Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 24. 10. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


NABAVITE JOŠ DANAS CMS  -  SAZNAJTE ŠTO JE CMS?

CMS ili Content Menagment System je izraz za programirane web stranice što Vam omogućava da jednostavno sami unosite, editirate ili brišete sadržaj sa svojih stranica putem administratorskog sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja. Ukoliko imate elementarno znanje za npr. poslati e-mail, ili pisati u Wordu, to je sasvim dovoljno za korištenje CMS-a.
CMS osigurava trenutne promjene sadržaja na Vašim stranicama, te stoga više nema potrebe za mjesečnim troškovima održavanja stranica da bi na njima uvijek imali aktualne vijesti i ponudu!  Opširnije >>

VIDEO PREZENTACIJA
CMS VIDEO PREZENTACIJA
FLASH PREZENTACIJA


ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

 

Čl. 1 - 158 | Čl. 159 - 384 | Čl. 385 - 472 | Čl. 473 - 582 | Čl. 583 - 647

 

GLAVA V.

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
 

Odjeljak 1.

OSNIVANJE

Pojam društva s ograničenom odgovornošću

Članak 385.

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva.

(3) Ako temeljni ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.

Osnivači

Članak 386.

Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.

Način osnivanja društva

Članak 387.

(1) Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničke isprave.

(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.

(3) Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.

(4) Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva

Članak 388.

(1) Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, a ako je osnivač fizička osoba i njen jedinstveni matični broj građana,

2. tvrtku i sjedište društva,

3. predmet poslovanja društva,

4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti njihovu vrijednost,

5. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,

6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema osnivačima.

(2) Ništave su odredbe društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva koje su protivne odredbama ovoga Zakona.

Temeljni kapital i temeljni ulozi

Članak 389.

(1) Temeljni kapital društva mora biti izražen u valuti Republike Hrvatske.

(2) Najniži iznos temeljnoga kapitala je u valuti iz prethodnoga stavka ovoga članka izražena

protuvrijednost od 5.000 DEM obračunata po srednjem tečaju za tu valutu utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno kojega utvrdi i objavi Hrvatska narodna banka koji je na snazi na dan podnošenja prijave za upis osnivanja društva, odnosno podnošenja prijave za upis promjene temeljnoga kapitala društva u sudski registar. Iznos temeljnoga kapitala mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto.

Temeljni ulozi

Članak 390.

(1) Temeljni ulog ne može biti manji od u valuti iz članka 389. stavka 1. ovoga Zakona izražene protuvrijednosti od 200 DEM obračunate po srednjem tečaju za tu valutu utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno kojega utvrdi i objavi Hrvatska narodna banka koji je na snazi na dan podnošenja prijave za upis osnivanja društva, odnosno podnošenja prijave za promjenu temeljnoga kapitala društva u sudski registar i mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.

(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljnoga uloga kojega uplaćuje u novcu, s time da ukupni iznos svih uplata u novcu i vrijednost unesenih stvari i prava ne mogu biti manji od u valuti iz članka 389. stavka 1. ovoga Zakona izražene protuvrijednosti od 2.500 DEM.

(3) Temeljni ulog može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti temeljnoga uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga temeljnoga uloga mora se uplatiti u novcu.

(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185., članka 187. stavka 2. točke 2. i stavka 4., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.

(5) Temeljne uloge mora se uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.

(6) Novčani ulozi uplaćuju se na račun društva kod financijske institucije u Republici Hrvatskoj. Ta institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.

Dodatne činidbe

Članak 391.

Ako se, pored uplate temeljnoga uloga, jedan ili više članova obvežu društvu na činidbe koje se ne sastoje u isplati novca ali imaju imovinsku vrijednost, u društvenom ugovoru moraju se odrediti opseg i pretpostavke za ispunjenje tih činidbi, mjerila za određivanje naknade koju za to društvo treba platiti te ugovorna kazna za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja preuzete obveze. Plaćanja društva ne mogu biti veća od vrijednosti činidbi koje treba ispuniti.

Posebne pogodnosti

Članak 392.

Ako se članu društva daje naknada za stvari ili prava koja prenosi društvu i priračunava se njegovome temeljnome ulogu ili se nekome članu društva daju posebne pogodnosti u društvu, u društvenome ugovoru moraju se točno i u cjelini navesti član društva koji prenosi stvar ili pravo, opis onoga što se tako prenosi društvu i vrijednost toga izraženu u novcu te posebne pogodnosti koje stječe član društva.

Troškovi osnivanja

Članak 353.

(1) Osnivačima se ne može iz temeljnoga kapitala isplatiti naknadu troškova za pripremne radnje ili za osnivanje društva, a posebno nije dopušteno da se iznos tih troškova priračuna tome kapitalu kao ulog.

(2) Naknada troškova za osnivanje društva može se odobriti samo do visine najviše naknade utvrđene u društvenome ugovoru. Ako nije drugačije ugovoreno, osnivači snose troškove osnivanja društva srazmjerno svojim temeljnim ulozima.

Prijava za upis u sudski registar

Članak 394.

(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate ulozi u skladu sa zakonom i društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora imati nadzorni odbor i nakon što se izabere taj odbor.

(2) Ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen.

(3) Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar moraju se ulozi u stvarima i u pravima unijeti tako da s njima društvo može raspolagati nakon što bude upisano u sudski registar.

(4) U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti :

1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva,

2. iznos temeljnoga kapitala društva,

3. izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. članka 2. ovoga Zakona,

4. imena članova društva, a ako su članovi društva fizičke osobe i njihovi jedinstveni matični brojevi građana.

(5) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:

1. primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene od javnog bilježnika,

2. popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, odnosno djevojačko prezime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskog suda i broja pod kojim su upisani u trgovačkom registru, iznos temeljnoga kapitala društva i iznose temeljnih uloga osnivača i učinjenih uplata,

3. potvrdu financijske institucije o ulozima uplaćenima u novcu,

4. osiguranje iz stavka 2. ovoga članka, ako društvo osniva jedan osnivač a ne uplaćuje ulog u cjelini prije upisa društva u sudski registar,

5. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulažu stvari i prava, izvješća o osnivanju društva i o reviziji osnivanja,

6. popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, njihova imena i prezimena, odnosno djevojačko prezime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana, prebivalište, opseg njihovih ovlasti i izjave da prihvaćaju postavljenja dane pred javnim bilježnikom,

7. ako društvo ima nadzorni odbor, popis članova toga odbora s navođenjem datuma rođenja i prebivališta,

8. dozvola državnog organa, ako se propisom traži za osnivanje i upis društva u sudski registar,

9. potpis članova uprave koji se pohranjuje u trgovačkom registru.

(6) U prijavi mora se pružiti dokaz da su ispunjene činidbe iz članka 391. ovoga Zakona i da s njihovim predmetom društvo slobodno raspolaže.

Ispitivanje prijave

Članak 395.

(1) Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.

