|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
PRETRAŽIVANJE svih objavljenih tekstova |
|
IZRADA WEB STRANICA
Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...
Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.
Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...
Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...
Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!
Ažurirano: 9. 10. 2024.
|
|
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
OVRŠNOG ZAKONA
(NN 173/03)
Članak 1.
U Ovršnom zakonu u članku 1. stavku 1. (»Narodne novine«, br. 57/96. i
29/99.) riječi: »sudovi provode« zamjenjuju se riječima: »se provodi«.
Članak 2.
U članku 5. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. i 5., koji postaju stavci 3. i 4., mijenjaju se i
glase:
»(3) Ako se rješenje o ovrsi na određenom predmetu ili sredstvu ne može
provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo
sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju, sud će rješenjem odrediti da se
ovrha nastavlja u skladu s ovrhovoditeljevim prijedlogom.
(4) Prijedlog u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka ovrhovoditelj mora
podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kad je saznao da se rješenje o ovrsi
ne može provesti, jer će sud inače obustaviti ovrhu.«
Stavak 6. i 7. brišu se.
Članak 3.
U članku 7. stavku 1. riječ: »pismena« zamjenjuje se riječima: »pisanih
sastava«.
Članak 4.
U članku 8. stavku 1. riječ: »određeni« u prvoj rečenici briše se. Riječ:
»pismena« u trećoj rečenici zamjenjuje se riječima: »pisanog sastava koji je
trebalo dostaviti«, a u četvrtoj rečenici riječima: »pisanog sastava«.
U stavku 3., u prvoj, trećoj i četvrtoj rečenici, riječ: »pismena«
zamjenjuje se riječima: »pisani sastavi«. U petoj rečenici riječ: »pismena«,
briše se, a riječi: »sva pismena položena« zamjenjuju se riječima: »svi
pisani sastavi položeni«.
U stavku 4., u prvoj rečenici, riječ: »pismeno« zamjenjuje se riječima:
»pisani sastav«, a u drugoj rečenici riječi: »Ako pismeno ne bude podignuto«
zamjenjuju se riječima: »Ako se pisani sastav ne podigne«.
U stavku 5. i 6. riječ: »pismeno« zamjenjuje se riječima: »pisani sastav«.
Članak 5.
U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i
odluke donosi sudac pojedinac.«
Stavak 5. briše se.
Članak 6.
U članku 11. stavku 1. briše se zarez iza riječi: »žalba«, a riječi: »ako
ovim Zakonom nije drukčije određeno« zamjenjuju se riječima: »samo kad je to
ovim Zakonom dopušteno«.
U stavku 4. zarez iza riječi: »rješenja« zamjenjuje se točkom, a riječi:
»ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.« brišu se.
Stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.
U dosadašnjem stavku 7., koji postaje stavak 6., u prvoj rečenici, iza
riječi: »sud će«, brišu se zarez i riječi: »ako ne postupi prema članku 47.
stavku 1. ovoga Zakona,«. Druga rečenica briše se.
Članak 7.
Podnaslov iznad članka 15. mijenja se i glasi: »Jamčevina«.
Članak 8.
U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Kad ovaj Zakon propisuje davanje jamčevine, ona se daje polaganjem u
sudski polog novca, dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi na
tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti, vrijednosnih papira koji
imaju burzovnu vrijednost ili štedne knjižice koja je izdana na donosioca,
predavanjem stvari protivnoj stranci u zalog, izdavanjem bankarske garancije
ili neopozivoga dokumentarnog akreditiva, uknjižbom hipoteke na nekretnini,
prijenosom prava vlasništva u smislu članka 274., odnosno 279. ovoga Zakona
ili na drugi prikladan način«.
U stavku 3. riječi: »Na danom osiguranju« zamjenjuju se riječima: »Na
stvarima koje su predane u sudski polog«.
Članak 9.
U članku 16. stavku 3. zarez iza riječi: »suda« zamjenjuje se točkom, a
riječi: »ako ovim Zakonom nije drukčije određeno« brišu se.
Članak 10.
U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ako se nakon donošenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja
javnobilježničke isprave izmijeni stopa zatezne kamate, sud će, na prijedlog
bilo koje stranke, rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj
stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donošenje takvog
rješenja može se podnijeti do dovršetka ovršnog postupka«.
Stavak 2. briše se.
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., riječi: »zaključenja«
zamjenjuje se riječju: »sklapanja«.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3..
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka dopuštena je žalba.«
Članak 11.
U članku 28. stavku 3. riječi: »uz tu ispravu podnese i pisanu izjavu o tome
da je tražbina dospjela, te da je označio dan njezine dospjelosti«
zamjenjuju se riječima: »u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti
tražbine«.
Članak 12.
U članku 30. stavku 1. riječ: »ovršenje« zamjenjuje se riječju: »ovrhu«.
Stavak 2. i 3. brišu se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 2.
Stavak 5. briše se.
Članak 13.
U članku 31. stavku 2. riječi: »sve dok se ovrhovoditelj u cijelosti ne
namiri prisilnim ispunjenjem dužne činidbe« zamjenjuju se riječima: »i nakon
podnošenja prijedloga za ovrhu, ali ono prestaje čim se ovrhovoditelj makar
djelomično namiri u skladu sa svojim prijedlogom«.
U stavku 3. iza riječi: »ovršenik« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »u
skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka«.
Članak 14.
U članku 32. stavku 1. riječi: »u cijelosti« zamjenjuju se riječima: »makar
djelomično«.
U stavku 2. iza riječi: »ovršenik« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »u
skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka«.
Članak 15.
U članku 33. stavku 1. zarez iza riječi: »ovršnosti« zamjenjuje se točkom, a
riječi: »odnosno« podnosi se vjerodostojna isprava.« brišu se.
Članak 16.
Podnaslov: »Stvarna nadležnost« iznad članka 34. i članak 34. brišu se.
Članak 17.
U članku 38. stavku 3. riječi: »jedinici pravne osobe koja za ovršenika
obavlja poslove platnog prometa« zamjenjuju se riječima: »banci, odnosno
štedionici kod koje se vode ovršenikovi računi«.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se osobama
i tijelima iz stavka 3. ovoga članka tek pošto postane pravomoćno«.
Članak 18.
Naslov Glave pete mijenja se i glasi:
»PRAVNI LIJEKOVI STRANAKA.«
Naslov: »1. Pravni lijekovi protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne
isprave« u toj glavi briše se.
Članak 19.
U članku 44. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Članak 20.
Podnaslov iznad članka 46. mijenja se i glasi: »Ovršenikova žalba«.
Članak 21.
Članak 46. mijenja se i glasi:
»(1) Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu:
1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava,
2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,
3. ako je ona ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način
stavljena izvan snage,
4. ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha,
5. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na
kojem je mogućnost ovrhe ograničena,
6. zbog bitne povrede odredaba postupka,
7. zbog pogrešne primjene materijalnog prava i
8. zbog pogrešno odmjerene naknade troškova ovršnog postupka.
