POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Primjeri ugovora

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 25. 11. 2017.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



> Ovršni zakon - čl. 1. - 99.     > Ovršni zakon - čl. 100. - 199.     > Ovršni zakon - čl. 200. - 311.
 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
OVRŠNOG ZAKONA


(NN 173/03)



Članak 1.

U Ovršnom zakonu u članku 1. stavku 1. (»Narodne novine«, br. 57/96. i 29/99.) riječi: »sudovi provode« zamjenjuju se riječima: »se provodi«.

Članak 2.

U članku 5. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. i 5., koji postaju stavci 3. i 4., mijenjaju se i glase:

»(3) Ako se rješenje o ovrsi na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju, sud će rješenjem odrediti da se ovrha nastavlja u skladu s ovrhovoditeljevim prijedlogom.

(4) Prijedlog u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka ovrhovoditelj mora podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kad je saznao da se rješenje o ovrsi ne može provesti, jer će sud inače obustaviti ovrhu.«

Stavak 6. i 7. brišu se.

Članak 3.

U članku 7. stavku 1. riječ: »pismena« zamjenjuje se riječima: »pisanih sastava«.

Članak 4.

U članku 8. stavku 1. riječ: »određeni« u prvoj rečenici briše se. Riječ: »pismena« u trećoj rečenici zamjenjuje se riječima: »pisanog sastava koji je trebalo dostaviti«, a u četvrtoj rečenici riječima: »pisanog sastava«.

U stavku 3., u prvoj, trećoj i četvrtoj rečenici, riječ: »pismena« zamjenjuje se riječima: »pisani sastavi«. U petoj rečenici riječ: »pismena«, briše se, a riječi: »sva pismena položena« zamjenjuju se riječima: »svi pisani sastavi položeni«.

U stavku 4., u prvoj rečenici, riječ: »pismeno« zamjenjuje se riječima: »pisani sastav«, a u drugoj rečenici riječi: »Ako pismeno ne bude podignuto« zamjenjuju se riječima: »Ako se pisani sastav ne podigne«.

U stavku 5. i 6. riječ: »pismeno« zamjenjuje se riječima: »pisani sastav«.

Članak 5.

U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac.«

Stavak 5. briše se.

Članak 6.

U članku 11. stavku 1. briše se zarez iza riječi: »žalba«, a riječi: »ako ovim Zakonom nije drukčije određeno« zamjenjuju se riječima: »samo kad je to ovim Zakonom dopušteno«.

U stavku 4. zarez iza riječi: »rješenja« zamjenjuje se točkom, a riječi: »ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.« brišu se.

Stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.

U dosadašnjem stavku 7., koji postaje stavak 6., u prvoj rečenici, iza riječi: »sud će«, brišu se zarez i riječi: »ako ne postupi prema članku 47. stavku 1. ovoga Zakona,«. Druga rečenica briše se.

Članak 7.

Podnaslov iznad članka 15. mijenja se i glasi: »Jamčevina«.

Članak 8.

U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Kad ovaj Zakon propisuje davanje jamčevine, ona se daje polaganjem u sudski polog novca, dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti, vrijednosnih papira koji imaju burzovnu vrijednost ili štedne knjižice koja je izdana na donosioca, predavanjem stvari protivnoj stranci u zalog, izdavanjem bankarske garancije ili neopozivoga dokumentarnog akreditiva, uknjižbom hipoteke na nekretnini, prijenosom prava vlasništva u smislu članka 274., odnosno 279. ovoga Zakona ili na drugi prikladan način«.

U stavku 3. riječi: »Na danom osiguranju« zamjenjuju se riječima: »Na stvarima koje su predane u sudski polog«.

Članak 9.

U članku 16. stavku 3. zarez iza riječi: »suda« zamjenjuje se točkom, a riječi: »ako ovim Zakonom nije drukčije određeno« brišu se.

Članak 10.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ako se nakon donošenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave izmijeni stopa zatezne kamate, sud će, na prijedlog bilo koje stranke, rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donošenje takvog rješenja može se podnijeti do dovršetka ovršnog postupka«.

Stavak 2. briše se.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., riječi: »zaključenja« zamjenjuje se riječju: »sklapanja«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3..

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka dopuštena je žalba.«

Članak 11.

U članku 28. stavku 3. riječi: »uz tu ispravu podnese i pisanu izjavu o tome da je tražbina dospjela, te da je označio dan njezine dospjelosti« zamjenjuju se riječima: »u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine«.

Članak 12.

U članku 30. stavku 1. riječ: »ovršenje« zamjenjuje se riječju: »ovrhu«.

Stavak 2. i 3. brišu se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 2.

Stavak 5. briše se.

Članak 13.

U članku 31. stavku 2. riječi: »sve dok se ovrhovoditelj u cijelosti ne namiri prisilnim ispunjenjem dužne činidbe« zamjenjuju se riječima: »i nakon podnošenja prijedloga za ovrhu, ali ono prestaje čim se ovrhovoditelj makar djelomično namiri u skladu sa svojim prijedlogom«.

U stavku 3. iza riječi: »ovršenik« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka«.

Članak 14.

U članku 32. stavku 1. riječi: »u cijelosti« zamjenjuju se riječima: »makar djelomično«.

U stavku 2. iza riječi: »ovršenik« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka«.

Članak 15.

U članku 33. stavku 1. zarez iza riječi: »ovršnosti« zamjenjuje se točkom, a riječi: »odnosno« podnosi se vjerodostojna isprava.« brišu se.

Članak 16.

Podnaslov: »Stvarna nadležnost« iznad članka 34. i članak 34. brišu se.

Članak 17.

U članku 38. stavku 3. riječi: »jedinici pravne osobe koja za ovršenika obavlja poslove platnog prometa« zamjenjuju se riječima: »banci, odnosno štedionici kod koje se vode ovršenikovi računi«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se osobama i tijelima iz stavka 3. ovoga članka tek pošto postane pravomoćno«.

Članak 18.

Naslov Glave pete mijenja se i glasi:

»PRAVNI LIJEKOVI STRANAKA.«

Naslov: »1. Pravni lijekovi protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave« u toj glavi briše se.

Članak 19.

U članku 44. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.

Članak 20.

Podnaslov iznad članka 46. mijenja se i glasi: »Ovršenikova žalba«.