(2) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je podnijela uprava nisu točni, nisu

potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava bitno manja od visine temeljnoga uloga koji se time uplaćuje.

Upis u sudski registar.

Objava upisa

Članak 396.

(1) U sudski registar upisuju se:

1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva,

2. ukupni iznos temeljnoga kapitala,

3. dan sklapanja društvenog ugovora,

4. vrijeme trajanja društva ako je ono određeno društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva,

5. imena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, njihovo prebivalište i jedinstveni matični broj građana,

6. ovlasti za zastupanje društva,

7. ime i prezime i jedinstveni matični broj građana, odnosno tvrtka jedinoga osnivača.

(2) Pored podataka iz prethodnoga stavka ovoga članka objavljuju se i odredbe društvenoga ugovora ili izjave o osnivanju društva o načinu kako društvo objavljuje svoja priopćenja, ako ugovor, odnosno izjava sadržavaju te odredbe.

Odgovornost članova društva i članova uprave društva

Članak 397.

(1) Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci članovi društva i članovi uprave društva dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za drugu štetu koja bi time bila pričinjena.

(2) Ako je društvo s nakanom ili s grubom nepažnjom oštećeno ulozima ili troškovima osnivanja društva, svi članovi odgovaraju za štetu kao solidarni dužnici.

(3) Od odgovornosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka oslobađa se onaj član društva i član uprave društva koji nije znao za činjenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(4) Uz članove društva na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun članovi društva preuzeli temeljne uloge. Te se osobe ne mogu pozivati na, to da im nisu bile poznate okolnosti za koje je znao član društva koji je djelovao u njihovo ime ili za koje bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati.

(5) Društvo se ne može odreći zahtjeva iz prethodnih stavaka ovoga članka niti može o njima sklopiti nagodbu, ako je ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike. To ne vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim vjerovnicima sklopio prisilnu nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja.

(6) Zahtjevi društva iz stavka 1. do 4. ovoga članka zastaruju za pet godina. Zastara počinje teći od dana upisa društva u sudski registar, a ako je radnja koja dovodi do odgovornosti za štetu učinjena nakon toga upisa, od dana kada je učinjena.

Odjeljak 2.

PRAVNI ODNOSI IZMEÐU DRUŠTVA I ČLANOVA

Pododjeljak I.

Temeljni ulozi

Uplata temeljnih uloga

Članak 398.

(1) Svaki je član dužan u skladu s društvenim ugovorom i odlukama organa društva uplatiti dio temeljnoga kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog).

(2) Svi su članovi dužni temeljne uloge u novcu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim temeljnim ulozima, ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili odlukama organa društva.

(3) Društvo ne može pojedinim članovima odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate temeljni ulog, a ne može ni svoje potraživanje s naslova uplate uloga prebiti s potraživanjem protiv društva. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za potraživanje koje se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini.

(4) Smanjenjem temeljnoga kapitala društva članovi se mogu osloboditi obveze da uplate ulog najviše do iznosa za koji je smanjen taj kapital.

(5) Sjedine li se u roku od tri godine po upisu društva u sudski registar svi udjeli kod jednoga člana ili uz to i kod društva, član društva mora u roku od tri mjeseca od takvog sjedinjenja u cjelini uplatiti sve uloge u novcu ili dati društvu osiguranje za ono što još nije uplaćeno ili dio udjela prenijeti na nekog trećeg. Uprava mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u sudski registar.

(6) Član društva iz prethodnoga stavka ovoga članka dužan je odmah po proteku roka koji je tamo naveden izvijestiti registarski sud o tome koju je od propisanih mjera poduzeo i pružiti dokaz da je to učinio. Ne postupi li tako, registarski sud će ga pozvati da to učini u roku koji mu za to odredi. Ako član društva ne ispuni svoju propisanu obvezu ni u tome roku, a ne uloži ni osnovanu žalbu protiv rješenja kojim je pozvan da je ispuni, registarski sud će donijeti odluku o prestanku društva.

Zatezne kamate

Članak 399.

Član društva koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.

Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju

Članak 400.

(1) Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati temeljni ulog, biti isključen iz društva. Poziv treba poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati ulog, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva.

(2) Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom.

(3) Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga dijela uloga. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu.

Odgovornost prednika

Članak 401.

(1) Za uplatu iznosa kojega duguje isključeni član društva uključujući i kamate društvu odgovaraju njegov neposredni prednik i svi raniji prednici u društvu koji su bili upisani u knjizi poslovnih udjela u tijeku posljednjih pet godina prije nego što je isključenome članu društva bio poslan poziv za uplatu uloga.

(2) Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik. Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi pisani poziv i o tome obavijesti njegovoga prednika.

(3) Uplatom preostaloga dijela uloga pravni prednik stječe poslovni udio svoga pravnoga sljednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402. ovoga Zakona.

Prodaja udjela

Članak 402.

(1) Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate, društvo može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva.

(2) U roku od mjesec dana društvo može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u bilanci društva. Po proteku mjesec dana društvo može udio prodati samo na javnoj dražbi.

(3) Javnu dražbu provode osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud.

(4) Ako se prodajom postigne cijena koja je viša od onoga što isključeni član društva duguje društvu, višak će se, po odbitku troškova prodaje i kamata te eventualne ugovorne kazne, upotrijebiti za uplatu uloga, a iznos koji se postigne preko toga isplatit će se isključenome članu društva.

Odgovornost članova društva

Članak 403.

(1) Ako društvo ne može postići da preostali dio uloga isključenoga člana uplate njegovi pravni prednici, može odlučiti da proda njegov poslovni udio. Članovi društva odgovaraju za uplatu onoga što se tako ne uplati. Odgovornost članova društva smanjuje se za iznos koji društvo naplati na temelju tužbe podignute protiv isključenoga člana, postavljanjem zahtjeva prema pravnim prednicima člana ili prodajom poslovnog udjela.

(2) Ako se temeljni ulog ne naplati na neki od načina navedenih u stavku 1. ovoga članka ili ako u roku od šest mjeseci društvo ne pokrene nijedan od spomenutih postupaka, svi preostali članovi u društu, osim onoga koji je stekao poslovni udio na način propisan u prethodnome članku ovoga Zakona, moraju društvu uplatiti preostali dio uloga srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu. Iznose koji se ne mogu naplatiti od pojedinih članova društvu moraju uplatiti preostali članovi srazmjerno njihovim poslovnim udjelima.

(3) Ako poslovni udio nije prodan, članovi koji su podmirili obvezu iz prethodnoga stavka ovoga članka stječu pravo sudjelovanja u dobiti društva i u ostatku likvidacijske, odnosno stečajne mase društva koji bi pripali tome poslovnome udjelu i to srazmjerno iznosima koje su uplatili na ime zaostale uplate uloga koji se odnosi na taj poslovni udio.

Odgovornost u stečaju

Članak 404.