(2) Protiv rješenja iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona ovršenik može
izjaviti žalbu samo ako se njime odredi ovrha na stvarima ili pravima koji
su izuzeti od ovrhe.
(3) Ovršenik može podnijeti žalbu protiv rješenja o odbacivanju žalbe ili
prigovora.«
Članak 22.
Iza članka 46. stavlja se podnaslov: »Ovrhovoditeljeva žalba« i dodaje se
članak 46.a koji glasi:
»Članak 46.a
Ovrhovoditelj može izjaviti žalbu protiv:
1. rješenja o ovrsi ako je njime prekoračen njegov zahtjev ili zbog pogrešno
odmjerene naknade troškova ovršnog postupka,
2. rješenja kojim je prijedlog za ovrhu odbijen ili odbačen i
3. rješenja o obustavljanju ovrhe.«
Članak 23.
U članku 47. stavak 1. i 2. brišu se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.
Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 2., mijenja se i glasi:
»(2) Drugostupanjski sud dužan je rješenje o žalbi donijeti i otpremiti u
roku od trideset dana od dana kad ju je primio, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno«.
Članak 24.
Podnaslov iznad članka 48. mijenja se glasi: »Prigovor protiv rješenja o
ovrsi«.
Članak 25.
Članak 48. mijenja se i glasi:
»Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može u roku od osam dana podnijeti
prigovor:
1. ako ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu, odnosno nije osigurao njeno
ispunjenje ili ako nije nastupio drugi uvjet da bi mogao tražiti ispunjenje
ovršenikove obveze (članak 30.),
2. ako su stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom, koja je
sastavljena nakon nastanka ovršne isprave, ugovorile da ovrhovoditelj
privremeno ili uopće neće tražiti ovrhu,
3. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave
(članak 29.),
4. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme
kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe
odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja
javnobilježničke isprave,
5. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno,
zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja
je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz
kojega potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe
ili sastavljanja javnobilježničke isprave, ili
6. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.«
Članak 26.
Iza članka 48. dodaju se članci 48.a i 48.b koji glase:
»Članak 48.a
(1) Prigovor iz članka 48. ovoga Zakona sud će bez odgađanja dostaviti
ovrhovoditelju obavještavajući ga da se o njemu može očitovati u roku od
osam dana.
(2) Ako ovrhovoditelj prizna navode u prigovoru, sud će obustaviti ovrhu.
(3) Ako ovrhovoditelj ospori navode u prigovoru ili se ne očituje, sud će to
bez odgađanja javiti ovršeniku i obavijestiti ga da u roku od petnaest dana
može podnijeti tužbu kojom će, iz razloga koje je naveo u prigovoru,
zatražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom.
(4) Ako ovršenik podnese tužbu iz stavka 3. ovoga članka nakon isteka roka
od petnaest dana ili iz razloga koje nije bio naveo u prigovoru, sud će je
odbaciti.
(5) Ako se pravomoćnom presudom utvrdi da ovrha nije dopuštena, sud će, na
ovršenikov prijedlog, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu.
Članak 48.b
(1) Ako ovršenik prigovoru priloži ispravu na temelju koje se na prvi pogled
može zaključiti da je prigovor osnovan (pravomoćna presuda, priznanica s
ovjerovljenim ovrhovoditeljevim potpisom, poštanska uputnica i sl.), a
ovrhovoditelj se u roku od osam dana ne očituje o prigovoru, sud će
obustaviti ovrhu.
(2) Ako ovrhovoditelj ospori navode u prigovoru, sud će ga obavijestiti da u
roku od 15 dana može podnijeti tužbu sa zahtjevom da se utvrdi da njegova
tražbina nije prestala. Ako ovrhovoditelj ne podnese tu tužbu ili je podnese
nakon isteka propisanog roka, pa ona bude odbačena, sud će obustaviti ovrhu.
(3) Smatrat će se da je podnošenjem ovrhovoditeljeve tužbe ovrha odgođena,
ali i tada ostaje na snazi zabilježba ovrhe, pljenidba stvari ili tražbine,
odnosno čuvanje stvari, koji su određeni rješenjem o ovrsi.
(4) Na zahtjev ovrhovoditelja koji je pravodobno podnio tužbu iz stavka 2.
ovoga članka, sud će odrediti da ovršenik da jamčevinu.«
Članak 27.
U podnaslovu iznad članka 49. riječ: »Žalba« zamjenjuje se riječju:
»Prigovor«.
Članak 28.
Članak 49. mijenja se i glasi:
»(1) Prigovor iz članka 48. ovoga Zakona ovršenik može podnijeti i nakon
pravomoćnosti rješenja o ovrsi ako to iz opravdanih razloga nije mogao
učiniti u propisanom roku.
(2) Prigovor iz članka 48. ovoga Zakona ovršenik može podnijeti sve do
završetka ovrhe.
(3) U prigovoru ovršenik mora obrazložiti zašto ga nije mogao podnijeti u
propisanom roku i priložiti, odnosno predložiti dokaze o tome. Ako bude
smatrao da je to potrebno, sud će zakazati ročište radi ispitivanja
opravdanosti razloga za podnošenje prigovora nakon propisanog roka. To
ročište mora se zakazati najkasnije za petnaesti dan od dana podnošenja
prigovora, odnosno, ako sud toga dana ne radi, za prvi sljedeći radni dan.
(4) Ako ovršenik ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka ili
ako se ustanovi da je u propisanom roku mogao iznijeti razloge na kojima
temelji prigovor, sud će odbaciti prigovor.
(5) Sud će odbaciti prigovor i ako ovršenik neopravdano izostane s ročišta
iz stavka 3. ovoga članka na koje je bio uredno pozvan.
(6) Ako ne odbaci prigovor, sud će postupiti u skladu s odredbama članka
48.a i 48.b ovoga Zakona.«
Članak 29.
Podnaslov: »Odgovor na žalbu« iznad članka 50. briše se.
Članak 30.
Članak 50. mijenja se i glasi:
»Podnošenje prigovora iz članka 48.a i 49. i žalbe iz članka 49. stavka 6.
ovoga Zakona ne sprječava provedbu ovrhe niti ispunjenje ovrhovoditeljeve
tražbine.«
Članak 31.
Podnaslov iznad članka 51. mijenja se i glasi: »Istodobno podnošenje žalbe i
prigovora protiv rješenja o ovrsi«.
Članak 32.
Članak 51. mijenja se i glasi:
»Ako ovršenik protiv rješenja o ovrsi u isto vrijeme podnese žalbu i
prigovor, sud neće postupati povodom prigovora dok ne primi rješenje o
žalbi, a tada će to učiniti samo ako je drugostupanjski sud odbio ili
odbacio žalbu.«
Članak 33.