Članak 21.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu:

1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava,

2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,

3. ako je ona ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način

stavljena izvan snage,

4. ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha,

5. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena,

6. zbog bitne povrede odredaba postupka,

7. zbog pogrešne primjene materijalnog prava i

8. zbog pogrešno odmjerene naknade troškova ovršnog postupka.

(2) Protiv rješenja iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona ovršenik može izjaviti žalbu samo ako se njime odredi ovrha na stvarima ili pravima koji su izuzeti od ovrhe.

(3) Ovršenik može podnijeti žalbu protiv rješenja o odbacivanju žalbe ili prigovora.«

Članak 22.

Iza članka 46. stavlja se podnaslov: »Ovrhovoditeljeva žalba« i dodaje se članak 46.a koji glasi:

»Članak 46.a

Ovrhovoditelj može izjaviti žalbu protiv:

1. rješenja o ovrsi ako je njime prekoračen njegov zahtjev ili zbog pogrešno odmjerene naknade troškova ovršnog postupka,

2. rješenja kojim je prijedlog za ovrhu odbijen ili odbačen i

3. rješenja o obustavljanju ovrhe.«

Članak 23.

U članku 47. stavak 1. i 2. brišu se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.

Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 2., mijenja se i glasi:

»(2) Drugostupanjski sud dužan je rješenje o žalbi donijeti i otpremiti u roku od trideset dana od dana kad ju je primio, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno«.

Članak 24.

Podnaslov iznad članka 48. mijenja se glasi: »Prigovor protiv rješenja o ovrsi«.

Članak 25.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može u roku od osam dana podnijeti prigovor:

1. ako ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu, odnosno nije osigurao njeno ispunjenje ili ako nije nastupio drugi uvjet da bi mogao tražiti ispunjenje ovršenikove obveze (članak 30.),

2. ako su stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom, koja je sastavljena nakon nastanka ovršne isprave, ugovorile da ovrhovoditelj privremeno ili uopće neće tražiti ovrhu,

3. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave (članak 29.),

4. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave,

5. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave, ili

6. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.«

Članak 26.

Iza članka 48. dodaju se članci 48.a i 48.b koji glase:

»Članak 48.a

(1) Prigovor iz članka 48. ovoga Zakona sud će bez odgađanja dostaviti ovrhovoditelju obavještavajući ga da se o njemu može očitovati u roku od osam dana.

(2) Ako ovrhovoditelj prizna navode u prigovoru, sud će obustaviti ovrhu.

(3) Ako ovrhovoditelj ospori navode u prigovoru ili se ne očituje, sud će to bez odgađanja javiti ovršeniku i obavijestiti ga da u roku od petnaest dana može podnijeti tužbu kojom će, iz razloga koje je naveo u prigovoru, zatražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom.

(4) Ako ovršenik podnese tužbu iz stavka 3. ovoga članka nakon isteka roka od petnaest dana ili iz razloga koje nije bio naveo u prigovoru, sud će je odbaciti.

(5) Ako se pravomoćnom presudom utvrdi da ovrha nije dopuštena, sud će, na ovršenikov prijedlog, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu.

Članak 48.b

(1) Ako ovršenik prigovoru priloži ispravu na temelju koje se na prvi pogled može zaključiti da je prigovor osnovan (pravomoćna presuda, priznanica s ovjerovljenim ovrhovoditeljevim potpisom, poštanska uputnica i sl.), a ovrhovoditelj se u roku od osam dana ne očituje o prigovoru, sud će obustaviti ovrhu.

(2) Ako ovrhovoditelj ospori navode u prigovoru, sud će ga obavijestiti da u roku od 15 dana može podnijeti tužbu sa zahtjevom da se utvrdi da njegova tražbina nije prestala. Ako ovrhovoditelj ne podnese tu tužbu ili je podnese nakon isteka propisanog roka, pa ona bude odbačena, sud će obustaviti ovrhu.

(3) Smatrat će se da je podnošenjem ovrhovoditeljeve tužbe ovrha odgođena, ali i tada ostaje na snazi zabilježba ovrhe, pljenidba stvari ili tražbine, odnosno čuvanje stvari, koji su određeni rješenjem o ovrsi.

(4) Na zahtjev ovrhovoditelja koji je pravodobno podnio tužbu iz stavka 2. ovoga članka, sud će odrediti da ovršenik da jamčevinu.«

Članak 27.

U podnaslovu iznad članka 49. riječ: »Žalba« zamjenjuje se riječju: »Prigovor«.

Članak 28.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»(1) Prigovor iz članka 48. ovoga Zakona ovršenik može podnijeti i nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi ako to iz opravdanih razloga nije mogao učiniti u propisanom roku.

(2) Prigovor iz članka 48. ovoga Zakona ovršenik može podnijeti sve do završetka ovrhe.

(3) U prigovoru ovršenik mora obrazložiti zašto ga nije mogao podnijeti u propisanom roku i priložiti, odnosno predložiti dokaze o tome. Ako bude smatrao da je to potrebno, sud će zakazati ročište radi ispitivanja opravdanosti razloga za podnošenje prigovora nakon propisanog roka. To ročište mora se zakazati najkasnije za petnaesti dan od dana podnošenja prigovora, odnosno, ako sud toga dana ne radi, za prvi sljedeći radni dan.

(4) Ako ovršenik ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka ili ako se ustanovi da je u propisanom roku mogao iznijeti razloge na kojima temelji prigovor, sud će odbaciti prigovor.

(5) Sud će odbaciti prigovor i ako ovršenik neopravdano izostane s ročišta iz stavka 3. ovoga članka na koje je bio uredno pozvan.

(6) Ako ne odbaci prigovor, sud će postupiti u skladu s odredbama članka 48.a i 48.b ovoga Zakona.«

Članak 29.

Podnaslov: »Odgovor na žalbu« iznad članka 50. briše se.

Članak 30.

Članak 50. mijenja se i glasi:

»Podnošenje prigovora iz članka 48.a i 49. i žalbe iz članka 49. stavka 6. ovoga Zakona ne sprječava provedbu ovrhe niti ispunjenje ovrhovoditeljeve tražbine.«

Članak 31.

Podnaslov iznad članka 51. mijenja se i glasi: »Istodobno podnošenje žalbe i prigovora protiv rješenja o ovrsi«.

