POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Primjeri ugovora

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 22. 6. 2017.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

Zakoni i propisi

ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU
Pročišćeni tekst


Glava osamnaesta

DOKAZI I IZVOĐENJE DOKAZA


Član 219.
Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
Sud može tijekom postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rješenje spora, upozoriti stranke na njihovu dužnost iz stavka 1. ovoga članka, a osobito na potrebu iznošenja odlučnih činjenica i predlaganja određenih dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno.

Član 220.
Dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke.
Sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

Član 221.
Ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u tijek u parnice, ali sud može narediti da se dokazuju i takve činjenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolaže zahtjevom kojim ne može raspolagati (član 3. stavak 3).
Sud će. uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju ocijeniti hoće li uzeti za priznatu ili osporenu činjenicu koju je stranka najprije priznala, a onda potpuno ili djelomično porekla ili ograničila priznanje dodavanjem drugih činjenica.
Činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se može dokazivati da te činjenice ne postoje, ako zakonom nije što drugo određeno.
Ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate.

Član 221 a.
Ako sud na temelju izvedenih dokaza (član 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu;
o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Član 222.
Ako sudu nije poznato pravo koje važi u stranoj državi, zatražit će obavijest od republičkog tijela uprave nadležnog za poslove pravosuđa.
Sud može i od stranke zatražiti da podnese javnu ispravu izdanu od nadležnoga inozemnog tijela kojom se potvrđuje koje pravo važi u stranoj državi.

Član 223.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

Član 224.
U sporovima koje sudi vijeće dokazi na glavnoj raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može iz važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda (zamoljeni sudac). U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na glavnoj raspravi.
Kad viječe odluči da se kakav dokaz izvede pred zamoljenim sucem, u zamolnici za izvođenje dokaza opisat će se stanje stvari prema tijek u glavne rasprave i posebno će se naznačiti o kojim okolnostima treba osobito voditi računa pri izvođenju dokaza.
O ročištu za izvođenje dokaza, pred predsjednikom vijeća ili pred zamoljenim sucem obavijestit će se i stranke, ako nisu izjavile da neće prisustvovati ročištu.
Predsjednik vijeća ili zamoljeni sudac ima pri izvođenju dokaza sva ovlaštenja koja ima vijeće odnosno predsjednik vijeća kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.
Protiv rješenja suda kojim se izvođenje dokaza povjerava predsjedniku vijeća ili zamoljenom sucu nije dopuštena posebna žalba.

Član 225.
Predsjednik vijeća ili zamoljeni sudac kome je povjereno izvođenje kakva dokaza ovlašten je izvesti i druge dokaze, ako smatra da je to svrsishodno, ako stranke to predlože.

Član 226.
Ako se prema okolnostima može pretpostaviti da se kakav dokaz neće moći izvesti ili da se neće moći izvesti u primjerenom roku, ili ako dokaz treba izvesti u inozemstvu, sud će u rješenju o izvođenju dokaza odrediti rok do kojeg će se čekati izvođenje dokaza. Kad određeni rok protekne, rasprava će se provesti bez obzira na to što određeni dokaz nije izveden.

Uviđaj

Član 227.
Uviđaj se poduzima kad je za utvrđivanje kakve činjenice i1i za razjašnjenje kakve okolnosti potrebno neposredno opažanje suda
Uviđaj se može obavljati i uz sudjelovanje vještaka.

Član 228.
Vijeće će ovlastiti predsjednika vijeća da obavi uviđaj ako se stvar koju treba razgledati ne može donijeti u sud ili bi njezino donošenje uzrokovalo znatne troškove, a vijeće smatra da nije nužno neposredno opažanje svih članova vijeća.

Član 229.
Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod treće osobe, kod državnog tijela ili kod poduzeća ili druge pravne osobe kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovog zakona o pribavljanju isprava od tih poduzeća ili drugih pravnih osoba (član 232. do 234).

