POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Primjeri ugovora

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 24. 3. 2017.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



> Ovršni zakon - čl. 1. - 99.     > Ovršni zakon - čl. 100. - 199.     > Ovršni zakon - čl. 200. - 311.
> Izmjene i dopune NN 173/03
 

Članak 100.

(1) Kupac je dužan položiti u sud ili kod javnoga bilježnika kupovninu u roku određenom u zaključku o prodaji.

(2) Ako kupac u određenom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju.

(3) Iz položenoga osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji.

Predaja nekretnine kupcu

Članak 101.

(1) U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se nekretnina predati kupcu pošto položi kupovninu i nakon što to rješenje postane pravomoćno.

(2) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti da se nekretnina preda kupcu i da se u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva. Tim zaključkom sud će odrediti i brisanje onih prava za koja je rješenjem o dosudi određeno da će se brisati iz zemljišne knjige.

Zaštita prava kupca

Članak 102.

Ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine ne utječu na pravo vlasništva kupca stečeno po odredbama članka 101. ovoga Zakona.

Obustava ovrhe

Članak 103.

(1) Ako se nekretnina nije mogla prodati ni na drugom ročištu, sud će odrediti novu prodaju samo na prijedlog ovrhovoditelja.

(2) Prijedlog za određivanje nove prodaje ovrhovoditelj ne može staviti prije proteka tri mjeseca od dana drugoga ročišta niti nakon proteka jedne godine od toga dana.

(3) Sud će obustaviti ovrhu ako ovrhovoditelj ne stavi prijedlog u roku određenom u stavku 2. ovoga članka ili ako se nekretnina nije mogla na prvom ročištu u nastavljenom postupku prodati ni za polovinu utvrđene vrijednosti.

(4) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom, sud će obustaviti ovrhu ako se nekretnina nije mogla prodati u roku određenom sporazumom stranaka i osoba koje se namiruju u postupku.

(5) Obustava ovrhe ne sprječava pokretanje novoga ovršnoga postupka radi naplate iste tražbine na istoj nekretnini.

5. Namirenje vjerovnika

Kad se pristupa namirenju

Članak 104.

Sud pristupa namirenju vjerovnika nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu i nakon što kupac položi kupovninu.

Osobe koje se namiruju

Članak 105.

Iz prodajne cijene namiruju se ovrhovoditelji na čiji je prijedlog određena ovrha, založni vjerovnici i kad nisu prijavili svoje tražbine, osobe koje imaju pravo na naknadu za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom, Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i uprave po osnovi poreza i drugih pristojbi te osobe koje imaju tražbine navedene u članku 106. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona.

Prvenstveno namirenje

Članak 106.

(1) Iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju se prvenstveno, i to ovim redoslijedom:

1. troškovi ovršnoga postupka;

2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu;

3. tražbine na osnovi zakonskoga uzdržavanja, tražbine na osnovi naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti, tražbine naknade štete za izgubljeno udržavanje zbog smrti davatelja udržavanja, tražbine zaposlenika te tražbine doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, dospjele za posljednju godinu dana.

(2) Tražbine iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka namiruju se ako su prijavljene najkasnije na ročištu za diobu i ako se dokazuju ovršnom ispravom.

(3) Vrijeme određeno u stavku 1. točki 2. do 3. ovoga članka računa se do dana donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Namirenje ostalih tražbina

Članak 107.

(1) Nakon namirenja tražbina iz članka 106. ovoga Zakona, namiruju se tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknada za osobne služnosti i druga prava koje prestaju prodajom.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na namirenje podzaložnih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se namiruju.

(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namiruju se po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu.

(4) Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, određeni ovršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina.

(5) Poslije namirenja tražbine iz stavka 1. ovoga članka namiruju se tražbine navedene u članku 106. stavku 1. točki 2. i 3. ovoga Zakona za vrijeme za koje se ne namiruju po tim odredbama, i to najprije tražbine iz točke 2., a zatim tražbine iz točke 3.

Visina naknade za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom

Članak 108.

(1) Ako se o visini naknade za osobne služnosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne postigne sporazum između nositelja tih prava i vjerovnika koji po redu za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade određuje sud, uzimajući u obzir osobito vrijeme za koje bi ta prava još trajala, njihovu vrijednost i godine života nositelja tih prava.

(2) Kupac i nositelj prava osobne služnosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost, a da se iznos naknade, utvrđen prema stavku 1. ovoga članka, odbije od kupovnine.

Razmjerno namirenje

Članak 109.

Više tražbina koje imaju isti red namirenja namiruju se razmjerno svojoj visini ako iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.

Osporavanje tražbina

Članak 110.

Osoba koja se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utječe na njezino namirenje, najkasnije na ročištu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje tražbine, njezinu visinu i red namirenja.

Upućivanje na parnicu

Članak 111.

(1) Sud će osobu koja je osporila tražbinu uputiti da, u određenom roku, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave. Ako osoba koja osporava tražbinu to osporavanje potkrjepljuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave, sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku. Sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku i ako nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje odluke.

(2) Ako prihvati osporavanje, sud će na parnicu uputiti osobu čija je tražbina osporena.

(3) Ako osoba koja je osporila tražbinu učini vjerojatnim postojanje razloga za osporavanje, sud će donošenje rješenja o namirenju osobe čija je tražbina osporena odgoditi do završetka parnice. Iznimno, sud može donošenje rješenja o namirenju i namirenje te osobe uvjetovati davanjem osiguranja.

(4) Iznos koji se odnosi na osporenu tražbinu položit će se u sudski, odnosno javnobilježnički polog.

(5) Ako osoba koja je upućena na parnicu u roku koji joj je za to određen ne dokaže da je parnicu pokrenula, smatrat će se da tražbina nije osporena, odnosno da je odustala od zahtjeva da njezina tražbina bude namirena u ovršnom postupku.

(6) Presuda donesena u parnici o osporenoj tražbini djeluje protiv ovršenika i svih vjerovnika.

(7) Odredbom stavka 4. ovoga članka ne dira se u pravo osobe koja je upućena na parnicu da, i poslije završetka ovršnoga postupka, pokrene parnicu protiv osobe čije je tražbine osporila odnosno protiv osobe koja joj je tražbinu osporila.

(8) Na prijedlog osobe čija je tražbina osporena sud može odgodu donošenja rješenja o namirenju i namirenje tražbine te osobe uvjetovati davanjem primjerenoga osiguranja za štetu koju bi ta osoba mogla pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako osoba koja je osporila tražbinu ne da primjereno osiguranje u roku koji joj je određen, smatrat će se da tražbina nije osporena.

(9) Osoba čija je tražbina bila osporena ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjela zbog neutemeljenoga osporavanja tražbine, ako je ono bilo učinjeno jedino radi toga da joj se šteti ili je smeta u izvršavanju i ostvarenju njezinih prava.

6. Posebne odredbe o načinu namirenja nekih tražbina

Nedospjela tražbina

Članak 112.

(1) Tražbina založnoga vjerovnika koja nije dospjela do dana donošenja rješenja o namirenju za koje nisu ugovorene kamate isplatit će se nakon odbitka iznosa koji odgovara zakonskim kamatama, od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospijeća te tražbine.

(2) Nedospjele tražbine za koje su ugovorene kamate isplatit će se zajedno s iznosom ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o namirenju.

Nedospjela tražbina povremenih primanja

Članak 113.

(1) Tražbine povremenih primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, po osnovi naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, koje su osigurane zalogom, a dospijevaju nakon dana donošenja rješenja o namirenju, namiruju se na izričit zahtjev vjerovnika.

(2) Tražbine iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju se na način na koji se obračunava naknada za osobnu služnost.

Tražbine uz uvjet

Članak 114.