Podnaslov iznad članka 52. mijenja se i glasi: »Ovršenikovo pravo na naknadu
štete«.
Članak 34.
Članak 52. mijenja se i glasi:
»(1) Ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojeg je ovršenik
podnio prigovor provede prije zaključenja glavne rasprave u parnici koju je
ovršenik pokrenuo u skladu sa člankom 48.a stavkom 3. ovoga Zakona, ovršenik
može, i bez ovrhovoditeljeva pristanka, preinačiti tužbu u toj parnici tako
da zatraži da mu ovrhovoditelj vrati sve što je stekao ovrhom i da mu
nadoknadi štetu koju je zbog toga pretrpio.
(2) Ovršenik u svakom slučaju može u posebnoj parnici ostvarivati pravo na
naknadu štete koja mu je nanesena nezakonitom ovrhom.«
Članak 35.
Naslov: »2. Pravni lijekovi protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave« iznad članka 53. briše se.
Članak 36.
U članku 53. stavku 1. druga rečenica briše se.
Stavci 2. i 3. brišu se.
Članak 37.
U članku 54. stavku 3. riječi: »daljnji postupak nastavit će se kao postupak
po žalbi protiv rješenja o ovrsi donesenom na temelju ovršne isprave.«
zamjenjuju se riječima: »sud će, ovisno o sadržaju prigovora, postupiti kao
da su protiv rješenja o ovrsi koje je doneseno na temelju ovršne isprave
podneseni žalba, odnosno prigovor.«
Članak 38.
U članku 55. stavku 2., u drugoj rečenici, zarez iza riječi: »tražbine«
zamjenjuje se točkom, a riječi: »ako ovim Zakonom nije drukčije određeno«
brišu se.
Članak 39.
Podnaslov iznad članka 56. mijenja se i glasi: »Pokretanje parnice«.
Članak 40.
U članku 56. stavku 1. ispred riječi: »usprotivi« dodaju se riječi: »jedna
stranka«, riječ: »uputiti« zamjenjuje se riječima: »obavijestiti o tome i
priopćiti mu«, a riječ: »pokrene« zamjenjuje se riječima: »može pokrenuti«.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka stranke imaju pravo na
žalbu.«
Članak 41.
Iza članka 56. dodaje se članak 56.a koji glasi:
»Članak 56.a
Ako treća osoba u slučaju iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona pokrene
parnicu nakon isteka roka od 15 dana, sud će odbaciti njenu tužbu.«
Članak 42.
U članku 57. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Pokretanje parnice u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka ne
sprječava provođenje ovrhe niti namirenje ovrhovoditeljeve tražbine.«
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., dodaje se rečenica koja
glasi: »O tome sud neće donositi nikakvo rješenje.«
U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 6., riječi: »i 4.« zamjenjuju
se riječima: »i 5.«.
Članak 43.
U članku 58. stavku 4. riječ: »zbog« zamjenjuje se riječju: »iz«.
Članak 44.
U članku 59. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Protiv rješenja o prijedlogu za protuovrhu dopuštena je žalba.«
Članak 45.
U članku 61. stavak 1. briše se.
U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 1., riječi: »ako ovršenik učini
vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško
nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se
spriječilo nasilje« brišu se.
U točki 2. iza riječi: »ovrha« briše se zarez i dodaju se riječi: »ili
prijedlog za ponavljanje toga postupka,«.
Točka 5. mijenja se i glasi:
»5. ako je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, prigovor iz članka
48. ili tužbu iz članka 48.a ovoga Zakona,«.
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., riječi: »osim ako se ne
radi o razlozima iz stavka 1. ovoga članka odnosno« brišu se.
Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:
»(3) Ako to ovrhovoditelj zatraži, sud će odgodu ovrhe uvjetovati davanjem
primjerene jamčevine.«
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Kad se ovrha vodi radi ispunjenja novčane tražbine, vrijednost
jamčevine ne može iznositi više od iznosa te tražbine, uzimajući u obzir i
dospjele kamate i naknadu troškova postupka. Kad se ovrha vodi radi
ispunjenja tražbine kojoj se ne može odrediti vrijednost, sud će svotu
jamčevine odrediti primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku o
odlučivanju po slobodnoj ocjeni kad se visina novčane svote koja pripada
stranci ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim
teškoćama.«
U stavku 5., u prvoj rečenici, riječ: »osiguranje« zamjenjuje se riječju:
»jamčevinu«, a druga rečenica briše se.
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
»(6) Na zahtjev ovrhovoditelja sud će odrediti kako će se dugo čekati
donošenje odluke o pravnom lijeku, odnosno tužbi u slučajevima iz stavka 1.
ovoga članka. Ako taj rok bezuspješno protekne, ovrha će se odmah nastaviti,
a ovršeniku će se vratiti jamčevinu koju je dao.«
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.
Dosadašnji stavak 8., koji postaje stavak 9., mijenja se i glasi:
»(9) Rješenje o prijedlogu za odgodu ovrhe sud je dužan donijeti u roku od
tri radna dana od dana kad se ovrhovoditelj očitovao o tom prijedlogu,
odnosno od dana kad mu je istekao rok za očitovanje.«
Članak 46.
Članak 62. mijenja se i glasi:
»Na ovrhovoditeljev prijedlog sud će odgoditi ovrhu u svako doba, i to za
vrijeme koje je ovrhovoditelj predložio«.
Članak 47.
Članak 63. mijenja se i glasi:
»(1) Na prijedlog treće osobe, koja je tražila da se ovrha na određenom
predmetu proglasi nedopuštenom (članak 55. stavak 1.), sud će odgoditi ovrhu
ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava.
(2) Prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe dostavit će se i ovršeniku. I on
ima pravo očitovati se o tom prijedlogu i, ako mu se protivi, tražiti da sud
odredi trajanje odgode u skladu s odredbama članka 61. stavka 6. ovoga
Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjivat
će se odredbe članka 61. ovoga Zakona.«
Članak 48.
Podnaslov: »Vrijeme za koje se ovrha odgađa« iznad članka 65. i članak 65.
brišu se.
Članak 49.
U članku 66. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Na ovrhovoditeljev prijedlog sud će nastaviti ovrhu i prije proteka
roka na koji je odgođena ako prestanu razlozi za odgodu ili ako
ovrhovoditelj da jamčevinu«.
Članak 50.
Podnaslov: »Promjena predmeta ovrhe« iznad članka 78. i članak 78. brišu se.
Članak 51.
U članku 91. stavku 2. riječi: »je nekretnina prodana« zamjenjuju se
riječima: »se nekretnina namjerava prodati«, a iza riječi: »sud će« dodaju
se riječi: »prije prodaje«.
Članak 52.