Isprave

Član 230.
Isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama.
Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.
Ako sud posumnja u autentičnost isprave, može zatražiti da se o tome izjasni tijelo od kojega bi ona trebalo da potječe.

Član 231.
Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave.

Član 232.
Stranka je dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.
Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.
Ako se isprava nalazi kod državnoga tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu.

Član 233.
Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da. se ona nalazi kod druge stranke, sud će tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajući joj za to određeni rok.
Stranka ne može uskratiti podnošenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je riječ o ispravi koju je po zakonu dužna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njezin sadržaj smatra zajedničkom za obje stranke.
U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe čl. 237. i 238. ovog zakona.
Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu poriče da se isprava kod nje nalazi, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja što stranka koja drži ispravu neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda poriče da se isprava kod nje nalazi.
Protiv odluke suda iz stavka 1. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

Član 234.
Treća osoba dužna je po nalogu suda podnijeti ispravu koju je po zakonu dužna pokazati ili podnijeti, odnosno ispravu koja je po svojem sadržaju zajednička za tu osobu i stranku koja se na ispravu poziva. U pogledu prava treće osobe da uskrati podnošenje drugih isprava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 237. i 238. ovoga Zakona
Prije nego što donese odluku kojom trećoj osobi naređuje da podnese ispravu sud će pozvati treću osobu da se o tome izjasni.
Kad treća osoba poriče svoju dužnost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, parnični će sud riješiti je li treća osoba dužna podnijeti ispravu.
Kad treća osoba poriče da se isprava nalazi kod nje, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
Na temelju rješenja kojim je trećoj osobi naloženo da preda određenu ispravu ovrha će se provesti po službenoj dužnosti po pravilima ovršnog postupka i prije pravomoćnosti toga rješenja
Treća osoba ima pravo na naknadu troškova što ih je imala u vezi s podnošenjem isprava. Odredbe člana 249. ovog zakona na odgovarajući će se način primjenjivati i u tom slučaju.

Svjedoci

Član 235.
Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu; a ako ovim zakonom nije drugačije određeno, dužna je i svjedočiti.
Kao svjedoci mogu se saslušati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o činjenicama koje se dokazuju.

Član 236.
Ne maže se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok je nadležni tijelo ne oslobodi te dužnosti.

Član 237.
Svjedok može uskratiti svjedočenje:
1) o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila;
2) o onome o čemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedila;
3) o činjenicama što ih je svjedok saznao kao odvjetnik, liječnik, ili u obavljanju kakva drugog poziva ili kakve druge djelatnosti ako postoji obveza da se kao tajna čuva ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.
Sudac pojedinac ili predsjednik vijeća upozorit će te osobe da mogu uskratiti davanje iskaza.

Član 238.
Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje važni razlozi, a osobito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno, svoga bračnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kad je brak prestao te svog staratelja ili staranika; usvojitelja ili usvojenika.
Sudac pojedinac ili predsjednik vijeća upozorit će svjedoka da može uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

Član 239.
Svjedok ne može zbog opasnosti od kakve imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok, o radnjama što ih je u pogledu spornog odnosa poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o činjenicama koje se tiču imovinskih odnosa uvjetovanih porodičnom ili bračnom vezom, o činjenicama koje se tiču rođenja, sklapanja braka ili smrti te kad je na temelju posebnih propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu.

Član 240.
Opravdanost razloga za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba, da svjedoči. Ako je potrebno, prije toga će se o tome saslušati stranke.
Protiv rješenja suda iz stavka 1. ovog člana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu, a svjedok može to rješenje pobijati u žalbi .protiv rješenja o novčanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje (član 248. stavak 2).

Član 241.
Stranka koja predlaže da se određena osoba sasluša kao svjedok mora prije toga naznačiti o čemu ona treba da svjedoči i navesti njezino ime i prezime, zanimanje i boravište.

Član 242.
Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi prezime i ime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu će se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (član 248) i na pravo na naknadu troškova (član 249).
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu saslušat će se u svom stanu.