(1) Članovi društva koje je u stečaju solidarno odgovaraju za uplatu dijela temeljnoga kapitala društva koji nije uplaćen, ako su te uplate potrebne za to da bi se podmirili vjerovnici. Za ostvarenje odgovornosti članova društva nije potrebno da se prethodno postupi po odredbama članka 402. i 403. ovoga Zakona. Za uplatu dijela temeljnoga kapitala društva koji nije uplaćen odgovaraju i pravni prednici članova društva pod uvjetima propisanima u članku 401. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju međusobno pravo regresa ako neki od njih plati više nego što prema srazmjeru preuzetih temeljnih uloga na njega otpada.

Prisilni propisi

Članak 405.

Nevaljane su odredbe društvenog ugovora i druge pravne radnje koje su suprotne odredbama članka 400. do 403. i članka 404. stavka 1. ovoga Zakona.

Vraćanje temeljenog uloga. Podjela dobiti

Članak 406.

(1) Članovi društva ne mogu tražiti da im društvo vrati ono što su uplatili kao temeljne uloge, ako bi to dovelo do smanjenja temeljnoga kapitala društva. Sve dok društvo postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit, ako isplata dobiti nije isključena, društvenim ugovorom ili odlukom članova društva.

(2) Dobit iz stavka 1. ovoga članka dijeli se članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaćenih temeljnih uloga.

(3) Društvo može za povremene činidbe na koje su članovi društva, pored uplate temeljnoga uloga, obvezni po društvenome ugovoru isplatiti i naknadu određenu po mjerilima iz društvenog ugovora, ali ona ne smije prijeći vrijednost tih činidbi bez obzira na to iskazuje li se u računu dobiti i gubitka neto dobit društva.

(4) Ako je upravi ili nadzornome odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine.

Nedopuštena primanja

Članak 407.

(1) Članovi društva kojima društvo nešto isplati protivno propisima ovoga Zakona, odredbama društvenog ugovora ili odlukama društva, dužni su primljene isplate vratiti društvu. Član društva može zadržati ono što mu je isplaćeno na temelju podjele dobiti ako je to primio u dobroj vjeri.

(2) Ako se ono što je plaćeno a nije bilo dopušteno ne može naplatiti od člana kome je plaćeno niti od članova uprave društva, a isplatom je smanjen temeljni kapital društva, za smanjenje toga kapitala društvu odgovaraju članovi u srazmjeru njihovih temeljnih uloga u društvu.

(3) Iznosi koji se ne mogu naplatiti od pojedinih članova društva, podijelit će se na ostale članove u razmjeru njihovih temeljnih uloga u društvu.

(4) Osobe navedene u odredbama prethodnih stavaka ovoga članka ne mogu se u cjelini ni u dijelu osloboditi od tamo navedene obveze.

(5) Zahtjevi društva iz stavka 1. do 3. ovoga članka zastaruju u roku od pet godina od dana kada je primljena uplata, osim ako društvo dokaže da je obveznik znao da isplata nije dopuštena.

Zajam kojim se nadomješta kapital

Članak 408.

(1) Sa zajmom koji član dade društvu u vrijeme kada ga ono ne bi moglo uzeti pod uobičajenim tržišnim uvjetima postupa se kao s vlastitim kapitalom društva.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na druge pravne radnje člana društva ili treće osobe koje u gospodarskome smislu odgovaraju davanju zajma.

Pododjeljak 2.

Poslovni udjeli

Određenje poslovnog udjela

Članak 409.

(1) Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana društva određuje se prema veličini preuzetoga temeljnoga uloga.

(2) Član društva može imati više poslovnih udjela.

(3) Zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na isplatu dividende, a izdane isprave nisu valjane.

Knjiga poslovnih udjela

Članak 410.

(1) Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime, sjedište, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, a ako je član društva fizička osoba i njegov jedinstveni matični broj građana, iznos temeljnoga uloga u društvo koji je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.

(2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. U roku od tri dana nakon svake promjene upisa jedan od članova uprave društva dužan je o promjeni obavijestiti registarski sud.

(3) Na temelju knjige poslovnih udjela jedan od članova uprave društva dužan je u siječnju svake godine predati registarskome sudu od njega potpisani popis članova društva s navođenjem visine njihovih temeljnih uloga, onoga što je na temelju toga uplaćeno te što je društvo eventualno vratilo članu. Ako od posljednjeg podnošenja popisa sudu nije došlo do promjena, dovoljno je da član uprave sudu dade izjavu da takvih promjena nije bilo.

(4) Članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. stavka 1., 5. i 6. ovoga Zakona za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu.

Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela

Članak 411.

(1) U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela.

(2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

Raspolaganje poslovnim udjelom

Članak 412.

(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.

(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.

(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničke isprave. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio.

(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.

(5) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u obliku javnobilježničke isprave. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.

Prijenos poslovnog udjela uz suglasnost društva

Članak 413.

(1) Ako je društvenim ugovorom predviđeno da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost društva, član društva koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglasnost za poslovni udio za koji je u cjelini uplaćen ulog, tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu dozvoli prijenos toga udjela. Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za društvo, njegove članove i vjerovnike. Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela.

(2) I kada sud dade suglasnost za prijenos poslovnog udjela, član društva ne može taj udio prenijeti osobi kojoj to želi ako društvo u roku od mjesec dana po pravomoćnosti odluke suda preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se poslovni udio uz iste uvjete prenese nekome drugome.

(3) Ako se poslovni udio koji se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba prodati u sudskom izvršnom postupku, izvršni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela i o odobrenju prodaje obavijestiti društvo i sve vjerovnike te im priopćiti procijenjenu vrijednost udjela. Procjena nije potrebna ako se između založnog vjerovnika, dužnika i društva postigne sporazum o cijeni uz koju se poslovni udio preuzima. Ako kupac kojega odredi društvo ne preuzme poslovni udio u roku od četrnaest dana i za to u novcu ne plati procijenjenu vrijednost poslovnoga udjela, udio će se prodati po propisima izvršnog postupka a da za to nije potrebna suglasnost društva.

Prijenos poslovnog udjela nasljeđivanjem

Članak 414.

U društvenom ugovoru može se za slučaj nasljeđivanja poslovnog udjela odrediti da ga je nasljednik dužan prenijeti nekome drugome članu društva ili osobi koju odredi društvo, ako se nasljednik i takva osoba drugačije ne dogovore, po cijeni koja odgovara vrijednosti poslovnog udjela iskazanoj u posljednjim financijskim izvješćima društva.

Pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela

Članak 415.

(1) Prema stjecatelju poslovnog udjela vrijede glede odnosa u društvu pravne radnje poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što je društvu prijavljen prijenos poslovnog udjela.

(2) Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnoga udjela moraju ispuniti društvu po obvezi koja postoji u vrijeme kada je društvu podnesena prijava za upis prijenosa toga udjela u knjigu poslovnih udjela, solidarno odgovaraju stjecatelj poslovnog udjela i njegov pravni prednik.

