Poljoprivreda - Hrvatska - Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na proizvodnju mlijeka prosječna mlječnost krava

> NASLOVNA STR.

> RATARSTVO

> GOVEDARSTVO

> SVINJOGOJSTVO

> PERADARSTVO

> VOĆE I POVRĆE

> ZAŠTITA BILJA

> EKOLOŠKA POLJ.

> MEHANIZACIJA

> ZAKONI I PROPISI

> Knjige (Literatura)

> Preporuke knjiga

> Analiza tla

> Veterina

> Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova

> Poslovna baza podataka

> Veterinarska ambulanta

> Primjer web stranica

> Info prilozi

> Adresar i imenik

> Poslovni web katalog

> Posebne ponude i akcije

> Kontakt adrese

Ažurirano: 19. 6. 2013.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske

Naše mljekare često otkupljuju mlijeko niskog postotka bezmasne suhe tvari, masti i bjelančevina, što ne udovoljava našim, još uvijek blagim, normativima. Posebice se to odnosi na bazmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka. Uzroci su mnogobrojni: od patvorenja da neodgovarajuće hranidbe i slabih genetskih sposobnosti.
Ukoliko postoji genetska osnova, krave moraju u krmnim obrocima dobivati lako topljive i razgradive bjelančevine (travu, zelena krmiva, NPN-spojeve) s dovoljno kvalitetnih energetskih krmiva za najvišu reprodukciju i razvoj buragovih mikroorganizama, a uz to i teže probavljive ili "zaštićene" bjelančevine ("by pass proteine") s kvalitetnim aminokiselinama za fermentaciju u crijevu i višu sintezu tkiva i mlijeka.
Smatra se da su najstabilnije bjelančevine u buragu iz umjetno (toplinom) sušena sijena, kukuruzne i sojine prekrupe i sojine ljuske (Harr, 1992.).
Hranidbeni pokus je postavljen kod 7 obiteljskih gospodara, s ukupno 43 krave orijentirane na tržnu proizvodnju mlijeka. Istraživan je postotak bezmasne suhe tvari, mliječna mast i bjelančevine. Uzorci mlijeka uzimani su od jutarnje i večernje mužnje svakih 7 dana tijekom 5 tjedana. Ukupno je pregledano 508 uzoraka mlijeka.
Krave su za hranu dobivale osnovna krmiva: sijeno, pašu i sjenažu, a zatim dopunska krepka krmiva. Tjekom pokusa krave su dobivale - kao poseban dodatak 2,0 kg sojine ljuske, a u jednom tjednu i 1,0 kg sojine sačme.

Na početku pokusa prosječna mliječnost krava iznosila je 14,1 litara mlijeka/dan po kravi s 8,596% bezmasne suhe tvari, 4,09% mliječne masti i 3,36% bjelančevina.

U tjednima nakon dodavanja 2,0 kg sojine ljuske, mliječnost krava se povećala na prosječno 15,93 l/dan po kravi s 8,839% bezmasne suhe tvari, 4,1% mliječne masti i 3,45% bjelančevina.

Dodatkom 1,0 kg sojine sačme, količina mlijeka se povećala na prosječno 16,52 l/dan po kravi, a postotak bezmasne suhe tvari mlijeka na 8,934%, mliječne masti 4,34% i bjelančevina 3,56%.

Prema tome, dodatkom 2,0 kg sojine ljuske i 1,0 kg sojine sačme, postignuto je povećanje količine mlijeka za 2,42 l/dan po kravi, bezmasne suhe tvari za 0,338% (3,38 g/l mlijeka), a bjelančevina za 0,2% (2,0 g/l mlijeka).

Prosječni postotak mliječne masti povećao se kod ispitivanih krava tek nakon dodavanja 1,0 kg sojine sačme za 0,25% (2,5 g/l mlijeka), Sojina ljuska, u ovim istraživanjima, nije imala značajniji utjecaj na masnoću mlijeka vjerojatno zato što su krave svakodnevno dobivale dovoljno kvalitetnog sijena u krmnom obroku.

Izvor:
www.agr.hr
Mljekarstvo
Izvorni znanstveni rad
Stjepan Feldhofer, Goran Vašarević, Antun Klišanić