Član 243.
Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisutnosti svjedoka koji će se kasnije saslušavati. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.
Svjedok će se najprije opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a nakon toga će se upozoriti na posljedice davanja lažnog iskaza.
Zatim će se svjedok pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos sa strankama.

Član 244.
Poslije općih pitanja svjedok se poziva da iznese sve što mu je poznato o činjenicama o kojima treba da svjedoči, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili razjašnjenja. Nije dopušteno postavljati pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti.
Svjedok će se uvijek pitati odkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.
Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti o kojoj se ne slažu pojedinačno saslušati i njihov odgovor unijet će se u zapisnik.

Član 245.
Svjedok koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak saslušat će se preko tumača.
Ako je svjedok gluh, postavljat će mu se pitanja pismeno; a ako je nijem, pozvat će se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na taj način, pozvat će se kao tumač osoba koja se sa svjedokom može sporazumjeti.
Sud će tumača upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Član 246.
Sud može odlučiti da svjedok prisegne na iskaz koji je dao.
Prisega se daje usmeno izgovaranjem ovih riječi: »Prisežem čašću da sam o svemu što me je sud pitao istinu govorio i da ništa što sam o ovoj stvari znao nisam prešutio.«
Sud može odlučiti da svjedok prisegne i prije nego što bude saslušan.
Nijemi svjedoci koji znaju čitati i pisati prisežu tako da potpisuju tekst prisege, a gluhi će svjedoci pročitati tekst prisege. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju ni čitati ni pisati, prisegnut će preko tumača.
Ako se svjedok ponovno saslušava, neće po drugi put dati prisegu, nego će se samo opomenuti na već danu prisegu.

Član 247.
Neće se tražiti prisega od svjedoka koji u vrijeme saslušanja nisu punoljetni ili ne mogu shvatiti njezino značenje.
Protiv odluke suda kojom se svjedoku naređuje da prisegne ili se određuje da svjedok ne prisegne, stranke i svjedok nemaju pravo na žalbu

Član 248.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bode saslušan, sud može narediti da se prisilno dovede i podmiruje troškove dovođenja, a može ga i kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 kuna.
Ako svjedok dođe i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraćivanja neopravdani, može ga kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 kuna; a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.
Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni ili o za tvoru ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako se u toj žalbi pobija i odluka. suda kojom nisu prihvaćeni razlozi svjedoka za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedino pitanje.
U slučajevima iz stavka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 10. ovoga Zakona.
Sud će na zahtjev stranke odlučiti da je svjedok dužan nadoknaditi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoči.
Ako svjedok. naknadno opravda svoj izostanak sud će opozvati svoje rješenje o kazni, a može svjedoka sasvim ili djelomično osloboditi naknade troškova. Sud može opozvati svoje rješenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedoči.

Član 249.
Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te na naknadu iz makle zarade.
Svjedok treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja; inače gubi pravo na nju. Sud je dužan na to upozoriti svjedoka.
U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi svjedoka sud će odrediti da se određena svota isplati iz položenog predujma; a ako predujam nije položen, naredit će stranci da određenu svotu plati svjedoku u roku od osam dana. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava ovrhu rješenja.

Član 250.
Sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

Član 251.
Vještačenje obavljaju vještaci koje određuje parnični sud.
Prije nego što odredi koje će osobe uzeti sa vještake sud će o tome saslušati stranke. U hitnim slučajevima sud maže odrediti vještaka iako prije toga stranke nisu saslušane.
Parnični sud može ovlastiti predsjednika vijeća ili zamoljenog suca da oni odrede vještake ako je njima povjereno izvođenje dokaza vještačenjem.
Umjesto određenog vještaka sud može uvijek odrediti drugog vještaka.