(1) Iznos uvjetne tražbine koja je osigurana založnim pravom izdvojit će se i staviti u sudski, odnosno javnobilježnički polog i isplatiti kad se odgodni uvjet ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uvjet neće ispuniti.

(2) Ako se odgodni uvjet ne ispuni ili se ispuni raskidni uvjet, izdvojeni iznos kupovnine služi za namirenje vjerovnika čije tražbine nisu potpuno ili nisu uopće namirene, a ako takvih vjerovnika nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj će se iznos, odnosno ostatak predati ovršeniku.

Predbilježba založnoga prava i zabilježba spora

Članak 115.

(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba založnoga prava, a osoba u čiju je korist predbilježba upisana dokaže da je u tijeku postupak za njezino opravdanje, odnosno da još nije protekao rok za pokretanje toga postupka, tražbina na koju se predbilježba odnosi namiruje se na način na koji se namiruje tražbina uz odgodni uvjet.

(2) Tražbina za koju je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba spora radi brisanja založnoga prava ili zabilježba o drugom sporu namiruje se na način na koji se namiruje tražbina uz raskidni uvjet.

Zajedničke hipoteke

Članak 116.

Tražbina osigurana zajedničkom hipotekom čiji vjerovnik je zahtijevao namirenje iz neke od tako opterećenih nekretnina namirit će se po odredbama ovoga Zakona, ako zemljišnoknjižno pravo ne određuje što drugo glede zajedničkih hipoteka.

7. Ročište za diobu, rješenje o namirenju i brisanje prava i tereta

Ročište za diobu

Članak 117.

(1) Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu, sud određuje ročište za diobu kupovnine.

(2) Na ročište se pozivaju, pored stranaka, i osobe koje prema stanju spisa i prema podacima iz zemljišne knjige polažu pravo da se namire iz toga iznosa.

(3) U pozivu te će se osobe upozoriti na to da će se tražbina vjerovnika koji ne dođe na ročište uzeti prema stanju koje proizlazi iz zemljišne knjige i spisa te da, najkasnije na ročištu za diobu, mogu drugom osporiti tražbinu, njezinu visinu i red namirenja.

(4) Na ročištu se raspravlja o namirenju vjerovnika i drugih osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje.

Rješenje o namirenju

Članak 118.

(1) O namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba kojima pripada pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem nakon održanoga ročišta, uzimajući u obzir podatke iz spisa i zemljišne knjige te utvrđenja na ročištu.

(2) Pri donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka uzet će se u obzir samo one tražbine po kojima je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno najkasnije na dan ročišta za diobu.

(3) Ako ima tražbina u odnosu na koje rješenje o ovrsi nije postalo pravomoćno najkasnije na dan ročišta za diobu, te će se tražbine namiriti, nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi iz preostaloga iznosa kupovnine ako je ima, a ostatak će se vratiti ovršeniku.

(4) Žalba protiv rješenja o namirenju odgađa ovrhu rješenja ako bi rješenje kojim se prihvaća žalba moglo utjecati na namirenje.

Brisanje prava i tereta

Članak 119.

(1) Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi sud će rješenjem odrediti da se u zemljišnoj knjizi brišu upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nekretnini i poslije predaje nekretnine kupcu ili koje je kupac preuzeo.

(2) Kupac može tužbom tražiti brisanje založnih prava čije je brisanje sud propustio odrediti u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka. Tužba se može podnijeti u roku propisanom pravilima zemljišnoknjižnoga prava.

8. Pravni položaj ovršenika i trećih osoba nakon prodaje nekretnine

Gubitak prava na posjed nekretnine

Članak 120.

Prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo posjeda nekretnine i dužan ju je predati kupcu odmah nakon dostave rješenja o predaji nekretnine kupcu, ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drukčije određeno.

Iseljenje ovršenika

Članak 121.

(1) Ovrhovoditelj može već u prijedlogu za ovrhu prodajom nekretnine, a i kasnije sve do predaje nekretnine kupcu, zatražiti i njezino ispražnjenje te predaju kupcu na temelju zaključka o predaji nekretnine kupcu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će u rješenju o ovrsi odrediti ispražnjenje nekretnine i njezinu predaju kupcu nakon pravomoćnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu.

(3) Nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu, sud će, na prijedlog kupca pristupiti ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine kupcu.

(4) Ovrha iz stavka 3. ovoga članka provodi se po pravilima ovoga Zakona o ovrsi ispražnjenjem i predajom nekretnine.

(5) U ovršnom postupku iz stavka 4. ovoga članka kupac stječe položaj ovrhovoditelja podnošenjem prijedloga iz stavka 3. ovoga članka.

Prava ovršenika koji se iseljava

Članak 122.

(1) Ovršenik i članovi njegovoga obiteljskoga domaćinstva koji se iseljavaju imaju pravo na nužni smještaj samo ako je to određeno posebnim propisom.

(2) Osiguranje nužnoga smještaja iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava provedbu ovrhe.

Iseljenje najmoprimca i zakupca

Članak 123.

(1) Nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu, sud će, na prijedlog kupca, narediti najmoprimcu ili zakupcu da je predadu kupcu u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca i u istom rješenju odrediti prisilnu ovrhu ispražnjenjem nekretnine i njezinom predajom kupcu ako je oni u roku koji im je određen ne predadu.

(2) Prisilnoj ovrsi iz stavka 1. ovoga članka sud će pristupiti, na prijedlog kupca, nakon što rješenje iz toga stavka postane pravomoćno i nakon što istekne rok određen u tom rješenju. Ovrha se provodi po pravilima ovoga Zakona o ovrsi ispražnjenjem i predajom nekretnine.

(3) Rok za predaju nekretnine kupcu iz stavka 1. ovoga članka počinje teći dostavom rješenja najmoprimcu odnosno zakupcu i ne prekida se izjavljivanjem žalbe.

(4) U postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka kupac ima položaj ovrhovoditelja.

Iseljenje drugih osoba

Članak 124.

(1) Nakon što donese rješenje o predaji nekretnine kupcu, sud će, na prijedlog kupca, narediti drugim osobama koje ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine da je bez odgode predadu kupcu i u istom rješenju odrediti protiv tih osoba ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnine.

(2) Provedbi ovrhe iz stavka 1. ovoga članka ovršni sud će pristupiti odmah po donošenju rješenja iz toga stavka. Žalba ne odgađa ovrhu. Ovrha se provodi po pravilima ovoga Zakona o ovrsi ispražnjenjem i predajom nekretnine.

(3) U postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka kupac ima položaj ovrhovoditelja.

9. Primjena odredaba ove glave na području gdje ne postoje zemljišne knjige

Članak 125.

(1) Na području za koje ne postoje zemljišne knjige na odgovarajući se način primjenjuju pravna pravila koja na tom području važe o ispravama koje se uz prijedlog za ovrhu podnose kao dokaz prava vlasništva na nekretnini koja je predmet ovrhe, a i pravna pravila o tome u koje će se javne knjige ili na drugi način upisati rješenje o ovrsi na nekretnini.

(2) Ako se ne može, iz bilo kojega razloga, pribaviti dokaz o vlasništvu u skladu s pravnim pravilima koja na tom području važe, umjesto dokaza o vlasništvu ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu naznačiti mjesto na kojemu se nekretnina nalazi, njezin naziv, granice i površinu.

(3) U tomu će slučaju sud obaviti pljenidbeni popis nekretnine za koju je predložena ovrha, i na ročište za pljenidbeni popis pozvati ovrhovoditelja, ovršenika i osobe s čijim nekretninama graniči ta nekretnina.

(4) Zapisnik o pljenidbenom popisu objavljuje se na sudskoj ploči.