Članak 32.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»Ako ovršenik protiv rješenja o ovrsi u isto vrijeme podnese žalbu i prigovor, sud neće postupati povodom prigovora dok ne primi rješenje o žalbi, a tada će to učiniti samo ako je drugostupanjski sud odbio ili odbacio žalbu.«

Članak 33.

Podnaslov iznad članka 52. mijenja se i glasi: »Ovršenikovo pravo na naknadu štete«.

Članak 34.

Članak 52. mijenja se i glasi:

»(1) Ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojeg je ovršenik podnio prigovor provede prije zaključenja glavne rasprave u parnici koju je ovršenik pokrenuo u skladu sa člankom 48.a stavkom 3. ovoga Zakona, ovršenik može, i bez ovrhovoditeljeva pristanka, preinačiti tužbu u toj parnici tako da zatraži da mu ovrhovoditelj vrati sve što je stekao ovrhom i da mu nadoknadi štetu koju je zbog toga pretrpio.

(2) Ovršenik u svakom slučaju može u posebnoj parnici ostvarivati pravo na naknadu štete koja mu je nanesena nezakonitom ovrhom.«

Članak 35.

Naslov: »2. Pravni lijekovi protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave« iznad članka 53. briše se.

Članak 36.

U članku 53. stavku 1. druga rečenica briše se.

Stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 37.

U članku 54. stavku 3. riječi: »daljnji postupak nastavit će se kao postupak po žalbi protiv rješenja o ovrsi donesenom na temelju ovršne isprave.« zamjenjuju se riječima: »sud će, ovisno o sadržaju prigovora, postupiti kao da su protiv rješenja o ovrsi koje je doneseno na temelju ovršne isprave podneseni žalba, odnosno prigovor.«

Članak 38.

U članku 55. stavku 2., u drugoj rečenici, zarez iza riječi: »tražbine« zamjenjuje se točkom, a riječi: »ako ovim Zakonom nije drukčije određeno« brišu se.

Članak 39.

Podnaslov iznad članka 56. mijenja se i glasi: »Pokretanje parnice«.

Članak 40.

U članku 56. stavku 1. ispred riječi: »usprotivi« dodaju se riječi: »jedna stranka«, riječ: »uputiti« zamjenjuje se riječima: »obavijestiti o tome i priopćiti mu«, a riječ: »pokrene« zamjenjuje se riječima: »može pokrenuti«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka stranke imaju pravo na žalbu.«

Članak 41.

Iza članka 56. dodaje se članak 56.a koji glasi:

»Članak 56.a

Ako treća osoba u slučaju iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona pokrene parnicu nakon isteka roka od 15 dana, sud će odbaciti njenu tužbu.«

Članak 42.

U članku 57. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Pokretanje parnice u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka ne sprječava provođenje ovrhe niti namirenje ovrhovoditeljeve tražbine.«

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., dodaje se rečenica koja glasi: »O tome sud neće donositi nikakvo rješenje.«

U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 6., riječi: »i 4.« zamjenjuju se riječima: »i 5.«.

Članak 43.

U članku 58. stavku 4. riječ: »zbog« zamjenjuje se riječju: »iz«.

Članak 44.

U članku 59. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Protiv rješenja o prijedlogu za protuovrhu dopuštena je žalba.«

Članak 45.

U članku 61. stavak 1. briše se.

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 1., riječi: »ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje« brišu se.

U točki 2. iza riječi: »ovrha« briše se zarez i dodaju se riječi: »ili prijedlog za ponavljanje toga postupka,«.

Točka 5. mijenja se i glasi:

»5. ako je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, prigovor iz članka 48. ili tužbu iz članka 48.a ovoga Zakona,«.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., riječi: »osim ako se ne radi o razlozima iz stavka 1. ovoga članka odnosno« brišu se.

Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:

»(3) Ako to ovrhovoditelj zatraži, sud će odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine.«

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Kad se ovrha vodi radi ispunjenja novčane tražbine, vrijednost jamčevine ne može iznositi više od iznosa te tražbine, uzimajući u obzir i dospjele kamate i naknadu troškova postupka. Kad se ovrha vodi radi ispunjenja tražbine kojoj se ne može odrediti vrijednost, sud će svotu jamčevine odrediti primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku o odlučivanju po slobodnoj ocjeni kad se visina novčane svote koja pripada stranci ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama.«

U stavku 5., u prvoj rečenici, riječ: »osiguranje« zamjenjuje se riječju: »jamčevinu«, a druga rečenica briše se.

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»(6) Na zahtjev ovrhovoditelja sud će odrediti kako će se dugo čekati donošenje odluke o pravnom lijeku, odnosno tužbi u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka. Ako taj rok bezuspješno protekne, ovrha će se odmah nastaviti, a ovršeniku će se vratiti jamčevinu koju je dao.«

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.

Dosadašnji stavak 8., koji postaje stavak 9., mijenja se i glasi:

»(9) Rješenje o prijedlogu za odgodu ovrhe sud je dužan donijeti u roku od tri radna dana od dana kad se ovrhovoditelj očitovao o tom prijedlogu, odnosno od dana kad mu je istekao rok za očitovanje.«

Članak 46.

Članak 62. mijenja se i glasi:

»Na ovrhovoditeljev prijedlog sud će odgoditi ovrhu u svako doba, i to za vrijeme koje je ovrhovoditelj predložio«.

Članak 47.

Članak 63. mijenja se i glasi:

»(1) Na prijedlog treće osobe, koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom (članak 55. stavak 1.), sud će odgoditi ovrhu ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava.

(2) Prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe dostavit će se i ovršeniku. I on ima pravo očitovati se o tom prijedlogu i, ako mu se protivi, tražiti da sud odredi trajanje odgode u skladu s odredbama članka 61. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjivat će se odredbe članka 61. ovoga Zakona.«

Članak 48.

Podnaslov: »Vrijeme za koje se ovrha odgađa« iznad članka 65. i članak 65. brišu se.

Članak 49.

U članku 66. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Na ovrhovoditeljev prijedlog sud će nastaviti ovrhu i prije proteka roka na koji je odgođena ako prestanu razlozi za odgodu ili ako ovrhovoditelj da jamčevinu«.

Članak 50.

Podnaslov: »Promjena predmeta ovrhe« iznad članka 78. i članak 78. brišu se.

Članak 51.

U članku 91. stavku 2. riječi: »je nekretnina prodana« zamjenjuju se riječima: »se nekretnina namjerava prodati«, a iza riječi: »sud će« dodaju se riječi: »prije prodaje«.

