka mora biti u vlasništvu revizorske tvrtke ili ovlaštenog revizora u visini od najmanje 75%

- Ministarstvo financija izdaje dozvolu za rad revizorskoj tvrtki nakon registriranja u trgovačkom sudu i pošto ispuni sve uvjete iz Zakona o reviziji

- za obavljenu reviziju plaća se naknada koja se utvrđuje ugovorom

- revizorska tvrtka obvezno se osigurava za eventualno prouzročenu štetu i to u protuvrijednosti u visini 25000 eura po jednoj reviziji.

- izvješće ovlaštenog revizora u skladu je s MRS-om 13, Izvješće revizora o obavljenoj reviziji

- izvješće o obavljenoj reviziji mora se dostaviti svim zakonskim predstavnicima poduzetnika gdje je obavljena revizija

- dokumentaciju revizorska tvrtka čuva najmanje pet godina

- ovlašteni revizor mora ispunjavati zakonom propisane uvjete kojima se, između ostaloga, propisuje da je građanin Republike Hrvatske, da nije osuđivan za kaznena djela iz oblasti gospodarskog kriminala, da ima visoku stručnu spremu ekonomskog smjera te da je častan i pošten i da ispunjava druge uvjete utvrđene kodeksom etike (Kodeks etike Međunarodne federacije računovođa)

- certifikat ovlaštenog revizora izdaje strukovno udruženje revizora

- ovlašteni revizor ne smije obavljati reviziju ako posjeduje udjel u kapitalu poduzetnika, ako je zakonski zastupnik, član nadzornog odbora ili djelatnik poduzetnika, ako je sudjelovao u vođenju poslovnih knjiga poduzetnika, ako je bračni drug, krvni srodnik, staratelj, usvojitelj, usvojenik, hranitelj jednog od zakonskih predstavnika poduzetnika ili članova nadzornog odbora.



Prilikom detaljnije usporedbe može se vidjeti da prema hrvatskom zakonu fizičke osobe (same) ne mogu obavljati reviziju, fakultetsko obrazovanje je opći kriterij, dakle nije predviđena mogućnost odstupanja od toga, čak je propisan i ekonomski smjer fakultetskog obrazovanja, a udjel vlasništva u revizorskoj tvrtki u hrvatskom je zakonu također rigoroziniji jer zahtijeva 75%.

Prethodno navedeno ne odnosi se na reviziju javnog sektora, odnosno državnu reviziju koja je uređena Zakonom o državnoj reviziji.


6.6.2.2.1. Institucionalni okvir



Institucionalni okvir osobito treba obuhvatiti i urediti licenciranje, ovlasti profesionalnih organizacija i uređenje kontrole kvalitete revizije i provjere sigurnosti kvalitete koju trebaju provoditi odgovarajući organi države i utemeljiti ih.

Nadovezujući se na prethodno navedeno, potrebno je na odgovarajući način osnažiti i internu reviziju, ali i nadzor (supreviziju) revizorskih firmi.

Svjetska banka osobito ističe provjeru primjene zakona (enforcement or monitoring of compliance). Slijedom navedenoga potrebno je to pitanje institucionalno obuhvatiti. Kod uređenja ovoga područja treba se također obvezno koristiti preporukama Svjetske banke.



6.6.2.2.2. Prioriteti


Prioriteti trebaju biti usmjereni na traženje tehničke pomoći, provođenje i organizaciju i na uređenje kontrole kvalitete revizije i provjere sigurnosti njezine kvalitete. To potom treba i urediti zakonom o reviziji.



6.6.2.2.3. CARDS


Programom CARDS 2002/22 predviđen je projekt koji, između ostaloga, obuhvaća internu reviziju proračunskih korisnika. Međutim, trebalo bi iznaći mogućnosti i načine da se najnovija dostignuća Europske unije preuzmu u hrvatsko zakonodavstvo.



