|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji
KONTAKT PODACI ZA
Poslovni forum d.o.o.
Pitanja, narudžbe, savjeti...
IZRADA WEB STRANICA
Putem vlastitih web stranica možete pružiti brzu i detaljnu informaciju o Vašem poduzeću ili obrtu, proizvodima i uslugama. Obraćate se novim potencijalnim kupcima i kvalitetnije komunicirate sa svim postojećim, povećavate bazu dobavljača, dobivate pristup tržištima i segmentima koji su Vam dosad bili nedostupni - ukratko, poboljšavate svoje poslovanje i otvarate nove poslovne mogućnosti.
CMS su internet stranice sa administracijom putem koje možete uvijek samostalno dodavati i ažurirati sadržaj bez ikakvih dodatnih troškova, objavljivati neograničeni broj tekstova... Što je to administracija? Administracija znači da uz pomoć lozinke imate pristup u te stranice, kao što imate i pristup na Facebook ili Gmail. CMS plaćate samo jednom, cijena CMS-a ne ovisi o tome koliko ćete objaviti članaka. Možete objaviti na stotine i tisuće članaka, sve bez ikakvog dodatnog plaćanja kao što bi vam naplaćivali po broju stranica (članaka) da vam rade stranice onako kako su se nekada radile, a što nažalost većina i još danas nudi.
CMS Web Express odlikuje jednostavna promjena ili dorada dizajna, jednostavnost unosa i ažuriranja sadržaja. Na svojim CMS web stranicama možete imati i više tematskih cjelina i svakoj toj tematskoj cjelini možete zadati drugačiji dizajn. Dakle, niti sve pojedinačne web stranice unutar vašeg web portala ne moraju izgledati isto. Različitom slikom u zaglavlju web stranica, drugačijom bojom pozadine ili drugačijom bojom fonta možete vaše tematske cjeline učiniti prepoznatljivijima i olakšava snalaženje korisnika.
|
|
INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE
Europska unija za razliku od drugih tradicionalnih međunarodnih organizacija
ima jedinstvenu institucionalnu strukturu. Zemlje koje su prihvatile
europske ugovore potvrdile su svoju spremnost da dio svojih suverenih prava
ustupe neovisnim institucijama koje istodobno predstavljaju nacionalne
interese, kao i interese Unije. Te institucije međusobno su povezane
odnosima komplementarnosti temeljem kojih se donose odluke.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE
Glavna institucija Europske unije je Vijeće Europske unije (Council of the European Union) ili
Vijeće EU ili Vijeće ministara ili skraćeno "Vijeće" najvažnije je zakonodavno
tijelo Unije. Okuplja ministre vanjskih poslova zemalja članica ili resorne
ministre (ovisno o temi o kojoj se odlučuje), a učestalost okupljanja ovisi
o problematici o kojoj se raspravlja. Ono okuplja ministre vanjskih poslova
15 zemalja članica, čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja temeljem
dnevnog reda (npr.: vijeće ministara vanjskih poslova, poljoprivrede,
ekonomije, prometa, okoliša itd.).
Kao zastupnik zemalja članica, Vijeće donosi sve značajne pravne odluke,
odredbe, direktive i zaključke. Vijeće istovremeno utvrđuje unutarnja
pravila za Uniju, iako to zaduženje dijeli sa Europskim parlamentom. Vijeće
je zajedno s Europskim parlmentom zaduženo i za proračun Unije. Vijeće
zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija.
Temeljem članka 202 (ex 145) ugovora o Europskoj ekonomskoj zajednici,
Vijeće osigurava koordinaciju općih ekonomskih politika zemalja članica.
Predsjedništvo Vijeća svakih šest mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje
članice, a prema abecednom redoslijedu imena država na materinjem jeziku, a
male i velike države predsjedaju naizmjence. Taj će redoslijed trajati do
2003. godine, kada se zbog proširenja Unije mora usvojiti nov način
rotacije. Za organizaciju rada Vijeća zaduženi su Glavno tajništvo i Pravna
služba.
Odluke Vijeća priprema komisija stalnih zastupnika zemalja članica i
komisija stručnjaka nacionalnih ministarstava. Rad Vijeća potpomaže i Glavno
tajništvo u Bruxellesu koje je nadležno za pripremu i provedbu odluka.
Vijeće odlučuje o aktivnostima i ciljevima Unije, određuje buduće aktivnosti
Unije te usklađuje zajedničke politike u zemljama članicama i rješava
njihove nesuglasice. Sastanci Vijeća održavaju se u Bruxellesu, a tri puta
na godinu i u Luksemburgu.
Predsjedajući vodi sastanke Vijeća, koordinira provođenje dogovorene
politike te arbitrira u slučaju suprotstavljenih interesa država članica
Unije. Svaka država ima stalne predstavnike u Bruxellesu u COREPER-u
(Council of Permanent Representatives), koji se sastaju jednom na tjedan i
pripremaju materijale za rasprave Vijeća ministara koje može usvojiti,
dopuniti ili odbaciti prijedloge Komisije. Ovisno o predmetu, Vijeće
odlučuje jednoglasno ili kvalificiranom većinom. Za kvalificiranu većinu
glasovi pojedinih zemalja ponderiraju se ovisno o njihovoj veličini. O
poljoprivredi, ribarstvu, zajedničkom tržištu, okolišu i prometu odlučuje se
kvalificiranom većinom, dok se o poreznoj i industrijskoj politici, kulturi,
regionalnoj politici i socijalnoj koheziji, razvoju znanosti i tehnologije
te zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i suradnji u unutarnjim
poslovima i pravosuđu odlučuje jednoglasno.
Vijeće ministara ne treba poistovjećivati s Europskim vijećem (European
Council) ili "europskim summitom", koji je skup predsjednika država i vlada
članica EU koji se sastaju od 1974. godine najmanje dva puta na godinu.
Europsko se vijeće sastaje svakih šest mjeseci potkraj predsjedništva u
državi koja predsjeda Vijećem EU i dogovara osnove budućeg razvoja EU te
rješava pitanja koje Vijeće ministara nije moglo riješiti. Sastanku
Europskoga vijeća prisustvuju i predsjednici Komisije i Parlamenta.
Internet stranica Vijeća
podijeljena je u sljedeće odjeljke:
Vijesti (Press Office/Newsroom)
Vijesti, najave budućih događanja, izjave vezane za zajedničku vanjsku i
sigurnosnu politiku, starija priopćenja za tisak i korisne informacije.
Opće informacije (General Information)
Opće informacije o sastavu i ulozi Vijeća, načinu njegova rada i ulozi
predsjedavajuće države te popis korisnih adresa.
Registar dokumenata (Public Register of Council Documents)
Registar dokumenata Vijeća koji se mogu pretraživati.
Raspored sastanaka (Timetable of Meetings)
Obavijesti o programu rada Vijeća i sastanaka njegovih odbora.
Zajednička vanjska i sigurnosna politika – CFSP (Common Foreign and Security
Policy)
CFSP Vijeća Europske unije obuhvaća pitanja bilateralnih odnosa država
članica i rješavanje mogućih sukoba, sankcije, zaštitu ljudskih prava i
sloboda, proces demokratizacije i pravo glasa, unutarnje konflikte i
političko nasilje, sigurnosnu politiku i ulogu međunarodnih organizacija u
suzbijanju kriminala.
Na stranicama CFSP-a predstavljeni su tekstovi dokumenata koje je usvojilo
Vijeće (deklaracije, zajednička stajališta i zajedničke akcije), izvještaji
države predsjedavateljice i promatračkih misija EU (Configuring the
Database). Postoji mogućnost pretraživanja podataka prema ključnoj riječi,
kronološkom redoslijedu, tematskoj jedinici ili državi (Search) te
informacije o najnovijoj dokumentaciji (New Documents). Dostupan je i
kalendar događanja te podaci o izaslanicima Unije u mirovnim procesima i
njihovu nadgledanju.
Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova – JHA (Cooperation in the
Fields of Justice and Home Affairs)
Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova obuhvaća pitanja azila,
probleme ovisnosti o drogama, suradnju država članica Unije u suzbijanju
organiziranog kriminala, pranje novca, krivotvorenje dokumenata, ilegalno
useljavanje kao i odnose država članica s trećim zemljama.
Internet stranica JHA sadrži tekstove prihvaćenih dokumenata Vijeća
(konvencije, rezolucije, deklaracije i dr.) vezane za suradnju u navedenim
područjima i zajedničke akcije koje se poduzimaju i preporuke nekih novih
(Configuring the Database). Podaci se mogu pretraživati prema ključnoj
riječi, kronološkim redoslijedom ili prema tematskoj jedinici (Search), a
moguć je i pristup dokumentima novijeg datuma (New Documents).
Dostupne su i informacije o područjima djelovanja, izvještaji o aktivnostima
i prijedlozi za buduće djelovanje, kalendar sastanaka.
Usklađivanje ekonomskih politika (Economic Policy Coordination)
Informacije o pitanju eura, ekonomskim politikama i smjernicama za njihovu
provedbu. Odjeljak predstavlja programe stabilnosti i konvergencije te
statističke zahtjeve treće faze Europske monetarne unije – EMU (European
Monetary Union).
Adresa Vijeća Europske unije:
General Secretariat of the Council
Rue de la Loi 175
B-1048 Bruxelles
Belgium
EUROPSKO VIJEĆE
Europsko vijeće (European Council) - (razlikuje se od Vijeća Europe -
Council of Europe) nastalo je iz prakse uvedene 1974. godine, da se
čelnici država ili vlada i njihovi ministri redovito sastaju na zajedničkim
zasjedanjima. Ova je praksa ugovorom fiksirana 1987. godine Jedinstvenim
europskim aktom. Od tada se Vijeće sastaje najmanje dva puta godišnje,
zajedno s predsjednikom Komisije Europske unije, koji je ravnopravan član
Vijeća s pravom glasa. Predsjednik Europskog parlamenta obraća se
sudionicima svakog zasjedanja Europskog vijeća. U prvo vrijeme, zamisao je
bila da se formaliziraju zasjedanja na vrhu koja su se povremeno održavala
od 1961. a na inicijativu jedne od država članica.
Budući da su pitanja od europskog značaja počela igrati sve važniju ulogu u
političkom životu zemalja članica, postalo je očito da postoji potreba za
redovitim sastajanjem šefova država. Na tim bi zasjedanjima čelnici država
članica Unije raspravljali o pitanjima važnim za Uniju. Ugovorom iz
Maastrichta Europsko vijeće postalo je glavni pokretač najvažnijih
političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim
pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog
vijeća). Europsko vijeće je vrlo brzo zauzelo medijski prostor, budući da je
većina ministara u javnosti dobro poznata, a i zbog često dramatičnog tona
rasprava. Europsko vijeće također raspravlja o aktualnim pitanjima
međunarodne političke scene kroz mehanizam kojim države članice mogu
usuglasiti i predočiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
EUROPSKI PARLAMENT
Europski parlament (European Parliament) je tijelo demokratskog Izraza i
političkog nadzora, koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar
Unije. Europski parlament ima 626 poslanika koje od 1979. godine neposredno
biraju građani država članica Unije na razdoblje od pet godina. Njemačka ima
99 mjesta, Francuska, Italija i Velika Britanija svaka po 87 mjesta,
Španjolska 64, Nizozemska 31, Belgija, Grčka i Portugal 25 svaka, Švedska
22, Austrija 21, Danska i Finska svaka po 16, Irska 15 i Luxembourg 6. S
obzirom na buduće proširenje Europske unije primanjem novih zemalja članica,
Ugovor iz Amsterdama ograničio je broj zastupničkih mjesta na 700. Plenarna
zasjedanja održavaju se u Strassbourgu. Rad plenarnih zasjedanja koje
priprema 20 komisija odvija se u Bruxellesu, kao i zasjedanja klubova
stranaka. Sjedište tajništva Parlamenta je u Luxembourgu.
Parlament dijeli zakonodavne nadležnosti sa Vijećem ministara: sudjeluje u
pripremi prijedloga direktiva i odredbi te daje svoje mišljenje o
prijedlozima Komisije, a prema prilikama poziva Komisiju da ih izmijeni.
- Jedinstveni europski akt kojim su modificirani osnivački ugovori Unije,
predviđa proceduru suradnje između Vijeća i Parlamenta od dva »čitanja« u
Parlamentu i dva čitanja u Vijeću. Ova procedura suradnje ojačava
zakonodavne nadležnosti Parlamenta na brojnim područjima, posebice
jedinstvenog tržišta. Procedura suradnje ukinuta je Amsterdamskim ugovorom
(osim pojedinih slučajeva u odjeljku Ugovora, koji se tiče ekonomske i
monetarne unije) da bi se pojednostavile zakonodavne procedure i dalo više
prostora zajedničkom donošenju odluka.
- Ugovorom iz Maastricthta proširene su legislativne nadležnosti Parlamenta
jer mu omogućuju sudjelovanje u odlukama Vijeća u točno određenim
područjima: slobodno kretanje zaposlenih, javno zdravstvo, sloboda pružanja
usluga, unutarnje tržište, obrazovanje, znanstveno istraživanje, okoliš,
transeuropske prometne mreže, kultura, zaštita potrošača... Shodno ovim
odredbama, u slučaju da se ne slaže sa stajalištem Vijeća, Europski
parlament može apsolutnom većinom svojih članova odbaciti stav Vijeća i
okončati postupak. Ipak, Ugovor predviđa i postupak mirenja u takvim
slučajevima.
- Ugovor iz Amsterdama je proširio legislativne nadležnosti Parlamenta jer
mu omogućuje sudjelovanje u odlukama koje donosi Vijeće u posve novim
područjima kao što su javno zdravstvo, politika transporta, slobodno
kretanje građana, određene odredbe socijalne politike i politike
zapošljavanja. Od tada, prihvaćanje zakonskog akta po proceduri suglasnosti
(članak 249 -bivši članak 189 B Ugovora o EZ) traži odobrenje po hitnom
postupku od strane Vijeća i Parlamenta, ili izostanak nesuglasnosti od
strane Parlamenta.
Konačno, temeljem Jedinstvenog europskog akta, sklapanje međunarodnih
dogovora o suradnji i pridruživanju, kao i svako novo proširenje Unije novim
članovima, podložno je ratifikaciji, tj. odobrenju Parlamenta. Prema Ugovoru
iz Maastrichta odobrenje Parlamenta je potrebno i za jedinstvenu izbornu
zakonsku proceduru, slobodu kretanja i boravka kao i Strukturne fondove
(vidi četvrto poglavlje). Ugovor iz Amsterdama jednako predviđa da je
privola Parlamenta potrebna i u slučaju kada se provode mjere protiv neke od
država članica ako ona napravi teški i ozbiljni prekršaj osnovnih prava.
Parlament sa Vijećem dijeli i ovlaštenja prema proračunu jer prihvaća
proračun Zajednice. Parlament može i ne prihvatiti proračun, što se već više
puta dogodilo. U tom slučaju treba iznova započeti cijeli postupak donošenja
proračuna.
Proračun koji priprema Komisija »prolazi« između Parlamenta i Vijeća, dvije
institucije koje su nadležne za donošenje proračuna. Za tzv. »obvezatne
troškove« - a to su većim dijelom izdaci za poljoprivredu - posljednju riječ
ima Vijeće. Za ostale, »neobvezatne troškove«, posljednju riječ ima
Parlament koji ih može i izmijeniti, ali unutar granica koje određuje
Ugovor. Svoje ovlasti prema proračunu Parlament koristi da bi utjecao na
zajedničku politiku.
Jedna od osnovnih funkcija Parlamenta je da Uniji daje političke poticaje.
