POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

PREGLED SVIH USLUGA

Novosti

EUROPSKE INTEGRACIJE

Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji

> Popis kratica i pojmova

> Odnos RH i EU

> Interesi i prioriteti

> Pristup i metodologija

> Politički kriteriji

> Gospodarske prilagodbe

> Gospodarski trendovi

> Strukturne reforme

> Usklađivanje zakonodavstva

> Sloboda kretanja roba

> Sloboda kretanja radnika

> Sloboda pružanja usluga

> Sloboda kretanja kapitala

> Pravo trgovačkih društava

> Tržišno natjecanje i potpore

> Promet

> Carine

> Socijalna politika i zapošlja.

> Malo i srednje poduzetništvo

> Telekomunikacije i informac.

> Zaštita potrošača i zdravlja

> Pravosuđe, unutarnji poslovi

> Javna administracija

> Državna samouprava

> Komunikacijska strategija

> EU Dodatak A

> EU Dodatak B

 

> Sporazum o stabilizaciji

> Protokoli SSP

> Kronologija EU

> Institucije EU

> Izvori prava EU

> Pravni akti EU

> Financijske institucije

> Ministarstvo (MEI)

> Međunarodni ugovori

> Informacijski releji

> Baze podataka o EU

> EURO

 

Klikni za pregled priloga
> Pregled najvažnijih zakona

> Poslovni WEB katalog

> Trgovačko pravo

> EU Baza podataka

> Izrada Internet stranica


Google


WWW Poslovni Forum




KONTAKT PODACI ZA
Poslovni forum d.o.o.

Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima
Pitanja, narudžbe, savjeti...











POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE


Europska unija za razliku od drugih tradicionalnih međunarodnih organizacija ima jedinstvenu institucionalnu strukturu. Zemlje koje su prihvatile europske ugovore potvrdile su svoju spremnost da dio svojih suverenih prava ustupe neovisnim institucijama koje istodobno predstavljaju nacionalne interese, kao i interese Unije. Te institucije međusobno su povezane odnosima komplementarnosti temeljem kojih se donose odluke.




VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

Glavna institucija Europske unije je Vijeće Europske unije (Council of the European Union) ili Vijeće EU ili Vijeće ministara ili skraćeno "Vijeće" najvažnije je zakonodavno tijelo Unije. Okuplja ministre vanjskih poslova zemalja članica ili resorne ministre (ovisno o temi o kojoj se odlučuje), a učestalost okupljanja ovisi o problematici o kojoj se raspravlja. Ono okuplja ministre vanjskih poslova 15 zemalja članica, čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja temeljem dnevnog reda (npr.: vijeće ministara vanjskih poslova, poljoprivrede, ekonomije, prometa, okoliša itd.).

Kao zastupnik zemalja članica, Vijeće donosi sve značajne pravne odluke, odredbe, direktive i zaključke. Vijeće istovremeno utvrđuje unutarnja pravila za Uniju, iako to zaduženje dijeli sa Europskim parlamentom. Vijeće je zajedno s Europskim parlmentom zaduženo i za proračun Unije. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija.

Temeljem članka 202 (ex 145) ugovora o Europskoj ekonomskoj zajednici, Vijeće osigurava koordinaciju općih ekonomskih politika zemalja članica.

Predsjedništvo Vijeća svakih šest mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice, a prema abecednom redoslijedu imena država na materinjem jeziku, a male i velike države predsjedaju naizmjence. Taj će redoslijed trajati do 2003. godine, kada se zbog proširenja Unije mora usvojiti nov način rotacije. Za organizaciju rada Vijeća zaduženi su Glavno tajništvo i Pravna služba.
Odluke Vijeća priprema komisija stalnih zastupnika zemalja članica i komisija stručnjaka nacionalnih ministarstava. Rad Vijeća potpomaže i Glavno tajništvo u Bruxellesu koje je nadležno za pripremu i provedbu odluka.

Vijeće odlučuje o aktivnostima i ciljevima Unije, određuje buduće aktivnosti Unije te usklađuje zajedničke politike u zemljama članicama i rješava njihove nesuglasice. Sastanci Vijeća održavaju se u Bruxellesu, a tri puta na godinu i u Luksemburgu.

Predsjedajući vodi sastanke Vijeća, koordinira provođenje dogovorene politike te arbitrira u slučaju suprotstavljenih interesa država članica Unije. Svaka država ima stalne predstavnike u Bruxellesu u COREPER-u (Council of Permanent Representatives), koji se sastaju jednom na tjedan i pripremaju materijale za rasprave Vijeća ministara koje može usvojiti, dopuniti ili odbaciti prijedloge Komisije. Ovisno o predmetu, Vijeće odlučuje jednoglasno ili kvalificiranom većinom. Za kvalificiranu većinu glasovi pojedinih zemalja ponderiraju se ovisno o njihovoj veličini. O poljoprivredi, ribarstvu, zajedničkom tržištu, okolišu i prometu odlučuje se kvalificiranom većinom, dok se o poreznoj i industrijskoj politici, kulturi, regionalnoj politici i socijalnoj koheziji, razvoju znanosti i tehnologije te zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i suradnji u unutarnjim poslovima i pravosuđu odlučuje jednoglasno.

Vijeće ministara ne treba poistovjećivati s Europskim vijećem (European Council) ili "europskim summitom", koji je skup predsjednika država i vlada članica EU koji se sastaju od 1974. godine najmanje dva puta na godinu. Europsko se vijeće sastaje svakih šest mjeseci potkraj predsjedništva u državi koja predsjeda Vijećem EU i dogovara osnove budućeg razvoja EU te rješava pitanja koje Vijeće ministara nije moglo riješiti. Sastanku Europskoga vijeća prisustvuju i predsjednici Komisije i Parlamenta.

Internet stranica Vijeća http://ue.eu.int/en/  podijeljena je u sljedeće odjeljke:

Vijesti (Press Office/Newsroom)
Vijesti, najave budućih događanja, izjave vezane za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, starija priopćenja za tisak i korisne informacije.
Opće informacije (General Information)
Opće informacije o sastavu i ulozi Vijeća, načinu njegova rada i ulozi predsjedavajuće države te popis korisnih adresa.
Registar dokumenata (Public Register of Council Documents)
Registar dokumenata Vijeća koji se mogu pretraživati.
Raspored sastanaka (Timetable of Meetings)
Obavijesti o programu rada Vijeća i sastanaka njegovih odbora.
Zajednička vanjska i sigurnosna politika – CFSP (Common Foreign and Security Policy)

CFSP Vijeća Europske unije obuhvaća pitanja bilateralnih odnosa država članica i rješavanje mogućih sukoba, sankcije, zaštitu ljudskih prava i sloboda, proces demokratizacije i pravo glasa, unutarnje konflikte i političko nasilje, sigurnosnu politiku i ulogu međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala.

Na stranicama CFSP-a predstavljeni su tekstovi dokumenata koje je usvojilo Vijeće (deklaracije, zajednička stajališta i zajedničke akcije), izvještaji države predsjedavateljice i promatračkih misija EU (Configuring the Database). Postoji mogućnost pretraživanja podataka prema ključnoj riječi, kronološkom redoslijedu, tematskoj jedinici ili državi (Search) te informacije o najnovijoj dokumentaciji (New Documents). Dostupan je i kalendar događanja te podaci o izaslanicima Unije u mirovnim procesima i njihovu nadgledanju.

Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova – JHA (Cooperation in the Fields of Justice and Home Affairs)
Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova obuhvaća pitanja azila, probleme ovisnosti o drogama, suradnju država članica Unije u suzbijanju organiziranog kriminala, pranje novca, krivotvorenje dokumenata, ilegalno useljavanje kao i odnose država članica s trećim zemljama.
Internet stranica JHA sadrži tekstove prihvaćenih dokumenata Vijeća (konvencije, rezolucije, deklaracije i dr.) vezane za suradnju u navedenim područjima i zajedničke akcije koje se poduzimaju i preporuke nekih novih (Configuring the Database). Podaci se mogu pretraživati prema ključnoj riječi, kronološkim redoslijedom ili prema tematskoj jedinici (Search), a moguć je i pristup dokumentima novijeg datuma (New Documents).
Dostupne su i informacije o područjima djelovanja, izvještaji o aktivnostima i prijedlozi za buduće djelovanje, kalendar sastanaka.
Usklađivanje ekonomskih politika (Economic Policy Coordination)
Informacije o pitanju eura, ekonomskim politikama i smjernicama za njihovu provedbu. Odjeljak predstavlja programe stabilnosti i konvergencije te statističke zahtjeve treće faze Europske monetarne unije – EMU (European Monetary Union).

Adresa Vijeća Europske unije:

General Secretariat of the Council
Rue de la Loi 175
B-1048 Bruxelles
Belgium



EUROPSKO VIJEĆE


Europsko vijeće (European Council) - (razlikuje se od Vijeća Europe - Council of Europe) nastalo je iz prakse uvedene 1974. godine, da se čelnici država ili vlada i njihovi ministri redovito sastaju na zajedničkim zasjedanjima. Ova je praksa ugovorom fiksirana 1987. godine Jedinstvenim europskim aktom. Od tada se Vijeće sastaje najmanje dva puta godišnje, zajedno s predsjednikom Komisije Europske unije, koji je ravnopravan član Vijeća s pravom glasa. Predsjednik Europskog parlamenta obraća se sudionicima svakog zasjedanja Europskog vijeća. U prvo vrijeme, zamisao je bila da se formaliziraju zasjedanja na vrhu koja su se povremeno održavala od 1961. a na inicijativu jedne od država članica.

Budući da su pitanja od europskog značaja počela igrati sve važniju ulogu u političkom životu zemalja članica, postalo je očito da postoji potreba za redovitim sastajanjem šefova država. Na tim bi zasjedanjima čelnici država članica Unije raspravljali o pitanjima važnim za Uniju. Ugovorom iz Maastrichta Europsko vijeće postalo je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). Europsko vijeće je vrlo brzo zauzelo medijski prostor, budući da je većina ministara u javnosti dobro poznata, a i zbog često dramatičnog tona rasprava. Europsko vijeće također raspravlja o aktualnim pitanjima međunarodne političke scene kroz mehanizam kojim države članice mogu usuglasiti i predočiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.




EUROPSKI PARLAMENT

Europski parlament (European Parliament) je tijelo demokratskog Izraza i političkog nadzora, koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. Europski parlament ima 626 poslanika koje od 1979. godine neposredno biraju građani država članica Unije na razdoblje od pet godina. Njemačka ima 99 mjesta, Francuska, Italija i Velika Britanija svaka po 87 mjesta, Španjolska 64, Nizozemska 31, Belgija, Grčka i Portugal 25 svaka, Švedska 22, Austrija 21, Danska i Finska svaka po 16, Irska 15 i Luxembourg 6. S obzirom na buduće proširenje Europske unije primanjem novih zemalja članica, Ugovor iz Amsterdama ograničio je broj zastupničkih mjesta na 700. Plenarna zasjedanja održavaju se u Strassbourgu. Rad plenarnih zasjedanja koje priprema 20 komisija odvija se u Bruxellesu, kao i zasjedanja klubova stranaka. Sjedište tajništva Parlamenta je u Luxembourgu.

Parlament dijeli zakonodavne nadležnosti sa Vijećem ministara: sudjeluje u pripremi prijedloga direktiva i odredbi te daje svoje mišljenje o prijedlozima Komisije, a prema prilikama poziva Komisiju da ih izmijeni.

- Jedinstveni europski akt kojim su modificirani osnivački ugovori Unije, predviđa proceduru suradnje između Vijeća i Parlamenta od dva »čitanja« u Parlamentu i dva čitanja u Vijeću. Ova procedura suradnje ojačava zakonodavne nadležnosti Parlamenta na brojnim područjima, posebice jedinstvenog tržišta. Procedura suradnje ukinuta je Amsterdamskim ugovorom (osim pojedinih slučajeva u odjeljku Ugovora, koji se tiče ekonomske i monetarne unije) da bi se pojednostavile zakonodavne procedure i dalo više prostora zajedničkom donošenju odluka.

- Ugovorom iz Maastricthta proširene su legislativne nadležnosti Parlamenta jer mu omogućuju sudjelovanje u odlukama Vijeća u točno određenim područjima: slobodno kretanje zaposlenih, javno zdravstvo, sloboda pružanja usluga, unutarnje tržište, obrazovanje, znanstveno istraživanje, okoliš, transeuropske prometne mreže, kultura, zaštita potrošača... Shodno ovim odredbama, u slučaju da se ne slaže sa stajalištem Vijeća, Europski parlament može apsolutnom većinom svojih članova odbaciti stav Vijeća i okončati postupak. Ipak, Ugovor predviđa i postupak mirenja u takvim slučajevima.

- Ugovor iz Amsterdama je proširio legislativne nadležnosti Parlamenta jer mu omogućuje sudjelovanje u odlukama koje donosi Vijeće u posve novim područjima kao što su javno zdravstvo, politika transporta, slobodno kretanje građana, određene odredbe socijalne politike i politike zapošljavanja. Od tada, prihvaćanje zakonskog akta po proceduri suglasnosti (članak 249 -bivši članak 189 B Ugovora o EZ) traži odobrenje po hitnom postupku od strane Vijeća i Parlamenta, ili izostanak nesuglasnosti od strane Parlamenta.

Konačno, temeljem Jedinstvenog europskog akta, sklapanje međunarodnih dogovora o suradnji i pridruživanju, kao i svako novo proširenje Unije novim članovima, podložno je ratifikaciji, tj. odobrenju Parlamenta. Prema Ugovoru iz Maastrichta odobrenje Parlamenta je potrebno i za jedinstvenu izbornu zakonsku proceduru, slobodu kretanja i boravka kao i Strukturne fondove (vidi četvrto poglavlje). Ugovor iz Amsterdama jednako predviđa da je privola Parlamenta potrebna i u slučaju kada se provode mjere protiv neke od država članica ako ona napravi teški i ozbiljni prekršaj osnovnih prava.

Parlament sa Vijećem dijeli i ovlaštenja prema proračunu jer prihvaća proračun Zajednice. Parlament može i ne prihvatiti proračun, što se već više puta dogodilo. U tom slučaju treba iznova započeti cijeli postupak donošenja proračuna.

Proračun koji priprema Komisija »prolazi« između Parlamenta i Vijeća, dvije institucije koje su nadležne za donošenje proračuna. Za tzv. »obvezatne troškove« - a to su većim dijelom izdaci za poljoprivredu - posljednju riječ ima Vijeće. Za ostale, »neobvezatne troškove«, posljednju riječ ima Parlament koji ih može i izmijeniti, ali unutar granica koje određuje Ugovor. Svoje ovlasti prema proračunu Parlament koristi da bi utjecao na zajedničku politiku.