6.6.3. Intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo


6.6.3.1. Pravni okvir


Ovo je područje regulirano sljedećim zakonima:

- Zakon o autorskom pravu (NN 9/99, 76/99 i 127/99) – uređuje prava autora književnih, znanstvenih i umjetničkih djela (autorsko pravo) i prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (srodna prava)

- Zakon o patentima ( NN 78/99) – uređuje pretpostavke za zaštitu izuma patentima, postupak za priznanje patenta te građanskopravnu i prekršajno-pravnu zaštitu priznatih patenata

- Zakon o žigu (NN 78/99) – uređuje pretpostavke za zaštitu, postupak zaštite te građanskopravnu i prekršajno-pravnu zaštitu registriranih žigova

- Zakon o industrijskom obličju (NN 78/99) – uređuje pretpostavke za zaštitu, postupak zaštite te građanskopravnu i prekršajno-pravnu zaštitu priznatih industrijskih obličja (dizajna)

- Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (NN 78/99) – uređuje zaštitu oznaka zemljopisnoga podrijetla proizvoda i usluga, pretpostavke i postupak ostvarivanja njihove zaštite te građanskopravnu i prekršajno-pravnu zaštitu registriranih oznaka

- Zakon o zaštiti planova rasporeda (topografije) integriranih sklopova (NN 78/99) – uređuje pretpostavke za zaštitu, postupak zaštite te građanskopravnu i prekršajno-pravnu zaštitu planova rasporeda (topografije) integriranih sklopova.



Napominje se da su svi navedeni zakoni, koji se primjenjuju od 1. siječnja 2000. godine, pripremani tijekom razdoblja koje je prethodilo prijemu Republike Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO) te da su stoga usklađeni s odredbama WTO-ova Sporazuma o trgovinskim aspektima intelektualnog vlasništva (TRIPS), kao i s odredbama međunarodnih konvencija i ugovora iz područja intelektualnog vlasništva kojih je u tom razdoblju Republika Hrvatska bila stranka.


Pored navedenih zakona, svako od spomenutih područja regulirano je i pratećim pravilnicima kao što su:

- Pravilnik o stručnim mjerilima za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskog prava i srodnih prava (NN 37/00)

- Pravilnik o patentima (NN 146/1999)

- Pravilnik o žigu (NN 146/1999)

- Pravilnik o industrijskom obličju (NN 146/1999)

- Pravilnik o oznakama zemljopisnog podrijetla (NN 146/1999)

- Pravilnik o planovima rasporeda integriranih sklopova (NN 146/1999).



Republika Hrvatska članica je sljedećih međunarodnih konvencija i ugovora iz područja intelektualnog vlasništva.

Međunarodne konvencije i ugovori koji uređuju sva prava intelektualnog vlasništva:

1. Konvencija o osnivanju svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO konvencija, 1967., dopunjena 1979.), (NN, MU 12/93 i 3/99)

2. Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva Svjetske trgovinske organizacije (WTO-ov Sporazum TRIPS).



Međunarodne konvencije i ugovori iz područja autorskog prava i srodnih prava:

Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela iz 1886. godine (Pariški akt, 1971.), (NN, MU 12/93 i 3/99)

Univerzalna konvencija o autorskom pravu prema izvornom tekstu (Ženeva, 1952.), (NN, MU 12/93 i 3/99)

Univerzalna konvencija o autorskom pravu revidirana u Parizu (1971.), (NN, MU 12/93 i 3/99)

Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija), (NN, MU 12/99)

Konvencija za zaštitu proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma (Fonogramska konvencija, Ženeva), (NN, MU 12/99)

Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita (Satelitska konvencija, Bruxelles), (NN, MU 4/94)

WIPO Ugovor o autorskom pravu (Ženeva, 1996.), (NN, MU 6/00)

WIPO Ugovor o izvedbama i fonogramima (Ženeva, 1996.), (NN, MU 6/00).



Međunarodne konvencije i ugovori iz područja prava industrijskog vlasništva:

Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva (1883.), (NN, MU 12/93 i 3/99)

Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (NN, MU 12/93 i 3/99)

Sporazum iz Nice o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga u svrhu registriranja žigova (NN, MU 12/93 i 3/99)

Lokarnski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji za industrijsko obličje (NN, MU 12/93 i 3/99)

Ugovor o suradnji na području patenata (PCT), (NN, MU 3/98 i 10/98)

Strasburški sporazum o međunarodnoj klasifikaciji patenata (NN, MU 11/99 i 4/00)

Budimpeštanski ugovor o međunarodnom priznanju deponiranja mikroorganizama za svrhe patentnog postupka (NN, MU 11/99 i 4/00).