On je ipak Europski forum par excellence, vrelište političkih i nacionalnih
strujanja koji predstavlja 373 miljuna građana. Neprestano se zalaže za nove
politike za unapređenje ili promjenu postojećih. Nacrt Ugovora o Europskoj
uniji koji je prihvaćen 1984. godine postao je katalizator koji je konačno
doveo države članice do potpisivanja Jedinstvenog europskog akta. Parlament
je i potaknuo organizaciju dvije međuvladine konferencije o pitanjima
ekonomske i monetarne unije kao i političke unije. Zahvaljujući nazočnosti
svoja dva promatrača, Parlament je usko surađivao i na izradi Amsterdamskog
ugovora. Ipak, Parlament traži još veću uključenost u buduće izmjene
Ugovora. Konačno, Parlament je i tijelo koje ima kontrolne ovlasti
Zajednice, kao i tijelo koje odobrava imenovanje predsjednika Komisije.
Parlament ima ovlasti da prisili Komisiju na ostavku ako bi joj dvotrećinska
većina izglasala nepovjerenje. Također daje svoje mišljenje o programima
Komisije i upućuje joj svoje primjedbe.
Prema Ugovoru iz Amsterdama, Parlament će izraditi plan organizacije općih
izbora prema »principu koji je jednak za sve države članice«. Parlament
nadgleda provedbu zajedničkih politika, a informacije kojima raspolaže
temelji na izvješćima Odbora revizora. Parlament također kontrolira
svakodnevnu administraciju zajedničkih politika i upućuje usmene i pismene
upite Komisiji i Vijeću. Predsjednik Europskog vijeća podnosi Parlamentu
izviješće o zaključcima Europskog vijeća.
Internet stranice nalaze se na adresi
Na poslužitelju EUROPARL (Multilingual Web Server of the European
Parliament) nalaze se informacije o radu Parlamenta, političkim strankama,
zastupnicima, aktualnostima itd. na svih 11 službenih jezika Unije.
Europski pravobranitelj
Europski pravobranitelj (European Ombudsman) djeluje pri Europskom
parlamentu, a njegova je uloga zaštita interesa građana u slučaju spora s
institucijama Unije. U određenim slučajevima pravobranitelj može od
institucija i nacionalnih vlasti zatražiti dokumentaciju na temelju koje
može uputiti preporuke dotičnim institucijama ili Europskome parlamentu kako
bi se spor što učinkovitije riješio.
Adresa Europskoga pravobranitelja:
European Ombudsman
Av. Du Président Robert Schuman
B.P. 403
F-67001 Strasbourg Cedex
EUROPSKA KOMISIJA
Europska komisija (European Commission) je jedno od ključnih tijela
institucionalnog sustava Unije. Komisija je sljednica Komisije EZ nastale 1.
srpnja 1967. godine temeljem Ugovora o spajanju Visokog ureda Europske
zajednice za ugljen i čelik, Komisije Europske ekonomske zajednice i
Euratoma. Od 5. siječnja 1995. godine Komisija ima 20 članova (dva člana za
Francusku, 2 za Njemačku, 2 za Veliku Britaniju, 2 za Italiju i 2 za
Španjolsku, i po jednog člana iz ostalih zemalja). Članove Komisije imenuju
sporazumno vlade država članica na pet godina. Komisiju potvrđuje Parlament.
Prema Ugovoru iz Amsterdama, predsjednika Komisije sporazumno imenuju vlade
država članica, a Europski parlament ga potvrđuje. Potom vlade država
članica, zajedno sa imenovanim predsjednikom, imenuju ostale članove
Komisije. Cjelokupni sastav Komisije se konačno predaje na odobrenje
Parlamentu.
Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza u velikoj mjeri neovisna.
Ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe od strane
niti jedne vlade države članice. Kao svojevrsni »čuvar ugovora«, Komisija
nadzire korektnu provedbu naredbi i direktiva Vijeća i može se obratiti Sudu
ako drži da neka od država članica ne ispunjava svoje obveze prema Uniji.
Budući da Komisija ima pravo na zakonsku inicijativu, ona u svako doba može
poduzeti korake da bi olakšala postizanje sporazuma između Vijeća i
Parlamenta. Kao upravni organ, Komisija provodi odluke Vijeća, na primjer na
području agrarne politike. Komisija ima dalekosežna ovlaštenja pri
provođenju zajedničkih politika, jer je nadležna za njihove proračune: za
istraživanje i tehnologiju, pomoć zemljama u razvoju, regionalno povezivanje
itd.
Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament
izglasa nepovjerenje kvalificiranom većinom glasova (nepovjerenje dosad nije
nikada izglasano).
Službe Komisije se nalaze u Bruxellesu i Luxembourgu. Za provođenje
zajedničkih politika i rad općih administrativnih službi, zaduženo je 25
odjela, takozvane glavne direkcije (uprave) sa točno određenim djelokrugom
rada. Suprotno tajništvima tradicionalnih međunarodnih organizacija,
Komisija koja ujedno igra ulogu »čuvara ugovora«, ima potpunu financijsku
neovisnost.
Administrativnu strukturu Komisije čini 36 općih uprava (Directorate General
– DG) i specijaliziranih službi. Svakoj je upravi na čelu glavni direktor,
koji je odgovoran članu Komisije zaduženom za određeno područje rada uprave.
U Komisiji radi oko 15.000 djelatnika.
Komisija priprema zakonske prijedloge (o kojima odlučuje Vijeće),
primjenjuje načela zajedničkih politika EU i nadgleda njihovu provedbu,
nadzire primjenu europskoga prava i dodjelu proračunskih sredstava. Komisija
zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i putem svojih predstavništava u
svijetu.
Isključivo pravo predlaganja zakonodavnih propisa najvažnija je uloga
Komisije jer se u Uniji ne može usvojiti nijedan zakonski prijedlog koji ne
potječe od Komisije. Pri predlaganju novih propisa Komisija se savjetuje s
vladama država članica, predstavnicima industrije, sindikata i drugih
interesnih skupina na koje prijedlog može utjecati. Pritom se primjenjuje
načelo supsidijarnosti (subsidiarity) prema kojemu se vlast predaje najnižoj
razini (nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj) i približava pojedincu.
Komisija jedino nema isključivo pravo predlaganja propisa u području
zajedničke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u pravosuđu i
unutarnjim poslovima, gdje to pravo dijeli s državama članicama.
Komisija također nadzire primjenu europskoga prava u državama članicama. Ako
se ono uopće ne provodi ili se krši, predmet mora dostaviti Europskome sudu.
U nekim slučajevima može i kazniti pojedince i poduzeća koji ne poštuju
europsko pravo, a najčešće je nepoštivanje politike konkurencije, tj.
stvaranje monopola i dogovaranje cijena. Komisija nadgleda i regularnost
vladinih subvencija pojedinim industrijama (neke oblike državne pomoći mora
odobriti isključivo Komisija), provedbu pravila konkurencije, a regulira i
preuzimanje i spajanje velikih poduzeća.
Adresa Europske komisije:
European Commission
Rue de la Loi 200/Wetstraat 200
B-1049 Bruxelles
Belgium
Opće uprave i službe Europske komisije
==========================================
Glavno tajništvo Komisije
Glavno tajništvo Komisije (Secretariat-General of the Commission) zaduženo
je za koordinaciju djelatnosti unutar Komisije i odnose s drugim
institucijama Unije. Odgovorno je predsjedniku Komisije. Njegova stranica
sadrži informacije o zadaćama (Mission), upućuje na stranicu Romana Prodija
(President Romano Prodi), a potpuni popis tema dostupnih sa stranica Glavnog
tajništva sadrži indeks dostupan na engleskom i francuskom jeziku. Od
reforme Komisije u rujnu 1999. kao dio Glavnog tajništva jest i Odjel za
predviđanje razvoja Unije (Forward Studies Unit), koji je prije bio
samostalna organizacijska jedinica. Odjel čini multidisciplinarni tim
stručnjaka koji nastoje predvidjeti trendove razvoja Unije i tako pomoći
osmišljavanju zajedničkih politika Unije.
