Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 1. 11. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


NABAVITE JOŠ DANAS CMS  -  SAZNAJTE ŠTO JE CMS?

CMS ili Content Menagment System je izraz za programirane web stranice što Vam omogućava da jednostavno sami unosite, editirate ili brišete sadržaj sa svojih stranica putem administratorskog sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja. Ukoliko imate elementarno znanje za npr. poslati e-mail, ili pisati u Wordu, to je sasvim dovoljno za korištenje CMS-a.
CMS osigurava trenutne promjene sadržaja na Vašim stranicama, te stoga više nema potrebe za mjesečnim troškovima održavanja stranica da bi na njima uvijek imali aktualne vijesti i ponudu!  Opširnije >>

VIDEO PREZENTACIJA
CMS VIDEO PREZENTACIJA
FLASH PREZENTACIJA


ZAKON O OSNOVNOM ŠKOLSTVU

(N.N. 69/03, pročišćeni tekst)




I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog školstva kao dio jedinstvenog sustava školstva.

Djelatnost osnovnog školstva od posebnog je društvenog interesa.

Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje, druge oblike školovanja djece i omladine i školovanje odraslih osoba.

Članak 2.

Svrha je osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.

Škola je dužna osigurati kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.

Ciljevi su osnovnog školstva:

– da kod učenika potiče i razvija interes i samostalnost pri učenju i rješavanju zadaća, stvaralaštvo, moralnu svijest, estetski ukus i kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i prirodi, društvenu, gospodarstvu i političku svijest, snošljivost i sposobnost suradnje, poštovanje ljudskih prava, dostignuća i težnji;

– da učenika pouči pismenosti, komunikaciji, računu, znanstvenim i tehnološkim principima, kritičkom promatranju, razumnom raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojem živi i razumijevanju međusobne ovisnosti ljudi i prirode, pojedinaca i nacija.

Ciljevi i zadaće osnovnog školstva ostvaruju se prema utvrđenim nastavnim planovima i programima.

Članak 3.

Osnovno školovanje traje najmanje osam godina.

Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od šest do petnaest godina života.

Članak 4.

Osnovno školovanje obavljaju osnovne škole i druge javne ustanove, u skladu s ovim Zakonom.

Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost osnovnog školovanja samo ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 5.

Osnovno školovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa.

Osnovno školovanje može se ostvarivati prema alternativnim nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom.

Roditelji i učenici imaju pravo birati vrste, oblike i metode osnovnog školovanje u skladu s ovim Zakonom.

Članak 6.

Osnovno školovanje darovite djece, djece s teškoćama u razvoju kao i osnovno glazbeno, baletno i športsko školovanje te osnovno školovanje odraslih provodi se u skladu s ovim Zakonom ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Članak 7.

Osnovno školovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.

Članak 8.

Osnovno školovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih građana u inozemstvu obavlja se prema posebnom nastavnom programu u skladu s ovim Zakonom, međunarodnim ugovorom i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi.

Uvjete i postupak izbora učitelja za rad s djecom hrvatskih građana u inozemstvu propisuje ministar prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Članak 9.

Državna uprava, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležna za školstvo i druge ustanove imaju prema osnovnoj školi samo ona prava i obveze na koja su izričito ovlaštena Ustavom i zakonom.

Članak 10.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga Zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Upravni nadzor nad radom osnovne škole i drugih ustanova koje obavljaju osnovno školovanje obavlja tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva, prema sjedištu osnovne škole.

II. JAVNE POTREBE U OSNOVNOM ŠKOLSTVU

Članak 11.

Javne potrebe u osnovnom školstvu utvrđuju se pedagoškim standardom osnovnog školstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: pedagoški standard).

Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj osnovnog školstva za srednjoročno razdoblje.

Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor.

Članak 12.

Sredstva za financiranje djelatnosti osnovne škole čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

– plaće zaposlenika osnovne škole,

– prijevoz zaposlenika,

– naknade zaposlenika osnovne škole utvrđene kolektivnim ugovorom,

– stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika,

– povećane troškove školovanje učenika na jeziku i pismu nacionalne manjine,

– povećane troškove prijevoza, posebnih nastavnih sredstava i pomagala, te troškove sufinanciranja prehrane za učenike s teškoćama u razvoju,

– programe za rad s darovitim učenicima,

– programe informatizacije osnovnih škola,

– programe opremanja školskih knjižnica,

– sufinanciranje programa privatnog školstva,

– kapitalne projekte izgradnje utvrđene u posebnom dijelu državnog proračuna za 2001. godinu u razdjelu 0.80 - glava 15. do njihove potpune funkcionalnosti, te kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda osnovnog školstva,

– programe od zajedničkog interesa za djelatnost osnovnog školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije te programi izvannastavnih aktivnosti).