(3) Zahtjevi za ispunjenje prema pravnome predniku stjecatelja zastaruju u roku od pet godina od podnošenja prijave za upis prijenosa poslovnog udjela.

Prijenos dijela poslovnog udjela

Članak 416.

(1) Poslovni udio može se dijeliti, izuzev nasljeđivanjem, samo onda ako je članovima društva društvenim ugovorom dopušteno da prenose dijelove svog poslovnog udjela. Kod toga se može predvidjeti da je za svako prenošenje dijela poslovnog udjela potrebna suglasnost društva ili pak samo za prenošenje osobama koje nisu članovi društva.

(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da je suglasnost društva potrebna i za podjelu poslovnog udjela nasljednicima umrloga člana društva.

(3) Suglasnost društva mora se dati u pisanom obliku. U njoj se moraju navesti osoba stjecatelja i iznos poslovnog udjela koji on preuzima.

(4) Na podjelu poslovnog udjela primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najmanjem iznosu temeljnoga uloga i o najmanjem iznosu koji se za to mora uplatiti.

Više ovlaštenika na poslovnome udjelu

Članak 417.

(1) Ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.

(2) Pravne radnje koje društvo treba poduzeti prema imatelju poslovnoga udjela valjano su poduzete, ako nema zajedničkog zastupnika svih ovlaštenika, poduzme li ih i samo prema jednome od njih. One djeluju prema svim ovlaštenicima.

Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela

Članak 418.

(1) Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje nije u cjelini uplaćen temeljni ulog

(2) Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaćen temeljni ulog ako to čini imovinom koja prelazi temeljni kapital društva i ako društvo može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela bez da s time smanjuje temeljni kapital društva ili rezerve koje mora stvarati na temelju društvenog ugovora koje ne smije upotrijebiti za isplate članovima društva.

(3) Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju.

(4) Društvo može uzeti u zalog poslovne udjele samo ako je ukupni iznos potraživanja osiguranih zalogom poslovnih udjela niži od vrijednosti udjela ili, ako je vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga, da iznos potraživanja nije veći od one imovine društva koja prelazi njegov temeljni kapital.

Povlačenje (amortizacija) poslovnog udjela

Članak 419.

(1) Povlačenje poslovnog udjela moguće je samo onda ako je predviđeno društvenim ugovorom.

(2) Povlačenje poslovnog udjela moguće je bez suglasnosti imatelja udjela samo onda ako su pretpostavke za to bile utvrđene u društvenome ugovoru prije nego što je on stekao taj udio.

(3) Na povlačenje poslovnog udjela na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 406. stavka 1. rečenice prve ovoga Zakona.

Istupanje i isključenje člana iz društva

Članak 420.

(1) Društvenim ugovorom može se odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva.

(2) Bez obzira na odredbe prethodnoga stavka ovoga članka član društva može tužbom kod suda zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi za istupanje iz društva postoje naročito ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarenju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze.

(3) Član društva ne može se unaprijed odreći prava iz stavka 2. ovoga članka.

Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva

Članak 421.

(1) Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz toga proizlaze.

(2) Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja. Ako je ulog člana u društvo bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost temeljnoga uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze.

(3) Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kada im se isplati naknada iz stavka 2. ovoga članka.

Odjeljak 3.

ORGANI DRUŠTVA

Pododjeljak 1.

Uprava

Vođenje poslova društva

Članak 422.

(1) Uprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora.

(2) Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

(3) Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ovim Zakonom, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.

(4) Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.

(5) Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

Imenovanje članova uprave

Članak 423.

(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 239. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu.

(3) Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.

(4) U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

(5) Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.

(6) Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove.

Opoziv članova uprave

Članak 424.

(1) Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. To nema utjecaja na pravo članova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s društvom.

(2) Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i odlukom suda.

(3) Ako se članovi uprave imenuju društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog. U tome slučaju opoziv je valjan sve dok se o njegovoj eventualnoj nevaljanosti ne odluči pravomoćnom odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 447. i 448. ovoga Zakona.

(4) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka ne primjenjuju se na članove uprave koje imenuje javnopravno tijelo.

Upis u sudski registar

Članak 425.

(1) Članovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene bez odgađanja se upisuju u sudski registar.

(2) Prijavi za upis prilažu se dokazi o imenovanju i o izmjenama u obliku javno ovjerenih isprava. Članovi uprave moraju dati izjavu da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona koje stoje na putu njihovome imenovanju.

Zastupanje

Članak 426.

(1) Društvo zastupa uprava.

(2) Ako, u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, članovi uprave skupno zastupaju društvo. Potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis.

(3) Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo zastupa jedan član uprave zajedno s prokuristom. Nije dopuštena odredba u društvenom ugovoru kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili više prokurista.

(4) Valjano su učinjena očitovanja volje prema društvu, ako se učine i samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje.

(5) Način na koji više osoba zastupa društvo mora se javno objaviti istovremeno s upisom te ovlasti u trgovačkom registru.

(6) Ako društvo nema članove uprave koji su potrebni za to da bi ga se zastupalo, osobu ovlaštenu za zastupanje može u hitnim slučajevima na prijedlog zainteresirane osobe odrediti sud za vrijeme dok društvo ne imenuje odgovarajućega člana uprave, odnosno dok sud ne postavi privremenog upravitelja.

(7) Ako društvo ima samo jednoga člana koji je ujedno i jedini član uprave, on ne može, ne dozvoli mu se drugačije, sklapati u ime društva pravne poslove sa samim sobom ili kao zastupnik nekoga drugoga, osim ako se posao sklapa isključivo radi ispunjenja neke obveze.

Ograničenje ovlasti za zastupanje

Članak 427.

(1) Članovi uprave moraju poštivati ograničenja ovlasti za zastupanje postavljena društvenim ugovorom, odlukom članova društva i Obveznim uputama nadzornog odbora.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka bez pravnoga su učinka prema trećima. To vrijedi napose ako se ovlast za zastupanje ograničava na sklapanje određenih poslova ili poslova određene vrste ili se ono daje samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili mjesto ili je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglasnost članova društva, nadzornog odbora ili nekog drugog organa društva.

Poslovne knjige i financijska izvješća

Članak 428.

(1) Uprava društva odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga.

(2) Uprava odgovara za izradu financijskih izvješća društva. Ona je dužna izrađena financijska izvješća i izvješće o stanju društva bez odgađanja dostaviti nadzornom odboru i skupštini društva. Ako je potrebno da se obavi revizija financijskih izvješća društva, uprava je dužna uz izrađena spomenuta izvješća i uz izvješće o stanju društva dostaviti i izvješće revizora.

Zabrana konkurencije

Članak 429.

(1) Na zabranu konkurencije člana uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248. ovoga Zakona.

(2) Ako društvo nema nadzorni Odbor, suglasnost iz članka 248. stavka 1. ovoga Zakona daju članovi društva.