U članku 97. stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Ako nekretnina ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će obustaviti
postupak.«
Stavak 8. briše se.
Članak 53.
U članku 98. stavku 4. riječi: »objavljuje se na sudskoj oglasnoj ploči«
zamjenjuju se riječima: »dostavlja strankama i svim osobama koje su
sudjelovale na dražbi kao ponuditelji.«
Stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.
Članak 54.
Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi:
»Članak 99.a
(1) Stranke imaju pravo na žalbu protiv rješenja o dosudi.
(2) Protiv rješenja o dosudi nekretnina koje su prodane na dražbi, pravo na
žalbu imaju i osobe koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji.«
Članak 55.
Iza članka 100. dodaje se članak 100.a koji glasi:
»Članak 100.a
(1) Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz
kupovnine, nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova
ovršna tražbina ili manje.
(2) Ako kupovnina iznosi više od njegove ovršne tražbine, ovrhovoditelj je
dužan položiti razliku.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i kad se
ovrhovoditeljeva tražbina po zakonu namiruje prije tražbina svih ostalih
vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz iste kupovnine.«
Članak 56.
U članku 118. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
»(4) U slučaju iz članka 100.a ovoga Zakona sud će rješenjem o namirenju
utvrditi da je ovrhovoditeljeva ovršna tražbina u cijelosti ili djelomično
namirena prebijanjem s ovršenikovom tražbinom na isplatu kupovnine. Ako je
kupovnina veća od svote ovršne tražbine, sud će uz to odrediti da je
ovrhovoditelj dužan položiti razliku.
(5) Protiv rješenja o namirenju pravo na žalbu imaju stranke i sve osobe
koje su polagale pravo na namirenje iz kupovnine.«
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 6., riječi: »ovrhu rješenja«
zamjenjuju se riječju: »isplatu«, a riječi: »ako bi rješenje kojim se
prihvaća žalba moglo utjecati na namirenje.« brišu se.
Članak 57.
U članku 121. stavci 1. i 2. brišu se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 2., riječi: »stavka 3.«
zamjenjuju se riječima: »stavka 1.«.
U stavku 5., koji postaje stavak 3., riječi: »stavka 4.« zamjenjuju se
riječima: »stavka 2.«, a riječi: »stavka 3.« riječima: »stavka 1.«.
Članak 58.
Podnaslov: »Prava ovršenika koji se iseljava« iznad članka 122. i članak
122. brišu se.
Članak 59.
U članku 128. stavku 1. točki 8. brišu se riječi: »dana na temelju propisa
ili koja je sam nabavio, a« i riječ: »su« iza riječi: »nužna«.
Članak 60.
U članku 130. stavku 2. iza riječi: »ovrhovoditelj« stavlja se točka, a
riječi: »ako je to tražio.« brišu se.
Članak 61.
U članku 132. stavak 3. briše se.
Članak 62.
U članku 143. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»(3) Stranke i kupac imaju pravo na žalbu protiv rješenja iz stavka 2. ovoga
članka.«
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., riječi: »nakon
pravomoćnosti i ovršnosti« zamjenjuju se riječima: »na temelju«.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 63.
Iza članka 143. dodaju se članci 143.a – 143.f koji glase:
»Članak 143.a
(1) Pokretnine koje su zaplijenjene u ovršnom postupku može prodavati
Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija), a mogu ih prodavati i
javne komisione prodavaonice (u daljnjem tekstu: prodavaonice).
(2) Prodavaonice će, u pravilu, poslovati u gradovima u kojima su sjedišta
županijskih sudova.
(3) Komisiona prodaja u prodavaonicama, u skladu s odredbama ovoga Zakona,
uvodit će se tako da će je ministar nadležan za poslove pravosuđa, na
temelju javnog natječaja, dozvolama povjeravati fizičkim ili pravnim osobama
koje takvu prodaju, s obzirom na svoju registriranu djelatnost, smiju
obavljati (u daljnjem tekstu: voditelji prodavaonica).
(4) Dozvole iz stavka 3. ovoga članka nisu upravni akti.
(5) Komisiona prodaja u prodavaonicama može se obavljati ako one
udovoljavaju tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim propisanim uvjetima
za obavljanje te djelatnosti.
Članak 143.b
(1) Pokretnine se otpremaju u Agenciju ili prodavaonicu (u daljnjem tekstu:
komisionari) na ovrhovoditeljev prijedlog.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može staviti do isteka
roka iz članka 142. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 143.c
(1) Ovrhovoditelj je dužan predujmiti troškove otpreme pokretnina
komisionaru. Ako on to ne učini u roku koji mu je sud odredio, smatrat će se
da je odustao od prijedloga da se pokretnine prodaju u komisionu, ali time
ne gubi pravo da ponovno predloži takvu prodaju.
(2) Sud može ovlastiti ovrhovoditelja da sam, u pratnji sudskog ovršitelja,
otpremi pokretninu komisionaru.
Članak 143.d
Komisionari ne mogu prodavati žive životinje niti stvari koje su podložne
brzom kvarenju.
Članak 143.e
(1) Komisionar ima pravo na proviziju koja se određuje u postotku od cijene
za koju je pokretnina prodana.
(2) Komisionar smije proviziju iz stavka 1. ovoga članka naplatiti tek kad
se pokretnina proda.
Članak 143.f
(1) Ako se pokretnina u roku od dva mjeseca otkako je dopremljena
komisionaru ne proda ni za dvije trećine procijenjene vrijednosti, sud će
joj sniziti cijenu na trećinu te vrijednosti.
(2) Ako se pokretnina ne proda ni u roku od daljnjih mjesec dana, sud će
obustaviti ovrhu, a ovršenika će obavijestiti da može preuzeti pokretninu u
roku od 15 dana. Ako ovršenik ne preuzme pokretninu u tom roku, sud će
odrediti da mu je komisionar vrati, a ovršeniku će rješenjem naložiti da
naknadi troškove otpreme.
(3) Ovršenik se može žaliti protiv rješenja o naknadi troškova iz stavka 2.
ovoga članka.«
Članak 64.
U članku 177. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ako poslodavac ne postupi po rješenju o ovrsi, ovrhovoditelj može
protiv njega pokrenuti ovrhu radi naplaćivanja svih obroka koje je propustio
obustaviti i isplatiti.«
Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Članak 65.
U članku 180. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:
»(4) Ako sud donese rješenje o odgodi ovrhe, bez odgađanja će to rješenje
dostaviti banci.
(5) Dostavljanjem rješenja o ovrsi banci, ovrhovoditelj, do iznosa ovršne
tražbine, stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini da mu banka
isplaćuje sredstva s njegovog računa. Dok postoji to ovrhovoditeljevo
založno pravo, banka s ovršenikovog računa ne smije ništa plaćati na temelju
naloga koje je primila kasnije, a ni na temelju onih koje je primila prije
rješenja o ovrsi, ako vjerovnici na temelju tih naloga nisu stekli založno
pravo na ovršenikovoj tražbini prema banci.«
Članak 66.