(5) O obavljenom pljenidbenom popisu sud će u "Narodnim novinama" objaviti oglas u kojem će navesti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, podatke o strankama i o nekretnini na kojoj se ovrha provodi te obavijesti o tome gdje je i kad održano ročište na kojemu je nekretnina popisana i kad je zapisnik o pljenidbenom popisu istaknut na sudskoj ploči. Tim će oglasom sud pozvati sve zainteresirane osobe da pismeno ili usmeno obavijeste sud o razlozima zbog kojih se ovrha ne može provesti na toj nekretnini.

(6) Odredbe ovoga članka primjenjivat će se i na području za koje su osnovane zemljišne knjige ako je odgovarajuća zemljišna knjiga uništena ili nekretnina nije upisana u zemljišnu knjigu.

(7) Odredbe ovoga članka primjenjivat će se i kad se nekretnina u katastru vodi na ime ovršenika ako zemljišnoknjižni vlasnik odnosno njegovi nasljednici izjavom ovjerovljenom od nadležnoga tijela potvrde da je ovršenik vlasnik nekretnine koja je predmet ovrhe.

Glava jedanaesta

OVRHA NA POKRETNINAMA

1. Opće odredbe

Mjesna nadležnost ako je poznato mjesto gdje se

pokretnine nalaze

Članak 126.

(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na pokretninama i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području, prema naznaci u prijedlogu za ovrhu, one nalaze.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način i kad se ovrha pokreće po službenoj dužnosti.

Mjesna nadležnost ako nije poznato gdje se

pokretnine nalaze

Članak 127.

(1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud donese rješenje o ovrsi na pokretninama, ne naznačujući mjesto gdje se one nalaze.

(2) Za odlučivanje o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ili, podredno, boravište ovršenika fizičke osobe odnosno sjedište ovršenika pravne osobe.

(3) Ovrhovoditelj može u slučaju iz stavka 1. ovoga članka podnijeti rješenje o ovrsi svakom stvarno nadležnom sudu na čijemu se području nalaze ovršenikove pokretnine, s prijedlogom da taj sud provede ovrhu.

Izuzimanje od ovrhe

Članak 128.

(1) Ne mogu biti predmeti ovrhe:

1. odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba domaćinstva ako su nužni ovršeniku i članovima njegova domaćinstva s obzirom na uobičajene uvjete života svoje društvene okoline,

2. hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova domaćinstva za šest mjeseci,

3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa za rad koji su ovršeniku poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednoga gospodarstva u mjeri u kojoj je to nužno za njegovo uzdržavanje i za uzdržavanje članova njegova obiteljskoga domaćinstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za četiri mjeseca,

4. alat, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku obrtniku ili trgovcu pojedincu nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca rada,

5. predmeti koji su nužni ovršeniku koji samostalno u obliku zanimanja obavlja upisanu javnobilježničku, odvjetničku, liječničku, ljekarničku, znanstvenu, umjetničku ili koju drugu profesionalnu djelatnost,

6. gotov novac ovršenika po osnovi tražbina koje su izuzete od ovrhe te gotov novac ovršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnoga iznosa koji je po zakonu izuzet od ovrhe, razmjerno vremenu do idućega primanja,

7. odličja, medalje, ratne spomenice i druga odličja i priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti,

8. pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima dana na temelju propisa ili koja je sam nabavio, a nužna su za obavljanje životnih funkcija.

(2) Poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena ovršeniku ne može biti predmet ovrhe prije uručenja.

(3) Zakonom se može odrediti da i druge pokretnine ne mogu biti predmet ovrhe.

Ovršne radnje

Članak 129.

(1) Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

(2) Prijedlogom za ovrhu može se zahtijevati da se provede samo pljenidba i procjena, ali u tomu slučaju ovrhovoditelj je dužan u roku od tri mjeseca od dana pljenidbenoga popisa, odnosno procjene podnijeti prijedlog za prodaju stvari.

(3) Ako ovrhovoditelj u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese prijedlog za prodaju, ovrha će se obustaviti.

2. Pljenidba i procjena pokretnina

Obavijest o pljenidbi

Članak 130.

(1) Sudski ovršitelj, prije nego što pristupi pljenidbi, predat će ovršeniku rješenje o ovrsi i pozvati ga da plati iznos za koji je određena ovrha s kamatama i troškovima.

(2) O vremenu i mjestu pljenidbe obavijestit će se ovrhovoditelj ako je to tražio.

(3) Nenazočnost ovrhovoditelja ne sprječava provedbu pljenidbe.

(4) O obavljenoj pljenidbi obavijestit će se stranka koja joj nije bila nazočna.

Predmet pljenidbe

Članak 131.

(1) Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenoga popisa.

(2) Popisati se mogu pokretnine koje se nalaze u posjedu ovršenika te njegove pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja.

(3) Smatra se da ovršeniku pripadaju pokretnine koje ima na sebi odnosno koje se nalaze na ili u njegovoj nekretnini, u stanu u kojemu stanuje odnosno u poslovnoj prostoriji koju je zakupio.

(4) Smatra se da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.

(5) Ovršenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu treće osobe mogu se popisati samo ako ona na to pristane.

(6) Ako treća osoba ne pristane na popis, sud će na ovrhovoditelja, na njegov prijedlog, prenijeti ovršenikovo pravo na predaju stvari.

Obujam pljenidbenoga popisa

Članak 132.

(1) Popisat će se onoliko pokretnina koliko je potrebno za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine i troškova ovrhe.

(2) Prvenstveno se popisuju pokretnine u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava koje bi sprječavalo ovrhu i pokretnine koje se najlakše mogu unovčiti, pri čemu će se o tome uzeti u obzir i izjave nazočnih stranaka i trećih osoba.

(3) Sud može, na prijedlog ovršenika, naknadno odrediti ovrhu na drugom predmetu, a ne na onom koji je na prijedlog ovrhovoditelja popisan, ako postoji znatan nerazmjer između vrijednosti toga predmeta i iznosa tražbine. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 78. ovoga Zakona.

Čuvanje popisanih pokretnina

Članak 133.

(1) Popisane pokretnine sudski ovršitelj će ostaviti na čuvanje ovršeniku, ako sud, na prijedlog ovrhovoditelja, nije odredio da se one predaju na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi.

(2) Opasnost od uništenja ili oštećenja pokretnina danih na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi snosi ovrhovoditelj, osim ako je uništenje ili oštećenje posljedica više sile.

(3) Na popisanim stvarima koje su ostavljene ovršeniku na čuvanje vidljivo će se naznačiti da su zaplijenjene.

(4) Gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti predat će se u sudski odnosno javnobilježnički polog.

(5) U sudski odnosno javnobilježnički polog predat će se i druge pokretnine veće vrijednosti, ako su prikladne za takav način čuvanja.

Zabrana raspolaganja popisanim pokretninama

Članak 134.

(1) Ovršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima.

(2) U rješenje o ovrsi unosi se ta zabrana te upozorenje ovršeniku na kaznenopravne posljedice postupanja protivno zabrani.

Stjecanje založnoga prava

Članak 135.

(1) Ovrhovoditelj stječe pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretninama.

(2) Ako je popis obavljen u korist više ovrhovoditelja prednosni red založnoga prava stečenoga popisom ili zabilješkom u zapisniku o pljenidbenom popisu određuje se prema danu kad je popis obavljen odnosno prema danu kad je stavljena zabilješka.

(3) Ako se stvari popisuju istodobno u korist više ovrhovoditelja, prednosni red određuje se prema danu kad je prijedlog za ovrhu primljen u sudu, a ako su prijedlozi za ovrhu primljeni istoga dana, njihova založna prava imaju isti prednosni red.

(4) Ako je prijedlog za ovrhu upućen poštom preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan primitka u sudu.

Bezuspješan pokušaj pljenidbe

Članak 136.