Članak 52.

U članku 97. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Ako nekretnina ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će obustaviti postupak.«

Stavak 8. briše se.

Članak 53.

U članku 98. stavku 4. riječi: »objavljuje se na sudskoj oglasnoj ploči« zamjenjuju se riječima: »dostavlja strankama i svim osobama koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji.«

Stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.

Članak 54.

Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi:

»Članak 99.a

(1) Stranke imaju pravo na žalbu protiv rješenja o dosudi.

(2) Protiv rješenja o dosudi nekretnina koje su prodane na dražbi, pravo na žalbu imaju i osobe koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji.«

Članak 55.

Iza članka 100. dodaje se članak 100.a koji glasi:

»Članak 100.a

(1) Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova ovršna tražbina ili manje.

(2) Ako kupovnina iznosi više od njegove ovršne tražbine, ovrhovoditelj je dužan položiti razliku.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i kad se ovrhovoditeljeva tražbina po zakonu namiruje prije tražbina svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz iste kupovnine.«

Članak 56.

U članku 118. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) U slučaju iz članka 100.a ovoga Zakona sud će rješenjem o namirenju utvrditi da je ovrhovoditeljeva ovršna tražbina u cijelosti ili djelomično namirena prebijanjem s ovršenikovom tražbinom na isplatu kupovnine. Ako je kupovnina veća od svote ovršne tražbine, sud će uz to odrediti da je ovrhovoditelj dužan položiti razliku.

(5) Protiv rješenja o namirenju pravo na žalbu imaju stranke i sve osobe koje su polagale pravo na namirenje iz kupovnine.«

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 6., riječi: »ovrhu rješenja« zamjenjuju se riječju: »isplatu«, a riječi: »ako bi rješenje kojim se prihvaća žalba moglo utjecati na namirenje.« brišu se.

Članak 57.

U članku 121. stavci 1. i 2. brišu se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 2., riječi: »stavka 3.« zamjenjuju se riječima: »stavka 1.«.

U stavku 5., koji postaje stavak 3., riječi: »stavka 4.« zamjenjuju se riječima: »stavka 2.«, a riječi: »stavka 3.« riječima: »stavka 1.«.

Članak 58.

Podnaslov: »Prava ovršenika koji se iseljava« iznad članka 122. i članak 122. brišu se.

Članak 59.

U članku 128. stavku 1. točki 8. brišu se riječi: »dana na temelju propisa ili koja je sam nabavio, a« i riječ: »su« iza riječi: »nužna«.

Članak 60.

U članku 130. stavku 2. iza riječi: »ovrhovoditelj« stavlja se točka, a riječi: »ako je to tražio.« brišu se.

Članak 61.

U članku 132. stavak 3. briše se.

Članak 62.

U članku 143. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Stranke i kupac imaju pravo na žalbu protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka.«

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., riječi: »nakon pravomoćnosti i ovršnosti« zamjenjuju se riječima: »na temelju«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 63.

Iza članka 143. dodaju se članci 143.a – 143.f koji glase:

»Članak 143.a

(1) Pokretnine koje su zaplijenjene u ovršnom postupku može prodavati Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija), a mogu ih prodavati i javne komisione prodavaonice (u daljnjem tekstu: prodavaonice).

(2) Prodavaonice će, u pravilu, poslovati u gradovima u kojima su sjedišta županijskih sudova.

(3) Komisiona prodaja u prodavaonicama, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uvodit će se tako da će je ministar nadležan za poslove pravosuđa, na temelju javnog natječaja, dozvolama povjeravati fizičkim ili pravnim osobama koje takvu prodaju, s obzirom na svoju registriranu djelatnost, smiju obavljati (u daljnjem tekstu: voditelji prodavaonica).

(4) Dozvole iz stavka 3. ovoga članka nisu upravni akti.

(5) Komisiona prodaja u prodavaonicama može se obavljati ako one udovoljavaju tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim propisanim uvjetima za obavljanje te djelatnosti.

Članak 143.b

(1) Pokretnine se otpremaju u Agenciju ili prodavaonicu (u daljnjem tekstu: komisionari) na ovrhovoditeljev prijedlog.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može staviti do isteka roka iz članka 142. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 143.c

(1) Ovrhovoditelj je dužan predujmiti troškove otpreme pokretnina komisionaru. Ako on to ne učini u roku koji mu je sud odredio, smatrat će se da je odustao od prijedloga da se pokretnine prodaju u komisionu, ali time ne gubi pravo da ponovno predloži takvu prodaju.

(2) Sud može ovlastiti ovrhovoditelja da sam, u pratnji sudskog ovršitelja, otpremi pokretninu komisionaru.

Članak 143.d

Komisionari ne mogu prodavati žive životinje niti stvari koje su podložne brzom kvarenju.

Članak 143.e

(1) Komisionar ima pravo na proviziju koja se određuje u postotku od cijene za koju je pokretnina prodana.

(2) Komisionar smije proviziju iz stavka 1. ovoga članka naplatiti tek kad se pokretnina proda.

Članak 143.f

(1) Ako se pokretnina u roku od dva mjeseca otkako je dopremljena komisionaru ne proda ni za dvije trećine procijenjene vrijednosti, sud će joj sniziti cijenu na trećinu te vrijednosti.

(2) Ako se pokretnina ne proda ni u roku od daljnjih mjesec dana, sud će obustaviti ovrhu, a ovršenika će obavijestiti da može preuzeti pokretninu u roku od 15 dana. Ako ovršenik ne preuzme pokretninu u tom roku, sud će odrediti da mu je komisionar vrati, a ovršeniku će rješenjem naložiti da naknadi troškove otpreme.

(3) Ovršenik se može žaliti protiv rješenja o naknadi troškova iz stavka 2. ovoga članka.«

Članak 64.

U članku 177. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ako poslodavac ne postupi po rješenju o ovrsi, ovrhovoditelj može protiv njega pokrenuti ovrhu radi naplaćivanja svih obroka koje je propustio obustaviti i isplatiti.«

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 65.

U članku 180. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(4) Ako sud donese rješenje o odgodi ovrhe, bez odgađanja će to rješenje dostaviti banci.