(3) Suglasnost iz članka 248. stavka 1. ovoga Zakona glede članova društva koji su imenovani u upravu društva može se dati i društvenim ugovorom. Smatra se da je suglasnost dana i onda ako su članovi društva imenovali nekoga od njih u upravu društva, iako su znali za postojanje okolnosti iz članka 248. stavka 1. ovoga Zakona, a oni pri tome nisu izričito tražili da imenovani član drugačije postupi. Dana suglasnost može se u svako doba povući.

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

Članak 430.

(1) Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka251. i 252. ovoga Zakona.

(2) Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju društvu za štetu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(3) Članovi uprave moraju naročito nadoknaditi štetu ako suprotno ovome Zakonu i društvenom ugovoru podijele imovinu društva, naime ako članovima društva djelomično ili u cjelini vrate uplate temeljnih uloga, isplate kamate ili dobit, za društvo steknu vlastite poslovne udjele, uzmu ih u zalog ili povuku.

(4) Član uprave društva odgovara društvu za štetu koju mu pričini pravnim poslom koji je on sklopio s društvom u svoje ili u tuđe ime, ako za to prethodno ne dobije suglasnost nadzornog odbora, a ako društvo nema nadzorni odbor, suglasnost svih ostalih članova uprave.

(5) Ako je naknada štete potrebna za to da se podmire vjerovnici društva, član uprave ne oslobađa se od odgovornosti s time što je djelovao po odluci članova društva.

Davanje kredita članovima uprave i prokuristi

Članak 431.

Na davanje kredita članovima uprave i prokuristi te članovima njihovih užih obitelji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 249. ovoga Zakona. Ako društvo nema nadzorni odbor, odluku toga odbora zamjenjuje odluka članova društva.

Načela za primanja članova uprave

Članak 432.

Na primanja članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 247. ovoga Zakona. Ako društvo nema nadzorni odbor, njegove ovlasti imaju članovi društva.

Zamjenici članova uprave

Članak 433.

Propisi za članove uprave vrijede i za njihove zamjenike.

Pododjeljak 2.

Nadzorni odbor

Obveznost nadzornog odbora

Članak 434.

(1) Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.

(2) Društvo mora imati nadzorni odbor:

1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300, ili

2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom.

(3) Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.

(4) Uprava je dužna u slučaju iz stavka 2. točka 1. ovoga članka s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 300 zaposlenih, dužna je to bez odgađanja priopćiti registarskome sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 300, to se mora registarskome sudu priopćiti bez odgađanja.

Sastav nadzornog odbora

Članak 435.

Nadzorni odbor sastoji se od tri člana. Društvenim ugovorom može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova ali njihov broj mora biti neparan.

Tko može biti član nadzornog odbora

Članak 436.

(1) Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 423. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) U nadzorni odbor ne može se izabrati ili imenovati osoba koja je već član u deset takvih odbora dioničkih društava ili društava s ograničenom odgovornošću.

(3) Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih odbora.

Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora

Članak 437.

(1) Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.

(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da odeđeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.

(3) Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora.

Dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora

Članak 438.

Na dužnu pozornost i na odgovornost članova nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 273. stavka 2., 4., 5. i 6. i članka 430. stavka 1., 2. i 5. ovoga Zakona.

Primjena odredaba ovoga Zakona o dioničkome društvu

Članak 439.

Na nadzorni odbor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 257. do 271. ovoga Zakona.

Pododjeljak 3.

Skupština

Ostvarivanje prava članova društva

Članak 440.

(1) Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju trba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem.

(2) Ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego na temelju ukpnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva.

(3) Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgađanja po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

Nadležnost skupštine

Članak 441.

(1) Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1. financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka,

2. zahtjevu za uplatama temeljnih uloga,

3. imenovanju i opozivu članova uprave,

4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,

5. podjeli i povlačenju poslovnih udjela.

6. davanju prokure za sva poduzeća,

7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,

8. izmjeni društvenog ugovora,

9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor.

(2) Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine nadležnosti ne može izuzeti donešenje odluka iz stavka 1. točka 1. i 4. ovoga članka.

Sazivanje skupštine

Članak 442.

(1) Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.

(2) Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala.

(3) Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje uloge.

(4) Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine.

Način i rok za sazivanje skupštine

Članak 443.

(1) Skupštinu se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana.

(2) U pozivu se mora što je to preciznije moguće odrediti dnevni red skupštine. Ako postoji nakana da se mijenja društveni ugovor, treba navesti i glavne izmjene koje se predlažu.

(3) Članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što čine zajedno najmanje desetinu a, ako je tako određeno društvenim ugovorom, i manji dio temeljnoga kapitala društva mogu pisanim putem uz navođenje razloga za to zahtijevati da se na dnevni red stave i druga pitanja ako taj zahtjev postave najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka.

Podobnost skupštine da odlučuje

Članak 444.

(1) Ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, skupština može valjano odlučivati ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva.

(2) Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri dana prije njezina održavanja mogu se donositi odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Taj se uvjet ne mora ispuniti za donošenje odluke o sazivanju nove skupštine.

(3) U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mora se s pozivom na tu okolnost sazvati nova skupština s time da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je temeljnoga kapitala na njoj zastupljeno.

Odlučivanje na skupštini

Članak 445.

(1) Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova.

(2) Svaki iznos temeljnoga uloga koji odgovara protuvrijednosti od 100 DEM izraženoj u valuti iz članka 389. stavka 1. ovoga Zakona obračunat po srednjem tečaju utvrđenom i objavljenom na dnevnoj burzi, odnosno kojega utvrdi i objavi Hrvatska narodna banka koji je na snazi za tu valutu na dan sklapanja ugovora iz članka 387. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno donošenja odluke o promjeni temeljnoga kapitala društva daje pravo na jedan glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati potvrdu.

(3) U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnome stavku ovoga članka s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.

(4) Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.

(5) Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.

(6) Nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva.

Evidencija odluka skupštine

Članak 446.

(1) Odluke donesene na skupštini i one donesene pisanim putem moraju se bez odgađanja unijeti u posebnu knjigu odluka. Svaki član društva ima za vrijeme radnog vremena društva pravo uvida u knjigu odluka.

(2) Svakome članu društva mora se na njegov zahtjev bez odgađanja preporučenim pismom dostaviti izvod iz svih odluka koje su unesene u knjigu odluka potpisane od strane uprave uz priopćenje dana i mjesta donošenja te podataka o upisu u tu knjigu.

Ništavost odluka skupštine

Članak 447.

(1) Tužbom koja se podiže isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona može se tražiti da se utvrdi kako je odluka skupštine ništava:

1. ako skupština na kojoj je donesena odluka nije bila valjano sazvana, napose ako na nju nisu bili uredno pozvani svi članovi društva,

2. ako nije donesena na način i u obliku propisanima ovim Zakonom ili društvenim ugovorom,

3. ako nije u skladu s biti društva ili je njezin sadržaj protivan prisilnim propisima ili moralu ili odredbama društvenog ugovora.

