POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

PREGLED SVIH USLUGA

Novosti

EUROPSKE INTEGRACIJE

Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji

> Popis kratica i pojmova

> Odnos RH i EU

> Interesi i prioriteti

> Pristup i metodologija

> Politički kriteriji

> Gospodarske prilagodbe

> Gospodarski trendovi

> Strukturne reforme

> Usklađivanje zakonodavstva

> Sloboda kretanja roba

> Sloboda kretanja radnika

> Sloboda pružanja usluga

> Sloboda kretanja kapitala

> Pravo trgovačkih društava

> Tržišno natjecanje i potpore

> Promet

> Carine

> Socijalna politika i zapošlja.

> Malo i srednje poduzetništvo

> Telekomunikacije i informac.

> Zaštita potrošača i zdravlja

> Pravosuđe, unutarnji poslovi

> Javna administracija

> Državna samouprava

> Komunikacijska strategija

> EU Dodatak A

> EU Dodatak B

 

> Sporazum o stabilizaciji

> Protokoli SSP

> Kronologija EU

> Institucije EU

> Izvori prava EU

> Pravni akti EU

> Financijske institucije

> Ministarstvo (MEI)

> Međunarodni ugovori

> Informacijski releji

> Baze podataka o EU

> EURO

 

Klikni za pregled priloga
> Pregled najvažnijih zakona

> Poslovni WEB katalog

> Trgovačko pravo

> EU Baza podataka

> Izrada Internet stranica


Google


WWW Poslovni Forum




KONTAKT PODACI ZA
Poslovni forum d.o.o.

Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima
Pitanja, narudžbe, savjeti...











POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA INFORMIRANJE HRVATSKE JAVNOSTI O PRIBLIŽAVANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKIM INTEGRACIJAMA


POGLAVLJE VIII.



8.1 UVOD



Strateški dokument kojim su definirani opseg, ciljevi i načini informiranja javnosti o procesu europskih integracija je Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama, izrađena u Ministarstvu za europske integracije i usvojena na sjednici Vlade 18. listopada 2001. godine.



Komunikacijska strategija izrađena je i usvojena temeljem opredjeljenja Vlade Republike Hrvatske, zacrtanog u Programu Vlade za razdoblje 2000.–2004. godinu, u kojem se ističe da je "u procesu europskih integracija strateški cilj Republike Hrvatske (...) uspostavljanje ugovornih odnosa s Europskom unijom, a kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju". Sklapanjem tog Sporazuma Republika Hrvatska ostvarila je važan korak u procesu približavanja europskim integracijama. Budući da provedba takva opredjeljenja podrazumijeva političke i ekonomske odluke koje će se značajno odraziti na sve aspekte života građana naše zemlje, te s obzirom na složenost promjena, u proces donošenja tih odluka prijeko je potrebno uključiti domaću javnost. Stoga je u istome programskom dokumentu Vlade navedeno da će Vlada "usvojiti vlastitu komunikacijsku strategiju kojom će odmah započeti proces sustavnog informiranja javnosti o svim aspektima pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji i njegovim posljedicama za građane Republike Hrvatske, kako bi se pripremili za zadnji čin pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji koji će se morati provesti odlukom građana Republike Hrvatske putem referenduma".



8.2. CILJEVI KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE I ORGANIZACIJA INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI



Glavni ciljevi Komunikacijske strategije jesu:


I. Pripremanje donositelja odluka te onih koji sudjeluju u kreiranju politika za ulogu koju će imati u integracijskom procesu i unaprjeđenju javne svijesti o njemu.



II. Upoznavanje ciljnih skupina i pokretača javnog mišljenja s europskim integracijama i njihovom ulogom u pripremama za prilagodbe u sklopu integracijskog procesa.



III. Informiranje građana i jačanje svijesti javnosti o potrebi uključenja u europske integracijske procese te poticanje zanimanja i potrebe građana za informacijama vezanim uz europske integracije.



Uz te glavne ciljeve, cilj je Komunikacijske strategije i suradnja s drugima, osobito onima koji se bave pružanjem informacija o EU i europskim integracijama ili su nekako drukčije uključeni u proces. Takva suradnja ima dvojak učinak – pojačavanje efekta "multipliciranja mišljenja", s jedne strane i, s druge, prenošenje poruka preko posrednika kao što su tisak, poslovni ljudi, nevladine organizacije ili nastavnici. U tom kontekstu, Ministarstvo za europske integracije osobito podupire rad Županijskih savjeta za europske integracije kao sudionika u realizaciji Komunikacijske strategije i partnera u informacijskim aktivnostima.