(1) Ako se pri pljenidbi ne nađu pokretnine koje mogu biti predmet ovrhe, sud će o tome obavijestiti ovrhovoditelja koji nije bio nazočan pljenidbi.

(2) Ovrhovoditelj može u roku od tri mjeseca od dana dostave obavijesti odnosno od dana pokušane pljenidbe kojoj je bio nazočan predložiti da se pljenidba ponovno provede.

(3) Ako ovrhovoditelj u roku iz stavka 2. ovoga članka ne predloži ponovnu provedbu pljenidbe, ili ako se ni pri ponovnoj pljenidbi ne nađu stvari koje mogu biti predmet ovrhe, sud će obustaviti ovrhu.

Procjena

Članak 137.

(1) Istodobno s pljenidbenim popisom obavit će se i procjena pokretnina.

(2) Procjenu obavlja sudski ovršitelj, ako sud nije odredio da je obavi sudski procjenitelj ili posebni vještak.

(3) Stranka može predložiti da procjenu obavi vještak iako to sud nije odredio. Ako sud prihvati taj prijedlog, troškove vještačenja dužan je predujmiti predlagatelj u roku koji sud odredi. Ako predujam ne bude plaćen u roku, smatrat će se da je predlagatelj odustao od svoga prijedloga.

(4) O prijedlogu iz stavka 3. ovoga članka sud odlučuje zaključkom.

(5) Troškove vještačenja iz stavka 3. ovoga članka snosi predlagatelj, bez obzira na ishod ovršnoga postupka.

(6) Stranka može, u roku od osam dana od obavljene procjene, predložiti sudu utvrđivanje niže odnosno više vrijednosti zaplijenjenih pokretnina od procijenjene ili određivanje nove procjene. O prijedlogu sud odlučuje zaključkom.

Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni

Članak 138.

(1) O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik.

(2) U zapisnik se, uz ostalo, pojedinačno naznačuju zaplijenjene pokretnine s njihovom procijenjenom vrijednošću i unose izjave stranaka i sudionika u postupku te izjave trećih osoba o postojanju prava koja sprječavaju ovrhu.

Zabilješka umjesto pljenidbenoga popisa

Članak 139.

Ako se nakon pljenidbenoga popisa odredi ovrha na zaplijenjenim pokretninama radi naplate druge tražbine istoga ovrhovoditelja ili tražbine drugoga ovrhovoditelja, neće se obaviti ponovni popis i procjena tih pokretnina, nego će se u nastavku zapisnika samo zabilježiti podaci iz kasnijega rješenja o ovrsi.

3. Prodaja pokretnina

Vrijeme prodaje

Članak 140.

(1) Prodaja zaplijenjenih stvari može se provesti tek nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi, osim ako ovršenik ne pristane da se prodaja obavi prije toga, ili ako su u pitanju pokretnine koje su podložne brzom kvarenju, ili ako postoji opasnost od znatnoga pada njihove cijene, ili ako ovrhovoditelj dade osiguranje za štetu koju bi bio dužan naknaditi ovršeniku u slučaju da rješenje o ovrsi ne postane pravomoćno.

(2) O prodaji prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi sud odlučuje zaključkom.

(3) Između dana pljenidbenoga popisa i dana prodaje mora proteći najmanje petnaest dana.

(4) Prodaja se može provesti i prije proteka roka iz stavka 3. ovoga članka iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Način prodaje

Članak 141.

(1) Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Način prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.

(2) Javnu dražbu provodi sudski ovršitelj. Sud može zaključkom provedbu dražbe povjeriti javnom bilježniku.

(3) Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se između kupca, s jedne strane, i sudskoga ovršitelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski ovršitelj pokretnine prodaje, u ime i za račun ovršenika, a osoba koja obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun ovršenika.

(4) Prodaja dražbom odredit će se ako su u pitanju pokretnine veće vrijednosti, a može se očekivati da će se prodati po većoj cijeni od procijenjene vrijednosti.

(5) Prodaja pokretnina objavit će se pravovremeno na oglasnoj ploči suda, a može se objaviti i na način predviđen za objavljivanje prodaje nekretnine.

(6) Ovrhovoditelj i ovršenik obavijestit će se o mjestu, danu i satu prodaje.

Prodajna cijena

Članak 142.

(1) Na prvoj dražbi pokretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. One se ispod te cijene ne mogu prodati ni u roku koji je sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom.

(2) Ako se na prvoj dražbi ne postigne cijena iz stavka 1. ovoga članka, sud će, na prijedlog stranke, odrediti novu dražbu na kojoj se pokretnine mogu prodati ispod te cijene, ali ne ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i kad se zaplijenjene pokretnine nisu mogle prodati neposrednom pogodbom po cijeni iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je odredio sud.

(4) Prijedlog za drugu dražbu ili za prodaju neposrednom pogodbom stranka može podnijeti u roku od petnaest dana od dana prve dražbe, odnosno od dana proteka roka koji je sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom.

(5) Sud će obustaviti postupak ako nijedna od stranaka ne predloži u propisanom roku drugu dražbu, odnosno ponovnu prodaju neposrednom pogodbom, ili ako se stvari ne uspiju prodati ni na drugoj držbi, odnosno neposrednom pogodbom u ponovnom roku koji sud odredi.

Obveze i prava kupca

Članak 143.

(1) Kupac je dužan položiti kupovninu i pokretnine uzeti odmah nakon zaključenja dražbe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom.

(2) Ako kupac odmah ne položi kupovninu, smatrat će se da dražba nije uspjela. Kupac je dužan strankama naknaditi štetu koju su one pretrpjele njegovim odustankom, o čemu sud, na zahtjev stranaka, odlučuje u ovršnom postupku.

(3) Sudski ovršitelj predat će pokretnine kupcu i ako nije položio kupovninu, ako na to, na svoju opasnost, pristane ovrhovoditelj u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene. Ako kupac ne položi kupovninu u roku koji mu je određen, ovrhovoditelj može zatražiti od suda da u istom postupku naloži kupcu da mu plati cijenu te nakon pravomoćnosti i ovršnosti toga rješenja protiv njega predložiti ovrhu.

(4) Kupac u svakom slučaju postaje vlasnik kupljenih pokretnina njihovim preuzimanjem.

(5) Kupcu ne pripadaju prava po osnovi odgovornosti zbog nedostataka stvari.

4. Namirenje ovrhovoditelja

Namirenje jednoga ovrhovoditelja

Članak 144.

(1) Ako se iz prodajne cijene namiruje samo ovrhovoditelj, sud će, bez održavanja ročišta, rješenjem odrediti da se iz iznosa dobivenoga prodajom stvari i oduzetoga novca namire redom: troškovi postupka, troškovi određeni u ovršnoj ispravi, kamate do dana unovčenja pokretnine i glavna tražbina.

(2) Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja predat će se ovršeniku, ako za to nema smetnji.

Namirenje više ovrhovoditelja

Članak 145.

(1) Ako se u ovršnom postupku namiruje više ovrhovoditelja, odnosno ako se, pored ovrhovoditelja namiruju i osobe čija prava prestaju prodajom pokretnine, oni se iz prodajne cijene namiruju onim redom kojim su stekli založno ili drugo pravo koje prodajom prestaje, ako zakonom za određene tražbine nije propisano prvenstveno pravo namirenja.

(2) Ovrhovoditelji istoga reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti namiruju se razmjerno iznosima svojih tražbina.

(3) Troškovi ovršnoga postupka, troškovi određeni ovršnom ispravom i kamate imaju isti red namirenja kao i glavna tražbina.

(4) Pri donošenju rješenja o namirenju sud će uzeti u obzir samo one tražbine za koje je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno do dana prodaje popisanih stvari.

5. Primjena odredaba o ovrsi na nekretnini

Članak 146.

