POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Primjeri ugovora

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 18. 1. 2018.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


NABAVITE JOŠ DANAS CMS  -  SAZNAJTE ŠTO JE CMS?

CMS ili Content Menagment System je izraz za programirane web stranice što Vam omogućava da jednostavno sami unosite, editirate ili brišete sadržaj sa svojih stranica putem administratorskog sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja. Ukoliko imate elementarno znanje za npr. poslati e-mail, ili pisati u Wordu, to je sasvim dovoljno za korištenje CMS-a.
CMS osigurava trenutne promjene sadržaja na Vašim stranicama, te stoga više nema potrebe za mjesečnim troškovima održavanja stranica da bi na njima uvijek imali aktualne vijesti i ponudu!  Opširnije >>

VIDEO PREZENTACIJA
CMS VIDEO PREZENTACIJA
FLASH PREZENTACIJA




> NOVI PREGLED POREZNIH PROPISA - Pratite ovaj link

ZAKON O POREZU NA DOHODAK

"Narodne novine" broj 127/00 i 150/02   (pročišćeni tekst) i "Narodne novine" broj 163/03

 

I. TEMELJNE ODREDBE

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.

2. POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.

(2) Tuzemni porezni obveznik je fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivališta ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

(3) Inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji podliježe oporezivanju prema odredbama ovoga Zakona.

3. POREZNA OSNOVICA

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, umanjen za iznos plaća novozaposlenih i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (članak 43.), umanjen za preneseni gubitak (članak 28.) i umanjen za osobni odbitak (članak 29.)

(2) Osnovica poreza na dohodak inozemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu, umanjen za preneseni gubitak ostvaren u tuzemstvu i umanjen za osobni odbitak.

4. POREZNO RAZDOBLJE

Članak 4.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako tuzemni porezni obveznik tijekom iste kalendarske godine postane inozemni porezni obveznik ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila tuzemni ili inozemni porezni obveznik,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz ovoga zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

5. POREZNE STOPE

Članak 5.

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine umnoška faktora 2,0 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 2,0 i umnoška faktora 4,5 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 4,5 i umnoška faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka te po stopi 45% na poreznu osnovicu iznad umnoška faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

6. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

Članak 6.

(1) Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno kreditnih zadruga, primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, premije osiguranja za dokup dijela mirovine koje uplaćuju poslodavci za svoje zaposlenike te mirovine tuzemnih poreznih obveznika ostvarene u inozemstvu.

(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to:

2.1. primici po posebnim propisima:

2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca Domovinskog rata,

2.1.2. socijalne potpore,

2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta,

2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,

2.1.5. državne nagrade, nagrade jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i prirodnih nepogoda,

2.3. nasljedstva i darovanja,

2.4. primici od otuđenja osobne imovine,

2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,

2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima i igrama na sreću.

2.7. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno troškove kojih snose same fizičke osobe.

(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile oslobođene oporezivanja.

(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.

7. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ

Članak 7.

Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske,

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od prirodnih nepogoda,

3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret izvanproračunskih fondova,

4. nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa,

5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,

6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima,

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu,

8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

9. primitke zaposlenika po osnovi naknade, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanog iznosa,

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti do propisanih iznosa,

11. primitke do propisanih iznosa, a po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost u neprofitnim organizacijama uz naknadu,

12. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, a do propisanih iznosa,

13. stipendije koje se do propisanih iznosa ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada,

14. stipendije studenata i poslijediplomanata, te poslijedoktoranata za koje su sredstva osigurana u proračunu Republike Hrvatske.

8. OSOBNA OSLOBOĐENJA

Članak 8.

Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:

1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,

4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.

II. OPOREZIVI DOHODAK

1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA

Članak 9.

(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.

(2) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.

(4) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).

(5) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.

(6) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se dohotkom prema stavku 1. ovoga članka.

(7) Izdacima pri utvrđivanju dohodaka tuzemnih poreznih obveznika smatraju se i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu uplaćene premije životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima, do visine 0,7 osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Izdacima se ne smatraju izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,

2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.

(9) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

2. OBLICI DOHOTKA

Članak 10.

(1) Porezni obveznici mogu ostvarivati primitke na tržištu rada, robe, usluga i kapitala te davanjem na korištenje imovine i imovinskih prava, a i od osiguranja.

(2) Tuzemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka:

1. dohodak od nesamostalnog rada,

2. dohodak od samostalne djelatnosti,

3. dohodak od imovine i imovinskih prava,

4. dohodak od kapitala,

5. dohodak od osiguranja.