8.2.1. Organizacija informativnih aktivnosti



Informativne aktivnosti dijele se na:


istraživanje potreba za informacijama i istraživanje kanala za njihovo prenošenje


stvaranje i oblikovanje prikladnih radnih sredstava i postupaka


širenje općih informacija i komunikaciju s ciljnim skupinama


praćenje i procjenjivanje napretka u postizanju ciljeva strategije.




8.2.1.1. Istraživanje potreba za informacijama i istraživanje učinkovitosti kanala za njihovo prenošenje


Istraživanje javnog mišljenja prvi je korak u vrednovanju i radnoj prilagodbi komunikacijske strategije. Takva istraživanja provode se dva puta godišnje po ustaljenoj metodi i na reprezentativnom uzorku s dva osnovna cilja:


a) utvrđivanje raspoloženja građana prema europskom integracijskome procesu

b) utvrđivanje razine znanja građana o EU i procesu pristupanja.



U lipnju 2002. godine provedeno je peto istraživanje javnog mišljenja koje je, u usporedbi s prvim valom istraživanja provedenim 2000. godine, pokazalo stabilno visok postotak (79%) ispitanika koji imaju pozitivan stav prema Europskoj uniji. Visok je i gotovo nepromjenjiv udio onih koji su za uključivanje Republike Hrvatske u Europsku uniju – 79% 2002. godine prema nešto manje od 78% 2000. godine. U porastu je udio onih ispitanika koji su protiv uključivanja Republike Hrvatske u Europsku uniju – od 8% 2000. godine do 14% 2002., i to na račun neopredijeljenih čiji se broj smanjuje. Broj ispitanika koji smatraju da će približavanje Hrvatske Europskoj uniji rezultirati većinom pozitivnim posljedicama, kretao se od 75–80% u 2000. do 68–84% u 2002. Postotak ispitanika koji predviđaju nužnost suradnje sa zemljama u regiji porastao je od 55% 2000. godine do nešto iznad 73% 2002., dok je udio onih koji izražavaju bojazan od gubitka samostalnosti porastao od nešto iznad 35% u 2000. do 48% u 2002. godini.

Šesto ovakvo istraživanje predviđeno je za prosinac 2002. godine, a sedmo i osmo za 2003. godinu.




8.2.1.2 Stvaranje i oblikovanje prikladnih radnih sredstava i postupaka



U okviru ove informativne aktivnosti MEI:


a) stalno prikuplja informacije o Europskoj uniji, njezinoj organizaciji i djelovanju, institucijama i zajedničkim politikama, te o razvoju odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije;

b) istražuje učinke prilagodbi u procesu integracija na hrvatske institucije, gospodarstvo, državni proračun i ciljne skupine u društvu.



Prikupljene informacije obrađuju se i/ili prevode te koriste za razvoj vlastitih informativnih sredstava kao što su:

tiskane i elektroničke publikacije

uporaba Interneta

medijske aktivnosti

razne manifestacije koje podižu osviještenost o EU i razvoju zbivanja vezanih za odnose Republike Hrvatske i Europske unije.



8.2.1.3 Širenje općih informacija i komunikacija s ciljnim skupinama


Redovito obavještavanje javnosti odnosi se na:


- sve aspekte pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju

- aktivnosti Vlade Republike Hrvatske vezane za europske integracije u procesu priključenja kao što su planovi i konkretna postignuća u vezi sa:

–usklađivanjem zakonodavstva i propisa s europskim pravnim standardima


–gospodarske prilagodbe vezane uz europske integracije


- Europsku uniju, njezine institucije, njihovo funkcioniranje i proces donošenja odluka


- suradnju na području europskih integracija ostvarenu s državama kandidatkinjama za članstvo u EU


- povelje koje je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala.




8.2.1.4. Praćenje i procjenjivanje napretka u postizanju ciljeva Komunikacijske strategije



Rezultati procesa informiranja prate se preko redovitoga polugodišnjeg istraživanja javnog mišljenja, praćenja tiska te upitima i statistikama posjeta na internetskim stranicama MEI.