Odredbe ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama primjenjuju se na odgovarajući način i u postupku ovrhe na pokretninama, ako odredbama ove glave nije drukčije određeno.

Glava dvanaesta

OVRHA NA NOVČANOJ TRAŽBINI OVRŠENIKA

1. Opće odredbe

Mjesna nadležnost

Članak 147.

(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenika, a ako ovršenik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi ovršenikovo boravište.

(2) Ako ovršenik nema u Republici Hrvatskoj ni boravište, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenikova dužnika, a ako ovaj nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište ovršenikova dužnika.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka koje se odnose na prebivalište fizičke osobe na odgovarajući se način primjenjuju i na sjedište pravne osobe.

Izuzimanje od ovrhe

Članak 148.

Izuzeti su od ovrhe:

1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja udržavanja,

2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,

3. primanja po osnovi socijalne skrbi,

4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,

5. primanja po osnovi dječjega doplatka,

6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,

7. primanja vojnika i studenata vojnih škola,

8. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,

9. primanja po osnovi odličja i priznanja.

Ograničenje ovrhe

Članak 149.

(1) Ovrha na plaći, naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plaće i mirovini, radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno udržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja može se provesti do iznosa od jedne polovine, a radi naplate tražbine po drugoj osnovi do iznosa od jedne trećine plaće, naknade umjesto plaće ili mirovine.

(2) Ako ovršenik prima zajamčenu plaću u skladu s kolektivnim ugovorom ili zakonom, ovrha radi naplate tražbine iz stavka 1. ovoga članka može se provesti do iznosa od jedne trećine, odnosno do iznosa od jedne četvrtine takve plaće.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na plaće vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe.

(4) Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

(5) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos najviše stalne socijalne skrbi koja se isplaćuje na području na kojemu ovršenik ima bivalište.

Ovršne radnje

Članak 150.

(1) Ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom i prijenosom, ako ovim Zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.

(2) Ovršnim prijedlogom može se zahtijevati da se odredi samo pljenidba novčane tražbine, ali u tom je slučaju ovrhovoditelj dužan u roku od tri mjeseca od dana kad mu je dostavljeno rješenje o pljenidbi, odnosno od dana kad mu je dostavljena obavijest o očitovanju ovršenikova dužnika ili o tome da se on nije očitovao u određenom roku, podnijeti prijedlog za prijenos tražbine.

(3) Ako ovrhovoditelj u tom roku ne podnese takav prijedlog, ovrha će se obustaviti.

Opseg ovrhe

Članak 151.

(1) Pljenidba i prijenos novčane tražbine mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje tražbine ovrhovoditelja, osim ako je u pitanju nedjeljiva tražbina.

(2) Ako više ovrhovoditelja traži ovrhu na istoj tražbini koja je djeljiva, pljenidba i prijenos određuju se u odgovarajućim iznosima, napose u korist svakoga ovrhovoditelja.

2. Pljenidba tražbine

Učinak pljenidbe

Članak 152.

(1) Pljenidba se provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim se ovršenikovu dužniku zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu, a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje.

(2) Pljenidba je provedena danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku.

(3) Ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini.

(4) Ovršenikov dužnik nema pravo žalbe protiv rješenja o pljenidbi.

Pljenidba tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru

Članak 153.

(1) Pljenidbu novčane tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje inače potreban taj papir provodi sudski ovršitelj oduzimanjem papira od ovršenika i njegovom predajom sudu odnosno javnom bilježniku. Pljenidba je obavljena oduzimanjem papira od ovršenika.

(2) Pravne radnje potrebne za očuvanje ili ostvarenje prava iz papira iz stavka 1. ovoga članka obavlja u ovršenikovo ime sudski ovršitelj na temelju zaključka suda.

(3) Pljenidba novčane tražbine zasnovane na dionici za koju nije izdana isprava o dionici kao i na dionici koja glasi na ime za koju je izdana ta isprava obavlja se dostavom rješenja o pljenidbi dioničkom društvu. U tom slučaju odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 152. ovoga Zakona.

Zabrana tražbine po štednom ulogu

Članak 154.

(1) Iznimno od odredaba članka 153. ovoga Zakona, pljenidba tražbine po štednom ulogu kod banke ili druge pravne osobe može se provesti i bez prethodnoga oduzimanja štedne knjižice ovršenika.

(2) Ako ovrhovoditelj ne raspolaže potrebnim podacima o štednom ulogu ovršenika, može sudu predložiti donošenje rješenja kojim će privremeno zaplijeniti sve štedne uloge ovršenika kod određene pravne osobe (prijedlog za privremenu pljenidbu).

(3) Rješenjem o privremenoj pljenidbi sud će od pravne osobe zatražiti i podatke o štednim ulozima ovršenika.

(4) Pravna osoba je dužna bez odgode dati sudu tražene podatke i ne smije obavijestiti ovršenika da su ti podaci traženi.

(5) Nakon što dobije tražene podatke, sud će o njima obavijestiti ovrhovoditelja, koji je dužan u roku od osam dana predložiti ovrhu na određenom štednom ulogu ili na određenim štednim ulozima. U povodu takva prijedloga sud će donijeti rješenje o pljenidbi određenoga štednoga uloga ili određenih štednih uloga i staviti izvan snage rješenje o privremenoj pljenidbi štednih uloga.

(6) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stavka 2. ovoga članka i prijedlog iz stavka 5. ovoga članka smatraju se, u smislu odredaba propisa o sudskim pristojbama, jednim prijedlogom.

(7) Ako štedna knjižica nije prethodno oduzeta od ovršenika, smatrat će se da je pljenidba na određenom štednom ulogu provedena danom dostave rješenja o privremenoj pljenidbi pravnoj osobi kod koje se vodi štedni ulog.

(8) Pravna osoba koja vodi štedni ulog ima pravo na naknadu troškova za obavljanje radnji u skladu s odredbama ovoga članka. Zahtjev za naknadu troškova može se podnijeti u roku od petnaest dana od poduzimanja radnje. Ti troškovi ulaze u troškove ovršnoga postupka.

Založno pravo na kamatama

Članak 155.

Založno pravo stečeno na tražbini po kojoj teku kamate odnosi se i na kamate koje dospijevaju nakon pljenidbe.

Prednosni red

Članak 156.

(1) Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje se prema danu primitka ovšnoga prijedloga.

(2) Ako je ovršni prijedlog upućen poštom preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje sudu.

(3) Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red.

(4) Tražbine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.

(5) Ako zbog provedbe ovrhe na novčanoj tražbini prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovršnoga postupka.

Izjašnjenje ovršenikova dužnika

Članak 157.

(1) Sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, zatražiti od ovršenikova dužnika da se u roku koji odredi sud očituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu tražbinu i je li voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu tražbinu uvjetovana ispunjenjem neke druge obveze.

(2) Prijedlog za očitovanje ovršenikova dužnika ovrhovoditelj može spojiti s ovršnim prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do prijenosa tražbine.

(3) Očitovanje ovršenikova dužnika dostavit će se ovrhovoditelju bez odgode.

Odgovornost ovršenikova dužnika

Članak 158.

(1) Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepoptuno očitovao.

(2) Sud će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost.

Pljenidba tražbine osigurane založnim pravom

upisanim u javnoj knjizi

Članak 159.

(1) Pljenidba tražbine osigurane založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama provodi se upisom pljenidbe u tu knjigu.

(2) Upis se obavlja po službenoj dužnosti, uz naznaku da je pljenidba na temelju koje je na tražbini stečeno založno pravo određena radi namirenja tražbine ovrhovoditelja.

(3) Ako ima više ovrhovoditelja, prednosni red njihovih tražbina određuje se prema vremenu upisa.

3. Prijenos tražbine

a) Opće odredbe

Vrste prijenosa

Članak 160.