Pravna služba
Pravna služba (Legal Service) pomaže ostalim službama Europske komisije u
radu: pri izradi zakonodavnih prijedloga, nadgledanju poštivanja Osnivačkih
ugovora, pri međunarodnim pregovorima i provedbi drugih zadaća povjerenih
Komisiji. Pravna služba zastupa Komisiju u sporovima pred Europskim sudom,
Prvostupanjskim sudom i sudom Europske udruge slobodne trgovine (European
Free Trade Association - EFTA), kao i u sporovima pri Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji (World Trade Organisation - WTO). U Pravnoj službi rade
pravnici iz svih država članica kako bi se osiguralo poznavanje svih pravnih
sustava Zajednice i svih radnih jezika. Za svoj je rad odgovorna
predsjedniku Komisije. Glavni direktor pravne službe, a u slučaju njegove
spriječenosti njegov zamjenik, sudjeluje na tjednim sastancima Komisije.
Tisak i obavijesti
Služba Tisak i obavijesti (Press and Communication) na svojoj stranici
sadrži obavijesti o zadaći Službe i direktorij te upućuje na web stranice o
televizijskom programu Europe by Satelite, virtualnom uredu za novinare i
predstavništvima u državama članicama. Također upućuje na izvore informacija
europskih institucija (Europskoga parlamenta, Vijeća, Komisije, Europskoga
suda i Prvostupanjskog suda, Revizorskog suda, Ekonomskog i socijalnog
odbora, Odbora regija, Europske investicijske banke, Europske središnje
banke te ostalih tijela EU), web poslužitelje (I'M EUROPE, CORDIS, R&D i
ISPO), baze podataka (IDEA, EUR-Lex, CELEX, EUDOR, ECLAS, SCADPlus) i
besplatne publikacije, kao i publikacije koje izdaju EUROSTAT i EUR-OP.
Ekonomska i financijska pitanja
Za opću upravu Ekonomska i financijska pitanja (Economic and Financial
Affairs), bivši DG II, zadužen je član komisije Pedro Solbes Mira. Zadaće su
joj:
· praćenje i ocjena gospodarstava država članica;
· doprinos koordinaciji ekonomskih politika država članica;
· predlaganje, u suradnji s Europskim monetarnim institutom, potrebnih mjera
za pripremu završne faze ostvarivanja ekonomske i monetarne unije;
· nadgledanje funkcioniranja europskoga monetarnog sustava i međunarodnoga
monetarnog sustava;
· priprema tehničkih i pravnih mjera za brzo uvođenje jedinstvene valute;
· nadgledanje jedinstvenoga tržišta EU, analiza makroekonomskih, sektorskih
i regionalnih učinaka jedinstvenoga tržišta i
· analiza makroekonomskih učinaka zajedničkih politika EU, npr. politike
konkurencije, oporezivanja, javnih financija i slično.
Na internet stranicama opće uprave za Ekonomska i financijska pitanja
dostupni su podaci o programu njezina rada, opis aktivnosti i prioriteta
gospodarske politike, direktorij uposlenih, govori Pedra Solbesa Mire, te
statistički podaci o tečajnoj listi eura, odabrani statistički podaci
EUROSTAT-a, te BACH (Banque des Comptes des Entreprises Harmonisés) baza
podataka.
BACH sadrži usklađene statističke podatke za 11 europskih zemalja, Japan i
SAD. Namijenjena je komparativnim sektorskim analizama i usporedbama
učinkovitosti europskih, američkih i japanskih tvrtki, a sadrži podatke o 23
sektora te o poduzećima svrstanima u 3 kategorije: mala (obrt manji od 7
milijuna ECU), srednja (obrt između 7 i 40 milijuna ECU) i velika (s obrtom
većim od 40 milijuna ECU).
Opća uprava Poduzeća provodi i program JOP (Joint Venture Programme PHARE -
TACIS) za lakše osnivanje i razvoj zajedničkih poduzeća (joint ventures) u
zemljama srednje i istočne Europe. Program se financira iz programa PHARE i
TACIS.
Poduzetništvo
Za opću upravu Poduzetništvo (Enterprise) zadužen je član Komisije Erkki
Liikanen. Početna stranica te opće uprave upućuje na osobnu stranicu Erkkija
Liikanena i web stranice vezane za industriju, inovacije i politiku razvoja
poduzeća, turizam i zadruge.
Opća uprava Poduzetništvo nastala je reorganizacijom Komisije i zapravo
ujedinjuje zadaće bivših DG III Industrija i DG XXIII Politika razvoja
poduzeća, trgovina, turizam i zadruge.
Zadužena je za politiku EU vezanu za industrije i koordinaciju zakonodavnih
prijedloga koji se odnose na jedinstveno tržište proizvoda. Također promiče
istraživanja vezana za primjenu novih tehnologija i potiče industrijsku
suradnju država članica EU i trećih zemalja te analizira ekonomske trendove
u najvažnijim industrijskim granama.
Glavni je cilj opće uprave Poduzetništvo povećanje konkurentnosti europskih
industrija povećanjem investicija, razvojem industrijske suradnje,
povećanjem konkurencije i kvalitete te boljim uključenjem javne uprave u
poticanje industrijskog razvoja.
Opća uprava Poduzetništvo upravlja programima za poticanje razvoja malih i
srednjih poduzeća (Small and Medium-Sized Enterprises - SME) koji su
uglavnom usmjereni na uklanjanje administrativnih prepreka za otvaranje
poduzeća i lakše financiranje poslovnih projekata malih i srednjih poduzeća.
Na njezinoj Internet stranici nalazi se opis djelatnosti i programa za mala
i srednja poduzeća, turizam, obrt i trgovinu, direktorij djelatnika, novosti
i priopćenja za tisak te vodič za mala i srednja poduzeća.
Konkurencija
Za provedbu politike konkurencije zadužen je Mario Monti, pod čijim bi
nadzorom opća uprava Konkurencija (Competition) morala uspostaviti i
provoditi koherentnu politiku konkurencije u EU.
Opća uprava Konkurencija, bivši DG IV, zadužena je za provedbu zajedničke
politike konkurencije Europske unije koja se odnosi na borbu protiv
stvaranja kartela, kontrola spajanja velikih tvrtki, liberalizaciju trgovine
i kontrolu državnih intervencija i subvencija. Opća uprava Konkurencija
također se bavi međunarodnom dimenzijom konkurencije, posebice u odnosima sa
SAD-om i Japanom, a djeluje i kao savjetnik za politiku konkurencije u
tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe.
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Za zapošljavanje i socijalna pitanja (Employment and Social Affairs), čije
je zadaće u velikoj mjeri obavljao prijašnji DG V, zadužena je Anna
Diamantopoulou.
Opća uprava Zapošljavanje i socijalna pitanja zadužena je za prisutnost
socijalne dimenzije u drugim zajedničkim politikama i gospodarskom razvoju
Unije, za jednakost žena i muškaraca, borbu protiv rasizma, ksenofobije i
socijalne neravnopravnosti.
Aktivnosti opće uprave Zapošljavanje i socijalna pitanja sežu od
zapošljavanja mladih, zdravlja i sigurnosti na poslu, utjecaja gospodarskog
rasta i razvoja na migracije i demografiju, do obiteljskih pitanja,
socijalne zaštite i dijaloga, provedbe europske strategije zapošljavanja i
upravljanja Europskim socijalnim fondom (European Social Fund - ESF). ESF je
jedan od strukturnih fondova Zajednice koji su iscrpnije prikazani u odlomku
Fondovi Europske unije.
Opća uprava Zapošljavanje i socijalna politika koordinira rad Mreže za
suradnju u traženju zaposlenja u Europi (EURopean Employment Services
Network - EURES) te Europskoga opservatorija za zapošljavanje (European
Employment Observatory - EEO).
EURES povezuje nacionalne centre za zapošljavanje, Europsku komisiju i
poslodavce, promiče mobilnost radnika razmjenom podataka o mogućnostima
zaposlenja i ponudama za posao u državama članicama EU.
http://europa.eu.int/comm/dg05/elm/eures/index.htm
Europski opservatorij za zapošljavanje mreža je za razmjenu podataka o
politikama zapošljavanja i stanju na tržištima rada u državama članicama EU
koja prikuplja podatke o politikama zapošljavanja, dokumentira i analizira
ih, procjenjuje njihovu uspješnost i objavljuje nalaze provedenih
istraživanja. http://www.ias-berlin.de/
Opća uprava Zapošljavanje i socijalna politika upravlja inicijativama za
razvoj ljudskih potencijala ADAPT i EMPLOYMENT (http://www.europs.be/).