8.3 PROVEDBA KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE PREMA CILJNIM SKUPINAMA


8.3.1. Dijalog s ciljnim skupinama



U vrijeme oblikovanja Komunikacijske strategije, kao i danas, načelno opredjeljenje i praktična politika Vlade Republike Hrvatske za približavanje zemlje europskim integracijama uživaju snažnu potporu javnosti. Međutim, trenutak pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ne može se predvidjeti budući da tek predstoji ispunjavanje dugačkog niza uvjeta i obveza, a specifični interesi različitih skupina, sudionica u tom procesu, još nisu do kraja definirani. Stoga će se tijekom samog procesa pristupanja dogoditi promjene koje će iziskivati ne samo iscrpno i pravodobno obavještavanje ciljnih skupina, nego i njihovo uključivanje u provedbu i samog procesa i ove Komunikacijske strategije.


Radi operativnosti u provedbi Komunikacijske strategije, ciljne skupine podijeljene su na:

opću javnost s podskupinama ruralnog stanovništva i mladih

tri temeljne kategorije nositelja i izravnih sudionika u procesu, od kojih je svaka kategorija podijeljena na nekoliko ključnih ciljnih skupina:

– donositelji odluka i tvorci politike:

1. predsjednik Republike Hrvatske i njegovi savjetnici

2. Vladini dužnosnici

3. saborski zastupnici

4. vijećnici u županijskim, gradskim i općinskim vijećima


– pokretači i oblikovatelji javnog mišljenja:

1. novinari i urednici

2. uglednici iz javnog života

3. pripadnici akademske zajednice

4. političke stranke i političari

5. nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama

6. zaposleni u Nacionalnoj i sveučilišnim knjižnicama, te u matičnim i stručnim knjižnicama

7. poslovni ljudi i njihove udruge

8. sindikalna vodstva

9. predstavnici nevladinih organizacija

10. vjerske zajednice


– neposredno uključeni u usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnim sustavom EU:

1. državni službenici i javni djelatnici

2. poslodavci, poslovni ljudi, njihove interesne i strukovne udruge, te sindikati.


Osnovni komunikacijski ciljevi, definirani u Komunikacijskoj strategiji, jesu:


upoznavanje s procesom europskih integracija

upoznavanje s djelatnošću Vlade i tijela državne uprave na području europskih integracija

podizanje razine svijesti o važnosti ideje i procesa europskih integracija.



Ciljevi su informativnog djelovanja prema ključnim ciljnim skupinama dvojaki: opći ciljevi informiranja o EU i procesu europskih integracija, koji su zajednički svim ključnim skupinama, i specifični ciljevi informiranja, definirani prema karakteristikama i potrebama svake ključne ciljne skupine posebno.



Opći ciljevi informativnog djelovanja prema ključnim ciljnim skupinama jesu:


upoznavanje s Europskom unijom, njezinim funkcioniranjem, metodama donošenja odluka, institucijama i politikama te mehanizmima stvaranja europskog zakonodavstva

upoznavanje s izvorima informacija o EU i europskim integracijskim procesima (kao što su Internet, baze podataka, stručne publikacije)

poticanje interesa za traženje informacija o EU, europskim integracijskim procesima i približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama

priprema i obrazovanje za sudjelovanje u procesu europskih integracija

upoznavanje s mogućnostima obavljanja stručne prakse u tijelima EU

informiranje o i poticanje sudjelovanja u dostupnim programima EU

poticanje suradnje s odgovarajućim strukovnim ili interesnim tijelima ili organizacijama u EU i zemljama kandidatkinjama.



Specifični ciljevi informativnog djelovanja prema ključnim skupinama određeni su karakterom određene skupine i prirodom njezine djelatnosti, slijedom čega proizlazi da su važniji specifični ciljevi komunikacije sa:



donositeljima odluka i tvorcima politike –posebna priprema i obrazovanje za sudjelovanje u procesu europskih integracija

novinarima i urednicima – povezivanje i suradnja s medijima na nacionalnoj i regionalnoj razini

uglednicima iz javnog života – informiranje o prednostima i troškovima integracija te o aktivnostima koje je potrebno poduzeti vezano uz prilagodbu sustavu EU