U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za:

– materijalne troškove osnovne škole,

– investicijsko održavanje školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i pomagala,

– nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,

– prijevoz učenika,

– kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema standardima i normativima koje utvrđuje ministar.

Vlada Republike Hrvatske svake godine istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnoga financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potrebe prema stavku 2. i 3. ovoga članka i odredbama članka 11. ovoga Zakona.

Članak 13.

Županija, odnosno Grad Zagreb, uskađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka osnovnog školstva, te uređuje druga pitanja od zajedničkog interesa za osnovno školstvo na području županije, odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi šire javne potrebe u osnovnom školstvu (sufinanciranje prehrane učenika, produženi i cjelodnevni boravak učenika, sufinanciranje programa privatnog školstva i ostali pogrami osnovnog školstva od zajedničkog interesa), za koje sredstva osigurava svojim proračunom.

III. DJELATNOST OSNOVNOG ŠKOLSTVA

1. Položaj, osnivanje i prestanak osnovne škole

Članak 14.

Osnovna škola je javna ustanova.

Osnovna škola ne može se osnovati radi stjecanja dobiti.

Osnovnu školu može osnovati:

– Republika Hrvatska,

– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga pravna i fizička osoba.

Članak 15.

Osnovna škola može imati jednu ili više područnih škola. Područna škola nije pravna osoba i obavlja djelatnost osnovnog školstva kao podružnica osnovne škole.

Članak 16.

Mrežu osnovnih škola za svoje područje, izuzev škola s pravom javnosti, utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 17.

Akt o osnivanju osnovne škole, pored uvjeta propisanih Zakonom o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97. i 47/99.), sadrži odredbe o:

– nastavnom programu i uvjetima njegova ostvarivanja,

– stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa,

– osiguravanju odgovarajućeg prostora, nastavnih sredstava i pomagala,

– uvjetima i načinu osiguranja financijskih sredstava potrebnih za izvođenje nastavnog programa.

Aktom o osnivanju osnovne škole može se odrediti da osnovna škola radi prema alternativnom nastavnom programu, odnosno metodi.

Sredstva potpore za rad osnovne škole čiji je osnivač fizička, odnosno pravna osoba iz članka 14. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona osiguravaju se iz državnog proračuna u skladu s kriterijima koje propisuje ministar.

Osnovna škola može započeti s radom kada ministar donese rješenje o ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 18.

Osnovna škola je pravna osoba.

Osnovna škola upisuje se u sudski registar te upisnik ustanova osnovnog školstva koji vodi Ministarstvo, nakon donošenja rješenja iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 19.

Osnovna škola, pored obavljanja djelatnosti za koju je osnovana, sudjeluje u organiziranju kulturnog života u mjesnoj samoupravi i oblicima rada za ostvarivanje interesa mladih u slobodnom vremenu.

Osnovna škola dužna je surađivati s odgovarajućim službama za profesionalnu orijentaciju i razvijati oblik početnog profesionalnog informiranja učenika.

Članak 20.

Osnovna škola može imati najviše 960 učenika.

Učenici se organiziraju u razredne odjele prema potrebi nastave.

Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove osnovnog školstva.

Osnovna škola može imati i više od 960 učenika ako to na zahtjev upravnog tijela iz stavka 3. ovoga članka odobri Ministarstvo.

Članak 21.

Osnovna, odnosno područna škola prestaju u skladu s odredbama Zakona o ustanovama.

Prije prestanka osnovne, odnosno područne škole, osnivač je dužan učenicima osigurati školovanje u drugoj školi pod jednakim uvjetima.

2. Nastavni plan i program, te organiziranje nastave

Članak 22.

Nastavni plan i program donosi Ministarstvo.

Nastavnim planom utvrđuju se obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj nastavnih sati i izvannastavne aktivnosti.

Programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće obveznih i izbornih predmeta.

Izborni predmeti obvezni su za sve učenike koji se za njih opredijele.

Članak 23.

Odgoj i školovanje djece u izvanškolskim aktivnostima sastavni su dio osnovnog školovanja.

Rad učenika u izvanškolskim aktivnostima, ako se ostvaruje u sporazumu sa školom, priznaje se učenicima kao ispunjavanje obveza u školi.

Članak 24.

Osnovna škola radi na temelju godišnjeg plana i programa rada.

Godišnjim planom i programom rada utvrđuju se mjesta, vrijeme, način i nositelji ostvarivanja plana i programa iz članka 22. ovoga Zakona.

Godišnji plan i program rada osnovne škole donosi školski odbor do 30. rujna za tekuću školsku godinu.

Članak 25.

Nastava u osnovnim školama izvodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Nastava u osnovnoj školi može se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika uz suglasnost ministra, ako škola izvodi međunarodni program.

Članak 26.