ADAPT pomaže zaposlenicima i poslodavcima u prilagodbi promjenama u
industriji i na tržištu rada te olakšava prijelaz u informatičko društvo
obrazovanjem radnika.
http://europa.eu.int/en/comm/dg23/guide_en/adapt.htm
EMPLOYMENTostvaruje potporu osobama koje se suočavaju s posebnim teškoćama
na tržištu rada i uključuje četiri međusobno povezane inicijative: NOW
(ravnopravnost spolova), HORIZON (pomoć invalidima), INTEGRA (pomoć
hendikepiranima) i YOUTHSTART (obrazovanje i zapošljavanje osoba mlađih od
20 godina).
Ostale aktivnosti te opće uprave uključuju osiguranje socijalne zaštite i
integracije u društvu marginaliziranih skupina (starija populacija,
hendikepirane osobe), razmjenu informacija o sustavima socijalne zaštite u
državama članicama (MISSOC), poboljšanje socijalnog dijaloga i unapređivanje
tržišta rada, borbu protiv rasizma i ksenofobije i dr.
Promet
Opća uprava Promet (Transport) pod nadzorom je Loyole de Palacio, a zadužena
je za poboljšanje funkcioniranja europskoga prometnog sustava. Bavi se
cestovnim, željezničkim, zračnim i pomorskim, teretnim i putničkim prometom.
Glavna joj je zadaća poboljšanje prometne infrastrukture EU putem suradnje s
nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, tvrtkama i nevladinim
organizacijama. Opća uprava Promet bavi se i standardima sigurnosti i
zaštite okoliša u prometu, cijenama i konkurenciji u prijevozu te poticanjem
tehničkih istraživanja vezanih za promet. Provodi zajedničke programe za
razvoj transeuropskih mreža TEN-T (Trans-European Transport Network),
programe za promicanje kombiniranog prijevoza PACT (Promotion of Combined
Transport) i program za istraživanja i tehnološki razvoj prometa.
Osnovna područja djelovanja utvrđena su Bijelom knjigom o zajedničkoj
prometnoj politici i Zajedničkim planom djelovanja u prometu u razdoblju
1998.-2004. godine.
Okoliš
Za opću je upravu Okoliš (Environment) zadužena Margot Wallström. Ta je opća
uprava zadužena za visoku razinu zaštite okoliša, poboljšanje kvalitete
života te povećanje ekološke učinkovitosti, očuvanje prava budućih naraštaja
na zdrav okoliš i osiguranje uravnoteženog korištenja zajedničkih prirodnih
resursa.
Područja djelovanja opće uprave Okoliš definirana su Petim akcijskim
programom EU za zaštitu okoliša, a na njezinim su web stranicama dostupne
informacije o djelatnostima opće uprave, ključnim govorima, publikacijama
vezanima za zaštitu okoliša, mogućnostima financiranja iz LIFE programa te
veze na srodne Internet stranice.
LIFE, financijski instrument za okoliš, omogućuje sufinanciranje programa
zaštite okoliša i očuvanje parkova prirode (do 50% troškova) te tehničku
pomoć za razvoj tijela javne uprave za zaštitu okoliša u trećim zemljama.
http://europa.eu.int/comm/life/home.htm
Tri su osnovna područja djelovanja u sklopu tog instrumenta:
LIFE-ENVIRONMENT - zaštita okoliša
http://europa.eu.int/comm/life/envir/index.htm
LIFE-NATURE - zaštita prirode
http://europa.eu.int/comm/life/nature/index.htm
LIFE-THIRD COUNTRIES - pomoć trećim zemljama
http://europa.eu.int/comm/life/3countr/index.htm
Programom ekološke naljepnice (Eco Label Programme) nastoji se poticati
potrošače da kupuju ekološke proizvode. Europska unija postavlja uvjete za
dobivanje oznake koju dodjeljuju nacionalne vlasti. Iscrpnije obavijesti o
programu dostupne su na http://europa.eu.int/comm/environment/ecolabel/
Istraživanja
Opća uprava nastoji promicati ulogu znanosti u društvu i potaknuti javne
rasprave o pitanjima povezanima s istraživanjima.
Glavni je instrument za provedbu istraživačke politike EU višegodišnji
okvirni program koji organizacijski i financijski podupire suradnju između
sveučilišta, istraživačkih centara i industrije. U razdoblju od 1998.- 2002.
provodi se Peti okvirni program EZ za istraživanja, tehnološki razvoj i
demonstracijske aktivnosti (Fifth Framework Programme of the European
Community for Research, Technological Development and Demonstration
Activities 1998 - 2002) čiji je ukupni proračun gotovo 15 milijardi eura.
Podrobniji podaci o Petom okvirnom programu dostupni su na
http://europa.eu.int/comm/dg12/fp5.html
Pri obavljanju svojih zadaća opća uprava Istraživanja blisko surađuje s
drugim odjelima Europske komisije kao što su Zajednički istraživački centar,
Informacijsko društvo, Energija, Okoliš, Poduzetništvo i Promet. Na
stranicama opće uprave Istraživanja nalazi se opis programa EU za poticanje
znanstvenih istraživanja, novosti iz svijeta znanosti i kalendar
konferencija.
Zajednički istraživački centar
JRC je centar za znanost i tehnologiju u EU, a čini ga mreža instituta u
kojima se provode istraživanja. Zadaća im je omogućiti znanstveno-tehnička
rješenja za provedbu raznih politika EU i povećanje konkurentnosti
industrija EU.
U mrežu JRC povezani su sljedeći instituti:
· Institut za zdravlje i zaštitu potrošača (Institute for Health and
Consumer Protection, Ispra, Italija) http://ihcp.etomep.net
· Institut za napredne tehnološke studije (Institute for Prospective
Technological Studies IPTS, Sevilja, Španjolska) http://www.jrc.es
· Institut za referentne materijale i mjere (Institute for Reference
Materials and Measurements IRMM, Geel, Belgija) http://www.irmm.jrc.be
· Institut za sustave, informatiku i sigurnost (Institute for Systems,
Informatics and Safety ISIS, Ispra, Italija) http://www.jrc.org/isis
· Institut za transuranijske elemente (Institute for Transuranium Elements,
Karlsruhe, Njemačka)
http://itumagill.fzk.de
· Institut za okoliš (Environment Institute EI, Ispra, Italija)
http://www.ei.jrc.it
· Institut za tehnologije sigurnosti (Safety Technology Institute, Ispra,
Italija) http://www.sti.jrc.it
· Institut za primjenu dostignuća u istraživanju svemira (Space Applications
Institute SAI, Ispra, Italija) http://www.sai.jrc.it
Ribarstvo
Opća uprava Ribarstvo odgovorna je za provedbu zajedničke politike
ribarstva. Ta je politika usredotočena na očuvanje i upravljanje morskim
resursima, razvoj odnosa i zaključivanje sporazuma s trećim zemljama i
međunarodnim organizacijama, strukturne mjere i zajedničku organizaciju
tržišta za ribarske proizvode.
Na njezinoj Internet stranici nalazi se opis zajedničke politike namijenjene
ribarstvu i djelatnostima opće uprave, informacije i publikacije, program
rada opće uprave, te veze na Internet stranice koje se bave ribarstvom i
srodnim djelatnostima.
Za provedbu politike ribarstva koriste se sredstva koja osigurava
Financijski instrument za pomoć ribarstvu (Financial Instrument for
Fisheries Guidance - FIFG), o kojemu se podaci mogu naći u poglavlju Fondovi
EU.
Zajedničko tržište
Opća uprava Zajedničko tržište zadužena je za ostvarenje zajedničkog
tržišta, jednog od najvažnijih postignuća europske integracije.