pripadnicima akademske zajednice – širenje i poticanje znanja i istraživanja o europskim integracijama u znanstvenoj sredini i studentskoj populaciji te poticanje uspostave i razvoja multidisciplinarnih europskih studija

političkim strankama i političarima – isticanje dobrobiti za građane i društvo u cjelini koje donosi članstvo u EU, ali i upozoravanje na određene troškove za pojedine sektore gospodarstva kako bi se oni na vrijeme mogli pripremiti za djelovanje u izmijenjenim uvjetima

nastavnicima i profesorima u osnovnim i srednjim školama – širenje i poticanje znanja učenika o procesu europskih integracija u Europi i u Republici Hrvatskoj te poticanje uvođenja metodoloških jedinica o europskim integracijama u nastavne programe

zaposlenima u Nacionalnoj knjižnici i sveučilišnim knjižnicama, te u matičnim i stručnim knjižnicama – širenje i poticanje znanja među građanstvom o europskim integracijama te poticanje osposobljavanja knjižničarskog osoblja za takvu djelatnost

poslovnim ljudima i njihovim udrugama – pripremanje poduzetnika i zaposlenih te njihovih strukovnih udruga za promjene koje će donijeti uključivanje Republike Hrvatske u europske integracije i informiranje o poslovnim mogućnostima koje se time otvaraju

sindikalnim vodstvima –priprema za ulogu koju će imati u procesu približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

predstavnicima nevladinih organizacija – dijalog o pitanjima europskih integracija, ponajprije s komplementarnim partnerima kao što su Europski pokret, Europski domovi i sl.

vjerskim zajednicama – upoznavanje sa specifičnim vidovima procesa europskih integracija u Republici Hrvatskoj

državnim službenicima i javnim djelatnicima –priprema za potrebne prilagodbe u integracijskom procesu, stručno usavršavanje, uklanjanje prepreka u komunikaciji, kako bi se uspostavila cjelovita informacijska mreža te poticanje transparentnosti rada.




8.3.1.1. Opća javnost


Opća javnost, obavještava se putem sredstava masovnog komuniciranja (publikacija, Interneta i medija) te putem manifestacija koje podižu osviještenost o EU i razvoju zbivanja vezanih za EU. Za tu svrhu MEI u 2002. godini nastavlja već otprije započete aktivnosti koje će nastaviti i u 2003. godini:


a) Internetske stranice Ministarstva za europske integracije

na kojima se nalaze informacije i novosti o ustroju i radu MEI-a, o približavanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, o Europskoj uniji i njezinim politikama i programima te o Vijeću Europe. Na Internetskim stranicama MEI-a postavljene su i veze na stranice Europske unije, a omogućena je i interaktivna komunikacija s posjetiteljima preko elektroničke pošte. Od prosinca 2002. postavljena je nova, redizajnirana internetska stranica, još bolje prilagođena potrebama korisnika.


b) Info-točke i info-police

Do sada je postavljeno 55 info-točaka u Republici Hrvatskoj, od toga četrdeset i dvije info-točke s internetskim kioscima u gradskim i fakultetskim knjižnicama svih županijskih i sveučilišnih središta Hrvatske. Na info-kioscima, preko internetskih stranica projekta Europa u Hrvatskoj, građani se mogu informirati o temama vezanim za Europsku uniju i proces približavanja Hrvatske Uniji, dok mlađa populacija može naći specifične obavijesti o tome što EU nudi mladima, o udrugama mladih u Hrvatskoj, o tome što MEI radi za mlade te veze na druge internetske stranice namijenjene toj dobnoj skupini. Na info-policama postavljaju se tiskovna izdanja MEI-a, a dosada je postavljeno pedeset takvih polica (trideset i osam uz infokioske na info-točkama te još dvanaest u zgradama Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske te u manjim gradskim središtima). Krajem 2002. i početkom 2003. bit će postavljeno još deset novih info-točaka, od kojih tri u središtima jadranskih otoka, a u 2003. nastavit će se redovit kontakt s već postavljenim info- točkama slanjem publikacija i organizacijom posebnih događanja poput predavanja. Krajem 2003. godine u planu je postavljanje još desetak info-točaka.


c) Izdavanje publikacija

Uz izdavanje redovitoga dvomjesečnog Bulletina, MEI je u dosadašnjem razdoblju objavio i brojne tiskane te elektroničke publikacije vezane za tematiku Europske unije i proces približavanja Republike Hrvatske europskim integracijama, bilo u prijevodu, bilo autorstvom vlastitih djelatnika, ili u suradnji s drugim relevantnim ustanovama ili tijelima državne uprave. Objavljuju se i tekstovi sporazuma i programskih dokumenata, letci sa sažetim informacijama te promotivni materijal poput prigodnih razglednica ili kalendara.