Član 252.
Vještačenje, u pravilu, obavlja jedan vještak; a kad sud ocijeni da je vještačenje složeno, može odrediti dva ili više vještaka.
Vještaci se određuju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vještaka za određenu vrstu vještačenja. Vještačenje se može povjeriti i stručnoj ustanovi
(bolnici, kemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.). Ako postoje posebne ustanove za određene vrste vještačenja (vještačenje lažnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vještačenje i sl.), takva vještačenja; a osobito složenija, povjeravat će se, u prvom redu, tim ustanovama.

Član 253.
Određeni vještaci dužni su odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje.
Sud će vještaka, na njegov zahtjev, osloboditi dužnosti vještačenja iz razloga iz kojih svjedok može uskratiti svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje.
Sud može vještaka, na njegov zahtjev, osloboditi dužnosti vještačenja i iz drugih opravdanih razloga. Oslobođenje od dužnosti vještačenja može tražiti i ovlaštena osoba tijela ili pravne osobe u kojoj vještak radi.

Član 254.
Vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudac, ali se za vještaka može uzeti i osoba koja je već bila saslušana kao svjedok.
Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna da postoji razlog za izuzeće, a najkasnije prije početka izvođenja dokaza vještačenjem. Ako je sud prije određivanja vještaka saslušao stranku o osobi vještaka, stranka se dužna tom prilikom izjasniti o izuzeću.
U zahtjevu za izuzeće vještaka stranka je dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzeće.
O zahtjevu za izuzeće odlučuje parnični sud. Sudac zamoljenog suda i predsjednik vijeća odlučuju o izuzeću ako im je povjereno izvođenje dokaza vještačenjem.
Protiv rješenja kojim se prihvaća zahtjev za izuzeće nije dopuštena žalba, a protiv rješenja kojim se zahtjev odbija nije dopuštena posebna žalba.
Ako je stranka saznala za razlog izuzeća poslije obavljenog vještačenja i prigovara vještačenju iz tog razloga, sud će postupiti kao da je zahtjev za izuzeće stavljen prije obavljenog vještačenja.

Član 255.
Sud može kazniti novčano do od 500,00 do 10.000,00 kuna vještaka koji ne dođe na ročište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda, a i vještaka koji bez opravdanog razloga odbije da vještači.
Rješenje o kazni sud može opozvati uz uvjete iz člana 248. stavka 6. ovog zakona.
Na zahtjev stranke sud može rješenjem narediti vještaku da nadoknadi troškove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vještači. O takvom zahtjevu sud je dužan odlučiti bez odgode. Žalba protiv toga rješenja ne odgađa ovrhu.

Član 256.
Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, na naknadu izmakle zarade i troškova vještačenja te pravo na nagradu za obavljeno vještačenje.
U pogledu naknade troškova i nagrade vještaka na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe člana 249. st. 2. i 3. ovog zakona.

Član 257.
Vještaci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao vještak. U pozivu će se vještak upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (član 255) i na pravo na naknadu troškova (član 256).

Član 258.
Prije početka vještačenja pozvat će se vještak da predmet vještačenja brižljivo razmotri, da točno navede sve-što opazi i nađe i da svoje mišljenje iznese savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine, a upozorit će se i na posljedice davanja lažnog iskaza.
Nakon toga će se vještak pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos sa strankom.

Član 259.
Sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanja i, prema potrebi, traži objašnjenja u vezi s danim nalazom i mišljenjem.
Vještaku se mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vještaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.

Član 260.
Sud će odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ih podnijeti i pismeno prije rasprave. Sud će odrediti rok za pismeno podnošenje nalaza i mišljenja.
Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje. Sud će, po mogućnosti, dostaviti strankama pismeni nalaz i mišljenje prije ročišta na kojem će se o njima raspravljati.
Odredba članka 255. stavka 3. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način i kada vještak svoj nalaz i mišljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio

Član 261.
Ako je određeno više vještaka, oni mogu podnijeti zajednički nalaz i mišljenje kad se u nalazu i mišljenju slažu. Ako se u nalazu i mišljenju ne slažu, svaki vještak posebno iznosi svoj nalaz i mišljenje.
Ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima.
Ako u mišljenju jednog ili više vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, zatražit će se mišljenje drugih vještaka.