Jedna od osnovnih funkcija Parlamenta je da Uniji daje političke poticaje. On je ipak Europski forum par excellence, vrelište političkih i nacionalnih strujanja koji predstavlja 373 miljuna građana. Neprestano se zalaže za nove politike za unapređenje ili promjenu postojećih. Nacrt Ugovora o Europskoj uniji koji je prihvaćen 1984. godine postao je katalizator koji je konačno doveo države članice do potpisivanja Jedinstvenog europskog akta. Parlament je i potaknuo organizaciju dvije međuvladine konferencije o pitanjima ekonomske i monetarne unije kao i političke unije. Zahvaljujući nazočnosti svoja dva promatrača, Parlament je usko surađivao i na izradi Amsterdamskog ugovora. Ipak, Parlament traži još veću uključenost u buduće izmjene Ugovora. Konačno, Parlament je i tijelo koje ima kontrolne ovlasti Zajednice, kao i tijelo koje odobrava imenovanje predsjednika Komisije. Parlament ima ovlasti da prisili Komisiju na ostavku ako bi joj dvotrećinska većina izglasala nepovjerenje. Također daje svoje mišljenje o programima Komisije i upućuje joj svoje primjedbe.

Prema Ugovoru iz Amsterdama, Parlament će izraditi plan organizacije općih izbora prema »principu koji je jednak za sve države članice«. Parlament nadgleda provedbu zajedničkih politika, a informacije kojima raspolaže temelji na izvješćima Odbora revizora. Parlament također kontrolira svakodnevnu administraciju zajedničkih politika i upućuje usmene i pismene upite Komisiji i Vijeću. Predsjednik Europskog vijeća podnosi Parlamentu izviješće o zaključcima Europskog vijeća.
Internet stranice nalaze se na adresi www.europarl.eu.int
Na poslužitelju EUROPARL (Multilingual Web Server of the European Parliament) nalaze se informacije o radu Parlamenta, političkim strankama, zastupnicima, aktualnostima itd. na svih 11 službenih jezika Unije.

Europski pravobranitelj

Europski pravobranitelj (European Ombudsman) djeluje pri Europskom parlamentu, a njegova je uloga zaštita interesa građana u slučaju spora s institucijama Unije. U određenim slučajevima pravobranitelj može od institucija i nacionalnih vlasti zatražiti dokumentaciju na temelju koje može uputiti preporuke dotičnim institucijama ili Europskome parlamentu kako bi se spor što učinkovitije riješio.

Adresa Europskoga pravobranitelja:

European Ombudsman
Av. Du Président Robert Schuman
B.P. 403      F-67001 Strasbourg Cedex
www.euro-ombudsman.eu.int





EUROPSKA KOMISIJA

Europska komisija (European Commission) je jedno od ključnih tijela institucionalnog sustava Unije. Komisija je sljednica Komisije EZ nastale 1. srpnja 1967. godine temeljem Ugovora o spajanju Visokog ureda Europske zajednice za ugljen i čelik, Komisije Europske ekonomske zajednice i Euratoma. Od 5. siječnja 1995. godine Komisija ima 20 članova (dva člana za Francusku, 2 za Njemačku, 2 za Veliku Britaniju, 2 za Italiju i 2 za Španjolsku, i po jednog člana iz ostalih zemalja). Članove Komisije imenuju sporazumno vlade država članica na pet godina. Komisiju potvrđuje Parlament. Prema Ugovoru iz Amsterdama, predsjednika Komisije sporazumno imenuju vlade država članica, a Europski parlament ga potvrđuje. Potom vlade država članica, zajedno sa imenovanim predsjednikom, imenuju ostale članove Komisije. Cjelokupni sastav Komisije se konačno predaje na odobrenje Parlamentu.

Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza u velikoj mjeri neovisna. Ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe od strane niti jedne vlade države članice. Kao svojevrsni »čuvar ugovora«, Komisija nadzire korektnu provedbu naredbi i direktiva Vijeća i može se obratiti Sudu ako drži da neka od država članica ne ispunjava svoje obveze prema Uniji. Budući da Komisija ima pravo na zakonsku inicijativu, ona u svako doba može poduzeti korake da bi olakšala postizanje sporazuma između Vijeća i Parlamenta. Kao upravni organ, Komisija provodi odluke Vijeća, na primjer na području agrarne politike. Komisija ima dalekosežna ovlaštenja pri provođenju zajedničkih politika, jer je nadležna za njihove proračune: za istraživanje i tehnologiju, pomoć zemljama u razvoju, regionalno povezivanje itd.

Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje kvalificiranom većinom glasova (nepovjerenje dosad nije nikada izglasano).

Službe Komisije se nalaze u Bruxellesu i Luxembourgu. Za provođenje zajedničkih politika i rad općih administrativnih službi, zaduženo je 25 odjela, takozvane glavne direkcije (uprave) sa točno određenim djelokrugom rada. Suprotno tajništvima tradicionalnih međunarodnih organizacija, Komisija koja ujedno igra ulogu »čuvara ugovora«, ima potpunu financijsku neovisnost.

Administrativnu strukturu Komisije čini 36 općih uprava (Directorate General – DG) i specijaliziranih službi. Svakoj je upravi na čelu glavni direktor, koji je odgovoran članu Komisije zaduženom za određeno područje rada uprave. U Komisiji radi oko 15.000 djelatnika.

Komisija priprema zakonske prijedloge (o kojima odlučuje Vijeće), primjenjuje načela zajedničkih politika EU i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu europskoga prava i dodjelu proračunskih sredstava. Komisija zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i putem svojih predstavništava u svijetu.

Isključivo pravo predlaganja zakonodavnih propisa najvažnija je uloga Komisije jer se u Uniji ne može usvojiti nijedan zakonski prijedlog koji ne potječe od Komisije. Pri predlaganju novih propisa Komisija se savjetuje s vladama država članica, predstavnicima industrije, sindikata i drugih interesnih skupina na koje prijedlog može utjecati. Pritom se primjenjuje načelo supsidijarnosti (subsidiarity) prema kojemu se vlast predaje najnižoj razini (nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj) i približava pojedincu. Komisija jedino nema isključivo pravo predlaganja propisa u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima, gdje to pravo dijeli s državama članicama.

Komisija također nadzire primjenu europskoga prava u državama članicama. Ako se ono uopće ne provodi ili se krši, predmet mora dostaviti Europskome sudu. U nekim slučajevima može i kazniti pojedince i poduzeća koji ne poštuju europsko pravo, a najčešće je nepoštivanje politike konkurencije, tj. stvaranje monopola i dogovaranje cijena. Komisija nadgleda i regularnost vladinih subvencija pojedinim industrijama (neke oblike državne pomoći mora odobriti isključivo Komisija), provedbu pravila konkurencije, a regulira i preuzimanje i spajanje velikih poduzeća.

Adresa Europske komisije:

European Commission
Rue de la Loi 200/Wetstraat 200
B-1049 Bruxelles
Belgium



Opće uprave i službe Europske komisije
==========================================



Glavno tajništvo Komisije

Glavno tajništvo Komisije (Secretariat-General of the Commission) zaduženo je za koordinaciju djelatnosti unutar Komisije i odnose s drugim institucijama Unije. Odgovorno je predsjedniku Komisije. Njegova stranica sadrži informacije o zadaćama (Mission), upućuje na stranicu Romana Prodija (President Romano Prodi), a potpuni popis tema dostupnih sa stranica Glavnog tajništva sadrži indeks dostupan na engleskom i francuskom jeziku. Od reforme Komisije u rujnu 1999. kao dio Glavnog tajništva jest i Odjel za predviđanje razvoja Unije (Forward Studies Unit), koji je prije bio samostalna organizacijska jedinica. Odjel čini multidisciplinarni tim stručnjaka koji nastoje predvidjeti trendove razvoja Unije i tako pomoći osmišljavanju zajedničkih politika Unije.