Osnovna škola dužna je organizirati uočavanje, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Programe za darovite učenike, način uočavanja, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika utvrđuje Ministarstvo.

Članak 27.

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanoga.

U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.

Uvjete i postupak pod kojima učenika može završiti osnovnu školu u kraćem vremenu propisuje Ministarstvo.

Članak 28.

Učenici mogu stjecati osnovno glazbeno, plesno i športsko školovanje po posebnim programima u osnovnim školama i u posebnim školama. Posebne programe i uvjete za njihovo izvođenje utvrđuje Ministarstvo.

Na osnivanje i početak rada posebnih škola za izvođenje programa osnovnoga glazbenoga, plesnog i športskog školovanja, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

Članak 29.

Osnovna škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti učenika te organizirati drugi društveno koristan rad učenika.

Osnovna škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika u učeničkoj zadruzi.

Sredstva iz prometa proizvoda i usluga učeničke zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se iskorištavati isključivo za rad zadruge.

Članak 30.

Osnovna škola može osnovati učenička društva.

U suradnji s drugim činiteljima osnovna škola dužna je osigurati da svi učenici tijekom osnovnog školovanja nauče plivati.

Članak 31.

Normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj školi utvrđuje Ministarstvo.

U osnovnoj školi upotrebljavaju se samo udžbenici koje odobri Ministarstvo.

Svaka škola mora imati školsku knjižnicu. Djelatnost školske knjižnice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.

Članak 32.

Radno vrijeme osnovne škole može biti organizirano poludnevno, produljeno ili cjelodnevno u skladu s kriterijima koje donosi Ministarstvo.

Članak 33.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno obavlja u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim grupama.

Za učenike od I. do IV. razreda nastava se organizira kao razredna, a za učenike od V. do VIII. razreda kao predmetna.

Za učenike razredne nastave predmetna nastava može se organizirati iz stranog jezika i odgojnih područja.

Članak 34.

Za učenike koji imaju teškoće u svladavanju programa osnovna škola dužna je organizirati dopunsku nastavu.

Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme dok je takav oblik pomoći učenicima potreban.

Članak 35.

Posebnu pomoć osnovne škole dužne su pružiti djeci građana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva.

Članak 36.

Razredni odjel se formira od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika I. do IV. razreda.

U planinskim i otočnim područjima mogu se organizirati i kombinirani razredni odjeli od učenika V. do VIII razreda uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

U osnovnim školama u planinskim i otočnim područjima u kojima postoje kombinirani razredni odjeli od V. do VIII. razreda nastavu iz pojedinih predmeta u tim odjelima mogu izvoditi i učitelji drugih predmeta uz suglasnost Ministarstva.

Broj učenika u redovnom razrednom odjelu i broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu propisuje Ministarstvo.

Članak 37.

Učenik razredne nastave može biti opterećen s najviše četiri sata redovite nastave dnevno, a učenik predmetne nastave s najviše pet sati redovite nastave dnevno.

Trajanje nastavnog sata utvrđuje se nastavnim planom i programom.

Pod redovitom nastavom smatraju se izborni predmeti i izvannastavne aktivnosti.

Učenik razredne nastave može biti opterećen sa svim oblicima rada najviše 25 sati tjedno, a učenik predmetne nastave s najviše 30 sati tjedno.

Članak 38.

Nastava u osnovnoj školi izvodi se u pet radnih dana tjedno.

Osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest radnih dana tjedno ako radi u više od dvije smjene.

Članak 39.

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza naredne godine. Školska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.

Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Nastavna godina, odnosno početak i završetak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih dana i odmori učenika propisuju se posebnim kalendarom koji donosi Ministarstvo.

Članak 40.

Osnovna škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta. Kriterije za financiranje utvrđuje Ministarstvo.

Pobliže odredbe o uvjetima, načinu rada, kadrovima te mreži vježbaonica utvrđuje Ministarstvo na prijedlog nastavničkih fakulteta.

Članak 41.

Provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme može obavljati osnovna škola prema posebnom eksperimentalnom programu.

Eksperimentalni program sadrži:

– cilj, zadaću i sadržaj,

– mjesto i način izvođenja,

– potrebno vrijeme za realizaciju,

– prostorne, kadrovske i druge uvjete,

– način stručnog praćenja,

– vrijeme u kome se podnosi izvještaj o postignutim rezultatima.

Eksperimentalni program, školu koja će ga provoditi, uvjete i način rada utvrđuje Ministarstvo.

3. Učenici

Članak 42.

U prvi razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. U prvi razred mogu se upisati i djeca koja do 1. travnja tekuće godine nemaju navršenih šest godina života ako to na zahtjev roditelja ili staratelja odobri tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva.

Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva.

Tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva usklađuje planove upisa u osnovne škole na svom području.