(2) Tužbu iz stavka 1. ovoga članka može podići svaki član društva koji je bio na skupštini i u zapisnik izjavio protivljenje donošenju odluke i svaki član društva kojemu je neopravdano bilo onemogućeno da bude na skupštini. Glede odluke koja je donesena pisanim putem tužbu možc podići i svaki član društva koji je glasovao protiv njena donošenja ili je pri tome bio zaobiđen.

(3) Tužbu iz stavka 1. ovoga članka može podići i svak član uprave i nadzornog odbora ako mu se odlukom naređuje da učini nešto zbog čega bi mogao odgovarati za štetu odnosno čime bi učinio kažnjivu radnju.

(4) Tužba se mora podići u roku od 30 dana od dana kada je odluka upisana u knjigu odluka.

Tužba za utvrđenje ništavosti

Članak 448.

(1) Tužba se podiže protiv društva. Društvo zastupa uprava, a ako tužbu podiže netko od članova uprave, nadzorni odbor. Ako tužbu podiže netko od članova uprave i nadzornog odbora ili ako društvo nema nadzorni odbor, a društvo nema zastupnika, sud će društvu postaviti zastupnika.

(2) Sud može na zahtjev društva po slobodnoj ocjeni narediti tužitelju da dade osiguranje za pokriće štete koja bi se podizanjem tužbe mogla prouzročiti društvu.

(3) Sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništavom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nenadoknadiva šteta.

(4) Svaki član društva može se o svome trošku umiješati u spor.

(5) Presuda kojom se utvrđuje da je odluka skupštine ništava djeluje u korist i protiv svih članova društva.

(6) Ako je tužba odbijena zbog toga što nema osnove za to da se odluka skupštine oglasi ništavom, društvu solidarno odgovaraju tužitelji koji su podigli tužbu zlonamjerno ili zbog grube nepažnje.

(7) Ako je odluka koja je oglašena ništavom bila upisana u trgovačkom registru, sud mora po službenoj dužnosti u taj registar upisati i presudu kojom je ona oglašena ništavom. Upis presude mora se objaviti na isti način kao što se objavila i odluka koja je oglašena ništavom.

(8) Ako se odluka koja je oglašena ništavom odnosi na promjenu društvenog ugovora, registarskome se sudu uz presudu podnosi u obliku javnobilježničke isprave potpuni tekst društvenoga ugovora onako kako on treba glasiti uzimajući u obzir presudu suda i sve dotadašnje izmjene toga ugovora.

Pobijanje odluka skupštine

Članak 449.

Na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 360. do 366. ovoga Zakona.

Pododjeljak 4.

Zaštita prava manjine

Imenovanje revizora od strane suda

Članak 450.

(1) Ako je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili više revizora. Sud će tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.

(2) Članovi društva koji su stavili prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne mogu za trajanja revizije prenositi svoje poslovne udjele bez suglasnosti društva.

(3) Prije imenovanja revizora sud mora saslušati članove uprave i nadzornog odbora.

(4) Sud može na temelju postavljenog prijedloga imenovanje revizora uvjetovati davanjem osiguranja.

(5) Revizija će se smatrati neopravdanom, ako u cjelini potvrdi ispravnost financijskih izvješća, odnosno ako utvrdi da su poslovne knjige uredno vođene.

Ovlasti revizora

Članak 451.

(1) Revizori imaju pravo pregledati poslovne knjige i dokumentaciju društva i tražiti obavještenja i izjave od članova uprave i nadzornog odbora te od osoba zaposlenih u društvu kako bi utvrdili stanje poslovanja u društvu. Sve osobe od kojih oni zatraže obavještenja i izjave moraju ih dati bez odgađanja točno i istinito. Nadzorni se odbor mora uključiti u rad revizora.

(2) Nagradu za rad revizora određuje sud. Revizori ne mogu ni od koga drugoga primiti nikavu nagradu za svoj rad.

Izvješće revizora

Članak 452.

(1) Revizori su dužni svoje izvješće bez odgađanja dostaviti upravi i nadzornom odboru društva. U izvješću o njihovu nalazu i mišljenju mora se navesti je li za vrijeme obavljanja revizije bilo udovoljeno njihovim zahtjevima te da li posljednja godišnja financijska izvješća pokazuju istinitu i točnu sliku financijskog stanja društva.

(2) Članovi društva koji su tražili da se provede revizija imaju u poslovnim prostorijama pravo uvida u izvješće revizora i u dokumentaciju koja mu je priložena.

(3) Uprava i nadzorni odbor dužni su narednoj skupštini društva podnijeti izvješće revizora i zatražiti da ona o njemu odluči. Na skupštini se izvješće mora pročitati u cjelini. Uprava i nadzorni odbor moraju se tom prilikom očitovati o svim utvrđenim nepravilnostima i o mjerama koje nakanjuju poduzeti ili koje predlažu da se poduzmu. Nadzorni odbor se mora izjasniti i o tome ima li društvo pravo tražiti naknadu štete. Ako iz izvješća revizora proizlazi da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora, mora se bez odgađanja sazvati skupštinu društva.

(4) Ako nema sporazuma o snošenju troškova revizije, sud će po slobodnoj ocjeni odlučiti, uzimajući u obzir rezultate revizije, tko će ih i u kojemu omjeru snositi.

(5) Ako se iz izvješća revizora utvrdi da zahtjev za provođenje revizije nije bio opravdan, članovi društva koji su zlonamjerno ili zbog grube nepažnje tražili da se revizija provede solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je time pričinjena.

Odštetni zahtjevi u korist društva

Članak 453.

(1) Članovi društva čiji temeljni ulozi čine zajedno najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva mogu postaviti zahtjev za naknadu štete kojega društvo ima prema članovima uprave i nadzornog odbora, ako su članovi društva odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini dostavljen upravi ali ga ona nije pravodobno podnijela članovima društva da o njemu odluče.

(2) Tužba se mora podići u roku od tri mjeseca od dana kada je odbijen prijedlog da se donese odluka o podizanju tužbe ili od kada je osujećeno donošenje odluke o tome.

(3) Za vrijeme trajanja spora tužitelji ne mogu raspolagati svojim poslovnim udjelima bez suglasnosti društva.

(4) Na zahtjev tuženoga sud će odrediti da su tužitelji dužni dati osiguranje za naknadu štete koja tuženome prijeti zbog podizanja tužbe.

(5) Ako se tužba kao neosnovana odbije, a utvrdi se da je podignuta zlonamjerno ili zbog grube nepažnje, tužitelj je dužan tuženome nadoknaditi štetu koja mu je time pričinjena. Više tužitelja odgovara solidarno.

Odjeljak 4.

IZMJENA DRUŠTVENOG UGOVORA

Pododjeljak 1.

Opće odredbe

Oblik izmjene

Članak 454.

(1) Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom članova društva. Odluka mora biti u obliku javnobilježničke isprave.

(2) Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u sudski registar.

Odlučivanje o izmjeni

Članak 455.

(1) Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.

(2) Odluka o odredbama da treba imenovati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora donosi se običnom većinom glasova.