Pravna služba

Pravna služba (Legal Service) pomaže ostalim službama Europske komisije u radu: pri izradi zakonodavnih prijedloga, nadgledanju poštivanja Osnivačkih ugovora, pri međunarodnim pregovorima i provedbi drugih zadaća povjerenih Komisiji. Pravna služba zastupa Komisiju u sporovima pred Europskim sudom, Prvostupanjskim sudom i sudom Europske udruge slobodne trgovine (European Free Trade Association - EFTA), kao i u sporovima pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (World Trade Organisation - WTO). U Pravnoj službi rade pravnici iz svih država članica kako bi se osiguralo poznavanje svih pravnih sustava Zajednice i svih radnih jezika. Za svoj je rad odgovorna predsjedniku Komisije. Glavni direktor pravne službe, a u slučaju njegove spriječenosti njegov zamjenik, sudjeluje na tjednim sastancima Komisije.



Tisak i obavijesti

Služba Tisak i obavijesti (Press and Communication) na svojoj stranici sadrži obavijesti o zadaći Službe i direktorij te upućuje na web stranice o televizijskom programu Europe by Satelite, virtualnom uredu za novinare i predstavništvima u državama članicama. Također upućuje na izvore informacija europskih institucija (Europskoga parlamenta, Vijeća, Komisije, Europskoga suda i Prvostupanjskog suda, Revizorskog suda, Ekonomskog i socijalnog odbora, Odbora regija, Europske investicijske banke, Europske središnje banke te ostalih tijela EU), web poslužitelje (I'M EUROPE, CORDIS, R&D i ISPO), baze podataka (IDEA, EUR-Lex, CELEX, EUDOR, ECLAS, SCADPlus) i besplatne publikacije, kao i publikacije koje izdaju EUROSTAT i EUR-OP.



Ekonomska i financijska pitanja

Za opću upravu Ekonomska i financijska pitanja (Economic and Financial Affairs), bivši DG II, zadužen je član komisije Pedro Solbes Mira. Zadaće su joj:
· praćenje i ocjena gospodarstava država članica;
· doprinos koordinaciji ekonomskih politika država članica;
· predlaganje, u suradnji s Europskim monetarnim institutom, potrebnih mjera za pripremu završne faze ostvarivanja ekonomske i monetarne unije;
· nadgledanje funkcioniranja europskoga monetarnog sustava i međunarodnoga monetarnog sustava;
· priprema tehničkih i pravnih mjera za brzo uvođenje jedinstvene valute;
· nadgledanje jedinstvenoga tržišta EU, analiza makroekonomskih, sektorskih i regionalnih učinaka jedinstvenoga tržišta i
· analiza makroekonomskih učinaka zajedničkih politika EU, npr. politike konkurencije, oporezivanja, javnih financija i slično.

Na internet stranicama opće uprave za Ekonomska i financijska pitanja dostupni su podaci o programu njezina rada, opis aktivnosti i prioriteta gospodarske politike, direktorij uposlenih, govori Pedra Solbesa Mire, te statistički podaci o tečajnoj listi eura, odabrani statistički podaci EUROSTAT-a, te BACH (Banque des Comptes des Entreprises Harmonisés) baza podataka.

BACH sadrži usklađene statističke podatke za 11 europskih zemalja, Japan i SAD. Namijenjena je komparativnim sektorskim analizama i usporedbama učinkovitosti europskih, američkih i japanskih tvrtki, a sadrži podatke o 23 sektora te o poduzećima svrstanima u 3 kategorije: mala (obrt manji od 7 milijuna ECU), srednja (obrt između 7 i 40 milijuna ECU) i velika (s obrtom većim od 40 milijuna ECU).

Opća uprava Poduzeća provodi i program JOP (Joint Venture Programme PHARE - TACIS) za lakše osnivanje i razvoj zajedničkih poduzeća (joint ventures) u zemljama srednje i istočne Europe. Program se financira iz programa PHARE i TACIS.



Poduzetništvo

Za opću upravu Poduzetništvo (Enterprise) zadužen je član Komisije Erkki Liikanen. Početna stranica te opće uprave upućuje na osobnu stranicu Erkkija Liikanena i web stranice vezane za industriju, inovacije i politiku razvoja poduzeća, turizam i zadruge.

Opća uprava Poduzetništvo nastala je reorganizacijom Komisije i zapravo ujedinjuje zadaće bivših DG III Industrija i DG XXIII Politika razvoja poduzeća, trgovina, turizam i zadruge.

Zadužena je za politiku EU vezanu za industrije i koordinaciju zakonodavnih prijedloga koji se odnose na jedinstveno tržište proizvoda. Također promiče istraživanja vezana za primjenu novih tehnologija i potiče industrijsku suradnju država članica EU i trećih zemalja te analizira ekonomske trendove u najvažnijim industrijskim granama.
Glavni je cilj opće uprave Poduzetništvo povećanje konkurentnosti europskih industrija povećanjem investicija, razvojem industrijske suradnje, povećanjem konkurencije i kvalitete te boljim uključenjem javne uprave u poticanje industrijskog razvoja.

Opća uprava Poduzetništvo upravlja programima za poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća (Small and Medium-Sized Enterprises - SME) koji su uglavnom usmjereni na uklanjanje administrativnih prepreka za otvaranje poduzeća i lakše financiranje poslovnih projekata malih i srednjih poduzeća.

Na njezinoj Internet stranici nalazi se opis djelatnosti i programa za mala i srednja poduzeća, turizam, obrt i trgovinu, direktorij djelatnika, novosti i priopćenja za tisak te vodič za mala i srednja poduzeća.



Konkurencija

Za provedbu politike konkurencije zadužen je Mario Monti, pod čijim bi nadzorom opća uprava Konkurencija (Competition) morala uspostaviti i provoditi koherentnu politiku konkurencije u EU.

Opća uprava Konkurencija, bivši DG IV, zadužena je za provedbu zajedničke politike konkurencije Europske unije koja se odnosi na borbu protiv stvaranja kartela, kontrola spajanja velikih tvrtki, liberalizaciju trgovine i kontrolu državnih intervencija i subvencija. Opća uprava Konkurencija također se bavi međunarodnom dimenzijom konkurencije, posebice u odnosima sa SAD-om i Japanom, a djeluje i kao savjetnik za politiku konkurencije u tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe.



Zapošljavanje i socijalna pitanja

Za zapošljavanje i socijalna pitanja (Employment and Social Affairs), čije je zadaće u velikoj mjeri obavljao prijašnji DG V, zadužena je Anna Diamantopoulou.

Opća uprava Zapošljavanje i socijalna pitanja zadužena je za prisutnost socijalne dimenzije u drugim zajedničkim politikama i gospodarskom razvoju Unije, za jednakost žena i muškaraca, borbu protiv rasizma, ksenofobije i socijalne neravnopravnosti.

Aktivnosti opće uprave Zapošljavanje i socijalna pitanja sežu od zapošljavanja mladih, zdravlja i sigurnosti na poslu, utjecaja gospodarskog rasta i razvoja na migracije i demografiju, do obiteljskih pitanja, socijalne zaštite i dijaloga, provedbe europske strategije zapošljavanja i upravljanja Europskim socijalnim fondom (European Social Fund - ESF). ESF je jedan od strukturnih fondova Zajednice koji su iscrpnije prikazani u odlomku Fondovi Europske unije.

Opća uprava Zapošljavanje i socijalna politika koordinira rad Mreže za suradnju u traženju zaposlenja u Europi (EURopean Employment Services Network - EURES) te Europskoga opservatorija za zapošljavanje (European Employment Observatory - EEO).

EURES povezuje nacionalne centre za zapošljavanje, Europsku komisiju i poslodavce, promiče mobilnost radnika razmjenom podataka o mogućnostima zaposlenja i ponudama za posao u državama članicama EU. http://europa.eu.int/comm/dg05/elm/eures/index.htm

Europski opservatorij za zapošljavanje mreža je za razmjenu podataka o politikama zapošljavanja i stanju na tržištima rada u državama članicama EU koja prikuplja podatke o politikama zapošljavanja, dokumentira i analizira ih, procjenjuje njihovu uspješnost i objavljuje nalaze provedenih istraživanja. http://www.ias-berlin.de/

Opća uprava Zapošljavanje i socijalna politika upravlja inicijativama za razvoj ljudskih potencijala ADAPT i EMPLOYMENT (http://www.europs.be/).