(5) Dostavljanjem rješenja o ovrsi banci, ovrhovoditelj, do iznosa ovršne tražbine, stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini da mu banka isplaćuje sredstva s njegovog računa. Dok postoji to ovrhovoditeljevo založno pravo, banka s ovršenikovog računa ne smije ništa plaćati na temelju naloga koje je primila kasnije, a ni na temelju onih koje je primila prije rješenja o ovrsi, ako vjerovnici na temelju tih naloga nisu stekli založno pravo na ovršenikovoj tražbini prema banci.«

Članak 66.

U članku 183. stavku 1. riječi: »njegovi određeni računi ili« brišu se.

Članak 67.

U članku 183.a stavku 1. riječi: »određeni ili« brišu se.

Članak 68.

Članak 205. mijenja se i glasi:

»(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu i za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima koja se vode na računu ovršenika kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa (u daljnjem tekstu: banka) mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi ovršenikovo sjedište.

(2) Kad su ovršenici Republika Hrvatska ili ustanove s javnim ovlastima, javni fondovi ili agencije koji djeluju na cijelom državnom području, za ovrhu iz stavka 1. ovoga članka nadležan je sud na čijem području ovrhovoditelj ima prebivalište odnosno sjedište. Ako ovrhovoditelj nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, za ovrhu je nadležan sud u Zagrebu.«

Članak 69.

U članku 206. stavku 1. iza riječi: »ovrsi« stavlja se točka, a riječi: »ako zakonom nije drukčije određeno« brišu se.

U stavku 1. – 7. riječi: »pravna osoba koja obavlja poslove platnog prometa« zamjenjuju se riječju: »banka« u odgovarajućem padežu.

Članak 70.

U članku 207. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu, uz ostalo, naznačiti banku kod koje se vode ovršenikova novčana sredstva i broj samo jednog njegovog računa. Ovrhovoditelj može zatražiti da se ovrha provede na svim ovršenikovim kunskim i deviznim računima kod one banke koju je naveo u prijedlogu i svih ostalih banaka kod kojih ovršenik ima račune. Te, ostale, banke i račune ovrhovoditelj ne mora navesti u prijedlogu za ovrhu.«

U stavku 2. riječi: »pravnu osobu« zamjenjuju se riječju: »banku«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Ovrhovoditelju koji nije korisnik Internet Explorer pretraživača, banka koja vodi Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata dužna je na njegov zahtjev bez odgađanja dostaviti podatke o svim ovršenikovim računima za obavljanje platnog prometa.«

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 71.

U članku 208. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Rješenjem o ovrsi na novčanim sredstvima, koja se vode na ovršenikovim računima kod banaka, nalaže se banci koju je ovrhovoditelj naveo u prijedlogu za ovrhu, da novčani iznos za koji je ovrha određena, prenese ovrhovoditelju, po potrebi, sa svih ovršenikovih kunskih i deviznih računa koji se vode u toj banci. Ako na tim računima ne bude dovoljno sredstava za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine, banka će izvršiti rješenje o ovrsi na sredstvima na svim kunskim i deviznim računima koje ovršenik ima kod drugih banaka, u skladu s propisima o platnom prometu u zemlji.«

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Dostavljanjem rješenja o ovrsi banci iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj, do iznosa ovršne tražbine, stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini da mu banka isplaćuje sredstva s njegovih kunskih i deviznih računa kod te banke. Ako na tim računima nema onoliko sredstava koliko iznosi ovršna tražbina, banka iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja će o rješenju o ovrsi obavijestiti ostale banke kod kojih se također vode ovršenikovi računi, pa će, u trenutku dostavljanja te obavijesti, ovrhovoditelj steći založno pravo i na ovršenikovim tražbinama u pogledu tih računa.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 180. stavka 5. ovoga Zakona.«

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 4. i 5.

Članak 72.

U članku 209. stavku 1. riječi: »pravnoj osobi«, zamjenjuju se riječju: »banci«, a riječ: »osoba« zamjenjuje se riječju: »banka«.

U stavku 3. riječi: »Pravna osoba koja vodi poslove platnog prometa« zamjenjuju se riječju: »banka«.

Članak 73.

U članku 210. stavku 1. riječi: »Pravna osoba« zamjenjuju se riječju: »Banka«.

Članak 74.

U članku 211. stavku 1. riječi: »pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa«, zamjenjuju se riječju: »banci«, a riječ: »osoba« zamjenjuje se riječju: »banka«.

U stavku 2. riječi: »pravna osoba« zamjenjuju se riječju: »banka«.

Članak 75.

Članak 212. mijenja se i glasi:

»(1) Ako na temelju ovršne isprave dva ili više ovršenika solidarno odgovaraju, sud će, na ovrhovoditeljev prijedlog, protiv njih donijeti jedno rješenje o ovrsi.

(2) Ako svi solidarni ovršenici imaju račune kod iste banke, naplata će se obaviti sa svih tih računa u isto vrijeme tako da se sa svakoga naplati jednaka svota, s tim da zbroj tih svota ne smije prijeći iznos ovrhovoditeljeve ovršne tražbine. Ako na računima solidarnih ovršenika nema dovoljno novca da se naplata provede odjednom, naplaćivat će se bilo s kojeg od tih računa onako kako bude potrebno da se ovrhovoditeljeva tražbina što prije namiri.

(3) Ako se računi solidarnih ovršenika vode kod različitih banaka, sud će rješenje o ovrsi dostaviti onoj kod koje se vodi račun ovršenika koji je u prijedlogu označen na prvom mjestu. Ta će banka postupiti u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka u pogledu ovršenika čije račune vodi.

(4) Ako se ovršna tražbina ne bude mogla u cijelosti naplatiti primjenom odredaba stavka 3. ovoga članka, banka kojoj je bilo dostavljeno rješenje o ovrsi, obavijestit će o njemu ostale banke kod kojih jedan ili više ovršenika imaju račune, a te će banke, do preostaloga nenaplaćenog iznosa ovršne tražbine, zaplijeniti njihove račune i doznačiti potrebnu svotu prvoj banci da bi je ona isplatila ovrhovoditelju.

Članak 76.

U članku 218. stavak 2. briše se.

Članak 77.

U članku 221. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Stranke imaju pravo na žalbu protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka.«

Članak 78.

U članku 231. stavak 4. briše se.

Članak 79.

U članku 232. stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5., 6. i 7.

Članak 80.

U članku 239. stavku 1. riječi: »te članka 307.b« brišu se.

Članak 81.