Djelatnosti su zajedničkog tržišta:
· uklanjanje prepreka slobodnom protoku roba i usluga, kretanju radnika te
osnivanju poduzeća,
· usklađivanje pravila za javne nabavke, financijske usluge, trgovačko
pravo; računovodstvene standarde, industrijsko i intelektualno vlasništvo,
zaštitu osobnih podataka i elektroničku trgovinu,
· informiranje poduzeća i građana o pogodnostima zajedničkog tržišta.
Na njezinoj Internet stranici nalaze se informacije o zaštiti intelektualnog
i industrijskog vlasništva, statistički podaci i publikacije o zajedničkom
tržištu, obavijesti o slobodnom protoku roba i usluga, kretanju radnika te
osnivanju poduzeća u EU i slično.
Energija
Ta je opća uprava zadužena za osiguranje opskrbe energijom u EU uz
konkurentne cijene i u skladu s načelima očuvanja okoliša.
Glavni su ciljevi energetske politike EU smanjenje ovisnosti o uvoznim
izvorima energije, uspostava zajedničkog tržišta energije i energenata kako
bi se povećala konkurentnost i stopa zaposlenosti, te izgradnja
transeuropskih energetskih mreža (Transeuropean Energy Networks - TEN-E).
Osnovna stranica opće uprave Energija donosi informacije o članici Komisije
Loyoli de Palacio i njezinim glavnim zadaćama te upućuje na stranice
EURATOM-a i stranice EU o energiji.
Opća uprava Energija surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su
Međunarodna organizacija za energiju (International Energy Agency - IEA),
Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (International Atomic Energy
Agency - IAEA), OECD, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, i
dr., poduzima odgovarajuće mjere u okviru općih programa pomoći trećim
zemljama (PHARE, TACIS i MEDA) i programa namijenjenih poštivanju prioriteta
energetske politike EU. Na njezinim se Internet stranicama nalazi opis
djelatnosti, zakonodavstvo vezano uz energiju, obavijesti o raznim
događanjima i konferencijama, statistički podaci te informacije o programima
koje provodi.
Porezi i carinska unija
Na Internet stranici te opće uprave, dostupne su obavijesti o njezinim
djelatnostima, direktorij članova, novosti i publikacije, dokumenti i
zakonodavni prijedlozi, baze podataka TARIC (Tarif Intégré Communautaire),
QUOTA (Tariff Quotas and Ceilings), BTI (Binding Tariff Information) i ECICS
(European Customs Inventory of Chemical Substances).
Obrazovanje i kultura
Ta je opća uprava nastala spajanjem općih uprava X Informacije, obavijesti,
kultura, audiovizualni mediji i XXII Obrazovanje, usavršavanje i mladi.
Uz opis zadaća i direktorij, osnovna web stranica opće uprave Obrazovanje i
kultura upućuje na informacije koje su sadržavale prijašnje opće uprave, tj.
o obrazovanju, stručnom usavršavanju i programima za mlade, audiovizualnoj
politici, sportu, istraživanjima javnog mnijenja građana EU, publikacijama i
knjižnicama.
Na području obrazovanja, ta opća uprava provodi programe za obrazovanje
mladih i stručno usavršavanje odraslih.
Na području kulture, opća uprava priprema prvi okvirni program za potporu
kulture, Program kultura 2000., te provodi niz programa. Za područje
audiovizualne politike na stranicama opće uprave Obrazovanje i kultura
nalazi se prikaz pravnog okvira, programa koji podržavaju razvoj
audiovizualnih medija (npr. MEDIA) te smjernice razvoja politike.
U području sporta, opća uprava donosi informacije o strukturi, područjima
aktivnosti, događanjima i publikacijama vezanima uz sport. U području
javnoga mnijenja donosi rezultate Eurobarometer istraživanja te ispitivanja
javnoga mnijenja koja provodi Europinion.
Obrazovanje i kultura upućuje na izvore informacija o EU - publikacije i
knjižnice koje su potanje opisane u poglavlju Informacije o EU.
Zaštita zdravlja i potrošača
Opća uprava Zaštita zdravlja preuzela je neke zadaće prijašnjih DG V
Zapošljavanje, industrijski odnosi i socijalna pitanja i DG XXIV Politika
zaštite potrošača i zdravlja potrošača. Zadužena je za zaštitu potrošača,
predlaganje novih zakona u tom području, nadzor kakvoće proizvoda (osobito
prehrambenih) i slično.
Na Internet stranici dostupne su informacije o ustroju i djelatnosti opće
uprave, zakonodavni propisi i publikacije za zaštitu potrošača, novosti i
priopćenja za tisak, kalendar skupova i seminara o zaštiti potrošača,
obavijesti o veterinarskim i fitosanitarnim mjerama i drugo.
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Stvaranje posebne opće uprave za pravosuđe i unutarnje poslove potaknuto je
stupanjem na snagu Ugovora iz Amsterdama, koji među ciljeve EU postavlja i
stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde (Area of Freedom, Security
and Justice - AFSJ). Prije stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama,
provodile su se neke akcije s područja JHA, npr. rješavanje pitanja azila,
imigracije, carinske i policijske suradnje, a nove odredbe omogućuju širi
pristup pitanjima s područja pravosuđa i unutarnjih poslova.
Glavne zadaće opće uprave JHA su rješavanje pitanja vanjskih granica,
imigracije i azila, poticanje policijske i carinske suradnje, uključujući
povezivanje s Europolom, sudbenu suradnju, suradnju u suzbijanju zlouporabe
droge, te vanjske odnose.
Najpoznatiji programi i instrumenti opće uprave JHA su:
· Europski fond za izbjeglice (European Refugee Fund) koji financira
dobrovoljnu repatrijaciju izbjeglica, prognanika i osoba koje traže azil
· Odysseus, koji regulira pitanja azila i imigracije
· Falcone, čije je područje djelovanja borba protiv organiziranog kriminala
· STOP, program za sprečavanje trgovine ljudima i spolno iskorištavanje
djece
· Oisin, za suradnju u provedbi zakona
· Grotius, program za pravnike te
· Daphne, program za borbu protiv nasilja nad djecom i ženama.
Vanjski poslovi
Zadaće uprave za vanjske poslove su slijedeće:
· upravljanje odnosima između EU i europskih zemalja koje nisu članice EU
niti sudjeluju u procesu proširenja;
· odnosi s jugoistočnom Europom, uključujući obnovu Kosova;
· odnosi s istočnom Europom, te državama Kavkaza i središnje Azije;
· upravljanje programom Tacis za istočnu Europu, Kavkaz, države središnje
Azije;
· odnosi s Islandom, Liechtensteinom, Norveškom, Švicarskom, uključujući
Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (EEA Agreement);
· odnosi sa Sjevernom Amerikom, Australijom, Japanom i Korejom;
· odnosi sa srednjim istokom i južnim Mediteranom;
· odnosi sa Latinskom Amerikom;
· odnosi s Azijom (osim Japana i Koreje);
· odnosi s međunarodnim organizacijama: Ujedinjenim narodima,
Sjevernoatlantskim savezom, Zapadnoeuropskom unijom i Vijećem Europe;
· sudjelovanje Komisije u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici;
· upravljanje sa delegacijama Komisije u trećim zemljama (vanjska služba).
Trgovina
Opća uprave Trgovina preuzela je neke od zadaća prijašnjeg DG I (dio koji se
odnosi na trgovinsku politiku) koje uključuju zastupanje država članica EU u
međunarodnim trgovinskim pregovorima u sklopu WTO-a i OECD-a (Organisation
for Economic Co-operation and Development), olakšavanje pristupa europskih
poduzeća na tržišta trećih zemalja; provedba antidampinških mjera i vanjski
trgovinski odnosi.
Stranice uprave za trgovinu o pripremama za novi krug pregovora o WTO donose
informacije o pristupu EU novom krugu pregovora, dogovorima ministara
trgovine članica EU, multilateralnim trgovinskim pravilima, te aspektima
trgovinske politike koji su posebno važni za EU: regionalizaciji u
multilateralnom okviru, preferencijalnom pristupu za zemlje u razvoju,
olakšavanju trgovine i uključivanju malih i srednjih poduzeća u proces
globalizacije te razmatranju pitanja globalizacije.