U članku 183. stavku 1. riječi: »njegovi određeni računi ili« brišu se.
Članak 67.
U članku 183.a stavku 1. riječi: »određeni ili« brišu se.
Članak 68.
Članak 205. mijenja se i glasi:
»(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu i za provedbu ovrhe na novčanim
sredstvima koja se vode na računu ovršenika kod banke koja za njega obavlja
poslove platnog prometa (u daljnjem tekstu: banka) mjesno je nadležan sud na
čijem se području nalazi ovršenikovo sjedište.
(2) Kad su ovršenici Republika Hrvatska ili ustanove s javnim ovlastima,
javni fondovi ili agencije koji djeluju na cijelom državnom području, za
ovrhu iz stavka 1. ovoga članka nadležan je sud na čijem području
ovrhovoditelj ima prebivalište odnosno sjedište. Ako ovrhovoditelj nema
prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, za ovrhu je nadležan
sud u Zagrebu.«
Članak 69.
U članku 206. stavku 1. iza riječi: »ovrsi« stavlja se točka, a riječi: »ako
zakonom nije drukčije određeno« brišu se.
U stavku 1. – 7. riječi: »pravna osoba koja obavlja poslove platnog prometa«
zamjenjuju se riječju: »banka« u odgovarajućem padežu.
Članak 70.
U članku 207. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu, uz ostalo, naznačiti
banku kod koje se vode ovršenikova novčana sredstva i broj samo jednog
njegovog računa. Ovrhovoditelj može zatražiti da se ovrha provede na svim
ovršenikovim kunskim i deviznim računima kod one banke koju je naveo u
prijedlogu i svih ostalih banaka kod kojih ovršenik ima račune. Te, ostale,
banke i račune ovrhovoditelj ne mora navesti u prijedlogu za ovrhu.«
U stavku 2. riječi: »pravnu osobu« zamjenjuju se riječju: »banku«.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»(3) Ovrhovoditelju koji nije korisnik Internet Explorer pretraživača, banka
koja vodi Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata dužna je na njegov
zahtjev bez odgađanja dostaviti podatke o svim ovršenikovim računima za
obavljanje platnog prometa.«
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Članak 71.
U članku 208. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Rješenjem o ovrsi na novčanim sredstvima, koja se vode na ovršenikovim
računima kod banaka, nalaže se banci koju je ovrhovoditelj naveo u
prijedlogu za ovrhu, da novčani iznos za koji je ovrha određena, prenese
ovrhovoditelju, po potrebi, sa svih ovršenikovih kunskih i deviznih računa
koji se vode u toj banci. Ako na tim računima ne bude dovoljno sredstava za
namirenje ovrhovoditeljeve tražbine, banka će izvršiti rješenje o ovrsi na
sredstvima na svim kunskim i deviznim računima koje ovršenik ima kod drugih
banaka, u skladu s propisima o platnom prometu u zemlji.«
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
»(2) Dostavljanjem rješenja o ovrsi banci iz stavka 1. ovoga članka
ovrhovoditelj, do iznosa ovršne tražbine, stječe založno pravo na
ovršenikovoj tražbini da mu banka isplaćuje sredstva s njegovih kunskih i
deviznih računa kod te banke. Ako na tim računima nema onoliko sredstava
koliko iznosi ovršna tražbina, banka iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja
će o rješenju o ovrsi obavijestiti ostale banke kod kojih se također vode
ovršenikovi računi, pa će, u trenutku dostavljanja te obavijesti,
ovrhovoditelj steći založno pravo i na ovršenikovim tražbinama u pogledu tih
računa.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju
odredbe članka 180. stavka 5. ovoga Zakona.«
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 4. i 5.
Članak 72.
U članku 209. stavku 1. riječi: »pravnoj osobi«, zamjenjuju se riječju:
»banci«, a riječ: »osoba« zamjenjuje se riječju: »banka«.
U stavku 3. riječi: »Pravna osoba koja vodi poslove platnog prometa«
zamjenjuju se riječju: »banka«.
Članak 73.
U članku 210. stavku 1. riječi: »Pravna osoba« zamjenjuju se riječju:
»Banka«.
Članak 74.
U članku 211. stavku 1. riječi: »pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog
prometa«, zamjenjuju se riječju: »banci«, a riječ: »osoba« zamjenjuje se
riječju: »banka«.
U stavku 2. riječi: »pravna osoba« zamjenjuju se riječju: »banka«.
Članak 75.
Članak 212. mijenja se i glasi:
»(1) Ako na temelju ovršne isprave dva ili više ovršenika solidarno
odgovaraju, sud će, na ovrhovoditeljev prijedlog, protiv njih donijeti jedno
rješenje o ovrsi.
(2) Ako svi solidarni ovršenici imaju račune kod iste banke, naplata će se
obaviti sa svih tih računa u isto vrijeme tako da se sa svakoga naplati
jednaka svota, s tim da zbroj tih svota ne smije prijeći iznos
ovrhovoditeljeve ovršne tražbine. Ako na računima solidarnih ovršenika nema
dovoljno novca da se naplata provede odjednom, naplaćivat će se bilo s kojeg
od tih računa onako kako bude potrebno da se ovrhovoditeljeva tražbina što
prije namiri.
(3) Ako se računi solidarnih ovršenika vode kod različitih banaka, sud će
rješenje o ovrsi dostaviti onoj kod koje se vodi račun ovršenika koji je u
prijedlogu označen na prvom mjestu. Ta će banka postupiti u skladu s
odredbama stavka 2. ovoga članka u pogledu ovršenika čije račune vodi.
(4) Ako se ovršna tražbina ne bude mogla u cijelosti naplatiti primjenom
odredaba stavka 3. ovoga članka, banka kojoj je bilo dostavljeno rješenje o
ovrsi, obavijestit će o njemu ostale banke kod kojih jedan ili više
ovršenika imaju račune, a te će banke, do preostaloga nenaplaćenog iznosa
ovršne tražbine, zaplijeniti njihove račune i doznačiti potrebnu svotu prvoj
banci da bi je ona isplatila ovrhovoditelju.
Članak 76.
U članku 218. stavak 2. briše se.
Članak 77.
U članku 221. dodaje se stavak 7. koji glasi:
»(7) Stranke imaju pravo na žalbu protiv rješenja iz stavka 1. ovoga
članka.«
Članak 78.
U članku 231. stavak 4. briše se.
Članak 79.
U članku 232. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5., 6. i 7.
Članak 80.
U članku 239. stavku 1. riječi: »te članka 307.b« brišu se.
Članak 81.