(1) Zaplijenjena tražbina prenosi se na ovrhovoditelja u skladu s njegovim prijedlogom, radi naplate ili umjesto isplate.

(2) Ovrhovoditelj je dužan već u ovršnom prijedlogu zatražiti da se tražbina na njega prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. O vrsti prijenosa sud odlučuje rješenjem o ovrsi.

(3) U rješenju o ovrsi ili u posebnom rješenju o prijenosu pozvat će se ovršenikov dužnik da dužni iznos položi kod suda uplatom na određeni račun i da o tome obavijesti sud.

Posebni uvjeti za prijenos nedjeljive tražbine

Članak 161.

(1) Tražbina koja se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno podnošenje toga papira, ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u pogledu prijenosa ili ostvarenja, može se prenijeti samo u svojem punom iznosu.

(2) Ako je više ovrhovoditelja podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, sud će prenijeti tražbinu na ovrhovoditelja koji je prvi podnio prijedlog, a ako je više ovrhovoditelja podnijelo prijedlog istoga dana, tražbina će se prenijeti na ovrhovoditelja čija je tražbina najveća.

Provedba prijenosa

Članak 162.

(1) Prijenos tražbine je proveden dostavom ovršenikovu dužniku rješenja kojim je prijenos određen.

(2) Prijenos tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili kojega je radi ostvarenja inače potrebno podnijeti, proveden je kada sud na taj papir stavi izjavu o prijenosu i papir s tom izjavom preda ovrhovoditelju.

Obveze ovršenika i ovrhovoditelja

Članak 163.

(1) Ovršenik je dužan u roku što ga odredi sud na zahtjev ovrhovoditelja na koga je tražbina prenesena dati objašnjenja koja su ovrhovoditelju potrebna radi ostvarivanja te tražbine i predati mu isprave koje se na tu tražbinu odnose.

(2) Ovrhovoditelj na koga je prenesen dio tražbine dužan je, ako to ovršenik zatraži, u roku što ga odredi sud, dati osiguranje da će nakon ostvarenja te tražbine vratiti isprave koje se odnose na tražbinu.

(3) Sud će na prijedlog ovrhovoditelja provesti ovrhu protiv ovršenika radi predaje isprava ako ih on sam ne preda.

(4) Predaju isprava koje se nalaze kod treće osobe ovrhovoditelj može zahtijevati tužbom, ako bi to pravo imao ovršenik.

(5) Na ispravi koja se daje ovrhovoditelju sud će zabilježiti da je proveden prijenos tražbine za koju je određena ovrha.

Polaganje novca kod suda odnosno javnoga bilježnika

Članak 164.

(1) Ovršenikov dužnik kojemu je dostavljeno rješenje o ovrsi ili posebno rješenje o prijenosu ispunjava svoju obvezu polaganjem novca kod suda koji provodi ovrhu, odnosno javnoga bilježnika.

(2) Ako je radi naplate prenesene novčane tražbine ovrhovoditelj morao pokrenuti sudski ili drugi postupak, sud ili tijelo koje vodi postupak, u odluci kojom prihvaća zahtjev ovrhovoditelja naložit će ovršenikovu dužniku da dužni iznos položi kod suda koji provodi ovrhu.

(3) Na temelju odluke kojom je ovršenikovu dužniku naloženo da dužni iznos položi kod suda koji provodi ovrhu, odnosno javnoga bilježnika, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je tražbina prenesena provest će se ovrha protiv ovršenikova dužnika i novac naplaćen tom ovrhom, nakon podmirenja troškova postupka, doznačiti po službenoj dužnosti sudu koji provodi ovrhu. O obavljenoj doznaci obavijestit će se sud.

b) Prijenos radi naplate

Ovlaštenja ovrhovoditelja

Članak 165.

(1) Prijenosom tražbine radi naplate ovlašćuje se ovrhovoditelj da traži od ovršenikova dužnika isplatu iznosa naznačenoga u rješenju o ovrsi ili u posebnom rješenju o prijenosu, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesene tražbine i da se koristi pravima u svezi sa zalogom koji je dan za osiguranje te tražbine.

(2) Prijenosom tražbine radi naplate ovrhovoditelj nije ovlašten na teret ovršenika zaključiti nagodbu, ovršenikovu dužniku oprostiti dug ili prenesenim tražbinama inače raspolagati, te ni s ovršenikovim dužnikom sklopiti ugovor da odluku o tražbini, ako je ona sporna, donese izbrani sud.

(3) Ovrhovoditelju na koga je prenesena tražbina radi naplate ovršenikov dužnik može istaknuti samo prigovore koje bi mogao istaknuti ovršeniku.

(4) Ustupanje prenesene tražbine koju je obavio ovršenik nakon prijenosa bez učinka je na prava koja je ovrhovoditelj stekao prijenosom.

Prijenos radi naplate tražbine upisane u javnoj knjizi

Članak 166.

Prijenos radi naplate tražbine upisane u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama upisat će se po službenoj dužnosti.

Uvjetovanost obveze ovršenikova dužnika predajom stvari

Članak 167.

(1) Ako obveza ovršenikova dužnika da isplati tražbinu ovisi o obvezi ovršenika da mu preda određenu stvar koja se nalazi u posjedu ovršenika, a ta je obveza utvrđena pravomoćnom presudom, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je tražbina prenesena radi naplate, naložiti ovršeniku predaju stvari sudu radi predaje ovršenikovu dužniku.

(2) Na prijedlog ovrhovoditelja, sud će prema ovršeniku koji nije predao stvar u određenom roku, provesti ovrhu radi predaje stvari.

Obavješćivanje ovršenika o tužbi za naplatu

prenesene tražbine

Članak 168.

Ovrhovoditelj koji je podnio tužbu radi naplate prenesene tražbine dužan je bez odgode obavijestiti ovršenika o pokrenutoj parnici. U protivnom odgovara ovršeniku za štetu koju on pretrpi zbog toga propusta.

Zakašnjenje u naplati prenesene tražbine

Članak 169.

(1) Ovrhovoditelj koji se ne brine za naplatu prenesene tražbine odgovara za štetu koja je time nanesena drugom vjerovniku koji ima založno ili koje drugo pravo koje se namiruje iz tražbine.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud može, na prijedlog drugoga vjerovnika, ukinuti rješenje o prijenosu tražbine na neurednoga ovrhovoditelja i tražbinu prenijeti na drugoga vjerovnika.

Namirenje ovrhovoditelja

Članak 170.

(1) Ovrhovoditelj na koga je tražbina prenesena radi naplate namiruje se iz sredstava položenih kod suda odnosno javnoga bilježnika.

(2) Namirenje ovrhovoditelja i drugih osoba čija prava prestaju provedbom ovrhe provodi se uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 144. i 145. ovoga Zakona.

c) Prijenos umjesto isplate

Članak 171.

(1) Zaplijenjena tražbina prelazi prijenosom umjesto isplate na ovrhovoditelja do prenesenoga iznosa, s učinkom ustupanja tražbine uz naknadu.

(2) Ako je prenesena tražbina osigurana založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama, sud će, po službenoj dužnosti, prenijeti ovršenikova prava na ovrhovoditelja, a brisati založno pravo upisano u korist ovršenika.

(3) Ovrhovoditelj na kojega je tražbina prenesena umjesto isplate dužan je tražbinu naplatiti po pravilima koja važe za tražbine prenesene radi naplate, s time da se novac polučen ostvarenjem tražbine isplaćuje izravno ovrhovoditelju, osim u slučaju iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Ovrhovoditelj na kojega je tražbina prenesena umjesto isplate smatra se namirenim i samim prijenosom, u visini te tražbine, ako u ovršnom postupku nije sudjelovalo više ovrhovoditelja ili drugih vjerovnika koji se namiruju iz prenesene tražbine. Ako u ovršnom postupku sudjeluju takve osobe, ovrhovoditelj na koga je tražbina prenesena umjesto isplate smatrat će se ovrhovoditeljem na koga je tražbina prenesena radi naplate.