Član 262.
Protiv rješenja suda iz čl. 251, 252. i 261. ovog zakona nije dopuštena žalba.

Član 263.
Odredbe člana 251, člana 252. stavka 2, čl. 253. do 257, člana 258. stavka 2, i člana 262. ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na tumače.
Saslušanje stranaka

Član 264.
Sporne činjenice važne za odluku sud može utvrđivati i saslušavanjem stranaka.
Sud može odlučiti da se izvede dokaz saslušanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili kad unatoč izvedenim drugim dokazima ustanovi da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica.

Član 265.
Ako se uvjerio da stranci odnosno osobi koja se ima saslušati za stranku nisu poznate sporne činjenice, ili ako saslušanje te stranke nije moguće, sud može odlučiti da se sasluša samo druga stranka.
Neće se saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda

Član 266.
Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka preko predsjednika vijeća ili zamoljenog suca dopušteno je samo ako stranka zbog neotklonjivih smetnji ne može osobno doći ili ako bi njezin dolazak uzrokovao nerazmjerne troškove.

Član 267.
Za stranku koja nema parničnu sposobnost saslušat će se njezin zakonski zastupnik. Sud može odlučiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika sasluša sama stranka, ako je njezino saslušanje moguće.
Za pravnu osobu saslušat će se osoba koja je zakonom ili pravilima određena da je zastupa. Ako kao stranka u sporu sudjeluje na jednoj
strani više osoba, sud će odlučiti hoće li se saslušati sve te osobe ili samo neke od njih.

Član 268.
Poziv na ročište na kojem će se izvoditi dokaz saslušanjem stranaka dostavit će se osobno strankama odnosno osobi koja će se za stranku saslušati.
Ako stranka ima punomoćnika, poziv na ročište na kojemu će se izvesti dokaz saslušanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba saslušati za stranku uputit će se preko punomoćnika.
U pozivu će se naznačiti da će se na ročištu izvoditi dokaz saslušanjem stranaka i da stranka koja dođe na ročište može biti saslušana u odsutnosti druge stranke.

Član 269.
Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka može prisiliti na davanje iskaza.
Sud će, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je značenja što stranka nije došla na saslušanje ili što je uskratila iskaz.

Član 270.
Dokaz saslušanjem stranaka izvodi se bez davanje prisege.

Član 271.
Odredbe o izvođenju dokaza svjedocima primjenjivat će se i pri izvođenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije što drugo propisano.



Pregled sadržaja

1. OSNOVNE ODREDBE  2. NADLEŽNOST I SASTAV SUDA  3. IZUZEĆE  4. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI  5. PUNOMOĆNICI  6. JEZIK U POSTUPKU  7. PODNESCI  8. ROKOVI I ROČISTA  9. ZAPISNICI  10. DONOŠENJE ODLUKA  11. DOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISA  12. TROŠKOVI POSTUPKA  13. PRAVNA POMOĆ  14. TUŽBA  15. SUPARNIČARI
16. SUDJELOVANJE TREĆIH OSOBA U PARNICI  17. PREKID, OBUSTAVA I MIROVANJE POSTUPKA 18. DOKAZI I IZVOĐENJE DOKAZA  19. OSIGURANJE DOKAZA  20. PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE  21. GLAVNA RASPRAVA  22. SUDSKA NAGODBA  23. PRESUDA  24. RJEŠENJE 
25. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI  26. IZVANREDNINI PRAVNI LIJEKOVI  27. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA  28. POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA
29. IZDAVANJE PLATNOG NALOGA  30. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI 
31. POSTUPAK PRED TRGOVAČKIM SUDOVIMA  32. POSTUPAK U TRGOVAČKIM SPOROVIMA
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE  DODATAK




 
Poslovni forum - Sva prava pridržana - Koristite na vlastitu odgovornost