ADAPT pomaže zaposlenicima i poslodavcima u prilagodbi promjenama u industriji i na tržištu rada te olakšava prijelaz u informatičko društvo obrazovanjem radnika.
http://europa.eu.int/en/comm/dg23/guide_en/adapt.htm

EMPLOYMENTostvaruje potporu osobama koje se suočavaju s posebnim teškoćama na tržištu rada i uključuje četiri međusobno povezane inicijative: NOW (ravnopravnost spolova), HORIZON (pomoć invalidima), INTEGRA (pomoć hendikepiranima) i YOUTHSTART (obrazovanje i zapošljavanje osoba mlađih od 20 godina).

Ostale aktivnosti te opće uprave uključuju osiguranje socijalne zaštite i integracije u društvu marginaliziranih skupina (starija populacija, hendikepirane osobe), razmjenu informacija o sustavima socijalne zaštite u državama članicama (MISSOC), poboljšanje socijalnog dijaloga i unapređivanje tržišta rada, borbu protiv rasizma i ksenofobije i dr.



Promet

Opća uprava Promet (Transport) pod nadzorom je Loyole de Palacio, a zadužena je za poboljšanje funkcioniranja europskoga prometnog sustava. Bavi se cestovnim, željezničkim, zračnim i pomorskim, teretnim i putničkim prometom.

Glavna joj je zadaća poboljšanje prometne infrastrukture EU putem suradnje s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, tvrtkama i nevladinim organizacijama. Opća uprava Promet bavi se i standardima sigurnosti i zaštite okoliša u prometu, cijenama i konkurenciji u prijevozu te poticanjem tehničkih istraživanja vezanih za promet. Provodi zajedničke programe za razvoj transeuropskih mreža TEN-T (Trans-European Transport Network), programe za promicanje kombiniranog prijevoza PACT (Promotion of Combined Transport) i program za istraživanja i tehnološki razvoj prometa.

Osnovna područja djelovanja utvrđena su Bijelom knjigom o zajedničkoj prometnoj politici i Zajedničkim planom djelovanja u prometu u razdoblju 1998.-2004. godine.



Okoliš

Za opću je upravu Okoliš (Environment) zadužena Margot Wallström. Ta je opća uprava zadužena za visoku razinu zaštite okoliša, poboljšanje kvalitete života te povećanje ekološke učinkovitosti, očuvanje prava budućih naraštaja na zdrav okoliš i osiguranje uravnoteženog korištenja zajedničkih prirodnih resursa.

Područja djelovanja opće uprave Okoliš definirana su Petim akcijskim programom EU za zaštitu okoliša, a na njezinim su web stranicama dostupne informacije o djelatnostima opće uprave, ključnim govorima, publikacijama vezanima za zaštitu okoliša, mogućnostima financiranja iz LIFE programa te veze na srodne Internet stranice.

LIFE, financijski instrument za okoliš, omogućuje sufinanciranje programa zaštite okoliša i očuvanje parkova prirode (do 50% troškova) te tehničku pomoć za razvoj tijela javne uprave za zaštitu okoliša u trećim zemljama. http://europa.eu.int/comm/life/home.htm

Tri su osnovna područja djelovanja u sklopu tog instrumenta:

LIFE-ENVIRONMENT - zaštita okoliša
http://europa.eu.int/comm/life/envir/index.htm
LIFE-NATURE - zaštita prirode
http://europa.eu.int/comm/life/nature/index.htm
LIFE-THIRD COUNTRIES - pomoć trećim zemljama
http://europa.eu.int/comm/life/3countr/index.htm

Programom ekološke naljepnice (Eco Label Programme) nastoji se poticati potrošače da kupuju ekološke proizvode. Europska unija postavlja uvjete za dobivanje oznake koju dodjeljuju nacionalne vlasti. Iscrpnije obavijesti o programu dostupne su na http://europa.eu.int/comm/environment/ecolabel/



Istraživanja

Opća uprava nastoji promicati ulogu znanosti u društvu i potaknuti javne rasprave o pitanjima povezanima s istraživanjima.
Glavni je instrument za provedbu istraživačke politike EU višegodišnji okvirni program koji organizacijski i financijski podupire suradnju između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije. U razdoblju od 1998.- 2002. provodi se Peti okvirni program EZ za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (Fifth Framework Programme of the European Community for Research, Technological Development and Demonstration Activities 1998 - 2002) čiji je ukupni proračun gotovo 15 milijardi eura. Podrobniji podaci o Petom okvirnom programu dostupni su na http://europa.eu.int/comm/dg12/fp5.html

Pri obavljanju svojih zadaća opća uprava Istraživanja blisko surađuje s drugim odjelima Europske komisije kao što su Zajednički istraživački centar, Informacijsko društvo, Energija, Okoliš, Poduzetništvo i Promet. Na stranicama opće uprave Istraživanja nalazi se opis programa EU za poticanje znanstvenih istraživanja, novosti iz svijeta znanosti i kalendar konferencija.



Zajednički istraživački centar

JRC je centar za znanost i tehnologiju u EU, a čini ga mreža instituta u kojima se provode istraživanja. Zadaća im je omogućiti znanstveno-tehnička rješenja za provedbu raznih politika EU i povećanje konkurentnosti industrija EU.
U mrežu JRC povezani su sljedeći instituti:
· Institut za zdravlje i zaštitu potrošača (Institute for Health and Consumer Protection, Ispra, Italija) http://ihcp.etomep.net
· Institut za napredne tehnološke studije (Institute for Prospective Technological Studies IPTS, Sevilja, Španjolska) http://www.jrc.es
· Institut za referentne materijale i mjere (Institute for Reference Materials and Measurements IRMM, Geel, Belgija) http://www.irmm.jrc.be
· Institut za sustave, informatiku i sigurnost (Institute for Systems, Informatics and Safety ISIS, Ispra, Italija) http://www.jrc.org/isis
· Institut za transuranijske elemente (Institute for Transuranium Elements, Karlsruhe, Njemačka)
http://itumagill.fzk.de
· Institut za okoliš (Environment Institute EI, Ispra, Italija) http://www.ei.jrc.it
· Institut za tehnologije sigurnosti (Safety Technology Institute, Ispra, Italija) http://www.sti.jrc.it
· Institut za primjenu dostignuća u istraživanju svemira (Space Applications Institute SAI, Ispra, Italija) http://www.sai.jrc.it



Ribarstvo

Opća uprava Ribarstvo odgovorna je za provedbu zajedničke politike ribarstva. Ta je politika usredotočena na očuvanje i upravljanje morskim resursima, razvoj odnosa i zaključivanje sporazuma s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, strukturne mjere i zajedničku organizaciju tržišta za ribarske proizvode.
Na njezinoj Internet stranici nalazi se opis zajedničke politike namijenjene ribarstvu i djelatnostima opće uprave, informacije i publikacije, program rada opće uprave, te veze na Internet stranice koje se bave ribarstvom i srodnim djelatnostima.
Za provedbu politike ribarstva koriste se sredstva koja osigurava Financijski instrument za pomoć ribarstvu (Financial Instrument for Fisheries Guidance - FIFG), o kojemu se podaci mogu naći u poglavlju Fondovi EU.