Prije upisa u prvi razred osnovne škole obvezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje povjerenstvo. Povjerenstvo čine liječnik, psiholog-pedagog, defektolog i učitelj.

Ako povjerenstvo utvrdi da dijete zbog psihofizičkog stanja ne može pohađati školu, oslobodit će dijete obveze upisa u toj školskoj godini.

Razloge koji uvjetuju da dijete ne može pohađati osnovnu školu i postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta iz stavka 3. i 4. ovoga članka utvrđuje zajednički Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo.

Članak 43.

Roditelji, odnosno staratelji, dužni su u propisanom roku upisati dijete u osnovu školu, brinuti se da redovito pohađa nastavu i obavlja druge školske obveze.

Osnovna škola dužna je obavijestiti poglavarstvo općine, odnosno Grada Zagreba i nadležno upravno tijelo koje je donijelo plan upisa o školskim obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji redovito ne pohađaju školu.

Članak 44.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati prijevoz do škole i od škole za učenike od prvog do četvrtog razreda koji žive u naseljima udaljenim od škole najmanje tri kilometra, a za učenike od petog do osmog razreda koji žive u naseljima udaljenim najmanje pet kilometara.

Za učenike s teškoćama u razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz za pratioca kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratilac neophodan.

Članak 45.

Učenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu školu na temelju svjedodžbe prevodnice.

Osnovna škola iz koje učenik odlazi izdaje svjedodžbu prevodnicu i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu osnovnu školu.

Članak 46.

Učenik osnovne škole za vrijeme obveze školovanja ne može biti isključen iz škole.

Učenik osnovne škole može prijeći u drugu osnovnu školu na zahtjev roditelja ili staratelja, odnosno na prijedlog učiteljskog vijeća osnovne škole iz koje prelazi, a uz suglasnost učiteljskog vijeća škole u koju prelazi.

Članak 47.

Učeniku koji navrši 15 godina života prestaje obveza osnovnog školovanja istekom te školske godine.

Članak 48.

Učenici se ocjenjuju iz svakoga nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano. Ocjene iz vladanja utvrđuju se opisno.

Napredovanje i razvoj učenika u osnovnom školovanju prati se opisno.

Način ocjenjivanja i praćenja učenika propisuje Ministarstvo.

Tijekom obrazovnog razdoblja učenik mora biti ocijenjen iz svakog nastavnog predmeta najmanje dva puta. Testovi su pomoćna sredstva za utvrđivanje znanja učenika i mogu se provoditi samo jednom u obrazovnom razdoblju za predmete ili odgojno područje. Na kraju nastavne godine utvrđuje se opći uspjeh učenika.

U ocjenjivanju uspjeha učenika sudjeluju učitelj, razrednik, razredno vijeće i učiteljsko vijeće.

Članak 49.

Ocjena učenika u pojedinim nastavnim predmetima utvrđuje se kao: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne.

Članak 50.

Učeniku koji je ocijenjen iz svih nastavnih predmeta utvrđuje se opći uspjeh.

Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.

Učenik je postigao opći uspjeh:

a) odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50

b) vrlo dobar – ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49

c) dobar – ako ima srednju ocjenu 2,50 do 3,49

d) dovoljan – ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49

e) nedovoljan – ako ima najmanje jednu nedovoljnu ocjenu.

Srednja ocjena utvrđuje se kao artimetička sredina pozitivnih ocjena iz svakog nastavnog predmeta.

Opći uspjeh učenika od petog do osmog razreda utvrđuje na prijedlog razrednika razredno vijeće.

Opći uspjeh učenika od prvog do četvrtog razreda utvrđuje razredni učitelj.

Članak 51.

Učenici koji na kraju školske godine imaju pozitivne ocjene iz svakoga nastavnog predmeta prelaze u viši razred.

Članak 52.

Učenici VIII. razreda koji na kraju školske godine imaju pozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmeta završili su s uspjehom osnovnu školu.

Članak 53.

Iznimno od odredbe članka 51. ovoga Zakona u viši razred mogu prijeći i učenici od I. do III. razreda koji na kraju nastavne godine iz najviše jednoga nastavnog predmeta imaju ocjenu nedovoljan (1).

Učenik ne može prijeći dva puta u viši razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta.

Odluku o prelasku učenika u viši razred iz stavka 1. ovoga članka donosi na prijedlog razrednog učitelja učiteljsko vijeće.

Učenicima koji su prešli u viši razred s nedovoljnom ocjenom priznaje se da su završili razred.

Učenici od I. do IV. razreda s teškoćama u razvoju ne ponavljaju razred, nego prelaze u viši razred i nastavljaju sa svladavanjem prilagođenog programa, a od V. – VIII. razreda mogu ponavljati razred ako nisu, prema mišljenju defektologa i drugih stručnih suradnika i razrednog vijeća, savladali prilagođeni program ili program posebne grupe u okviru redovite škole.