Razvoj
Opća je uprava Razvoj zadužena za odnose sa slabije razvijenim zemljama
Afrike, Kariba i Tihog oceana (ACP zemlje) koje čine skupinu najsiromašnijih
zemalja svijeta. Potiče gospodarski razvoj tih zemalja i njihovo uključenje
u svjetsko gospodarstvo, vodi kampanju za borbu protiv siromaštva, potiče
razvoj demokracije i vladavine prava te zaštitu ljudskih prava u tim
državama.
Na internet stranici opće uprave Razvoj nalaze se opis razvojnih politika,
projekata i ostalih djelatnosti EU tijekom 1998. godine, novosti i
priopćenja za tisak, izvještaj o mjerama koje provodi EU i novim projektima,
dokumenti, publikacije i statistika o razvoju i drugo.
Proširenje
Osnovana je radi olakšavanja proširenja EU na zemlja srednje i istočne
Europe.
Ured za humanitarnu pomoć (ECHO)
Osnovna je zadaća ECHO-a pružanje humanitarne pomoći u kriznim situacijama,
kao što su humanitarna kriza na Kosovu, potres u Turskoj i sl. Njezine
stranice sadrže informacije o aktivnostima Ureda, odgovore na često
postavljana pitanja te financijske pokazatelje djelovanja Ureda.
EUROSTAT
EUROSTAT (EUROSTAT) je statistički ured Europske unije. EUROSTAT obrađuje i
prati podatke vezane za gospodarstvo, trgovinu, zaposlenost, obrazovanje,
zaštitu okoliša, energetiku i svakodnevni život. Podaci su prikupljeni
jednakim postupanjem u nacionalnim uredima za statistiku zemalja članica,
dani su usporedno, a često se uspoređuju i s podacima o Japanu i SAD-u.
Zadaća je EUROSTAT-a pružanje statističkih podataka institucijama EU radi
stvaranja, upravljanja i ocjenjivanja zajedničkih politika, uspostavu
europskoga statističkog sustava s pomoću zajedničkog jezika i povezivanjem
nacionalnih statističkih sustava, pružanje statističkih informacija
javnosti, uključujući i korištenje elektroničkih medija te uspostavu
tehničke suradnje sa svijetom.
Osoblje i administracija
Opća uprava Osoblje i administracija nasljeđuje zadaće DG IX, a s njezine su
stranice http://www.europa.eu.int/en/comm/dg09/dg9home.htm dostupni podaci u
mogućnostima zapošljavanja u Komisiji i natječaji. Uprava za informatiku
(Informatics Directorate - DI) na svojim stranicama donosi podatke o svojoj
organizaciji, zadaćama, dokumentima i vodičima koje objavljuje, događajima
koje organizira i podatke o natječajima.
Uprava za informatiku trebala bi osigurati tehnologiju i infrastrukturu, kao
i tehničku i logističku podršku, uključujući obrazovanje,
Glavne su aktivnosti opće uprave Osoblje i administracija stvaranje i
provedba pravila i uredbi za zaposlene, planiranje i upravljanje za
alokaciju kadrova (u suradnji s općom upravom Proračun), vrednovanje i
praćenje administrativne decentralizacije, primjena uredbi za osoblje,
predstavljanje Komisije u upravnim pitanjima ispred odbora Europskoga
parlamenta i Vijeća, koordiniranje sudjelovanja državnih službenika država
članica u radu Komisije te razmjena informacija i iskustava o pitanjima
službe. Pri tome valja istaknuti da upravo opća uprava Osoblje i
administracija organizira i provodi socijalni dijalog s predstavnicima
zaposlenika u svim područjima nadležnosti.
Glavni inspektorat
Služba za unutarnji nadzor rada službi Europske komisije, koja nadgleda
pravilnost korištenja financijskih i kadrovskih resursa Komisije. Kontrole
koje provodi Glavni inspektorat mogu biti vertikalne (tj. provjera pojedine
opće uprave) ili horizontalne (više općih uprava ili cijela Komisija).
Proračun
Proračun se prikuplja iz zajedničke vanjske carine, kamata na poljoprivredne
proizvode koji se uvoze iz zemalja nečlanica, davanja za proizvodnju šećera
i izoglukoze koji se proizvode u Uniji, od 1,4% prihoda iz poreza na dodanu
vrijednost prikupljenog u svim državama Unije i doprinosa država članica
koji je razmjeran njihovu bruto društvenom proizvodu. Iz proračuna se
financiraju provedba zajedničkih politika, troškovi funkcioniranja
institucija Unije i plaće njihovih djelatnika. Najveći dio proračuna
namijenjen je provedbi zajedničke poljoprivredne politike i tzv. strukturne
politike za smanjenje gospodarskih dispariteta između bogatijih i
siromašnijih regija Unije.
Financijska kontrola
Ured za financijsku kontrolu.
Europski ured za borbu protiv prijevara
Taj ured (European Anti-Fraud Office - OLAF) zadužen je za provedbu
unutarnjih administrativnih istraga u cilju borbe protiv prijevara,
korupcije i svakog oblika nezakonite djelatnosti koja šteti financijskim
interesima Zajednice. Usto, Ured nadgleda profesionalno djelovanje
djelatnika Zajednice, a ukoliko utvrdi nepravilnosti pokreće disciplinski
ili čak kazneni postupak. Ured surađuje s drugim tijelima Zajednice, posebno
Komisijom, a u izravnoj je vezi i s policijom i sudskim vlastima država
članica.
Zajednička služba za tumačenje i konferencije
Služba organizira prevođenje konferencija i usmene komunikacije, dok je za
prevođenje pisanih materijala zadužena Prevoditeljska služba.
Služba za tumačenje i konferencije prevodi za potrebe Europske komisije,
Vijeća EU, Ekonomskog i socijalnog odbora, Odbora regija, Europske
investicijske banke i ostalih tijela EU na sve službene jezike EU. Bavi se i
organizacijom konferencija, savjetovanjem te pružanjem tehničke i logističke
pomoći.
Prevoditeljska služba
Prevoditeljska služba zadužena je za prevođenje pisanih dokumenata i
materijala Komisije. Njezine stranice donose informacije o Službi,
zapošljavanju, mogućnostima izobrazbe u Službi, prevođenju na jezike zemalja
izvan EU, instrumentima za pomoć pri prevođenju te predstavnicima Službe u
državama članicama.
Ured za publikacije
Ured za publikacije (Publications Office) službeni je izdavač publikacija i
dokumenata svih tijela Unije. Svake godine Ured objavljuje oko 6.000
monografskih djela i stotinjak periodičnih izdanja, kao i informacije
dostupne putem CD ROM-a, različitih baza podataka, videokaseta i sl.
Podrobnije informacije o Uredu mogu se naći u poglavlju Odbori, agencije,
uredi i ostala tijela Europske unije.
SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE
Sud pravde Europske unije (The Court of Justice of the European Communities)
ima sjedište u Luxembourgu i sastoji se od 15 sudaca i 9 glavnih odvjetnika
koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. Oni se odabiru među
kandidatima čija je nepristranost zajamčena. Uloga Suda je da osigura
poštivanje zakona u tumačenju i provedbi Ugovora.
Tako Sud može ustanoviti da je jedna od država članica propustila djelovati
u skladu s nekom od obveza preuzetim potpisivanjem Ugovora; Sud može
provjeriti podudarnost pravnih postupaka organa Unije sa zakonskim
odredbama; može također ustanoviti propuste u radu Europskog parlamenta,
Vijeća ili Komisije.
Sud pravde je također jedina institucija koja može dati mišljenje, na
zamolbu nacionalnog suda, o tumačenju ili valjanosti odredaba zajedničkih
pravnih akata koje provode institucije Unije. Ako su takva pitanja u procesu
pred nacionalnim sudom, Sud pravde može, a u nekim slučajevima i mora dati
prethodno rješenje.
Sud pravde je također jedina instanca mjerodavna za pravorijek u sudovima
zemalja članica u slučaju da je nacionalno pravosuđe pozove. Ovaj sustav
jamči jedinstvenu primjenu zajedničkog europskog prava na cijelom području
Europske unije.