(3) Ako u društvenom ugovoru nije nešto drugo određeno, odluka o izmjeni predmeta poslovanja donosi se jednoglasno.

(4) Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz društvenog ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju toga ugovora može se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na koje se odnosi povećanje obveza ili smanjenje prava.

(5) To napose vrijedi za odluke kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti uloge u temeljni kapital društva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu sadržane.

Upis u sudski registar. Objava upisa

Članak 456.

(1) Svaka izmjena društvenog ugovora mora se prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Prijavi treba priložiti učinjene izmjene u obliku javnobilježničke isprave s dokazom da su valjano učinjene i potvrdu javnog bilježnika da neizmijenjene odredbe društvenog ugovora koji se nalazi kod registarskog suda zajedno s učinjenim izmjenama u potpunosti odgovaraju tekstu toga ugovora koji se prilaže.

(2) Ako se ne radi o izmjeni podataka iz članka 396. stavka 1. ovoga Zakona, dovoljno je da se u upisu u registar uputi na isprave o izmjenama koje se nalaze kod suda.

(3) Ne objavljuju se odluke kojima se ne mijenjaju odredbe društvenog ugovora koje su ranije objavljene.

Pododjeljak 2.

Povećanje temeljnoga kapitala

Način povećanja temeljnoga kapitala

Članak 457.

(1) Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni društvenog ugovora.

(2) Temeljni kapital može se povećati uplatama novih ili povećanjem postojećih temeljnih uloga ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital.

(3) Na temelju povećanja temeljnoga kapitala temeljne uloge u društvu mogu preuzeti postojeći članovi društva i druge osobe.

(4) Ako u društvenom ugovoru, odnosno u odluci o povećanju temeljnoga kapitala nije drugačije određeno, postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od donošenja odluke o povećanju temeljnoga kapitala preuzmu temeljne uloge u srazmjeru svojih uloga u temeljnome kapitalu društva.

(5) Izjava o preuzimanju temeljnoga uloga daje se u obliku javnobilježničke isprave.

(6) Osobe koje uplatom uloga pristupaju društvu moraju u izjavi o tome navesti da to čine na način kako je to određeno društvenim ugovorom. U izjavi moraju se navesti iznosi koji se uplaćuju u temeljni kapital društva i druge obveze koje novi član društva preuzima na temelju društvenog ugovora.

(7) Odredbe članka 390. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na povećanje temeljnoga kapitala društva. Povećanje temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava moguće je samo onda ako se u odluci o povećanju kapitala to izričito navede i ako se odredi rok u kojemu će se u društvo unijeti stvari i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u društvo prije nego što se registarskome sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.

Upis povećanja temeljnoga kapitala novim uplatama u sudski registar. Objava upisa

Članak 458.

(1) Čim se preuzmu i uplate ulozi u povećani temeljni kapital mora se registarskome sudu podnijeti prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar. Na prijavu i na ispitivanje prijave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 394. i članka 395. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Prijavi za upis moraju se priložiti:

1. izjave o preuzimanju temeljnih uloga u obliku javnobilježničke isprave ili u javno ovjerenome prijepisu,

2. popis osoba koje su preuzele nove temeljne uloge potpisan od strane podnositelja prijave u kojoj se moraju, navesti iznosi preuzetih i uplaćenih uloga, u čemu su oni uplaćeni i dokazi da je to učinjeno, koje treba priložiti popisu, a ako su temeljne uloge preuzeli postojeći članovi društva ukupni novi iznosi njihovih temeljnih uloga,

3. ako je temeljni kapital povećan ulaganjem stvari i prava, ugovore kojima je to ulaganje ostvareno.

(3) U objavi upisa da je povećan temeljni kapital društva navodi se sadržaj upisa, a ako su u društvo unesene stvari i prava i navodi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka. Kod toga je dovoljno da se uputi na isprave koje se nalaze kod registarskog suda.

Povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital

Članak 459.

(1) O pretvaranju rezervi društva u temeljni kapital može se odlučiti nakon što se donese odluka o prihvaćanju godišnjih financijskih izvješća za posljednju poslovnu godinu, ako ta izvješća ne pokazuju gubitak, a nema nepokrivenoga gubitka iz prethodnih godina. Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene.

(2) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne može se donijeti prije nego što jedan ili više revizora koje odlukom imenuju članovi društva ispitaju posljednja godišnja financijska izvješća i potvrde ih. Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar, moraju se izraditi nova financijska izvješća koja moraju ispitati revizori. Na temelju nje može se donijeti odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva samo ako je revizori potvrde.

(3) Povećanje temeljnoga kapitala društva provodi se povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu ili stvaranjem novih poslovnih udjela. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Povećanje temeljnoga kapitala mora se tako provesti da ukupan iznos povećanih temeljnih uloga odgovara povećanome temeljnome kapitalu društva.

(5) Novi poslovni udjeli članova društva moraju biti u istome srazmjeru kao i oni prije povećanja temeljnoga kapitala društva. Drugačija odluka članova društva je ništava.

(6) Vlastiti poslovni udjeli društva sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala.

(7) Poslovni udjeli za koje su temeljni ulozi samo djelomično uplaćeni sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala prema njihovim nominalnim iznosima.

(8) Povećanje temeljnoga kapitala društva ne utječe na odnose prava koja proizlaze iz poslovnih udjela.

(9) Ako nije nešto drugo određeno, povećani poslovni udjeli sudjeluju u dobiti društva koja je ostvarena u cijeloj poslovnoj godini u kojoj je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala.

Upis povećanja temeljnoga kapitala iz sredstava rezervi u sudski registar

Članak 460.

(1) Prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala društva u sudski registar mora se podnijeti registarskome sudu bez odgađanja.

(2) Prijavi se moraju priložiti godišnja financijska izvješća ili nova izvješća iz članka 459. stavka 2. ovoga Zakona, ako ih se po ovome Zakonu moralo izraditi, potvrđena od strane revizora na temelju kojih je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala. Podnositelji prijave moraju kod toga izjaviti da od dana na koji se odnose godišnja financijska izvješća, odnosno nova takva izvješća do dana podnošenja prijave nije bilo izmjena u imovini društva koje bi smetale donošenju odluke o povećanju temeljnoga kapitala ako bi se ona donijela na dan podnošenja prijave.

(3) Sud će dozvoliti upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala u sudski registar ako se podnesena godišnja financijska izvješća, odnosno nova financijska izvješća ne odnose na dan koji je više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis.

(4) Sud nije dužan ispitivati jesu li godišnja financijska izvješća, odnosno nova takva izvješća sastavljena u skladu sa Zakonom.

(5) Pri upisu sud će navesti da je temeljni kapital povećan iz sredstava društva.

Od kada važi povećanje temeljnoga kapitala

Članak 461.

Temeljni kapital je povećan od upisa odluke o povećanju toga kapitala u sudski registar.

Pododjeljak 3.