Članak 54.

Učenici IV. do VIII. razreda koji na kraju drugog polugodišta imaju ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta upućuju se na popravni ispit.

Učenici koji ne pristupe polaganju popravnog ispita ili ne polože popravni ispit ponavljaju razred.

Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, krajem lipnja i kolovoza. Članove ispitnog povjerenstva imenuje učiteljsko vijeće.

Članak 55.

Učenik koji zbog opravdanog razloga nije mogao redovito pohađati nastavu ili nije ocijenjen iz najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.

Razredni ili predmetni ispit može se polagati u ispitnim rokovima u skladu sa statutom škole.

Ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Ispit se može ponoviti najviše dva puta.

Razloge, način i vrijeme polaganja razrednih i predmetnih ispita propisuje Ministarstvo.

Članak 56.

Učeniku se kod upisa u osnovnu školu izdaje učenička knjižica.

U učeničkoj knjižici evidentira se uspjeh u tijeku nastave i druga zapažanja o njegovu radu. Učenicima I. do IV. razreda u učeničkoj knjižici evidentira se i uspjeh na kraju nastavne godine.

Učenicima V. do VIII. razreda na kraju nastavne godine izdaje se svjedodžba o ostvarenom uspjehu.

Svjedodžba VIII. razreda je isprava o završetku osnovne škole.

Članak 57.

Roditelj, odnosno staratelj učenika koji nije zadovoljan ocjenom koju je na kraju nastave utvrdio razredni učitelj ili razredno vijeće, ima pravo u roku od tri dana od dana pisane obavijesti o uspjehu učenika podnijeti zahtjev učiteljskom vijeću da ono preispita i utvrdi ocjenu učenika. Odluka učiteljskog vijeća je konačna.

Članak 58.

Osnovno školovanje djece i omladine s teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi uz odgovarajuću primjenu individualiziranih postupaka i produženih stručnih tretmana učenika, a kada je to nužno, u posebnim odgojno-obrazovnim grupama i razrednim odjelima u okviru škole.

Škole, uvjete i način osnivanja grupa i razrednih odjela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za školstvo, prema kriterijima koje donosi Ministarstvo.

Članak 59.

Iznimno od odredaba članka 58. ovoga Zakona za djecu s većim teškoćama u razvoju osnovno školovanje obavlja se u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja, a može se obavljati i u drugim ustanovama. Takva se djeca mogu školovati do 21. godine života.

Sadržaj i način školovanja djece iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo.

Članak 60.

Za učenike kod kojih u tijeku školovanja nastupe teškoće koje onemogućavaju dalje školovanje pod redovitim uvjetima provodi se postupak u skladu s odgovarajućim odredbama akta iz članka 42. ovoga Zakona.

Članak 61.

Za djecu i omladinu koja je iz zdravstvenih ili drugih razloga smještena u ustanove zdravstva ili ustanove socijalne skrbi organizira se osnovno školovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima.

Obrazovni rad s djecom ili omladinom iz stavka 1. ovoga članka obavlja ustanova u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna škola.

Za djecu koja zbog kroničnih bolesti ne mogu pohađati osnovnu školu odgojno-obrazovni rad organizira najbliža škola i provodi ga putem stručne pomoći koju djetetu pružaju učitelji i stručni suradnici škole.

Članak 62.

Osnovno školovanje može se provoditi u ustanovama koje osnivaju tijela pravosuđa pod uvjetima iz ovoga Zakona.

Članak 63.

Prema učenicima primjenjuju se pedagoške mjere.

Pedagoške su mjere: usmena i pisana pohvala te opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.

Način, postupak i tijela za donošenje pedagoških mjera utvrđuju se općim aktom škole.

Protiv izrečenih pedagoških mjera roditelj, odnosno staratelj učenika ima pravo žalbe u skladu s općim aktom škole.


IV. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB UČENIKA

Članak 64.

Osnovne škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi brigu o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati ustanove zdravstva i roditelje, odnosno staratelje.

Članak 65.

Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole provodi se prema propisima iz zdravstva.

Članak 66.

Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, oslobađa se privremeno ili trajno od sudjelovanja u toj aktivnosti. Na prijedlog ovlaštenog liječnika odluku o oslobođenju učenika donosi učiteljsko vijeće.

Članak 67.

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi.

Članak 68.

Osnovne škole dužne su s tijelima socijalne skrbi pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje uzroka i posljedica socijalnih problema i pojava kod učenika.


V. UČITELJI I STRUČNI SURADNICI

Članak 69.

Nastavni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji i stručni suradnici koji pored općih uvjeta:

1. imaju odgovarajuću stručnu i pedagošku spremu prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa,

2. mogu izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku,

3. ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebne za izvođenje nastave,

4. imaju položen stručni ispit.

Članak 70.