6.6.3.2. Institucionalni okvir


Državni zavod za intelektualno vlasništvo tijelo je državne uprave nadležno za:

- obavljanje upravnih i stručnih poslova koji se odnose na provođenje postupka za zaštitu izuma, planova rasporeda (topografije) integriranih sklopova, robnih i uslužnih žigova, industrijskog dizajna te oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga

- izdavanje odobrenja za kolektivno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava te za provođenje inspekcijskog nadzora nad udrugama kojima je takvo odobrenje izdano

- izradu nacrta zakona i drugih propisa iz područja prava intelektualnog vlasništva

- poslove koji se odnose na pripremu, sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz područja intelektualnog vlasništva

- informacijsko-dokumentacijske poslova koji se odnose na prikupljanje, sređivanje i stavljanje na uvid patentne dokumentacije zainteresiranim subjektima i druge oblike diseminacije informacija iz područja intelektualnog vlasništva.


Za sporove u području prava intelektualnog vlasništva mjerodavni su u prvom stupnju trgovački sudovi sa sjedištem u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. O žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. O izvanrednim pravnim lijekovima odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Građanski postupak provodi se prema odredbama Zakona o parničnom postupku.


Prekršaji zbog povrede prava intelektualnog vlasništva propisani su gore navedenim zakonima (vidi točku 6.6.3.1.). U prekršajnom postupku u prvom stupnju rješavaju prekršajni sudovi, u drugom stupnju Visoki prekršajni sud. Prekršajni postupak provodi se prema odredbama Zakona o prekršajnom postupku.


Kaznena djela koja nastaju povredom prava intelektualnog vlasništva propisana su odredbama Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Za kaznena djela počinjena povredom prava intelektualnog vlasništva nadležni su u prvom stupnju općinski sudovi. O žalbama protiv presuda općinskih sudova odlučuju županijski sudovi. O izvanrednim pravnim lijekovima odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Kazneni postupak provodi se prema odredbama Zakona o kaznenom postupku. U otkrivanju kaznenih djela počinjenih povredom prava intelektualnog vlasništva policija – Odjel za gospodarski kriminalitet koji djeluje u okviru Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije – postupa prema odredbama Zakona o kaznenom postupku.


Carinska uprava nadležna je za provođenje postupka s robom za koju postoji osnovana sumnja da se njezinim uvozom ili izvozom čini povreda prava intelektualnog vlasništva. Izrada uredbe kojom se propisuje postupanje s takvom robom u djelokrugu je Carinske uprave i upravo je u tijeku.


Državni inspektorat u području prava intelektualnog vlasništva nadzire primjenu zakona i drugih propisa koji uređuju: promet, umnožavanje i reproduciranje glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosačima zvuka i video-kazetama te računalnih programa; zaštitu industrijskog obličja, žigova i korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda; izradu, ponudu za prodaju, prodaju, upotrebu, uvoz i skladištenje proizvoda koji je izrađen prema izumu, odnosno koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet izuma, bez odobrenja nositelja patenta.



6.6.3.3. Prioriteti


Područje intelektualnog vlasništva uređeno je odredbama članka 42. i 71. te dodatkom VIII. SSP-a (koji odgovaraju članku 29. i 36. te dodatku VI. Privremenog sporazuma). Prema odredbi članka 71. SSP-a, Republika Hrvatska je obvezna najkasnije do početka 2005. g. zajamčiti razinu zaštite intelektualnog vlasništva sličnu razini koja postoji u Europskoj zajednici, uključujući i učinkovita sredstva za provedbu tih prava.


Do kraja 2002. godine planira se izvršiti analizu stupnja usklađenosti važećih zakona s relevantnim propisima EU. Također se planira okončanje pregovora sa Europskom patentnom organizacijom i potpisivanje Sporazuma o suradnji i proširenju u području patenata (EPO Extension).


Do kraja lipnja 2003. godine predviđaju se aktivnosti na sljedećim područjima intelektualnog vlasništva:


Autorskog prava i srodnih prava


donošenje novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, nakon provedene javne rasprave i međunarodne recenzije. Zakon će biti usklađen s Direktivama 91/250/EEC, 92/100/EEC, 93/83/EEC, 93/98/EEC, 96/9/EC, 2001/84/EC, 2001/29/EC.