Do sada su izdane publikacije: Plan integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske (u dvojezičnom hrvatsko-engleskom izdanju); Europska integracija: podrijetlo i rast Europske unije K. D. Borchardta; zbornik predavanja Hrvatska i Europska unija; Metodološki priručnik za izradu analize učinaka uvođenja propisa Europske unije; Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; Plan provedbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (dvojezično hrvatsko-englesko izdanje); Godišnje izvješće Ministarstva za europske integracije za 2001. godinu i Plan aktivnosti Ministarstva za europske integracije do 2004.; Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama (dvojezično hrvatsko-englesko izdanje); Što Hrvatskoj donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (dvojezično hrvatsko-englesko izdanje); Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta EU: očekivani učinci; dva izdanja Malog leksikona europskih integracija; brošure izdane u povodu Europskog tjedna 2002. godine: Dan Europe, 100 pitanja o europskim integracijama i Učimo o Europskoj uniji; Europe 2020 (katalog istoimene izložbe održane 2002. godine u Zagrebu); Europa u Hrvatskoj koja sadrži opširan popis internetskih adresa na kojima se mogu naći informacije o različitim aspektima europskih integracija, informativna brošura o obrazovnim programima za tijela državne uprave Abeceda EU, te dvojezični hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski Glosar Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Uz te publikacije, tiskani su i mnogobrojni informativni letci sa sažetim informacijama o Ministarstvu za europske integracije, o specifičnim temama kao što su pregovori s EU o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ili Europi na Internetu, te u povodu Europskog tjedna. Uz publikacije, tiskani su i promotivni materijali poput razglednica, čestitki i kalendara, kojima se vizualno i tekstualno populariziraju europske integracije, pa tako kalendar za 2002. godinu sadržava pitanja i odgovore vezane za ovu temu, a kalendar za 2003. godinu nuditi će kratke opise važnih datuma iz povijesti europskih integracija, popraćene odgovarajućim internetskim adresama. U 2003. godini planiran je kontinuitet izdavačke djelatnosti objavljivanjem redovitog dvomjesečnika, publikacija, prigodnih brošura u povodu Europskog tjedna te programskih dokumenta slijedom njihova nastajanja.



d) Serija radijskih emisija pod nazivom Abeceda europskih integracija

kojima se, tematskim emisijama emitiranim dvotjedno na Radiju 101, slušateljima približavaju pojedine teme iz područja europskih integracija. Serija će trajati do ljeta 2003. godine.



e) Manifestacija Europski tjedan

kojom se svake godine obilježavaju važni datumi iz suvremene europske povijesti: 5. svibnja – Dan Vijeća Europe i 9. svibnja –Dan Europe, tijekom kojega se posebno intenzivira informiranje o europskim integracijama različitim prigodnim programima. U 2002. godini, uz već tradicionalna događanja – obilježavanje Europskog tjedna na Cvjetnom trgu u Zagrebu, Tjedan otvorenih vrata u MEI te obilježavanja Europskog tjedna u županijama –ostvarena su još dva značajna projekta. Jedan od njih je paneuropsko natjecanje dizajnera u izradi plakata na temu "Europa 2020.", u kojem su sudjelovali dizajneri iz dvadeset i tri europske zemlje, a natječajni radovi su bili predstavljeni javnosti na izložbi u Gliptoteci HAZU. Smisao tog natjecanja bilo je poticanje istaknutih europskih dizajnera na vizualno promišljanje o budućnosti Europe za koju se može razložno pretpostaviti da će biti dobrim dijelom oblikovana i procesom integracija. Drugi projekt, iniciran u povodu desete godišnjice Interneta u Hrvatskoj, bilo je natjecanje osnovnih i srednjih škola u izradi internetskih stranica pod nazivom Login@Europe, u kojem je sudjelovalo čak sedamdesetak školskih timova. Cilj je natjecanja bio potaknuti učenike srednjih i osnovnih škola u Republici Hrvatskoj na izradu informacijskih i vizualnih sadržaja za mlade, koji uključuju nove načine predstavljanja preko Interneta i sadržajno su vezani uz Europu, mlade i lokalne sadržaje.

