 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||
   EUROPSKE INTEGRACIJE  Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji > Popis kratica i pojmova > Odnos RH i EU > Interesi i prioriteti > Pristup i metodologija > Politički kriteriji > Gospodarske prilagodbe > Gospodarski trendovi > Strukturne reforme > Usklađivanje zakonodavstva > Sloboda kretanja roba > Sloboda kretanja radnika > Sloboda pružanja usluga > Sloboda kretanja kapitala > Pravo trgovačkih društava > Tržišno natjecanje i potpore > Promet > Carine > Socijalna politika i zapošlja. > Malo i srednje poduzetništvo > Telekomunikacije i informac. > Zaštita potrošača i zdravlja > Pravosuđe, unutarnji poslovi > Jačanje administrativne sposobnosti > Unapređenje sustava državne samouprave > Komunikacijska strategija > Dodatak A > Dodatak B  > Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju RH > Protokoli SSP > Kronologija EU > Institucije EU > Izvori prava EU > Pravni akti EU > Financijske institucije > Ministarstvo (MEI) > Međunarodni ugovori > Informacijski releji > Baze podataka o EU > EURO 
 
> Pregled najvažnijih zakona > Poslovni WEB katalog > Trgovačko pravo > Kako postati ugovornim korisnikom Poslovnog Foruma? > Baza podataka Hrvatskog gospodarstva i pretraživanje > Izrada Internet stranica
Kontakt: Poslovni Forum d.o.o. info@poslovniforum.hr
|
 |
 6.9. CARINE U sklopu priprema za priključenje Republike Hrvatske europskim integracijama te stvaranja pretpostavki za dosljednu provedbu obveza preuzetih potpisivanjem SSP-a, potrebno je uskladiti odgovarajuća ovlaštenja, funkcionalnu organizaciju, razviti moderne metode rada i uspostaviti širu i jaču nacionalnu i međunarodnu suradnju u zakonskim okvirima koji će omogućiti carinskoj službi sudjelovanje u provedbi projekata – kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini. Olakšavanje trgovine, olakšavanje transporta, olakšavanje provoza, pojednostavljeni carinski postupci imaju jedinstven cilj: kretanje roba preko nacionalnih granica na najefikasniji i najjeftiniji način, bez nepotrebnih kontrola ili zastoja, uz maksimalnu učinkovitost i optimalno prikupljanje prihoda. Carinska služba, kao bitan element unutarnje i vanjske politike, mora utvrditi i provoditi pravu ravnotežu između provedbe potrebne kontrole i olakšavanja međunarodnih tokova roba na način da reformira i modernizira svoje metode rukovođenja i operativne postupke. 6.9.1. Pravni okvir Zakonodavstvo kojim je regulirano područje carine uključuje: Carinski zakon (NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00 i 92/01) kojim se uređuju prava i obveze osoba te ovlasti Carinske uprave u vezi s robom u putničkom i robnom prometu između carinskog područja Republike Hrvatske i drugih carinskih područja Uredbu za provedbu Carinskog zakona (NN 144/99, 48/00, 49/00, 77/00, 12/01 i 110/01), kojom je potanje propisana provedba Carinskog zakona Pravilnik o obrascima za provedbu Carinskog zakona (NN 147/99) kojim se propisuju ogledni obrasci i ogledni primjerci akata koji se koriste u carinskim postupcima i postupanju te način popunjavanja propisanih obrazaca Zakon o carinskoj tarifi (NN 61/00 i 117/00) Zakon o carinskoj službi (NN 67/01) Zakon o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (NN 92/01) više podzakonskih propisa – pravilnika, kao i naputaka Ministarstva financija i Carinske uprave kojima se detaljno propisuju postupanja carinske službe pri carinjenju robe. Carinski propisi RH u potpunosti su usklađeni s propisima EU. Trenutačno je u izradi Uredba o provedbi carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva te se očekuje da će ona stupiti na snagu početkom 2003. godine. Navedena Uredba usklađena je s europskim zakonodavstvom kojim se uređuje područje zaštite intelektualnog vlasništva, odnosno sa sljedećim Uredbama EU: Uredbom 3295/94, Uredbom 241/99 te Uredbom 1367/95, kao i sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Agreement on Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights – TRIPs). Kako su i propisi europskog carinskog sustava u razdoblju od pristupanja procesu usklađivanja hrvatskog carinskog sustava s europskim već dva puta mijenjani, u 2002. godini pristupilo se izradi izmjena i dopuna Carinskog zakona. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona usvojen je u Vladi i nalazi se u saborskoj proceduri te se njegovo stupanje na snagu očekuje početkom 2003. godine. Također, u postupku izrade je i Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Uredbe za provedbu Carinskog zakona čije se stupanje na snagu očekuje tijekom prve polovice 2003. godine (tri mjeseca nakon stupanja na snagu navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona). U nastavku procesa usklađivanja hrvatskoga carinskog sustava s europskim izvršena su usklađenja i u sustavu carinske tarife – kako radi usklađenja visine carinskih opterećenja s obvezama preuzetim pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO-u), tako i radi što dosljednijeg i potpunijeg preuzimanja kombiniranog nazivlja carinske tarife, usklađenog s njezinim posebnostima koje se primjenjuju u Europskoj uniji. Nadalje, donesen je i novi Zakon o carinskoj službi (NN 67/01) kojim se osiguravaju uvjeti za dosljednu primjenu novih carinskih propisa i utvrđuju ovlaštenja i odgovornosti Carinske uprave sukladno ovlaštenjima i odgovornosti carinskih službi država Europske unije. Donesen je i novi Zakon o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (NN 92/01) kojim se na načelima novoga carinskog sustava i sukladno pravilima za provedbu carinskih procedura uređuju i uvjeti za sudjelovanje otpremnika u carinskom postupku kao bitnoga sudionika u postupku brze i djelotvorne provedbe propisanih carinskih procedura. Donesen je i novi Opći porezni zakon (NN 127/00) kojim je carina definirana dijelom općega poreznoga sustava pa se odredbe toga zakona primjenjuju i pri provedbi carinskih postupaka ako carinskim propisima nije određeno pitanje drugačije uređeno. U tijeku gotovo trogodišnje provedbe novih carinskih propisa, u nastojanju da se što prije ostvari razina efikasnosti carinskih procedura koje se primjenjuju u državama Europske unije, evidentiran je i jedan broj otvorenih pitanja u provedbi novih carinskih propisa, i to kako sa stajališta pravne sigurnosti sudionika carinskoga postupka, tako i zaštite interesa državnoga proračuna. Dosljednim preuzimanjem europskih carinskih propisa u propise hrvatskoga carinskoga sustava otklanjanju se i administrativne prepreke bržoj i djelotvornijoj provedbi carinskih procedura identificirane u FIAS-ovoj studiji. 6.9.2. Zakonski okviri instituta slobodnih zona u RH Donošenje propisa u vezi s osnivanjem slobodnih zona, upravljanjem slobodnim zonama te uvjetima za obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnim zonama u djelokrugu su Ministarstva gospodarstva. Isto je propisano Zakonom o slobodnim zonama (NN 44/96). Poslovanje carinskih zona s aspekta carinskih propisa uređeno je čl. 171. do 184. Carinskog zakona, čl. 483. do 520. Uredbe za provedbu Carinskih propisa te Naputkom Carinske uprave Središnji ured br. 19/01, klasa: 413-05/01-01/14, od 15. svibnja 2001. godine. Navedeni carinski propisi usklađeni su s propisima EU, odnosno odgovarajućim odredbama Carinskog kodeksa EU (Community Customs Code – Council Regulation EEC No. 2913/92) te Uredbom za provedbu Carinskog kodeksa (The Implementation of the Community Customs Code – Commission Regulation EEC No. 2454/93). Popis slobodnih zona na carinskom području Republike Hrvatske: 1. Slobodna zona Zagreb – Jankomir 2. Slobodna zona Luka Rijeka – Bazen Rijeka 3. Slobodna zona Luka Rijeka – Bazen Raša 4. Slobodna zona Kukuljanovo 5. Slobodna zona Osijek – riječna luka/zapadni dio lučkog kompleksa 6. Slobodna zona Osijek – Vukovarska avenija/dio poslovnog prostora d.d. MIO iz Osijeka 7. Slobodna zona Luka Split 8. Slobodna zona Luka Ploče 9. Slobodna zona Luka Pula 10. Slobodna zona Obrovac 11. Slobodna zona splitsko-dalmatinska, dio Sinj (Lumik) 12. Krapinsko-zagorska slobodna zona 13. Slobodna zona “Đuro Đaković” – Slavonski Brod 14. Slobodna zona splitsko-dalmatinska, dio Postira (“Sardina” d.d. Postira – otok Brač) 15. Slobodna zona splitsko-dalmatinska, dio Smokovik (“Končar – solarne ćelije”). Trenutačno se u većini slobodnih zona na carinskom području Republike Hrvatske vrše djelatnosti skladištenja robe te pružanje usluga dok se postupak unutarnje proizvodnje (proizvodnja, odnosno obrada, prerada i dorada te popravak robe) vrši u Slobodnoj zoni Zagreb – Jankomir, Slobodnoj zoni Osijek (Benetton Croatia d.o.o.), Slobodnoj zoni splitsko-dalmatinskoj, dio Smokovik (“Končar – solarne ćelije”) te u Slobodnoj zoni u Rijeci. 6.9.3. CARDS Carinska uprava RH uključena je u projekte CARDS 2001/07 i CARDS 2002/24. Realizacijom spomenutih projekata stvorit će se moderna carinska uprava, stabilan i potpun carinski sustav, definirati ovlasti carine i prava carinskih djelatnika te stvoriti uvjeti za unapređenje međunarodne suradnje, prvenstveno s Europskom unijom. Socijalna politika i zapošljavanje |
||||