Zajedničko tržište

Opća uprava Zajedničko tržište zadužena je za ostvarenje zajedničkog tržišta, jednog od najvažnijih postignuća europske integracije.
Djelatnosti su zajedničkog tržišta:
· uklanjanje prepreka slobodnom protoku roba i usluga, kretanju radnika te osnivanju poduzeća,
· usklađivanje pravila za javne nabavke, financijske usluge, trgovačko pravo; računovodstvene standarde, industrijsko i intelektualno vlasništvo, zaštitu osobnih podataka i elektroničku trgovinu,
· informiranje poduzeća i građana o pogodnostima zajedničkog tržišta.
Na njezinoj Internet stranici nalaze se informacije o zaštiti intelektualnog i industrijskog vlasništva, statistički podaci i publikacije o zajedničkom tržištu, obavijesti o slobodnom protoku roba i usluga, kretanju radnika te osnivanju poduzeća u EU i slično.



Energija

Ta je opća uprava zadužena za osiguranje opskrbe energijom u EU uz konkurentne cijene i u skladu s načelima očuvanja okoliša.

Glavni su ciljevi energetske politike EU smanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima energije, uspostava zajedničkog tržišta energije i energenata kako bi se povećala konkurentnost i stopa zaposlenosti, te izgradnja transeuropskih energetskih mreža (Transeuropean Energy Networks - TEN-E). Osnovna stranica opće uprave Energija donosi informacije o članici Komisije Loyoli de Palacio i njezinim glavnim zadaćama te upućuje na stranice EURATOM-a i stranice EU o energiji.

Opća uprava Energija surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su Međunarodna organizacija za energiju (International Energy Agency - IEA), Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (International Atomic Energy Agency - IAEA), OECD, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, i dr., poduzima odgovarajuće mjere u okviru općih programa pomoći trećim zemljama (PHARE, TACIS i MEDA) i programa namijenjenih poštivanju prioriteta energetske politike EU. Na njezinim se Internet stranicama nalazi opis djelatnosti, zakonodavstvo vezano uz energiju, obavijesti o raznim događanjima i konferencijama, statistički podaci te informacije o programima koje provodi.



Porezi i carinska unija

Na Internet stranici te opće uprave, dostupne su obavijesti o njezinim djelatnostima, direktorij članova, novosti i publikacije, dokumenti i zakonodavni prijedlozi, baze podataka TARIC (Tarif Intégré Communautaire), QUOTA (Tariff Quotas and Ceilings), BTI (Binding Tariff Information) i ECICS (European Customs Inventory of Chemical Substances).



Obrazovanje i kultura

Ta je opća uprava nastala spajanjem općih uprava X Informacije, obavijesti, kultura, audiovizualni mediji i XXII Obrazovanje, usavršavanje i mladi.

Uz opis zadaća i direktorij, osnovna web stranica opće uprave Obrazovanje i kultura upućuje na informacije koje su sadržavale prijašnje opće uprave, tj. o obrazovanju, stručnom usavršavanju i programima za mlade, audiovizualnoj politici, sportu, istraživanjima javnog mnijenja građana EU, publikacijama i knjižnicama.
Na području obrazovanja, ta opća uprava provodi programe za obrazovanje mladih i stručno usavršavanje odraslih.
Na području kulture, opća uprava priprema prvi okvirni program za potporu kulture, Program kultura 2000., te provodi niz programa. Za područje audiovizualne politike na stranicama opće uprave Obrazovanje i kultura nalazi se prikaz pravnog okvira, programa koji podržavaju razvoj audiovizualnih medija (npr. MEDIA) te smjernice razvoja politike.
U području sporta, opća uprava donosi informacije o strukturi, područjima aktivnosti, događanjima i publikacijama vezanima uz sport. U području javnoga mnijenja donosi rezultate Eurobarometer istraživanja te ispitivanja javnoga mnijenja koja provodi Europinion.
Obrazovanje i kultura upućuje na izvore informacija o EU - publikacije i knjižnice koje su potanje opisane u poglavlju Informacije o EU.



Zaštita zdravlja i potrošača

Opća uprava Zaštita zdravlja preuzela je neke zadaće prijašnjih DG V Zapošljavanje, industrijski odnosi i socijalna pitanja i DG XXIV Politika zaštite potrošača i zdravlja potrošača. Zadužena je za zaštitu potrošača, predlaganje novih zakona u tom području, nadzor kakvoće proizvoda (osobito prehrambenih) i slično.
Na Internet stranici dostupne su informacije o ustroju i djelatnosti opće uprave, zakonodavni propisi i publikacije za zaštitu potrošača, novosti i priopćenja za tisak, kalendar skupova i seminara o zaštiti potrošača, obavijesti o veterinarskim i fitosanitarnim mjerama i drugo.



Pravosuđe i unutarnji poslovi

Stvaranje posebne opće uprave za pravosuđe i unutarnje poslove potaknuto je stupanjem na snagu Ugovora iz Amsterdama, koji među ciljeve EU postavlja i stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde (Area of Freedom, Security and Justice - AFSJ). Prije stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, provodile su se neke akcije s područja JHA, npr. rješavanje pitanja azila, imigracije, carinske i policijske suradnje, a nove odredbe omogućuju širi pristup pitanjima s područja pravosuđa i unutarnjih poslova.

Glavne zadaće opće uprave JHA su rješavanje pitanja vanjskih granica, imigracije i azila, poticanje policijske i carinske suradnje, uključujući povezivanje s Europolom, sudbenu suradnju, suradnju u suzbijanju zlouporabe droge, te vanjske odnose.

Najpoznatiji programi i instrumenti opće uprave JHA su:
· Europski fond za izbjeglice (European Refugee Fund) koji financira dobrovoljnu repatrijaciju izbjeglica, prognanika i osoba koje traže azil
· Odysseus, koji regulira pitanja azila i imigracije
· Falcone, čije je područje djelovanja borba protiv organiziranog kriminala
· STOP, program za sprečavanje trgovine ljudima i spolno iskorištavanje djece
· Oisin, za suradnju u provedbi zakona
· Grotius, program za pravnike te
· Daphne, program za borbu protiv nasilja nad djecom i ženama.



Vanjski poslovi

Zadaće uprave za vanjske poslove su slijedeće:
· upravljanje odnosima između EU i europskih zemalja koje nisu članice EU niti sudjeluju u procesu proširenja;
· odnosi s jugoistočnom Europom, uključujući obnovu Kosova;
· odnosi s istočnom Europom, te državama Kavkaza i središnje Azije;
· upravljanje programom Tacis za istočnu Europu, Kavkaz, države središnje Azije;
· odnosi s Islandom, Liechtensteinom, Norveškom, Švicarskom, uključujući Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (EEA Agreement);
· odnosi sa Sjevernom Amerikom, Australijom, Japanom i Korejom;
· odnosi sa srednjim istokom i južnim Mediteranom;
· odnosi sa Latinskom Amerikom;
· odnosi s Azijom (osim Japana i Koreje);
· odnosi s međunarodnim organizacijama: Ujedinjenim narodima, Sjevernoatlantskim savezom, Zapadnoeuropskom unijom i Vijećem Europe;
· sudjelovanje Komisije u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici;
· upravljanje sa delegacijama Komisije u trećim zemljama (vanjska služba).



Trgovina

Opća uprave Trgovina preuzela je neke od zadaća prijašnjeg DG I (dio koji se odnosi na trgovinsku politiku) koje uključuju zastupanje država članica EU u međunarodnim trgovinskim pregovorima u sklopu WTO-a i OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Development), olakšavanje pristupa europskih poduzeća na tržišta trećih zemalja; provedba antidampinških mjera i vanjski trgovinski odnosi.

Stranice uprave za trgovinu o pripremama za novi krug pregovora o WTO donose informacije o pristupu EU novom krugu pregovora, dogovorima ministara trgovine članica EU, multilateralnim trgovinskim pravilima, te aspektima trgovinske politike koji su posebno važni za EU: regionalizaciji u multilateralnom okviru, preferencijalnom pristupu za zemlje u razvoju, olakšavanju trgovine i uključivanju malih i srednjih poduzeća u proces globalizacije te razmatranju pitanja globalizacije.