Glava dvadesetdruga: »OVRHA UPISIVANJEM PRAVA U JAVNU KNJIGU« s člancima 241. – 245. briše se.

Članak 82.

U naslovu Glave dvadesetosme riječ: »PRAVA« zamjenjuje se riječima: »NOVČANIH TRAŽBINA«.

Članak 83.

U članku 273. riječi: »i prijenosom prava« brišu se.

Članak 84.

Članak 274. mijenja se i glasi:

»(1) Jedna ili obje stranke mogu tražiti od suda da odredi ročište i da na tom ročištu u zapisnik unese njihov sporazum o tome da se radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prenese na predlagatelja osiguranja vlasništvo na nekoj stvari protivnika osiguranja. U sporazum treba unijeti odredbu o tome kad će osigurana tražbina dospjeti, odnosno kako će se njeno dospijeće odrediti. Protivnik osiguranja može biti i osoba prema kojoj predlagatelj osiguranja nema tražbinu koja se osigurava.

(2) Sklapanjem sporazuma iz stavka 1. ovoga članka predlagatelj osiguranja postaje prethodni, a protivnik osiguranja potonji vlasnik stvari u smislu odredaba članka 34. stavka 4. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00. i 114/01.). Da bi predlagatelj stekao prethodno vlasništvo pokretnine, u sporazumu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti i da se na njega prenosi posredan posjed te pokretnine.

(3) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka ima učinak sudske nagodbe.

(4) Prethodno, odnosno potonje pravo vlasništva nekretnine na temelju sporazuma iz stavka 1. ovoga članka stječe se upisom tih prava u zemljišnu knjigu u skladu s odredbama Zakona o zemljišnim knjigama.

(5) Predlagatelj osiguranja postaje prethodnim vlasnikom nekretnine koja nije upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno pokretnina potpisivanjem zapisnika iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Zabranjeno je ugovoriti da predlagatelj osiguranja stječe pravo da od protivnika osiguranja, nakon dospijeća svoje tražbine, traži predaju u neposredan posjed stvari koja je predmet sporazuma iz stavka 1. ovoga članka. Takav je uglavak ništav.

(7) O prijenosu prava vlasništva na nekretninama koje nisu upisane u zemljišnu knjigu i na pokretninama objavit će se oglas u »Narodnim novinama«, u kojemu će se naznačiti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, stranke, nekretnine ili pokretnine na kojima je preneseno vlasništvo, te obavijest da je prijenos obavljen radi osiguranja. Nekretnine i pokretnine označit će se tako da se bez poteškoća može utvrditi njihova istovjetnost.

(8) Prilikom prijenosa vlasništva u svrhu osiguranja niti prilikom vraćanja vlasništva nakon namirenja predlagateljeve tražbine ne primjenjuju se propisi o porezu na promet nekretnina i pokretnina.«

Članak 85.

Članak 275. briše se.

Članak 86.

U članku 276. stavku 1. iza riječi: »predlagatelju osiguranja« dodaju se riječi: »ili ako osigurana tražbina prestane na bilo koji drugi način,«, iza riječi: »stvari« stavlja se točka, a riječi: »ili prenijeti natrag stečeno pravo.« brišu se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U slučaju ovrhe ili stečaja protiv predlagatelja osiguranja protivnik osiguranja ima izlučno pravo na stvarima koje je prenio na predlagatelja radi osiguranja njegove tražbine.«

Članak 87.

U članku 277. stavku 1. riječi: »ili da se preneseno pravo unovči« brišu se.

U stavku 2., prvoj rečenici, brišu se riječi: »odnosno pravo unovčiti«, »odnosno unovčenje prava«, »odnosno unovčenje«, »ili unovčenja«, zarez iza riječi: »prodajom« i riječi: »odnosno unovčenjem«. U drugoj rečenici brišu se riječi: »ili unovčiti pravo«.

U stavku 3., prvoj rečenici, brišu se riječi: »ili unovči pravo«. U drugoj rečenici iza riječi: »stvari« stavlja se točka, a riječi: »ili unovči pravo« brišu se.

U stavku 4. riječ: »uspije« zamjenjuje se riječju: »proda«, riječi: »prodati odnosno pravo unovčiti« brišu se, a riječi: »smatrat će se da se protivnik osiguranja odrekao prava tražiti prodaju stvari, odnosno unovčenje prava.« zamjenjuju se riječima: »predlagatelj stječe pravo da je proda sam, putem javne dražbe, uključujući i sudsku ili javnobilježničku. Ako se radi o pokretnoj stvari koja ima burzovnu ili tržišnu cijenu, predlagatelj osiguranja ovlašten je prodati je iz slobodne ruke, putem osobe koja je javno ovlaštena za prodaju na burzi, odnosno za javne prodaje takvih stvari i prava.«

Stavci 5. – 8. mijenjaju se i glase:

»(5) Pravo iz stavka 4. ovoga članka predlagatelj osiguranja steći će i ako protivnik osiguranja ne postupi u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Prilikom prodaje stvari predlagatelj osiguranja dužan je primijeniti pažnju dobroga gospodara. O prodaji mora položiti račun protivniku osiguranja.

(7) Ako predlagatelj osiguranja prodajom stvari ne namiri cijelu svoju tražbinu, na temelju zapisnika iz članka 274. stavka 1. ovoga Zakona može protiv protivnika osiguranja pokrenuti ovrhu radi namirenja preostalog dijela svoje tražbine.

(8) Ako predlagatelj osiguranja proda stvar za kupovninu koja je veća od njegove tražbine, razliku mora bez odgađanja platiti protivniku osiguranja.«

Stavak 9. briše se.

Dosadašnji stavak 10., koji postaje stavak 9., mijenja se i glasi:

»(9) Ako predlagatelj osiguranja namiri svoju tražbinu bez prodaje stvari protivnika osiguranja, na temelju zakona gubi pravo prethodnog vlasništva na toj stvari i, ako se radi o nekretnini koja je upisana u zemljišnu knjigu, dužan je bez odgađanja zatražiti uknjižbu brisanja svog prava prethodnog vlasništva u toj knjizi.«

Članak 88.

U članku 278. stavku 3. brišu se riječi: »dok predlagatelj osiguranja ne postane punopravni imatelj dionice, udjela ili poslovnog udjela, odnosno«, kao i riječi: »ako sporazumom iz članka 274. stavka 1. ovoga Zakona nije drukčije predviđeno.«, a zarez iza riječi: »dobiti« zamjenjuje se točkom.