Rad u osnovnoj školi ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, kazneno djelo kršenja obiteljskih obveza, kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne osobe.

Učitelji i stručni suradnici dužni su poduzimati mjere zaštite prava djeteta, te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno učenika odmah javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.

Članak 71.

Poslove učitelja u razrednoj, odnosno predmetnoj nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću visoku stručnu spremu.

Učitelj stručnih predmeta u programima za stjecanje osnovnoga plesnog školovanja može biti osoba koja je stekla srednju stručnu spremu i ima potrebno pedagoško obrazovanje.

Članak 72.

Stručni suradnici u osnovnoj školi su pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i knjižničar.

Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja ima odgovarajuću visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 69. ovoga Zakona.

Članak 73.

Vrstu stručne sprema učitelja i stručnih suradnika te sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar.

Članak 74.

Obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi određuju se rješenjem o rasporedu radnih obveza u skladu s godišnjim planom rada škole tako da obuhvate rad s učenicima u nastavi te ostale poslove u okviru ugovorenoga radnog vremena, u skladu s ovim Zakonom i kolektivnim ugovorom.

Obveze učitelja i stručnih suradnika obuhvaćaju rad u nastavi, izvannastavnim aktivnostima, rad u stručnim tijelima, pripremanje za nastavu, stručno usavršavanje i ostvarivanje kulturnih programa škole.

Pod radom s učenicima u nastavi smatra se izvođenje redovite, izborne, fakultativne, dodatne i dopunske nastave u razrednom odjelu iz predmeta utvrđenih nastavnim planom i programom i sat razredne zajednice.

Članak 75.

Učitelji i stručni suradnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja mentor i savjetnik.

Postupak, način i uvjete napredovanja i stjecanja zvanja učitelja i stručnih suradnika propisuje ministar.

Članak 76.

Učitelj i stručni suradnik zasniva radni odnos ugovorom o radu.

Potrebu za učiteljem, odnosno stručnim suradnikom škola obvezno oglašava putem Zavoda za zapošljavanje. Oglas se može objaviti i u dnevnom tisku, odnosno »Školskim novinama«.

S učiteljem i stručnim suradnikom koji ima zasnovan radni odnos u osnovnoj školi s nepunom tjednom normom može se zasnovati radni odnos u drugoj školi do propisane tjedne norme rada bez javnog oglašavanja iz stavka 2. ovoga članka.

O zasnivanju i prestanku radnog odnosa s učiteljem i stručnim suradnikom odlučuje školski odbor na prijedlog ravnatelja.

Članak 77.

S osobom koja nema stručnu spremu propisanu za učitelja ili stručnog suradnika prema odredbama ovoga Zakona može se zasnovati radni odnos na određeno vrijeme, najdulje na godinu dana.

Ako se na oglas ne javi osoba koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika, na poslovima učitelja, odnosno stručnog suradnika može se zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme se osobom koja nema pedagoško-psihološku naobrazbu, odnosno stručni ispit pod uvjetom da stekne pedagoško-
-psihološku naobrazbu i položi stručni ispit najkasnije u roku od 2 godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u protivnom, prestaje joj radni odnos.

Članak 78.

Učitelji i stručni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici. Osnovna škola može osobama bez radnog iskustva omogućiti osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Pripravnički staž traje najdulje godinu dana. Nakon obavljenog pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od šest mjeseci od dana kada mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u osnovnoj školi.

Program pripravničkog staža donosi Ministarstvo.

Članak 79.

Učitelji i stručni suradnici dužni su se permanentno usavršavati.

Pod permanentnim usavršavanjem iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se usavršavanje u struci i usavršavanje za stručno-
-metodički, pedagoški i andragoški rad.

Program i organizaciju permanentnog usavršavanja utvrđuje i provodi Zavod za školstvo.

Članak 80.

Kad školski odbor utvrdi da postoji osnovana sumnja da je učitelju ili stručnom suradniku narušeno psihičko i fizičko zdravlje u mjeri koje bitno smanjuje njegovu sposobnost za obavljanje odgojno-obrazovnog rada, donosi odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled. Ako se stručnim nalazom nadležne ustanove zdravstva utvrdi da je psihičko i fizičko zdravlje radnika bitno narušeno i bitno umanjena njegova sposobnost za obavljanje odgojno-obrazovnog rada, školski odbor donosi odluku o oslobađanju radnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima.

Nakon donošenja odluke o oslobađanju radnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima, osnovna škola dužna je osigurati materijalnu i socijalnu sigurnost radnika.

Radniku koji odbije izvršenje odluke o upućivanju na liječnički pregled prestaje radni odnos u osnovnoj školi.

VI. OSNOVNO ŠKOLOVANJE ODRASLIH

Članak 81.

Osnovno školovanje odraslih ostvaruje se prema posebnom planu i programu koji donosi Ministarstvo.