Glava dvadesetdruga: »OVRHA UPISIVANJEM PRAVA U JAVNU KNJIGU« s člancima
241. – 245. briše se.
Članak 82.
U naslovu Glave dvadesetosme riječ: »PRAVA« zamjenjuje se riječima:
»NOVČANIH TRAŽBINA«.
Članak 83.
U članku 273. riječi: »i prijenosom prava« brišu se.
Članak 84.
Članak 274. mijenja se i glasi:
»(1) Jedna ili obje stranke mogu tražiti od suda da odredi ročište i da na
tom ročištu u zapisnik unese njihov sporazum o tome da se radi osiguranja
novčane tražbine predlagatelja osiguranja prenese na predlagatelja
osiguranja vlasništvo na nekoj stvari protivnika osiguranja. U sporazum
treba unijeti odredbu o tome kad će osigurana tražbina dospjeti, odnosno
kako će se njeno dospijeće odrediti. Protivnik osiguranja može biti i osoba
prema kojoj predlagatelj osiguranja nema tražbinu koja se osigurava.
(2) Sklapanjem sporazuma iz stavka 1. ovoga članka predlagatelj osiguranja
postaje prethodni, a protivnik osiguranja potonji vlasnik stvari u smislu
odredaba članka 34. stavka 4. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00. i
114/01.). Da bi predlagatelj stekao prethodno vlasništvo pokretnine, u
sporazumu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti i da se na njega prenosi
posredan posjed te pokretnine.
(3) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka ima učinak sudske nagodbe.
(4) Prethodno, odnosno potonje pravo vlasništva nekretnine na temelju
sporazuma iz stavka 1. ovoga članka stječe se upisom tih prava u zemljišnu
knjigu u skladu s odredbama Zakona o zemljišnim knjigama.
(5) Predlagatelj osiguranja postaje prethodnim vlasnikom nekretnine koja
nije upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno pokretnina potpisivanjem zapisnika
iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Zabranjeno je ugovoriti da predlagatelj osiguranja stječe pravo da od
protivnika osiguranja, nakon dospijeća svoje tražbine, traži predaju u
neposredan posjed stvari koja je predmet sporazuma iz stavka 1. ovoga
članka. Takav je uglavak ništav.
(7) O prijenosu prava vlasništva na nekretninama koje nisu upisane u
zemljišnu knjigu i na pokretninama objavit će se oglas u »Narodnim
novinama«, u kojemu će se naznačiti sud koji objavljuje oglas, broj
predmeta, stranke, nekretnine ili pokretnine na kojima je preneseno
vlasništvo, te obavijest da je prijenos obavljen radi osiguranja. Nekretnine
i pokretnine označit će se tako da se bez poteškoća može utvrditi njihova
istovjetnost.
(8) Prilikom prijenosa vlasništva u svrhu osiguranja niti prilikom vraćanja
vlasništva nakon namirenja predlagateljeve tražbine ne primjenjuju se
propisi o porezu na promet nekretnina i pokretnina.«
Članak 85.
Članak 275. briše se.
Članak 86.
U članku 276. stavku 1. iza riječi: »predlagatelju osiguranja« dodaju se
riječi: »ili ako osigurana tražbina prestane na bilo koji drugi način,«, iza
riječi: »stvari« stavlja se točka, a riječi: »ili prenijeti natrag stečeno
pravo.« brišu se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) U slučaju ovrhe ili stečaja protiv predlagatelja osiguranja protivnik
osiguranja ima izlučno pravo na stvarima koje je prenio na predlagatelja
radi osiguranja njegove tražbine.«
Članak 87.
U članku 277. stavku 1. riječi: »ili da se preneseno pravo unovči« brišu se.
U stavku 2., prvoj rečenici, brišu se riječi: »odnosno pravo unovčiti«,
»odnosno unovčenje prava«, »odnosno unovčenje«, »ili unovčenja«, zarez iza
riječi: »prodajom« i riječi: »odnosno unovčenjem«. U drugoj rečenici brišu
se riječi: »ili unovčiti pravo«.
U stavku 3., prvoj rečenici, brišu se riječi: »ili unovči pravo«. U drugoj
rečenici iza riječi: »stvari« stavlja se točka, a riječi: »ili unovči pravo«
brišu se.
U stavku 4. riječ: »uspije« zamjenjuje se riječju: »proda«, riječi: »prodati
odnosno pravo unovčiti« brišu se, a riječi: »smatrat će se da se protivnik
osiguranja odrekao prava tražiti prodaju stvari, odnosno unovčenje prava.«
zamjenjuju se riječima: »predlagatelj stječe pravo da je proda sam, putem
javne dražbe, uključujući i sudsku ili javnobilježničku. Ako se radi o
pokretnoj stvari koja ima burzovnu ili tržišnu cijenu, predlagatelj
osiguranja ovlašten je prodati je iz slobodne ruke, putem osobe koja je
javno ovlaštena za prodaju na burzi, odnosno za javne prodaje takvih stvari
i prava.«
Stavci 5. – 8. mijenjaju se i glase:
»(5) Pravo iz stavka 4. ovoga članka predlagatelj osiguranja steći će i ako
protivnik osiguranja ne postupi u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga
članka.
(6) Prilikom prodaje stvari predlagatelj osiguranja dužan je primijeniti
pažnju dobroga gospodara. O prodaji mora položiti račun protivniku
osiguranja.
(7) Ako predlagatelj osiguranja prodajom stvari ne namiri cijelu svoju
tražbinu, na temelju zapisnika iz članka 274. stavka 1. ovoga Zakona može
protiv protivnika osiguranja pokrenuti ovrhu radi namirenja preostalog
dijela svoje tražbine.
(8) Ako predlagatelj osiguranja proda stvar za kupovninu koja je veća od
njegove tražbine, razliku mora bez odgađanja platiti protivniku osiguranja.«
Stavak 9. briše se.
Dosadašnji stavak 10., koji postaje stavak 9., mijenja se i glasi:
»(9) Ako predlagatelj osiguranja namiri svoju tražbinu bez prodaje stvari
protivnika osiguranja, na temelju zakona gubi pravo prethodnog vlasništva na
toj stvari i, ako se radi o nekretnini koja je upisana u zemljišnu knjigu,
dužan je bez odgađanja zatražiti uknjižbu brisanja svog prava prethodnog
vlasništva u toj knjizi.«
Članak 88.
U članku 278. stavku 3. brišu se riječi: »dok predlagatelj osiguranja ne
postane punopravni imatelj dionice, udjela ili poslovnog udjela, odnosno«,
kao i riječi: »ako sporazumom iz članka 274. stavka 1. ovoga Zakona nije
drukčije predviđeno.«, a zarez iza riječi: »dobiti« zamjenjuje se točkom.
Članak 89.
U članku 279. stavku 3. riječi: »ili pravo« brišu se.
Članak 90.