Ugovorom iz Amsterdama, Sud ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski
akti poštuju osnovna prava. Sud je jednako nadležan i u području sloboda i
sigurnosti osoba. Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja (The Court
of First Instance) uspostavljen 1987. godine. Sud ima 15 sudaca, a nadležan
je za pritužbe uložene Sudu pravde po zakonskim pitanjima, za parnice koje
pravne ili fizičke osobe ulažu protiv Komisije Europske Unije, kao i između
institucija Unije i njihovih službenika protiv Komisije.
U okviru prvog stupa, Europski je sud nadležan odlučivati o prethodnom
postupku za tumačenje i ocjenu valjanosti prava Zajednice te u postupcima
povodom izravnih tužbi. Postupak za tumačenje i ocjenu valjanosti ovlašten
je pred Europskim sudom pokrenuti bilo koji nacionalni sud iz jedne od
država članica, a svrha je toga postupka da se osigura ujednačeno tumačenje
i primjena prava Zajednice bez obzira na to koji ga sud primjenjuje, što je
preduvjet očuvanja prava Zajednice kao prava zajedničkog svih država
članica.
Povodom izravnih tužbi, Sud je nadležan u više različitih postupaka.
Europska komisija i svaka država članica ovlaštena je Sudu podnijeti tužbu
protiv države članice koja ne provodi pravo Zajednice. Utvrdi li Sud da je
tužba osnovana, država članica protiv koje je donesena presuda dužna je
provesti presudu Suda. Ukoliko to ne učini, Sud ju je ovlašten u ponovljenom
postupku novčano kazniti.
Izravnom tužbom pokreće se i postupak za poništenje nekog od akata
institucija Unije ili Europske središnje banke. Takav su postupak ovlaštene
pokrenuti institucije Zajednice, Europske središnje banke, države članice te
pravne i fizičke osobe u državama članicama. Ako postupak pokreću pravne ili
fizičke osobe za odlučivanje o tužbenom zahtjevu nadležan je u prvom stupnju
Prvostupanjski sud, s mogućnošću žalbe Europskome sudu. Tužba se podnosi
protiv institucije koja je donijela akt čije se poništenje traži.
Iste osobe ovlaštene su Sudu podnijeti i tužbu protiv nedjelovanja
institucija Zajednice, te time tražiti da donesu akt koji su propustile
donijeti.
Europski je sud nadležan odlučivati i o tužbama za naknadu štete na temelju
ugovorne ili izvanugovorne odgovornosti za štetu. također je nadležan
odlučivati o sporovima između zaposlenih u institucijama Zajednice i
institucija u kojima su zaposleni (tzv. staff cases). Za te je sporove
nadležan u prvom stupnju Prvostupanjski sud.
Osim temeljem Osnivačkih ugovora, nadležnost Suda može se ugovoriti
arbitrarnom klauzulom u ugovoru koji sklopi Zajednica, bez obzira radi li se
o ugovoru javnog ili privatnog prava. Usto, nekoliko konvencija potpisanih
između država članica EU predviđa nadležnost Suda u tumačenju svojih
odredbi.
Postupak pred Europskim sudom i Prvostupanjskim sudom uređen je protokolom o
Statutu Suda, koji je sastavni dio Osnivačkih ugovora i pravilima postupka
koje donosi sam Sud, a potvrđuje ih Vijeće EU.
Sve presude Europskoga suda objavljuju se u Zborniku sudske prakse (European
Court Reports), a izreke presuda objavljuju se i u Službenom listu Zajednice
(Official Journal).
Sud razmatra pritužbe Komisije i ostalih institucija Unije ili država
članica te zasjeda kad nacionalni sudovi država članica traže tumačenje
europskoga prava od Europskoga suda, koje su obvezni primijeniti pri
odlučivanju. Po primitku predmeta nezavisni odvjetnik razmatra predmet i
daje prikaz predmeta i svoje mišljenje o njemu vijeću sastavljenom od tri
ili pet sudaca. Nakon donošenja, presuda se objavljuje u glasilu Suda.
Adresa Europskoga suda:
Court of Justice of the European Communities
Boulevard Konrad Adenauer
L-2925 Luxembourg
EUROPSKI REVIZIJSKI SUD
Europski revizijski sud (European Court of Auditors) kontrolira prihode i
rashode Unije i dodjelu proračunskih sredstava. Sjedište je Suda u
Luksemburgu. Sud čini 15 sudaca revizora, po jedan iz svake države članice
Unije, koje imenuje Vijeće ministara, a nakon savjetovanja sa Parlamentom.
Suci se biraju na šestogodišnji mandat.
Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije, kao i
ispravnost upravljanja sredstvima. Na kraju svake godine rad Odbora sažima
se u godišnje izviješće. Ugovorom iz Maastrichta, Odbor revizora dobio je
status institucije Europske unije, jer je uvršten kao njezino 5. tijelo.
Ugovor iz Amsterdama, Odboru daje pravo da pred Sudom pravde Unije po
potrebi brani svoja prava. Istim Ugovorom Odboru su proširene ovlasti
nadzora nad fondovima Unije kojima upravljaju organizacije van sustava
Unije.
Radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije pomaže
Odbor za ekonomska i socijalna pitanja (the Economic and Social Committee).
Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interesne zajednice
ekonomskog i socijalnog života. Prije no što se donese neka odluka o velikom
broju pitanja (zaposlenje, Europski socijalni fond, profesionalna
izobrazba), mora se pribaviti mišljenje Odbora. Odbor i na vlastitu
inicijativu može izraziti svoje stajalište.
Odbor za ekonomska i socijalna pitanja omogućuje bolju uključenost i
aktivnije sudjelovanje privrede i sindikalnih udruženja u razvoju Unije.
Odbor za regije (the Committee of the Regions) osnovan je Ugovorom iz
Maastrichta. Ima 222 člana, predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti, koje
na četiri godine imenuje Vijeće na prijedlog zemalja članica. Vijeće ili
Komisija traži mišljenje Odbora u pitanjima koja su određena Ugovorom, a na
vlastitu inicijativu Odbor može izraziti svoja stajališta.
Ugovor iz Amsterdama širi područje djelovanja za oba Odbora i otvara
mogućnost da ih Europski parlament traži za mišljenja po određenim
pitanjima.
Sve institucije i tijela Unije koji koriste sredstva iz proračuna te tijela
nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti koja upravljaju sredstvima
dobivenim iz proračuna Unije moraju voditi evidenciju o svojim financijama,
a njihovu opravdanost kontrolira i Revizijski sud. Sud provodi kontrolu
dokumentacije kako bi se uvjerio u ispravnost dodjele sredstava iz
proračuna. Pogreške, nepravilnosti i moguće prijevare Revizijski sud
objavljuje i ujedno predlaže nadležnim tijelima akcije koje treba poduzeti.
Svoja zapažanja Sud objavljuje u godišnjem izvještaju koji razmatraju Vijeće
i Parlament, navodeći pritom i područja u kojima valja provesti promjene, te
u posebnim izvještajima koji se objavljuju u Službenom listu Unije.
Internet stranica Revizijskoga suda sadrži među ostalim obavijesti o ustroju
Suda, njegovoj ulozi i radnim programima (Presentation) te pristupu
dokumentima (Access to Documents Held by the Court), popis izvještaja i
mišljenja Suda u proteklih 5 godina (List of Reports and Opinion Adopted by
the Court During the Last Five Years), godišnji izvještaj za 1996. i 1997.
(Annual Report 1996, 1997), poseban godišnji izvještaj za 1997. (Specific
Annual Report 1997), preglede revizijskih politika i standarda (Court Audit
Policies and Standards), smjernice za primjenu revizijskih standarda Intosai
(European Implementing Guidelines for the Intosai Auditing Standards) te
obavijesti i priopćenja za tisak (Information Notes and Press Releases).
Adresa Europskoga revizijskog suda:
European Court of Auditors
Rue Alcide De Gasperi 12
L-1615 Luxembourg
|