Osnovno školovanje odraslih može se izvoditi i kao konzultativno-instruktivno, seminarima i u obliku blok-nastave.

Članak 82.

Odrasli mogu steći osnovno školovanje pohađanjem nastave ili polaganjem ispita. Uvjete i način završavanja osnovnog školovanja polaganjem ispita propisuje Ministarstvo.

Usporedo sa stjecanjem osnovnog školovanja odrasli mogu svladavati i program za stručno osposobljavanje za manje složena zanimanja u skladu s posebnim propisima.

Članak 83.

Osnovno školovanje odraslih provodi se u osnovnim školama i drugim ustanovama.

Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa iz članka 81. ovoga Zakona i početak izvođenja programa utvrđuje Ministarstvo u skladu s člankom 17. ovoga Zakona.

Troškove osnovnog školovanja odraslih snosi neposredno polaznik toga školovanja, pravna osoba čiji je radnik ili Zavod za zapošljavanje.

VII. UPRAVLJANJE ŠKOLOM

Članak 84.

Osnovna škola ima statut.

Statutom osnovne škole uređuje se način obavljanja djelatnosti škole, djelokrug i ovlaštenja tijela upravljanja i stručnih tijela škole te uređuju druga pitanja od značaja za djelatnost i poslovanje škole, u skladu s aktom o osnivanju škole i zakonom.

Statut osnovne škole donosi školski odbor.

Članak 85.

Osnovnom školom upravlja ravnatelj škole i školski odbor.

Školski odbor ima položaj i ovlaštenja tijela upravljanja, a ravnatelj poslovodnog tijela i pedagoškog rukovoditelja u skladu sa Zakonom.

Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog odbora utvrđuje se Zakonom i statutom osnovne škole.

Članak 86.

Za ravnatelja osnovne škole može se imenovati osoba koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika i ima najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu.

Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja.

Ravnatelja imenuje i razrješava školski odbor.

Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.

Način i postupak imenovanja ravnatelja uređuje se statutom škole.

Članak 87.

Školski odbor razriješit će ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan u slučajevima utvrđenim Zakonom o ustanovama.

Školski odbor donijet će odluku o razrješenju prema stavku 1. ovoga članka najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje.

U slučaju da se steknu uvjeti za razrješenje, a školski odbor ne razriješi ravnatelja prema stavku 2. ovoga članka, ravnatelja će razriješiti ministar.

Članak 88.

Školski odbor broji 9 članova.

Četiri člana školskog odbora biraju zaposlenici tajnim glasovanjem iz reda učitelja i stručnih suradnika, a dva člana biraju roditelji iz reda vijeća roditelja.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem području je sjedište škole bira tri člana školskog odbora.

Članovi školskog odbora biraju se na četiri godine i mogu biti ponovno izabrani.

Odluke školskog odbora valjane su ako se za njih izjasni većina ukupnog broja članova.

Način i postupak izbora i razrješenja članova iz stavka 2. ovoga članka te način rada školskog odbora propisuje škola statutom, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 89.

Ako školski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa zakonom ili te poslove obavlja na način koji ne omogućava redovito poslovanje i djelatnost škole, osnivač škole može raspustiti školski odbor.

Ako se školski odbor ne može utemeljiti prema članku 88. ovoga Zakona, odnosno ako osnivač donese odluku o raspuštanju školskog odbora, imenovat će povjerenstvo od tri člana iz reda učitelja i stručnih suradnika škole, predstavnika jedinice lokalne samouprave na čijem je području sjedište škole i roditelja.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ima ovlaštenja školskog odbora ali ne može imenovati, odnosno razriješiti ravnatelja. Ovlaštenja povjerenstva su privremena i traju do izbora članova školskog odbora.

Povjerenstvo je dužno provesti izbor članova školskog odbora najkasnije u roku tri mjeseca od dana imenovanja.

Članak 90.

U cilju ostvarivanje zadaća osnovnog školstva i povezivanja škole s društvenom sredinom uz osnovnu školu osniva se vijeće roditelja koju čine predstavnici roditelja i učitelja.

Način rada i djelokrug vijeća roditelja uređuje se statutom škole.

Članak 91.

Stručna tijela u osnovnoj školi jesu: učiteljsko vijeće, razredno vijeće i razrednik.

Djelokrug stručnog tijela uređuje se statutom osnovne škole.

Članak 92.

Osnovna škola ima tajnika.

Za tajnika osnovne škole može biti izabrana osoba koja ima najmanje višu stručnu spremu.

Statutom osnovne škole pobliže se utvrđuje vrsta stručne spreme i drugi uvjeti koje mora ispunjavati tajnik.

VIII. OBVEZNA DOKUMENTACIJA

Članak 93.

Osnovne škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.

Obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije (učeničku knjižicu, svjedodžbu, svjedodžbu prevodnicu, matičnu knjigu, dnevnik rada, imenik učenika i spomenicu škole) propisuje Ministarstvo.

Matična knjiga, svjedodžbe i učenička knjižica jesu javne isprave.

Članak 94.

Osnovna škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole.

Imenik i evidencija o ispitima čuva se deset godina.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 95.

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osnovna škola koja postupa suprotno odredbama članka 17. stavka 2., članka 29. stavka 3., članka 37., 38., 39. stavka 2., članka 45., 76., 77., 86. i 94. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u osnovnoj školi novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 300,00 kuna.

Članak 96.

Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj roditelj ili staratelj koji postupi suprotno članku 43. stavku 1. ovoga Zakona.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.

Učitelji, stručni suradnici i tajnik osnovne škole koji se na dan stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90.) zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a nemaju stručnu spremu propisanu tim Zakonom mogu nastaviti s obavljanjem poslova svoga radnog mjesta.

Članak 98.

Ispunjavanje uvjeta iz članka 69. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ne odnosi se na učitelje i stručne suradnike koji su radni odnos u osnovnoj školi zasnovali do stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90.).

Članak 99.

Provedbene propisa iz članka 22., 26., 27., 31., 32., 39., 40., 41., 42., 48., 55., 58., 59., 73., 78., 81. i 93. ovoga Zakona Ministarstvo je dužno donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90.).

Do donošenja provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se:

1. Pravilnik o zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne može pohađati školu i o provođenju liječničkog pregleda (»Narodne novine«, br. 27/86.),

2. Pravilnik o uvjetima i postupku za završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog (»Narodne novine«, br. 17/83.),

3. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih ispita u osnovnom obrazovanju odraslih (»Narodne novine«, br. 9/81.),

4. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih ispita u osnovnom školama (»Narodne novine«, br. 9/81.),

5. Uputstvo o načinu uključivanja djece s većim teškoćama u psihičkom razvoju u posebne organizacije odgoja i obrazovanja (»Narodne novine«, br. 9/83.),

6. Pravilnik o vrsti stručne spreme koju mora imati odgajatelj, nastavnik, stručni suradnik u odgojno-obrazovnom radu u organizaciji udruženog rada odgoja i obrazovanja (»Narodne novine«, br. 1/84.),

7. Pravilnik o vježbaonicama (»Narodne novine«, br. 6/90.),

8. Pravilnik o školskom kalendaru rada osnovnih škola (»Narodne novine«, br. 23/90.).

Članak 100.

Odredbe članka 37. i 38. ovoga Zakona primjenjivat će se od školske godine 1991/92.

Članak 101.

Na dan stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90.) prestaje važiti Zakon o odgoju i osnovnom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 42/89.).

Članak 102.

Osobama koje su do 8. listopada 1991. stekle svjedodžbe ili druge isprave osnovnog školstva na području republika bivše Jugoslavije, priznaju se isprave o stečenom osnovno-školskom obrazovanju.

Članak 103.

Postupci imenovanja ravnatelja započeti prije stupanja na snagu Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 7/96.) dovršit će se na način i u postupku propisanom tim Zakonom.

Članak 104.

Uz osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 71. ovoga Zakona, poslove učitelja predmetne nastave može obavljati i osoba koja ima odgovarajuću višu stručnu spremu pod uvjetim da ju je stekla do stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90.).

Poslove učitelja razredne nastave može obavljati i osoba koja je najkasnije do 1992. godine upisala dvogodišnji studij razredne nastave i stekla odgovarajuću višu stručnu spremu.

Članak 105.

Osnovne škole dužne su uskladiti svoje opće akte i utemeljiti školske odbore prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona.

U osnovnoj školi u kojoj je imenovan vršitelj dužnosti ravnatelja prema ranijim propisima školski odbor dužan je raspisati natječaj za izbor ravnatelja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) te imenovati ravnatelja prema odredbama toga Zakona.

Postupak za izbor ravnatelja započet do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 106.

Osnivačka prava nad osnovnom školom čiji je osnivač Republika Hrvatska, Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo može prenijeti na jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), na zahtjev njenog poglavarstva.

Članak 107.

Ako osnivačka prava nad osnovnom školom nisu prenesena na temelju članka 109. ovoga Zakona, prenose se danom primjene Zakona o dopuni Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 114/01.).

Prijenos osnivačkih prava sukladno stavku 1. ovoga članka provodi Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo.



---------------------------------------



ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 43. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 110. sjednici 9. travnja 2003. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o osnovnom školstvu.

Pročišćeni tekst Zakona o osnovnom školstvu obuhvaća Zakon o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 26/93., 27/93., 7/96., 59/01. i 114/01. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 602-02/01-01/01
Zagreb, 9. travnja 2003.

Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.