Industrijskog vlasništva


· donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije o suradnji u području patenata (EPO Extension)

· donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentima kojima će se implementirati EPO Extension

· donošenje Zakona o potvrđivanju Protokola koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (Madrid, 1989.) (Madridski protokol)

· donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žigu kojima će se implementirati Madridski protokol)

· donošenje Zakona o potvrđivanju Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna

· donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom obličju kojima će se implementirati Haški sporazum

· donošenje zakona o potvrđivanju sljedećih međunarodnih ugovora i sporazuma:

- Ugovora o patentnom pravu (Ženeva, 2000.)

- Ugovora o pravu žiga (Ženeva, 1994.)

- Bečkog sporazuma o utvrđivanju međunarodne klasifikacije figurativnih elemenata žigova (Beč, 1973.)

- Ugovora iz Nairobija o zaštiti olimpijskog simbola (Nairobi, 1981.).



Napominje se da će se planirane izmjene i dopune Zakona o patentima, Zakona o žigu i Zakona o industrijskom obličju provesti samo u svrhu njihova usklađivanja s međunarodnim ugovorima koje se planira potpisati odnosno ratificirati u prvoj polovici 2003. godine.


Do kraja 2003. godine planira se izraditi Nacrt prijedloga Zakona o industrijskom vlasništvu koji bi sveobuhvatno uređivao patente, žigove, industrijski dizajn i oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga. Taj zakon bio bi usklađen s Konvencijom o izdavanju europskih patenata, Direktivama 98/44/EC, 89/104/EEC, 98/71/EC te međunarodnim konvencijama i ugovorima kojima se prethodno planira pristupiti, uključujući i one kojih je RH već stranka. Također se planira izraditi Nacrt prijedloga novoga Zakona o zaštiti planova rasporeda poluvodičkih proizvoda (integralnih sklopova) koji će biti usklađen s Direktivom 87/54/EEC.


Nadalje, na temelju čl. 71. st. 1. SSP-a u Vladinu je proceduru već upućena Uredba o provedbi carinskih mjera za zaštitu intelektualnog vlasništva koja će, sukladno čl. 70. Carinskog zakona, urediti postupak zaštite intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva. Uredba će biti usklađena s uredbama 3295/94, 1367/95 i 241/1999. Njezino se stupanje na snagu očekuje početkom 2003. godine.



Ljudski potencijali


Sve navedene aktivnosti trebale bi se izvršiti u Sektoru za razvoj intelektualnog vlasništva (pravnoj službi) Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. S obzirom da ta služba nije kadrovski u potpunosti ekipirana, tj. da ne raspolaže dovoljnim brojem pravnika s iskustvom i znanjem potrebnim za obavljanje svih navedenih aktivnosti u zadanim rokovima, u Zavodu je osnovana radna skupina za usklađivanje zakonodavstva iz područja intelektualnog vlasništva sa spomenutim međunarodnim i europskim propisima. Tu radnu skupinu čine prevoditelji i pravnici, zaposleni u drugim sektorima Zavoda, odnosno na drugim poslovima, a koji su do sada sudjelovali u zakonodavnim projektima Zavoda.

Projektom CARDS 2001/09 previđena je tehnička pomoć Europske komisije u usklađivanju zakona iz područja industrijskog vlasništva s pravnom stečevinom EZ-a, treninzi službenika Zavoda koji provode postupak za priznanje pojedinih prava industrijskog vlasništva te izrada strategije za pružanje učinkovite zaštite priznatim pravima s potrebnim treninzima sudaca, državnih odvjetnika te službenika policije i Carinske uprave.

Tijekom 2003. godine Državni zavod za intelektualno vlasništvo planira zaposliti u Sektoru za razvoj intelektualnog vlasništva najmanje tri vježbenika – diplomirana pravnika koja bi se specijalizirala za međunarodno i europsko pravo intelektualnog vlasništva. Time bi se omogućilo, nakon izvršenog početnog usklađivanja, sustavno i kontinuirano praćenje međunarodnih i europskih propisa koji će se donositi u svrhu unifikacije nacionalnih propisa iz ovoga područja te njihova pravodobna implementacija u domaće zakonodavstvo.



6.6.3.4. Financijske potrebe


Sve aktivnosti vezane uz pripremu odnosno izradu navedenih propisa te njihovu provedbu financirati će se iz vlastitih prihoda Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske potrebno je osigurati sredstva za plaće tri vježbenika visoke stručne spreme koje Zavod planira zaposliti u 2003. godini.






Tržišno natjecanje i državne potpore