Članak 89.

U članku 279. stavku 3. riječi: »ili pravo« brišu se.

Članak 90.

Iza članka 278. dodaje se podnaslov i članak 278.a koji glase:

»Odgovarajuća primjena odredaba ovoga odjeljka na prijenos novčanih tražbina

Članak 278.a

Odredbe ovoga Odjeljka na odgovarajući se način primjenjuju na prijenos novčanih tražbina.«

Članak 91.

U članku 285. stavku 1. točka 1. briše se.

Dosadašnje točke 2. – 6. postaju točke 1. – 5.

U stavku 2. riječi: »4. i 5.« zamjenjuju se riječima: »3. i 4.«, a riječ: »osiguranja« riječju: »jamčevine«.

Članak 92.

U članku 287. stavku 1. točki 3. riječi: »pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa« zamjenjuju se riječju: »banci«.

U stavku 4. riječi: »pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa« zamjenjuju se riječju: »banke«.

Članak 93.

Članak 304. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv rješenja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja. Ta žalba neće se slati protivnoj stranci na odgovor.

(2) Drugostupanjski sud dužan je donijeti i otpremiti rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od dana kad je primi.

(3) Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.«

Članak 94.

Iza članka 307. dodaje se novi Dio četvrti koji glasi:

»Dio četvrti

SUDJELOVANJE JAVNIH BILJEŽNIKA U OVRSI

Članak 307.a

(1) Javni bilježnici donose rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojnih isprava. Oni ta rješenja i provode, osim ako se radi o ovrsi na pokretninama.

(2) Ako se prijedlog za donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave podnese sudu, sud će ga zaključkom ustupiti nadležnom javnom bilježniku.

(3) Javni bilježnici na temelju sudskih rješenja o ovrsi, odnosno rješenja iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona provode ovrhu:

1. na nekretninama,

2. pljenidbom tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru,

3. na tražbini da se predaju ili isporuče pokretnine ili da se preda nekretnina,

4. radi ispražnjenja nekretnina i

5. diobom stvari.

(4) Javni bilježnici u ovršnom postupku obavljaju i ove radnje:

1. procjenu i prodaju dionica (članak 197.) te udjela, odnosno poslovnog udjela u trgovačkom društvu (članak 198.) i

2. prodaju drugih imovinskih, odnosno materijalnih prava.

Članak 307.b

Postupke iz članka 307.a ovoga Zakona dužni su voditi svi javni bilježnici.

Članak 307.c

(1) O izuzeću javnog bilježnika odlučuje predsjednik nadležnog suda (u daljnjem tekstu: predsjednik suda).

(2) Predsjednik suda dužan je donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest dana od dana kad primi zahtjev za izuzeće.

(3) Podnošenje zahtjeva za izuzeće ne utječe na tijek ovrhe.

(4) Zbog podnošenja zahtjeva za izuzeće ne može se tražiti odgoda ovrhe.

Članak 307.d

(1) Ako ovršenik prigovori da javni bilježnik nije mjesno nadležan ili ako to ustvrdi on sam, rješenje o tome donijet će predsjednik suda, i to u roku od tri dana od dana kad primi ovršenikov prigovor, odnosno bilježnikovo očitovanje o nenadležnosti.

(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može podnijeti u roku od tri dana od dana kad sazna kojem je javnom bilježniku raspoređen njegov predmet.

(3) Javni bilježnik može podnijeti očitovanje o nenadležnosti u roku od tri dana od dana kad primi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, odnosno od dana kad mu sud rasporedi predmet iz članka 307.a stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Predsjednik suda odbacit će nepravodoban prigovor, odnosno očitovanje iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Odredbe članka 307.c stavka 3. i 4. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjivat će se kad se podnese prigovor, odnosno očitovanje o nenadležnosti.

Članak 307.e

(1) Prigovor protiv rješenja iz članka 307.a stavka 1. ovoga Zakona podnosi se javnom bilježniku.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, javni bilježnik je dužan cijeli spis s prigovorom bez odgađanja dostaviti nadležnom sudu, osim ako je prigovor prekasno podnesen.

(3) Prigovor koji je nepravodobno podnesen, javni bilježnik će rješenjem odbaciti.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ovršenik ima pravo na žalbu.

Članak 307.f

Kad rješenje iz članka 307.a stavka 1. ovoga Zakona, na temelju kojega se mora provesti ovrha na pokretninama, postane pravomoćno, javni bilježnik će ga, zajedno s cijelim spisom, bez odgađanja dostaviti nadležnom sudu.

Članak 307.g

(1) U predmetima iz članka 307.a stavka 3. i 4 ovoga Zakona sud će rješenje o ovrsi dostaviti javnom bilježniku čim ustanovi da su obje stranke primile to rješenje.

(2) Ako se u predmetu iz stavka 1. ovoga članka odredi odgoda ovrhe, sud će pravomoćno rješenje o odgodi odmah dostaviti javnom bilježniku.

Članak 307.h

Ako ovršenik podnese prigovor iz članka 48. ovoga Zakona nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi, a predmet je već ustupljen javnom bilježniku, on će postupiti u skladu s odredbama članka 49. ovoga Zakona.

Članak 307.i

Ako treća osoba podnese prigovor protiv ovrhe pošto je spis već ustupljen javnom bilježniku, on će postupiti u skladu s odredbama članka 55. stavka 3. i članka 56. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 307.j

Javni bilježnik odlučit će o prijedlogu za odgodu ovrhe ako se taj prijedlog podnese u postupku koji on vodi.

Članak 307.k

(1) Javni bilježnik obavit će sve propisane radnje za naplatu sudske pristojbe ako pristojbena obveza nastane u postupku koji on vodi.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbi podnosi se javnom bilježniku, ali taj zahtjev on mora bez odgađanja dostaviti nadležnom sudu koji će donijeti odluku o zahtjevu.

Članak 307.l

Kad u postupku iz članka 307.a nastanu razlozi za primjenu odredaba članka 16. stavka 6., 8. ili 13. ovoga Zakona, javni bilježnik će o tome bez odlaganja obavijestiti nadležni sud da bi taj sud postupio u skladu s navedenim odredbama. Ako ocijeni da je to potrebno ili na zahtjev suda, javni bilježnik će toj obavijesti priložiti prijepis cijeloga svog spisa.