Smanjenje temeljnoga kapitala

Način smanjenja temeljnoga kapitala

Članak 462.

(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova društva o izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan ovim Zakonom. U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako će se to provesti.

(2) Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraćanjem članovima društva njihovih temeljnih uloga, sniženjem nominalnog iznosa tih uloga ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate temeljne uloge.

(3) Nije dopušteno smanjenje temeljnoga kapitala ispod iznosa određenoga u članku 389. stavku 2. ovoga Zakona. Ako se smanjenje temeljnoga kapitala provodi vraćanjem uplaćenih temeljnih uloga ili oslobođenjem članova od obveze da ih u cjelini uplate, iznos svakoga temeljnoga uloga koji ostaje u društvu ne može biti niži od iznosa navedenog u članku 390. stavku 1. ovoga Zakona.

Prijava za upis naknade da se smanji temeljni kapital u sudski registar

Članak 463.

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu da se u sudski registar upiše nakana društva da smanji temeljni kapital.

(2) Uprava mora odmah nakon što je obaviještena o upisu nakanjenoga smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar nakanu o sniženju kapitala objaviti u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske i u glasilu društva, ako ga ono ima. U tome oglasu društvo je dužno objaviti da je spremno svim vjerovnicima na njihov zahtjev podmiriti potraživanja koja postoje prema društvu na dan posljednje objave nakane da se smanji temeljni kapital, odnosno dati osiguranje da će ona biti podmirena te da se smatra kako su vjerovnici društva koji mu se ne prijave u roku od tri mjeseca od navedenoga dana suglasni s time da se smanji temeljni kapital društva. Spomenutu objavu mora se dostaviti poznatim vjerovnicima.

Prijava za upis izmjene društvenog ugovora u sudski registar

Članak 464.

(1) Prijava da se izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar podnosi se registarskome sudu nakon što protekne rok koji je dan vjerovnicima za to da se jave društvu. Na ispitivanje prijave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 395. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Prijavi treba priložiti:

1. dokaz da je nakana smanjenja temeljnoga kapitala objavljena na način kako je to određeno u članku 463. stavku 2. ovoga Zakona,

2. dokaz da su vjerovnici koji su se javili društvu podmireni ili da im je dano osiguranje,

3. izjavu svih članova uprave da je svim poznatim vjerovnicima poslana obavijest iz članka 463 stavka 2. ovoga Zakona a da se društvu nisu javili drugi vjerovnici osim onih kojima je ono podmirilo potraživanja ili im je dalo osiguranje;

4. popis članova društva na temelju odluke o smanjenju temeljnoga kapitala.

(3) Ako dokaz koji je podnesen o tome da su vjerovnici podmireni, odnosno da im je dano osiguranje ne odgovara istini, svi članovi uprave solidarno odgovaraju onim vjerovnicima glede kojih su dani krivi podaci za štetu koja im je time učinjena, ali samo za iznos za koji se oni nisu mogli podmiriti iz imovine društva.

(4) Ne odgovara za štetu član uprave koji dokaže da nije znao za netočnost dokaza i izjava koje je dao.

Isplate članovima društva i oslobođenje od obveza

Članak 465.

(1) Isplate članovima društva na temelju smanjenja temeljnoga kapitala moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar.

(2) Od upisa u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka djeluje i oslobođenje od obveze da se uplate preostali neuplaćeni temeljni ulozi u koju svrhu je smanjen temeljni kapital društva.

Odjeljak 5.

PRESTANAK

Razlozi za prestanak

Članak 466.

(1) Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena određenog u društvenom ugovoru,

2. odluka članova,

3. pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom,

4. pravomoćna odluka suda kojom se odbija otvaranje stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka,

5. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,

6. provođenje stečajnog postupka,

7. odluka registarskog suda donesena napose po odredbama članka 367. stavka 2. i 3. i članka 398. stavka 6. ovoga Zakona i

8. ukidanje društva.

(2) Društvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak društva.

Odluka članova o prestanku društva

Članak 467.

Ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno u slučaju iz stavka 1. točke 2. prethodnoga članka ovoga Zakona odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova.

Prestanak na temelju presude suda

Članak 468.

(1) Društvo može prestati na temelju presude suda ako postane nemoguće da se ostvaruje svrha društva ili ako u prilikama društva postoje drugi važni razlozi za njegov prestanak.

(2) Tužba za prestanak društva podiže se protiv društva isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. Mogu je podići samo članovi društva čiji temeljni ulozi čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva.

Otvaranje stečajnoga postupka

Članak 469.

Stečajni postupak nad društvom pokreće se i provodi po propisima kojima se uređuje stečaj nad pravnim osobama.

Prijava za upis u sudski registar

Članak 470.

(1) Prestanak društva zbog proteka vremena ili odluke članova društva mora se bez odgađanja prijaviti sudu radi upisa u sudski registar. Presuda suda o prestanku društva te odluka suda o otvaranju stečajnog postupka dostavljaju se registarskome sudu po službenoj dužnosti. U tom slučaju se i upis provodi po službenoj dužnosti.

(2) Ne postupi li uprava po zahtjevu koji joj je upućen od strane registarskoga suda da podnese prijavu za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar, taj će joj sud uputiti ponovni poziv da to učini uz upozorenje da će po proteku ostavljenoga roka sud po službenoj dužnosti upisati u sudski registar da je nastao razlog za prestanak društva i da će sud iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona imenovati likvidatore. Prije upisa i imenovanja likvidatora sud će saslušati članove uprave a po slobodnoj procjeni i nekoga od članova društva koji ne vode poslove društva.

Likvidatori

Članak 471.

(1) Likvidaciju provode članovi uprave ako se društvenim ugovorom ili odlukom članova društva likvidatorima ne imenuju jedna ili više osoba. Sud može i izvan slučaja iz članka 470. stavka 2. ovoga Zakona na prijedlog nadzornog odbora ili članova društva čiji temeljni ulozi čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala ili manji dio određen društvenim ugovorom iz važnoga razloga pored tih likvidatora ili umjesto njih imenovati druge.

(2) Likvidatore koje je imenovao, sud može pod pretpostavkama iz prethodnoga stavka ovoga članka i opozvati. Likvidatore koje nije imenovao sud mogu u svako doba opozvati i članovi društva svojom odlukom.

(3) Zabrana konkurencije iz članka 429. ovoga Zakona ne odnosi se na likvidatore.

(4) Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.

(5) Na likvidatore primjenjuju se propisi i odredbe društvenoga ugovora koje se odnose na članove uprave društva.

Primjena odredaba ovoga Zakona o dioničkome društvu

Članak 472.

Na likvidaciju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 368. stavka 2., članka 370. i članka 372. do 384. ovoga Zakona.



 

Čl. 1 - 158 | Čl. 159 - 384 | Čl. 385 - 472 | Čl. 473 - 582 | Čl. 583 - 647
POSLOVNI WEB KATALOG
PRETRAŽIVANJE