O događanjima u ovogodišnjem Europskome tjednu opširno je izvješteno u posebnom izdanju Bulletina, a u 2003. godini je planirano i obilježavanje Europskog tjedna tradicionalnim događanjima, novim natjecanjima i publikacijama te novim prigodnim projektima.



f) Vizualni identitet procesa približavanja Republike Hrvatske europskim integracijama

Početkom 2002. godine, nakon provedenog natječaja i izložbe natječajnih radova u prostorijama MEI-a, odabran je znak koji simbolizira proces približavanja Republike Hrvatske europskim integracijama. Zajedno sa znakom Ministarstva za europske integracije, taj se motiv upotrebljava u dizajnerskim rješenjima publikacija i promotivnih materijala MEI-a.



g) Glasovni portal MEI-a

Na Glasovnom portalu MEI-a građani mogu, pozivom na besplatni telefonski broj, dobiti informacije o europskim integracijama bilo slušanjem prethodno snimljenih poruka bilo izravnim kontaktom s djelatnikom MEI-a. Uspostava glasovnog portala planirana je za kraj 2002. i početak 2003. godine.



8.3.1.1.1. Obavještavanje ruralnog stanovništva


U Komunikacijskoj strategiji ruralno je stanovništvo prepoznato kao specifičan segment opće javnosti, za koji se može očekivati da će imati određenih teškoća u prilagodbi, kao što pokazuju iskustva država koje su postale članice Europske unije u zadnjim valovima proširenja, te iskustva zemalja kandidatkinja. Stoga će se, u skladu s dinamikom prilagodbe domaćeg zakonodavstva i drugih odredaba koje se odnose na poljoprivredu i ruralna pitanja, posvetiti posebna pažnja točnom i pravodobnom obavještavanju ruralnog stanovništva o promjeni i početku primjene zakonskih i drugih propisa, te tržišnih i kvalitativnih standarda koji će se prihvaćati u sklopu prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva pravnoj stečevini Unije.



8.3.1.1.2. Pokretanje i informiranje mladih


Ciljevi obavještavanja mladih jesu:

podizanje svijesti o ideji europskih integracija i upoznavanje s događanjem euro-integracijskih procesa u Republici Hrvatskoj

upoznavanje mladih s EU i mogućnostima koje pruža za njihov razvoj i stručno usavršavanje

unapređivanje povezivanja mladih Hrvatske s vršnjacima i udrugama mladih u državama EU i državama kandidatima za članstvo

poticanje stvaranja mreže udruga mladih koje se bave europskim integracijama u Republici Hrvatskoj

promicanje sudjelovanja mladih Hrvatske u EU programima.



U 2002. i 2003. godini obavještavanje mladih provodi se na dva načina: u sklopu informiranja opće javnosti preko Interneta, publikacija i događanja, te specifičnim projektima usmjerenim na ovu dobnu skupinu. Mladima su, npr., namijenjene posebne stranice u okviru internetskih stranica Europa u Hrvatskoj na euro-info-kioscima, posebno poglavlje o relevantnim programima i internetskim stranicama u publikaciji Europa u Hrvatskoj, posebna publikacija Učimo o Europskoj uniji, te posebni projekti u sklopu Europskog tjedna kao što su posjeti školskih skupina Ministarstvu za europske integracije tijekom dana otvorenih vrata i već spomenuti projekt natjecanja Login@Europe.
Uz to, serijom predavanja o europskim integracijama za srednjoškolske profesore predmeta Politika i gospodarstvo, koji je u tijeku a trajati će do ljeta 2003. u svim županijskim središtima Republike Hrvatske, nastoji se, putem edukativnog djelovanja profesora-multiplikatora, postići bolja obaviještenost srednjoškolske populacije o europskim integracijama.
Druga serija predavanja o europskim integracijama održana je na engleskom jeziku za učenike-polaznike ljetne škole engleskog jezika na Šolti tijekom ljeta 2002. godine.