(5) Okolnost da je na ovrhovoditelja tražbina prenesena umjesto isplate ne utječe na odgovornost ovršenika za istinitost i naplativost prenesene tražbine.

4. Posebne odredbe o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima

Primjena odredaba ove glave

Članak 172.

U ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe odjeljaka 1. do 3. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno.

Rješenje o ovrsi

Članak 173.

(1) Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.

(2) Rješenje o ovrsi odnosi se i na povećanje plaće do kojega dođe nakon dostave rješenja o ovrsi.

Ovrha kada pravo na uzdržavanje

ima više osoba

Članak 174.

(1) Ako pravo na zakonsko uzdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja prema istom ovršeniku ima više osoba, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio plaće koji može biti predmet ovrhe, ovrha se određuje i provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina.

(2) Ako nakon započete provedbe ovrhe na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi prijedlog za ovrhu na tražbini iz stavka 1. ovoga članka, sud će prije doneseno rješenje o ovrsi izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stavka 1. ovoga članka i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim ovrhovoditeljima.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, rješenje o ovrsi dostavlja se i ranijem ovrhovoditelju koji protiv rješenja ima pravo žalbe.

Mjesto isplate

Članak 175.

(1) Tražbine za koje nije propisano bezgotovinsko plaćanje ovrhovoditelj naplaćuje neposredno na blagajni na kojoj se ovršeniku isplaćuje plaća.

(2) Ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplaćuje poštom na adresu koju naznači ili na određeni račun kod pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, uz odbitak troškova doznake.

Prestanak rada

Članak 176.

(1) Kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi.

(2) Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.

(3) Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti ovrhovoditelja, određujući mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu.

(4) Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud u roku koji mu je određen o novom poslodavcu, sud će obustaviti ovrhu.

Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu

i isplatu dospjelih obroka

Članak 177.

(1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka.

(3) Na temelju pravomoćnoga rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku.

(4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 176. stavku 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.

Zapljena po pristanku ovršenika

Članak 178.

(1) Dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni dio njegove plaće i da se isplati izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Takva isprava ima pravni učinak rješenja o ovrsi.

(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja udržavanja.

Primjena odredaba ovoga odjeljka

Članak 179.

Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim novčanim primanjima ovršenika.

5. Ovrha na tražbini po računu kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa Prisilna ovrha

Članak 180.

(1) Ovrha na novčanoj tražbini koja po žiroračunu, deviznom računu i drugim računima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa pripada ovršeniku, određuje se tako što se rješenjem o ovrsi nalaže pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju. To rješenje ima učinak rješenja o ovrsi kojim su određeni zapljena novčane tražbine i prijenos radi naplate.

(2) U rješenju o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka odredit će se broj računa ovršenika s kojega treba obaviti isplatu te broj računa ovrhovoditelja na koji isplatu treba obaviti, ili drugi način obavljanja isplate.

(3) Rješenje o ovrsi istodobno će se dostaviti ovrhovoditelju, ovršeniku i pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa. Ako po dostavi rješenja o ovrsi na računu ovršenika nema novčanih sredstava iznad iznosa za koji je određena ovrha, pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne smije po nalogu ovršenika s njegova računa isplaćivati novac trećim osobama.

(4) Ovršenik može tražiti odgodu ovrhe. Prijedlog za odgodu ovrhe ovršenik može podnijeti u roku za izjavljivanje žalbe protiv rješenja o ovrsi. O tom prijedlogu sud mora odlučiti u roku osam dana od dana kada mu je prijedlog podnesen i o tome obavijestiti pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa. Pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne smije isplatiti ovrhovoditelju zaplijenjeni iznos prije nego što od suda primi obavijest da ovršenik nije podnio prijedlog za odgodu ovrhe ili da je takav prijedlog u prvom stupnju odbijen.

(5) Ako pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne primi od suda obavijest iz stavka 4. ovoga članka u roku od 30 dana od dostave nepravomoćnog rješenja o ovrsi, ili ako joj u tom roku ovršenik ne dostavi prijepis rješenja kojim je njegov zahtjev za odgodu ovrhe prihvaćen, isplatit će ovrhovoditelju zaplijenjeni iznos.

(6) U ovrsi iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 154. ovoga Zakona.

Obveza dostave podataka o računu

Članak 181.

(1) Na pisani zahtjev ovrhovoditelja ovršenik je obvezan dati pisane podatke o svim računima koje ima i pravnim osobama kod kojih se ti računi vode, u roku od osam dana od dana kada mu je zahtjev dostavljen.

(2) Banka odnosno pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa dužna je na zahtjev suda dostaviti podatke o žiroračunu, deviznom ili drugom računu ovršenika.

Odgovornost banke odnosno pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa

Članak 182.

Na odgovornost banke odnosno pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa zbog nepostupanja po rješenju o ovrsi na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 177. ovoga Zakona.

Zapljena računa po pristanku dužnika

Članak 183.

(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene njegovi određeni računi ili svi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.

(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave na kojoj je javno ovjerovljen njihov potpis, a koja je sadržajno ista s izjavom dužnika.

(3) Ispravu iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika.

(4) Vjerovnik može svoja prava iz isprave iz članka 1. ovoga članka prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.

(5) Na temelju isprava iz stavka 1. i 2. ovoga članka vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan u stavku 3. ovoga članka od pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca, a pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa dužna je isplatiti vjerovnika ako ima novca na računima dužnika ili odmah izvijestiti vjerovnika o nemogućnosti isplate. U slučaju nemogućnosti isplate, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 211. ovoga Zakona.

(6) Vjerovnik može od pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa zahtijevati da mu vrati ispravu iz stavka 1. ovoga članka ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena. U tom će slučaju pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa naznačiti na toj ispravi s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice. Ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju tražbinu prema ispravi iz stavka 1. i 2. ovoga članka, pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa obavijestit će o tome dužnika ili jamca platca i na njegov mu je zahtjev predati.

(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

(8) Na ovrhu iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 178. stavka 3. ovoga Zakona.

Zapljena računa na temelju bjanko zadužnice

Članak 183a.

(1) Dužnik trgovac može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene određeni ili svi njegovi računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica).

(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.

(3) Odredbe članka 183. stavka 2. te 4. do 8. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu.

(4) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat će ministar pravosuđa.

Primjena odredaba ove glave

Članak 184.

U ovrsi na tražbini po računu kod banke ili druge pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe odjeljaka 1. do 3. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno.

Glava trinaesta

OVRHA NA TRAŽBINI DA SE PREDAJU ILI ISPORUČE POKRETNINE ILI DA SE PREDA NEKRETNINA

1. Opće odredbe

Mjesna nadležnost

Članak 185.

Za odlučivanje o ovršnom prijedlogu na ovršenikovoj tražbini da mu se preda određena pokretna ili nepokretna stvar ili da mu se isporuči određena količina pokretnina i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području nalaze te stvari.

Ovršne radnje

Članak 186.

Ovrha na ovršenikovoj tražbini iz članka 185. ovoga Zakona provodi se zapljenom te tražbine, njezinim prijenosom na ovrhovoditelja i prodajom stvari.

Učinak prijenosa

Članak 187.

Prijenos zaplijenjene ovršenikove tražbine ima učinak prijenosa ovršenikove novčane tražbine radi naplate.

Nedospjelost ovršenikove tražbine

i tužba protiv ovršenikova dužnika

Članak 188.

(1) Ako ovršenikova tražbina još nije dospjela, sud će naložiti predaju stvari nakon dospijeća.