Razvoj

Opća je uprava Razvoj zadužena za odnose sa slabije razvijenim zemljama Afrike, Kariba i Tihog oceana (ACP zemlje) koje čine skupinu najsiromašnijih zemalja svijeta. Potiče gospodarski razvoj tih zemalja i njihovo uključenje u svjetsko gospodarstvo, vodi kampanju za borbu protiv siromaštva, potiče razvoj demokracije i vladavine prava te zaštitu ljudskih prava u tim državama.

Na internet stranici opće uprave Razvoj nalaze se opis razvojnih politika, projekata i ostalih djelatnosti EU tijekom 1998. godine, novosti i priopćenja za tisak, izvještaj o mjerama koje provodi EU i novim projektima, dokumenti, publikacije i statistika o razvoju i drugo.



Proširenje

Osnovana je radi olakšavanja proširenja EU na zemlja srednje i istočne Europe.


Ured za humanitarnu pomoć (ECHO)

Osnovna je zadaća ECHO-a pružanje humanitarne pomoći u kriznim situacijama, kao što su humanitarna kriza na Kosovu, potres u Turskoj i sl. Njezine stranice sadrže informacije o aktivnostima Ureda, odgovore na često postavljana pitanja te financijske pokazatelje djelovanja Ureda.



EUROSTAT



EUROSTAT (EUROSTAT) je statistički ured Europske unije. EUROSTAT obrađuje i prati podatke vezane za gospodarstvo, trgovinu, zaposlenost, obrazovanje, zaštitu okoliša, energetiku i svakodnevni život. Podaci su prikupljeni jednakim postupanjem u nacionalnim uredima za statistiku zemalja članica, dani su usporedno, a često se uspoređuju i s podacima o Japanu i SAD-u.

Zadaća je EUROSTAT-a pružanje statističkih podataka institucijama EU radi stvaranja, upravljanja i ocjenjivanja zajedničkih politika, uspostavu europskoga statističkog sustava s pomoću zajedničkog jezika i povezivanjem nacionalnih statističkih sustava, pružanje statističkih informacija javnosti, uključujući i korištenje elektroničkih medija te uspostavu tehničke suradnje sa svijetom.



Osoblje i administracija

Opća uprava Osoblje i administracija nasljeđuje zadaće DG IX, a s njezine su stranice http://www.europa.eu.int/en/comm/dg09/dg9home.htm dostupni podaci u mogućnostima zapošljavanja u Komisiji i natječaji. Uprava za informatiku (Informatics Directorate - DI) na svojim stranicama donosi podatke o svojoj organizaciji, zadaćama, dokumentima i vodičima koje objavljuje, događajima koje organizira i podatke o natječajima.

Uprava za informatiku trebala bi osigurati tehnologiju i infrastrukturu, kao i tehničku i logističku podršku, uključujući obrazovanje,

Glavne su aktivnosti opće uprave Osoblje i administracija stvaranje i provedba pravila i uredbi za zaposlene, planiranje i upravljanje za alokaciju kadrova (u suradnji s općom upravom Proračun), vrednovanje i praćenje administrativne decentralizacije, primjena uredbi za osoblje, predstavljanje Komisije u upravnim pitanjima ispred odbora Europskoga parlamenta i Vijeća, koordiniranje sudjelovanja državnih službenika država članica u radu Komisije te razmjena informacija i iskustava o pitanjima službe. Pri tome valja istaknuti da upravo opća uprava Osoblje i administracija organizira i provodi socijalni dijalog s predstavnicima zaposlenika u svim područjima nadležnosti.



Glavni inspektorat

Služba za unutarnji nadzor rada službi Europske komisije, koja nadgleda pravilnost korištenja financijskih i kadrovskih resursa Komisije. Kontrole koje provodi Glavni inspektorat mogu biti vertikalne (tj. provjera pojedine opće uprave) ili horizontalne (više općih uprava ili cijela Komisija).



Proračun

Proračun se prikuplja iz zajedničke vanjske carine, kamata na poljoprivredne proizvode koji se uvoze iz zemalja nečlanica, davanja za proizvodnju šećera i izoglukoze koji se proizvode u Uniji, od 1,4% prihoda iz poreza na dodanu vrijednost prikupljenog u svim državama Unije i doprinosa država članica koji je razmjeran njihovu bruto društvenom proizvodu. Iz proračuna se financiraju provedba zajedničkih politika, troškovi funkcioniranja institucija Unije i plaće njihovih djelatnika. Najveći dio proračuna namijenjen je provedbi zajedničke poljoprivredne politike i tzv. strukturne politike za smanjenje gospodarskih dispariteta između bogatijih i siromašnijih regija Unije.



Financijska kontrola

Ured za financijsku kontrolu.


Europski ured za borbu protiv prijevara

Taj ured (European Anti-Fraud Office - OLAF) zadužen je za provedbu unutarnjih administrativnih istraga u cilju borbe protiv prijevara, korupcije i svakog oblika nezakonite djelatnosti koja šteti financijskim interesima Zajednice. Usto, Ured nadgleda profesionalno djelovanje djelatnika Zajednice, a ukoliko utvrdi nepravilnosti pokreće disciplinski ili čak kazneni postupak. Ured surađuje s drugim tijelima Zajednice, posebno Komisijom, a u izravnoj je vezi i s policijom i sudskim vlastima država članica.



Zajednička služba za tumačenje i konferencije

Služba organizira prevođenje konferencija i usmene komunikacije, dok je za prevođenje pisanih materijala zadužena Prevoditeljska služba.

Služba za tumačenje i konferencije prevodi za potrebe Europske komisije, Vijeća EU, Ekonomskog i socijalnog odbora, Odbora regija, Europske investicijske banke i ostalih tijela EU na sve službene jezike EU. Bavi se i organizacijom konferencija, savjetovanjem te pružanjem tehničke i logističke pomoći.



Prevoditeljska služba

Prevoditeljska služba zadužena je za prevođenje pisanih dokumenata i materijala Komisije. Njezine stranice donose informacije o Službi, zapošljavanju, mogućnostima izobrazbe u Službi, prevođenju na jezike zemalja izvan EU, instrumentima za pomoć pri prevođenju te predstavnicima Službe u državama članicama.


Ured za publikacije

Ured za publikacije (Publications Office) službeni je izdavač publikacija i dokumenata svih tijela Unije. Svake godine Ured objavljuje oko 6.000 monografskih djela i stotinjak periodičnih izdanja, kao i informacije dostupne putem CD ROM-a, različitih baza podataka, videokaseta i sl. Podrobnije informacije o Uredu mogu se naći u poglavlju Odbori, agencije, uredi i ostala tijela Europske unije.






SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE

Sud pravde Europske unije (The Court of Justice of the European Communities) ima sjedište u Luxembourgu i sastoji se od 15 sudaca i 9 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. Oni se odabiru među kandidatima čija je nepristranost zajamčena. Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi Ugovora.

Tako Sud može ustanoviti da je jedna od država članica propustila djelovati u skladu s nekom od obveza preuzetim potpisivanjem Ugovora; Sud može provjeriti podudarnost pravnih postupaka organa Unije sa zakonskim odredbama; može također ustanoviti propuste u radu Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije.

Sud pravde je također jedina institucija koja može dati mišljenje, na zamolbu nacionalnog suda, o tumačenju ili valjanosti odredaba zajedničkih pravnih akata koje provode institucije Unije. Ako su takva pitanja u procesu pred nacionalnim sudom, Sud pravde može, a u nekim slučajevima i mora dati prethodno rješenje.

Sud pravde je također jedina instanca mjerodavna za pravorijek u sudovima zemalja članica u slučaju da je nacionalno pravosuđe pozove. Ovaj sustav jamči jedinstvenu primjenu zajedničkog europskog prava na cijelom području Europske unije.