8.3.1.2. Ključne ciljne skupine


Oblici komunikacije s ključnim ciljnim skupinama, definirani u Komunikacijskoj strategiji, osim već spomenutih oblika komunikacije s općom javnošću, jesu:



dostava biltena, publikacija i informativnih materijala

odgovaranje na specifične upite vezane uz proces europskih integracija

pružanje informacija o obrazovnim programima i stručnim seminarima u EU te kontakti s pripadnicima ili organizacijama ciljnih skupina zainteresiranim za sudjelovanje u njima

organiziranje i pozivanje članova ciljnih skupina na predavanja, tribine i seminare

uspostava osobnih kontakata te dvosmjerni posjeti između MEI-a i ustanova ili organizacija ciljnih skupina

suradnja sa strukovnim udrugama i drugim organizacijama unutar ciljnih skupina

sudjelovanje djelatnika MEI-a na stručnim konferencijama ili seminarima

specifični oblik komunikacije s donositeljima odluka i tvorcima politike sastoji se u redovitom kontaktu između MEI-a i drugih relevantnih tijela Vlade Republike Hrvatske sa saborskim Odborom za europske integracije, Odborom za međunarodnu parlamentarnu suradnju i Odborom za vanjsku politiku, kojima ministar za europske integracije i drugi dužnosnici periodično podnose izvještaje o procesu približavanja Republike Hrvatske europskim integracijama.

Ove se komunikacijske aktivnosti kontinuirano provode u razdoblju 2002.–2003. godine. Uz to, usporedno se dopunjuju postojeće i izrađuju nove baze podataka o ciljnim skupinama, te se provodi postupak istraživanja potrebe ciljnih skupina za specifičnim informacijama putem upitnika. Krajem 2002. godine u tijeku je anketa o potrebama za informacijama o europskim integracijama među saborskim zastupnicima, a za početak 2003. godine planirano je provođenje takve ankete među parlamentarnim strankama. Intenziviranje ciljanog obavještavanja ključnih ciljnih skupina očekuje se u onoj fazi približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u kojoj će započeti sektorski pregovori, a time će se povećati i količina specifičnih informacija relevantnih za pojedine ciljne skupine.



8.3.2. Nastup prema građanima, udrugama i strankama koje ne prihvaćaju proces europskih integracija


Nastup prema građanima, udrugama i strankama koje ne prihvaćaju proces europskih integracija, jedna je od aktivnosti zacrtanih Komunikacijskom strategijom. Osnovni cilj informativnog djelovanja prema građanima i interesnim skupinama –protivnicima priključenja Republike Hrvatske europskim integracijama jest pružanje pravodobnih i točnih informacija, kako se njihova stajališta ne bi temeljila na nedostatku informacija ili na pogrešnim informacijama.
U razdoblju 2002.–2003. godine nastoji se, u okviru ukupnih navedenih informativnih djelatnosti MEI-a, pružati upravo takve informacije da bi obaviještena javnost mogla oblikovati svoje stavove.
Ovisno o dinamici procesa približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, očekuje se porast potrebe informativnog djelovanja prema udrugama i pojedincima kojima bi pristup Republike Hrvatske europskim integracijama mogao prouzročiti izravne ekonomske probleme i štete – što vrijedi za grane u onim sektorima čiji će dosadašnji način poslovanja biti ugrožen otvaranjem prema EU te će možda osjetiti najteže posljedice uključenja Republike Hrvatske u Europsku uniju i stoga će morati poduzeti najveće i najteže prilagodbe.
Pri obraćanju takvim ciljnim skupinama, posebna će se pozornost posvetiti cjelovitu kritičkom informiranju tako da se mogući negativni aspekti pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji iznose usporedno s izglednim pozitivnim aspektima.




8.4 PROVJERA UČINAKA I PRILAGODBA


Ministarstvo za europske integracije prati provedbu strategije i procjenjuje njezinu uspješnost na temelju istraživanja javnog mišljenja, praćenjem medija te praćenjem upita i statistike posjeta na internetskim stranicama MEI-a. Pretpostavka je da će za provođenje prve faze Komunikacijske strategije – informiranje – trebati do tri godine.
Nakon toga će se provesti detaljno istraživanje javnog mišljenja i, u svjetlu rezultata tog istraživanja, Strategija će se uskladiti s novim potrebama, uzimajući u obzir već postignuto i naznačujući nove pravce djelovanja.







    Pregled pravnih akata Europske Unije