Iza članka 278. dodaje se podnaslov i članak 278.a koji glase:
»Odgovarajuća primjena odredaba ovoga odjeljka na prijenos novčanih tražbina
Članak 278.a
Odredbe ovoga Odjeljka na odgovarajući se način primjenjuju na prijenos
novčanih tražbina.«
Članak 91.
U članku 285. stavku 1. točka 1. briše se.
Dosadašnje točke 2. – 6. postaju točke 1. – 5.
U stavku 2. riječi: »4. i 5.« zamjenjuju se riječima: »3. i 4.«, a riječ:
»osiguranja« riječju: »jamčevine«.
Članak 92.
U članku 287. stavku 1. točki 3. riječi: »pravnoj osobi koja obavlja poslove
platnog prometa« zamjenjuju se riječju: »banci«.
U stavku 4. riječi: »pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa«
zamjenjuju se riječju: »banke«.
Članak 93.
Članak 304. mijenja se i glasi:
»(1) Protiv rješenja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere dopuštena je
žalba u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja. Ta žalba neće se
slati protivnoj stranci na odgovor.
(2) Drugostupanjski sud dužan je donijeti i otpremiti rješenje o žalbi iz
stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od dana kad je primi.
(3) Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.«
Članak 94.
Iza članka 307. dodaje se novi Dio četvrti koji glasi:
»Dio četvrti
SUDJELOVANJE JAVNIH BILJEŽNIKA U OVRSI
Članak 307.a
(1) Javni bilježnici donose rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojnih
isprava. Oni ta rješenja i provode, osim ako se radi o ovrsi na
pokretninama.
(2) Ako se prijedlog za donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave
podnese sudu, sud će ga zaključkom ustupiti nadležnom javnom bilježniku.
(3) Javni bilježnici na temelju sudskih rješenja o ovrsi, odnosno rješenja
iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona provode ovrhu:
1. na nekretninama,
2. pljenidbom tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru,
3. na tražbini da se predaju ili isporuče pokretnine ili da se preda
nekretnina,
4. radi ispražnjenja nekretnina i
5. diobom stvari.
(4) Javni bilježnici u ovršnom postupku obavljaju i ove radnje:
1. procjenu i prodaju dionica (članak 197.) te udjela, odnosno poslovnog
udjela u trgovačkom društvu (članak 198.) i
2. prodaju drugih imovinskih, odnosno materijalnih prava.
Članak 307.b
Postupke iz članka 307.a ovoga Zakona dužni su voditi svi javni bilježnici.
Članak 307.c
(1) O izuzeću javnog bilježnika odlučuje predsjednik nadležnog suda (u
daljnjem tekstu: predsjednik suda).
(2) Predsjednik suda dužan je donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka u
roku od petnaest dana od dana kad primi zahtjev za izuzeće.
(3) Podnošenje zahtjeva za izuzeće ne utječe na tijek ovrhe.
(4) Zbog podnošenja zahtjeva za izuzeće ne može se tražiti odgoda ovrhe.
Članak 307.d
(1) Ako ovršenik prigovori da javni bilježnik nije mjesno nadležan ili ako
to ustvrdi on sam, rješenje o tome donijet će predsjednik suda, i to u roku
od tri dana od dana kad primi ovršenikov prigovor, odnosno bilježnikovo
očitovanje o nenadležnosti.
(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može podnijeti u roku od tri
dana od dana kad sazna kojem je javnom bilježniku raspoređen njegov predmet.
(3) Javni bilježnik može podnijeti očitovanje o nenadležnosti u roku od tri
dana od dana kad primi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave,
odnosno od dana kad mu sud rasporedi predmet iz članka 307.a stavka 3. ovoga
Zakona.
(4) Predsjednik suda odbacit će nepravodoban prigovor, odnosno očitovanje iz
stavka 3. ovoga članka.
(5) Odredbe članka 307.c stavka 3. i 4. ovoga Zakona na odgovarajući način
primjenjivat će se kad se podnese prigovor, odnosno očitovanje o
nenadležnosti.
Članak 307.e
(1) Prigovor protiv rješenja iz članka 307.a stavka 1. ovoga Zakona podnosi
se javnom bilježniku.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, javni bilježnik je dužan cijeli
spis s prigovorom bez odgađanja dostaviti nadležnom sudu, osim ako je
prigovor prekasno podnesen.
(3) Prigovor koji je nepravodobno podnesen, javni bilježnik će rješenjem
odbaciti.
(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ovršenik ima pravo na žalbu.
Članak 307.f
Kad rješenje iz članka 307.a stavka 1. ovoga Zakona, na temelju kojega se
mora provesti ovrha na pokretninama, postane pravomoćno, javni bilježnik će
ga, zajedno s cijelim spisom, bez odgađanja dostaviti nadležnom sudu.
Članak 307.g
(1) U predmetima iz članka 307.a stavka 3. i 4 ovoga Zakona sud će rješenje
o ovrsi dostaviti javnom bilježniku čim ustanovi da su obje stranke primile
to rješenje.
(2) Ako se u predmetu iz stavka 1. ovoga članka odredi odgoda ovrhe, sud će
pravomoćno rješenje o odgodi odmah dostaviti javnom bilježniku.
Članak 307.h
Ako ovršenik podnese prigovor iz članka 48. ovoga Zakona nakon pravomoćnosti
rješenja o ovrsi, a predmet je već ustupljen javnom bilježniku, on će
postupiti u skladu s odredbama članka 49. ovoga Zakona.
Članak 307.i
Ako treća osoba podnese prigovor protiv ovrhe pošto je spis već ustupljen
javnom bilježniku, on će postupiti u skladu s odredbama članka 55. stavka 3.
i članka 56. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
Članak 307.j
Javni bilježnik odlučit će o prijedlogu za odgodu ovrhe ako se taj prijedlog
podnese u postupku koji on vodi.
Članak 307.k
(1) Javni bilježnik obavit će sve propisane radnje za naplatu sudske
pristojbe ako pristojbena obveza nastane u postupku koji on vodi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za oslobođenje od plaćanja
pristojbi podnosi se javnom bilježniku, ali taj zahtjev on mora bez
odgađanja dostaviti nadležnom sudu koji će donijeti odluku o zahtjevu.
Članak 307.l
Kad u postupku iz članka 307.a nastanu razlozi za primjenu odredaba članka
16. stavka 6., 8. ili 13. ovoga Zakona, javni bilježnik će o tome bez
odlaganja obavijestiti nadležni sud da bi taj sud postupio u skladu s
navedenim odredbama. Ako ocijeni da je to potrebno ili na zahtjev suda,
javni bilježnik će toj obavijesti priložiti prijepis cijeloga svog spisa.
Članak 307.m
Ako odredbama članka 307.a – 307.l nije drugačije određeno, javnom
bilježniku u ovršnom postupku pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po
odredbama ovoga Zakona ima sudac prvostupanjskog suda.