(2) Protiv ovršenikova dužnika koji nije voljan stvari predati ovrhovoditelj može, i prije pravomoćnosti rješenja o prijenosu tražbine, tužbom zahtijevati predaju ako o obvezi predaje nema ovršnu ispravu.

(3) Ako rješenje o ovrsi ne postane pravomoćno ili naknadno bude ukinuto ili preinačeno, parnični sud će tužbu iz stavka 2. ovoga članka odbiti.

Primjena odredaba o ovrsi na novčanoj tražbini

Članak 189.

Odredbe o ovrsi na novčanoj tražbini na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na tražbini da se predaju ili isporuče pokretnine ili da se preda nekretnina, ako odredbama ove glave nije drukčije određeno.

2. Pokretnine

Predaja stvari na čuvanje

Članak 190.

(1) Rješenjem kojim se određuje prijenos ovršenikove tražbine sud će naložiti ovršenikovu dužniku da pokretnine na koje se ta tražbina odnosi preda službenoj osobi ili drugoj osobi na čuvanje.

(2) Na čuvanje stvari na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 133. ovoga Zakona.

Prodaja stvari i namirenje ovrhovoditelja

Članak 191.

Prodaja pokretnina predanih sudskom ovršitelju ili čuvaru u smislu odredbe članka 190. ovoga Zakona te namirenje ovrhovoditelja obavljaju se prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.

3. Nekretnina

Predaja ovrhovoditelju

Članak 192.

(1) Rješenjem kojim se određuje prijenos ovršenikove tražbine sud će naložiti ovršenikovu dužniku da nekretninu na koju se ta tražbina odnosi preda ovrhovoditelju.

(2) Ovrhovoditelj je dužan nekretninom, u ime i za račun ovršenika, upravljati kao dobar gospodar, i sudu, na njegov zahtjev, položiti račun o upravljanju.

Prodaja i namirenje ovrhovoditelja

Članak 193.

(1) Ovrhovoditelj može radi namirenja svoje tražbine, u roku koji ne može biti duži od trideset dana od dana kad mu je nekretnina predana, predložiti sudu prodaju te nekretnine.

(2) Ako ovrhovoditelj ne predloži pravovremeno prodaju, sud će obustaviti ovrhu.

(3) Nekretnina se prodaje i ovrhovoditelj namiruje prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na nekretnini.

Glava četrnaesta

OVRHA NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDANA ISPRAVA O DIONICI TE NA UDJELU ODNOSNO POSLOVNOM UDJELU U TRGOVAČKOM DRUŠTVU

Mjesna nadležnost

Članak 194.

Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici te udjelu, odnosno na poslovnom udjelu u trgovačkom društvu i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište dioničkoga društva, odnosno drugoga trgovačkoga društva.

Ovršne radnje

Članak 195.

(1) Na dionici za koju nije izdana isprava o dionici ovrha se provodi pljenidbom dionice, njezinom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.

(2) Na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovačkom društvu ovrha se provodi pljenidbom udjela, njegovom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.

Pljenidba dionice

Članak 196.

(1) Pljenidba dionice za koju nije izdana isprava o dionici obavlja se dostavom rješenja o ovrsi dioničkom društvu koje vodi knjigu takvih dionica. Pljenidbom ovrhovoditelj stječe založno pravo na dionici.

(2) Dioničko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u knjigu dionica upisati da je dionica koja glasi na ime zaplijenjena istoga dana kojega joj je dostavljeno rješenje o ovrsi. Ono je dužno bez odgode obavijestiti sud o obavljenom upisu odnosno o razlozima zbog kojih ga nije bilo moguće obaviti. Dioničko društvo nema pravo žalbe protiv rješenja o ovrsi.

(3) Nakon dostave rješenja o ovrsi dioničko društvo iz stavka 1. ovoga članka ne smije u odnosu na zaplijenjene dionice obaviti u knjizi dionica nikakve upise na temelju raspoložbi ovršenika. Ono je dužno bez odgode obavijestiti sud o svakoj promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica, osobito o prisilnoj ovrsi radi naplate koje druge tražbine ili o osiguranju koje takve tražbine.

(4) Dioničko društvo iz stavka 1. ovoga članka odgovara za štetu koju bi ovrhovoditelj mogao pretrpjeti zbog toga što ono nije postupilo u skladu s odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka. Za štetu osobno odgovaraju i članovi uprave te druge odgovorne osobe dioničkoga društva. U rješenje o ovrsi unijet će se upozorenje o odgovornosti dioničkoga društva, članova uprave i drugih odgovornih osoba dioničkoga društva. Ovrhovoditelj može do završetka ovršnoga postupka zatražiti da sud u tome postupku odluči o njegovom zahtjevu za naknadu štete. Na temelju pravomoćnoga rješenja o zahtjevu za naknadu štete, ovrhovoditelj može protiv dioničkoga društva, članova njegove uprave i drugih odgovornih osoba tražiti prisilnu ovrhu. Nakon završetka ovršnoga postupka ovrhovoditelj svoje pravo na naknadu štete može ostvarivati tužbom.

(5) Ako smatra potrebnim, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, dioničkom društvu i članovima njegove uprave zaprijetiti novčanom kaznom ili kaznom zatvora ako ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka.

(6) Ovršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenom dionicom. Upozorenje o toj zabrani te o kaznenopravnim posljedicama njezine povrede unijet će se u rješenje o ovrsi.

(7) Odredbe članka 154. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici.

(8) Sud može zaključkom narediti dioničkom društvu da sudskom ovršitelju omogući uvid u knjigu dionica te u druge isprave društva. Protiv dioničkoga društva, članova uprave i drugih odgovornih osoba koji sprječavaju ili ometaju sudskoga ovršitelja mogu se izreći kaznene mjere propisane ovim Zakonom. Sud je dužan poduzeti potrebne mjere da bi se sačuvala tajnost pribavljenih podataka po pravilima o čuvanju poslovne tajne.

Procjena i prodaja dionica te namirenje

ovrhovoditelja

Članak 197.

(1) Zaplijenjena dionica može se prodati na dražbi ili neposrednom pogodbom. Neposrednom pogodbom dionicu prodaje sudski ovršitelj ili osoba ovlaštena za prodaju dionica kojoj je sud povjerio prodaju. Sudski ovršitelj i osoba ovlaštena za prodaju dionica sklapaju ugovor o prodaji dionice u ime ovršenika na temelju zaključka suda koji ih na to ovlašćuje.

(2) Ako se dionica prodaje na dražbi ili neposrednom pogodbom, ona prethodno mora biti procijenjena. Sudski ovršitelj utvrđuje tržišnu vrijednost dionica putem vještaka ili ovlaštenih procjenitelja. Osoba ovlaštena za prodaju dionica kojoj je povjerena prodaja dionice sama određuje cijenu po kojoj će dionicu prodati, vodeći računa o tržišnim uvjetima.

(3) Procjena, utvrđivanje prodajne cijene i prodaja dionice te namirenje ovrhovoditelja obavljaju se uz odgovarajuću primjenu odredaba ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.

Ovrha na udjelu odnosno poslovnom udjelu

u trgovačkom društvu

Članak 198.

Odredbe članka 196. i 197. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na udjelu ili poslovnom udjelu u trgovačkom društvu.

Glava petnaesta

OVRHA NA DRUGIM IMOVINSKIM ODNOSNO MATERIJALNIM PRAVIMA

Mjesna nadležnost

Članak 199.

(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na patentu, tehničkom unapređenju, plodouživanju ili nekom sličnom ovršenikovu pravu i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenika, a ako ovršenik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište ovršenika.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na prebivalište primjenjuje se i na sjedište pravne osobe.

(3) Mjesna nadležnost za ovrhu na dionici za koju je izdana isprava o dionici određuje se prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.



 > Ovršni zakon - čl. 200. - 311.