Vođenje podataka o odvijanju proizvodnje i
postignutim rezultatima nužno je za analiziranje i ocjenjivanje
uspješnosti bavljenja goveda-rstvom i pri proizvodnji mlijeka. Vođenje
podataka omogućava postizanje maksimalnih financijskh rezultata te je
nužno i za svako poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo koje želi
postići ekonomski isplativu proizvodnju.
O važnosti vođenja podataka u bavljenju govedarstvom i pri proizvodnji
mlijeka, navodi se i u publikaciji Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu
savjetodavnu službu, "Vođenje podataka na farmi za proizvodnju mlijeka" u
kojoj se navodi, citiramo:
"Vođenje podataka o rezultatima poslovanja vrlo je bitan dio menagementa
mliječne farme. Bez takvih podataka gotovo je nemoguće analizirati vlastito
poslovanje i ocjeniti je li ono uspješno."
U istom izdanju se navodi i: "Postoje li na našim farmama za proizvodnju
mlijeka takvi odnosno slični podaci koji bi mogli pomoći u izračunavanju
financijskih učinaka u proizvodnji mlijeka? Možemo reći da ne postoje ili su
pak vrlo rijetki.
Zašto je tako? Pretpostavka je da je to posljedica prirodne odbojnosti prema
papirologiji i birokraciji ili pak tradicionalnog načina razmišljanja:
"...kaj bum ja sa time".
Međutim, treba znati da u zapadnoj Europi ne postoji ozbiljniji farmer koji
ne vodi podatke o svojoj farmi jer on želi znati koliko je zaradio ili zašto
je pak poslovao sa gubitkom."
Za neznanje ne postoji opravdanje, a
naročito se ne može očekivati da se neznanje i nepostojanje želje da se
usvajaju nova znanja uzimaju za opravdanje u nekonkurentnosti u tržišnom
poslovanju.
U Hrvatskoj postoji razvijena mreža poljoprivredno savjetodavne službe te
niz stručne literature iz svih grana poljoprivredne proizvodnje.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju svoje poslovanje prilagoditi
novim uvjetima privređivanjima u sklopu tržišne ekonomije ukoliko žele
proizvoditi za tržište i ostvariti profitabilnu proizvodnju.
Za postizanje profitabilne proizvodnje, nužno je i planiranje u sklopu
ekonomske analize i planiranja poslovanja obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva radi postizanja proizvodnje konkurentnih kvalitetnih proizvoda
uz što niže troškove proizvodnje.
Za planiranje, analiziranje i ocjenu poslovanja pri uzgoju stoke i
proizvodnji mlijeka evidentiraju se i prate podaci prema slijedećem:
EVIDENCIJA O REPRODUKCIJSKOM I ZDRAVSTVENOM STANJU STADA
Primjer obrasca za vođenje evidencije o reprodukcijskom i zdravstvenom stanju
stada. Redovnim vođenjem evidencije pravovremeno se mogu uočiti i eventualna
odstupanja što pomaže u prevenciji i otklanjaju problema. Iz obrasca je jasno
vidljivo koji se podaci bilježe, na koji način te u koju svrhu. Opširnije.
VOĐENJE PODATAKA O PRIHODIMA I TROŠKOVIMA
Evidentiranjem svih prihoda i rashoda može se tromjesečno, kvartalno,
polugodišnje ili godišnje sagledati ekonomska isplativost proizvodnje ili
planirati nova proizvodnja za naredne cikluse.
VOĐENJE PODATAKA ZA PROIZVODNJU RATARSKIH KULTURA
Uzgoj stoke vezan je i uz proizvodnju hrane, dakle uz uzgoj ratarskih kultura te
i ta proizvodnja predstavlja prihod, odnosno, vezana je uz troškove. Ukupni
pregled troškova i prihoda poljoprivrednog gospodarstva nije moguć ukoliko se ne
prati i uzgoj ratarskih kultura. Za svaku ratarsku kulturu potrebno je voditi
posebnu evidenciju prema prikazanom primjeru i drugim adekvatnim evidencijama.
Vidi rubriku "Ratarstvo". Matična knjiga biljne proizvodnje
PRAĆENJE KOLIČINE MLIJEKA U STADU
Redovno praćenje kolićine mlijeka važno je iz najmanje tri razloga: 1.) izračuna
troškova, odnosno zarade,
2.) prilagodbe hranidbe muzne stoke,
3.) kao indikacija bolesti stoke ili drugih poremečaja.
EVIDENCIJA RASPLODNE PROIZVODNJE
Evidencija rasplodne proizvodnja važna je iz razloga što redovnim praćenjem
laktacije za svaku pojedinu kravu, možemo uspoređivati laktacije pojedinih krava
sa laktacijama drugih krava radi racionalnog planiranja rasplodne proizvodnje,
proizvodnje mlijeka, mesa i sl.
EVIDENCIJA PROIZVODNJE MLIJEKA PO LAKTACIJI
Ovom evidencijom evidentiraju se laktacije, telenja, intervali telenja,
kvalitata mlijeka, dnevni i godišnji prosjek proizvodnje mlijeka.
KALENDAR OSJEMENJIVANJA, ZASUŠENJA I TELENJA
Bilježenjem datuma osjemenjivanja kontrolira se:
-bređost (3 tjedna nakon osjemenjivanja),
-zasušenje (7 mjeseci nakon osjemenjivanja),
-planirano telenje (9 mjeseci nakon oplodnje).
Pored toga kalendar osjemenjivanja, zasušenja i telenja koristi se za
prognoziranje tjeranja za naredno osjemenjivanje.