Članak 307.n
(1) Ovlasti i dužnosti koje po odredbama ovoga Zakona pripadaju sudskim
ovršiteljima, u postupcima iz članka 307.a imaju službenici koji su
zaposleni kod javnog bilježnika.
(2) Službenici iz stavka 1. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete koji su
zakonom propisani za obavljanje poslova sudskog ovršitelja.
Članak 307.o
Ako odredbama članka 307.b – 307.n nije drugačije propisano, u postupcima iz
članka 307.a primjenjivat će se sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na
te postupke.
Članak 307.p
U vezi s vođenjem postupaka iz članka 307.a ovoga Zakona, predsjednici
nadležnih sudova imaju prema javnim bilježnicima i njihovim službenicima i
namještenicima jednake nadzorne ovlasti kakve im po odredbama Zakona o
sudovima, kao čelnicima sudske uprave, pripadaju u odnosu na suce i sudske
službenike i namještenike. U pogledu poslova pravosudne uprave, to vrijedi
za ministra koji je nadležan za poslove pravosuđa.
Članak 307.r
(1) Radi određivanja mjesne nadležnosti javnih bilježnika za vođenje
postupaka iz članka 307.a ovoga Zakona, osnovat će se javnobilježnički
kotari.
(2) Prilikom razgraničenja javnobilježničkih kotara uzet će se u obzir
osobito broj stanovnika i registriranih pravnih osoba na području koje bi
svaki kotar trebao obuhvatiti, i dotadašnji priljev ovršnih predmeta iz
članka 307.a ovoga Zakona u sudovima na području kojih se kotari osnivaju, a
pazit će se i na to da se niti jedan javni bilježnik tim postupcima ne
optereti tako da ne bi mogao dobro i pravodobno obavljati svoje poslove.
(3) Javnobilježnički kotar ne može se osnovati tako da zahvaća dijelove
područja dvaju ili više općinskih sudova.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na obavljanje ostalih
poslova od kojih se sastoji javnobilježnička služba niti, u pogledu tih
poslova, isključuju primjenu bilo koje odredbe Zakona o javnom bilježništvu.
Članak 307.s
(1) Za obavljanje poslova iz članka 307.a ovoga Zakona javni bilježnici
imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o
nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika za rad u ovršnom postupku,
koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(2) Nagrada i naknada troškova koju ovrhovoditelj plati javnom bilježniku
dio je troškova ovrhe.«
Članak 95.
Postupci iz članka 94. ovoga Zakona koji budu u tijeku na dan početka
primjene odredaba toga članka, neće se prenositi javnim bilježnicima.
Članak 96.
U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar
nadležan za poslove pravosuđa donijet će:
1) Pravilnik o komisionoj prodaji u ovršnom postupku,
2) Odluku o usklađivanju Sudskog poslovnika s odredbama članka 94. ovoga
Zakona,
3) Odluku o usklađivanju Javnobilježničkog poslovnika s odredbama članka 94.
ovoga Zakona,
4) Pravilnik o javnobilježničkim kotarima i
5) Tarifu o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika za rad u ovršnom
postupku.
(2) Pravilnici i odluke iz stavka 1. točke 2) - 6) ovoga članka stupit će na
snagu na dan početka primjene članka 94. ovoga Zakona.
Članak 97.
(1) Pravilnikom o komisionoj prodaji u ovršnom postupku propisat će se
osobito:
1) pojedinosti o postupku prodaje koju će obavljati Agencija,
2) posebni uvjeti koje moraju ispunjavati obrtnici, trgovci-pojedinci,
odnosno osnivači i članovi uprava trgovačkih društava kojima je povjereno
obavljanje poslova tih prodavaonica, kao i ta društva, što uključuje i
uvjete iz članka 143.a stavka 5. ovoga Zakona,
3) mjerila po kojima će se na natječaju odabirati poduzetnici kojima će se
povjeravati obavljanje poslova prodavaonica,
4) pojedinosti o financijskom i računovodstvenom poslovanju komisionara u
vezi s držanjem i prodajom pokretnina, ako ministar nadležan za poslove
pravosuđa ocijeni da je to potrebno,
5) pojedinosti o postupanju komisionara u provedbi odredaba ovoga Zakona i
6) sadržaj dozvole iz članka 143.a stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Prije donošenja pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan
za poslove pravosuđa zatražit će u pogledu odredaba iz točke 2) toga stavka
mišljenje ministra koji je nadležan za trgovinu.
Članak 98.
Poslovanje komisionara počet će se uvoditi pošto stupi na snagu pravilnik iz
članka 97. ovoga Zakona.
Članak 99.
U člancima 63., 64., 66., 78., 94., 100., 111., 140., 233., 282., 300. i
301. riječ: »osiguranje« u različitim padežima zamjenjuje se riječju:
»jamčevina« u odgovarajućim padežima.
Članak 100.
Dosadašnji Dio četvrti postaje Dio peti, a dosadašnji članci 307.a i 307.b
postaju članci 307.t i 307.u.
Članak 101.
Članak 34. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (»Narodne novine«,
br. 29/99.) briše se.
Članak 102.
(1) Na daljnji postupak u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona nije donesena prvostupanjska odluka, primjenjivat će se njegove
odredbe.
(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se i u ostalim postupcima koji su
pokrenuti prije dana njegova stupanja na snagu ako se u tim postupcima nakon
toga dana ukine prvostupanjska odluka i predmet vrati prvostupanjskom sudu
na ponovni postupak.
(3) Odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se i na postupke sudskog i
javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari koji su
pokrenuti prije dana njegova stupanja na snagu.
Članak 103.
Nakon stupanja na snagu ovoga Zakona nadležni će zemljišnoknjižni sud, na
zahtjev bilo koje od stranaka koje su potpisale sporazum u skladu s
odredbama članka 274. ili 279. Ovršnoga zakona, brisati upis o prijenosu
prava vlasništava nekretnine koji je nakon 1. siječnja 1997. u zemljišnoj
knjizi proveden na temelju odredaba članka 274. stavka 5. toga Zakona i
zamijeniti ga upisom koji će biti u skladu s odredbama članka 34. stavka 5.
Zakona o zemljišnim knjigama.
Članak 104.
Vlada Republike Hrvatske dužna je u roku od jedne godine od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog zakona kojim će se
propisati da procesne radnje u postupku ovrhe na pokretninama, nakon
donošenja rješenja o ovrsi, obavljaju ovlašteni privatni poduzetnici.
Članak 105.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda
pročišćeni tekst Ovršnog zakona.
Članak 106.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«,
osim članka 94. ovoga Zakona koji će se primjenjivati od 1. listopada 2004.
Klasa: 711-01/03-01/01
Zagreb, 15. listopada 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.
|