Ugovorom iz Amsterdama, Sud ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava. Sud je jednako nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja (The Court of First Instance) uspostavljen 1987. godine. Sud ima 15 sudaca, a nadležan je za pritužbe uložene Sudu pravde po zakonskim pitanjima, za parnice koje pravne ili fizičke osobe ulažu protiv Komisije Europske Unije, kao i između institucija Unije i njihovih službenika protiv Komisije.

U okviru prvog stupa, Europski je sud nadležan odlučivati o prethodnom postupku za tumačenje i ocjenu valjanosti prava Zajednice te u postupcima povodom izravnih tužbi. Postupak za tumačenje i ocjenu valjanosti ovlašten je pred Europskim sudom pokrenuti bilo koji nacionalni sud iz jedne od država članica, a svrha je toga postupka da se osigura ujednačeno tumačenje i primjena prava Zajednice bez obzira na to koji ga sud primjenjuje, što je preduvjet očuvanja prava Zajednice kao prava zajedničkog svih država članica.

Povodom izravnih tužbi, Sud je nadležan u više različitih postupaka. Europska komisija i svaka država članica ovlaštena je Sudu podnijeti tužbu protiv države članice koja ne provodi pravo Zajednice. Utvrdi li Sud da je tužba osnovana, država članica protiv koje je donesena presuda dužna je provesti presudu Suda. Ukoliko to ne učini, Sud ju je ovlašten u ponovljenom postupku novčano kazniti.

Izravnom tužbom pokreće se i postupak za poništenje nekog od akata institucija Unije ili Europske središnje banke. Takav su postupak ovlaštene pokrenuti institucije Zajednice, Europske središnje banke, države članice te pravne i fizičke osobe u državama članicama. Ako postupak pokreću pravne ili fizičke osobe za odlučivanje o tužbenom zahtjevu nadležan je u prvom stupnju Prvostupanjski sud, s mogućnošću žalbe Europskome sudu. Tužba se podnosi protiv institucije koja je donijela akt čije se poništenje traži.

Iste osobe ovlaštene su Sudu podnijeti i tužbu protiv nedjelovanja institucija Zajednice, te time tražiti da donesu akt koji su propustile donijeti.

Europski je sud nadležan odlučivati i o tužbama za naknadu štete na temelju ugovorne ili izvanugovorne odgovornosti za štetu. također je nadležan odlučivati o sporovima između zaposlenih u institucijama Zajednice i institucija u kojima su zaposleni (tzv. staff cases). Za te je sporove nadležan u prvom stupnju Prvostupanjski sud.

Osim temeljem Osnivačkih ugovora, nadležnost Suda može se ugovoriti arbitrarnom klauzulom u ugovoru koji sklopi Zajednica, bez obzira radi li se o ugovoru javnog ili privatnog prava. Usto, nekoliko konvencija potpisanih između država članica EU predviđa nadležnost Suda u tumačenju svojih odredbi.

Postupak pred Europskim sudom i Prvostupanjskim sudom uređen je protokolom o Statutu Suda, koji je sastavni dio Osnivačkih ugovora i pravilima postupka koje donosi sam Sud, a potvrđuje ih Vijeće EU.

Sve presude Europskoga suda objavljuju se u Zborniku sudske prakse (European Court Reports), a izreke presuda objavljuju se i u Službenom listu Zajednice (Official Journal).

Sud razmatra pritužbe Komisije i ostalih institucija Unije ili država članica te zasjeda kad nacionalni sudovi država članica traže tumačenje europskoga prava od Europskoga suda, koje su obvezni primijeniti pri odlučivanju. Po primitku predmeta nezavisni odvjetnik razmatra predmet i daje prikaz predmeta i svoje mišljenje o njemu vijeću sastavljenom od tri ili pet sudaca. Nakon donošenja, presuda se objavljuje u glasilu Suda.

Adresa Europskoga suda:

Court of Justice of the European Communities
Boulevard Konrad Adenauer
L-2925 Luxembourg




EUROPSKI REVIZIJSKI SUD

Europski revizijski sud (European Court of Auditors) kontrolira prihode i rashode Unije i dodjelu proračunskih sredstava. Sjedište je Suda u Luksemburgu. Sud čini 15 sudaca revizora, po jedan iz svake države članice Unije, koje imenuje Vijeće ministara, a nakon savjetovanja sa Parlamentom. Suci se biraju na šestogodišnji mandat.

Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije, kao i ispravnost upravljanja sredstvima. Na kraju svake godine rad Odbora sažima se u godišnje izviješće. Ugovorom iz Maastrichta, Odbor revizora dobio je status institucije Europske unije, jer je uvršten kao njezino 5. tijelo.

Ugovor iz Amsterdama, Odboru daje pravo da pred Sudom pravde Unije po potrebi brani svoja prava. Istim Ugovorom Odboru su proširene ovlasti nadzora nad fondovima Unije kojima upravljaju organizacije van sustava Unije.

Radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije pomaže Odbor za ekonomska i socijalna pitanja (the Economic and Social Committee). Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interesne zajednice ekonomskog i socijalnog života. Prije no što se donese neka odluka o velikom broju pitanja (zaposlenje, Europski socijalni fond, profesionalna izobrazba), mora se pribaviti mišljenje Odbora. Odbor i na vlastitu inicijativu može izraziti svoje stajalište.

Odbor za ekonomska i socijalna pitanja omogućuje bolju uključenost i aktivnije sudjelovanje privrede i sindikalnih udruženja u razvoju Unije.

Odbor za regije (the Committee of the Regions) osnovan je Ugovorom iz Maastrichta. Ima 222 člana, predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti, koje na četiri godine imenuje Vijeće na prijedlog zemalja članica. Vijeće ili Komisija traži mišljenje Odbora u pitanjima koja su određena Ugovorom, a na vlastitu inicijativu Odbor može izraziti svoja stajališta.

Ugovor iz Amsterdama širi područje djelovanja za oba Odbora i otvara mogućnost da ih Europski parlament traži za mišljenja po određenim pitanjima.

Sve institucije i tijela Unije koji koriste sredstva iz proračuna te tijela nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti koja upravljaju sredstvima dobivenim iz proračuna Unije moraju voditi evidenciju o svojim financijama, a njihovu opravdanost kontrolira i Revizijski sud. Sud provodi kontrolu dokumentacije kako bi se uvjerio u ispravnost dodjele sredstava iz proračuna. Pogreške, nepravilnosti i moguće prijevare Revizijski sud objavljuje i ujedno predlaže nadležnim tijelima akcije koje treba poduzeti.

Svoja zapažanja Sud objavljuje u godišnjem izvještaju koji razmatraju Vijeće i Parlament, navodeći pritom i područja u kojima valja provesti promjene, te u posebnim izvještajima koji se objavljuju u Službenom listu Unije.

Internet stranica Revizijskoga suda sadrži među ostalim obavijesti o ustroju Suda, njegovoj ulozi i radnim programima (Presentation) te pristupu dokumentima (Access to Documents Held by the Court), popis izvještaja i mišljenja Suda u proteklih 5 godina (List of Reports and Opinion Adopted by the Court During the Last Five Years), godišnji izvještaj za 1996. i 1997. (Annual Report 1996, 1997), poseban godišnji izvještaj za 1997. (Specific Annual Report 1997), preglede revizijskih politika i standarda (Court Audit Policies and Standards), smjernice za primjenu revizijskih standarda Intosai (European Implementing Guidelines for the Intosai Auditing Standards) te obavijesti i priopćenja za tisak (Information Notes and Press Releases).

Adresa Europskoga revizijskog suda:

European Court of Auditors
Rue Alcide De Gasperi 12
L-1615 Luxembourg