Članak 307.m

Ako odredbama članka 307.a – 307.l nije drugačije određeno, javnom bilježniku u ovršnom postupku pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po odredbama ovoga Zakona ima sudac prvostupanjskog suda.

Članak 307.n

(1) Ovlasti i dužnosti koje po odredbama ovoga Zakona pripadaju sudskim ovršiteljima, u postupcima iz članka 307.a imaju službenici koji su zaposleni kod javnog bilježnika.

(2) Službenici iz stavka 1. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete koji su zakonom propisani za obavljanje poslova sudskog ovršitelja.

Članak 307.o

Ako odredbama članka 307.b – 307.n nije drugačije propisano, u postupcima iz članka 307.a primjenjivat će se sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na te postupke.

Članak 307.p

U vezi s vođenjem postupaka iz članka 307.a ovoga Zakona, predsjednici nadležnih sudova imaju prema javnim bilježnicima i njihovim službenicima i namještenicima jednake nadzorne ovlasti kakve im po odredbama Zakona o sudovima, kao čelnicima sudske uprave, pripadaju u odnosu na suce i sudske službenike i namještenike. U pogledu poslova pravosudne uprave, to vrijedi za ministra koji je nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 307.r

(1) Radi određivanja mjesne nadležnosti javnih bilježnika za vođenje postupaka iz članka 307.a ovoga Zakona, osnovat će se javnobilježnički kotari.

(2) Prilikom razgraničenja javnobilježničkih kotara uzet će se u obzir osobito broj stanovnika i registriranih pravnih osoba na području koje bi svaki kotar trebao obuhvatiti, i dotadašnji priljev ovršnih predmeta iz članka 307.a ovoga Zakona u sudovima na području kojih se kotari osnivaju, a pazit će se i na to da se niti jedan javni bilježnik tim postupcima ne optereti tako da ne bi mogao dobro i pravodobno obavljati svoje poslove.

(3) Javnobilježnički kotar ne može se osnovati tako da zahvaća dijelove područja dvaju ili više općinskih sudova.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na obavljanje ostalih poslova od kojih se sastoji javnobilježnička služba niti, u pogledu tih poslova, isključuju primjenu bilo koje odredbe Zakona o javnom bilježništvu.

Članak 307.s

(1) Za obavljanje poslova iz članka 307.a ovoga Zakona javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika za rad u ovršnom postupku, koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Nagrada i naknada troškova koju ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio je troškova ovrhe.«

Članak 95.

Postupci iz članka 94. ovoga Zakona koji budu u tijeku na dan početka primjene odredaba toga članka, neće se prenositi javnim bilježnicima.

Članak 96.

U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će:

1) Pravilnik o komisionoj prodaji u ovršnom postupku,

2) Odluku o usklađivanju Sudskog poslovnika s odredbama članka 94. ovoga Zakona,

3) Odluku o usklađivanju Javnobilježničkog poslovnika s odredbama članka 94. ovoga Zakona,

4) Pravilnik o javnobilježničkim kotarima i

5) Tarifu o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika za rad u ovršnom postupku.

(2) Pravilnici i odluke iz stavka 1. točke 2) - 6) ovoga članka stupit će na snagu na dan početka primjene članka 94. ovoga Zakona.

Članak 97.

(1) Pravilnikom o komisionoj prodaji u ovršnom postupku propisat će se osobito:

1) pojedinosti o postupku prodaje koju će obavljati Agencija,

2) posebni uvjeti koje moraju ispunjavati obrtnici, trgovci-pojedinci, odnosno osnivači i članovi uprava trgovačkih društava kojima je povjereno obavljanje poslova tih prodavaonica, kao i ta društva, što uključuje i uvjete iz članka 143.a stavka 5. ovoga Zakona,

3) mjerila po kojima će se na natječaju odabirati poduzetnici kojima će se povjeravati obavljanje poslova prodavaonica,

4) pojedinosti o financijskom i računovodstvenom poslovanju komisionara u vezi s držanjem i prodajom pokretnina, ako ministar nadležan za poslove pravosuđa ocijeni da je to potrebno,

5) pojedinosti o postupanju komisionara u provedbi odredaba ovoga Zakona i

6) sadržaj dozvole iz članka 143.a stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Prije donošenja pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za poslove pravosuđa zatražit će u pogledu odredaba iz točke 2) toga stavka mišljenje ministra koji je nadležan za trgovinu.

Članak 98.

Poslovanje komisionara počet će se uvoditi pošto stupi na snagu pravilnik iz članka 97. ovoga Zakona.

Članak 99.

U člancima 63., 64., 66., 78., 94., 100., 111., 140., 233., 282., 300. i 301. riječ: »osiguranje« u različitim padežima zamjenjuje se riječju: »jamčevina« u odgovarajućim padežima.

Članak 100.

Dosadašnji Dio četvrti postaje Dio peti, a dosadašnji članci 307.a i 307.b postaju članci 307.t i 307.u.

Članak 101.

Članak 34. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 29/99.) briše se.

Članak 102.

(1) Na daljnji postupak u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena prvostupanjska odluka, primjenjivat će se njegove odredbe.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se i u ostalim postupcima koji su pokrenuti prije dana njegova stupanja na snagu ako se u tim postupcima nakon toga dana ukine prvostupanjska odluka i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

(3) Odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se i na postupke sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari koji su pokrenuti prije dana njegova stupanja na snagu.

Članak 103.

Nakon stupanja na snagu ovoga Zakona nadležni će zemljišnoknjižni sud, na zahtjev bilo koje od stranaka koje su potpisale sporazum u skladu s odredbama članka 274. ili 279. Ovršnoga zakona, brisati upis o prijenosu prava vlasništava nekretnine koji je nakon 1. siječnja 1997. u zemljišnoj knjizi proveden na temelju odredaba članka 274. stavka 5. toga Zakona i zamijeniti ga upisom koji će biti u skladu s odredbama članka 34. stavka 5. Zakona o zemljišnim knjigama.

Članak 104.

Vlada Republike Hrvatske dužna je u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog zakona kojim će se propisati da procesne radnje u postupku ovrhe na pokretninama, nakon donošenja rješenja o ovrsi, obavljaju ovlašteni privatni poduzetnici.

Članak 105.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Ovršnog zakona.

Članak 106.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 94. ovoga Zakona koji će se primjenjivati od 1. listopada 2004.

Klasa: 711-01/03-01/01
Zagreb, 15. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.