(3) Inozemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka:

1. dohodak od nesamostalnog rada koji se isplaćuje u tuzemstvu ili koji je isplaćen za rad u tuzemstvu,

2. dohodak od poslovne jedinice u tuzemstvu,

3. dohodak od nesamostalnog rada zastupnika u tuzemstvu,

4. dohodak od nekretnina i pripadajućih stvari i prava koje se nalaze u tuzemstvu,

5. dohodak od imovinskih prava koja se koriste u tuzemstvu uz naknadu,

6. dohodak od vlastitih ili čarter pomorskih brodova ili zrakoplova koji se koriste za otpremu iz tuzemnih luka,

7. dohodak od samostalne djelatnosti (isporuke dobara i usluga) koje su obavljene u tuzemstvu ili u inozemstvu, a služe za obavljanje djelatnosti u tuzemstvu,

8. dohodak od kapitala koji se isplaćuje u tuzemstvu ili je ostvaren u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu,

9. dohodak od osiguranja koji se isplaćuje u tuzemstvu ili je ostvaren od tuzemnog osiguravatelja.

III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA

1. Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 11.

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 12. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka 13. ovoga Zakona.

2. Primici po osnovi nesamostalnog rada

Članak 12.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:

1. plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja po uputama poslodavca,

2. mirovine posloprimaca ostvarene na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje (obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitaliziranje štednje) i drugi oblici dohotka iz prijašnjih odnosa po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe,

3. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine,

4. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac daje zaposlenicima iznad propisanih iznosa,

5. plaća koju umjesto poslodavca isplati druga osoba,

6. svi drugi primici po osnovi i u svezi s nesamostalnim radom.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:

1. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje zaposlenike i druge osobe po osnovi osiguranja života, dopunskog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i osiguranja njihove imovine,

2. stipendije kao potpore učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, iznad propisanih iznosa,

3. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod koji se može odbiti pri utvrđivanju poreza na dobit,

4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod.

(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i drugi primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcima u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, koji se umjesto u novcu daju u naravi. Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci daju zaposlenicima i drugim fizičkim osobama koje su s poslodavcima poslovno ili osobno povezane. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 6% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne zaposlenicima uprave.

3. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 13.

(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće.

(2) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi poduzetničke plaće iz članka 12. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, smatraju se uplaćeni propisani obvezni doprinosi osoba koje samostalno obavljaju djelatnosti po posebnim zakonima.

(3) Izdacima iz stavka 1. ovoga članka koji se mogu odbiti prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i premije osiguranja iz članka 9. stavka 8. ovoga Zakona, koje poslodavac obustavlja i uplaćuje pri obračunu i isplati plaće.

4. Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 14.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost poreznog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja dohotka.

5. Vrste samostalnih djelatnosti

Članak 15.

(1) Obrtničkim djelatnostima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. Obrtničkom djelatnošću smatra se i davanje u zakup cjelokupnog obrta. Obrtničkom djelatnošću smatra se i prodaja više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina. Obrtničkom djelatnošću ili djelatnošću slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se i ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru tih samostalnih djelatnosti.

(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti,

2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,

3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti,

4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu.

(4) Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se:

1. djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

2. djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odobra koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

3. povremene samostalne djelatnosti kao što su povremene autorske djelatnosti znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata te druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalni rad.

6. Način ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti

Članak 16.

Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona porezni obveznik može ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.

7. Promjena načina oporezivanja

Članak 17.

(1) Porezni obveznik iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona može, na vlastiti zahtjev, plaćati porez na dobit umjesto na dohodak. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.

(2) Pisani zahtjev kojim se traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

(3) Rješenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.

(4) Porezni obveznik iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s člancima 18. do 22. ovoga Zakona.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka porezni obveznik može, na vlastiti zahtjev od idućega poreznog razdoblja plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu sa stavkom 2. i 3. ovoga članka.

8. Utvrđivanje dohotka od samostalnih djelatnosti

Članak 18.

(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

(2) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.

(3) Primici iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.

(4) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

(5) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.

(6) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.

(7) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji su neposredno vezani za obavljanje djelatnosti.

(8) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.

(9) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.

(10) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.

(11) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa člankom 26. i člankom 38. stavkom 3. ovoga Zakona.

(12) Fizičkim osobama koje ostvaruju dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona poslovni izdaci priznaju se u visini 25% od ostvarenih primitaka. Iznimno, fizičkim osobama koje kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona, ostvaruju autorske naknade, poslovni izdaci priznaju se u visini 40% od ostvarenih primitaka.

(13) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, mogu odabrati oporezivanje na način iz stavka 12. ovoga članka i članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

(14) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. ovoga Zakona, smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.

9. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE

Članak 19.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužni su utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, ako se dohodak ne oporezuje u skladu sa člankom 32. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine i evidencija o tražbinama i obvezama. Porezni obveznik dužan je u knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(3) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun.

10. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE

Članak 20.

(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) premašuju 1.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.

(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.

(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s Pravilnikom o amortizaciji. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.

11. PRIZNAVANJE IZDATAKA

Članak 21.

(1) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.

(2) Izdaci osoblja (plaće s porezima i doprinosima) priznaju se u visini stvarnih isplata, a uplaćeni doprinosi za vlastito mirovinsko te zdravstveno osiguranje poduzetnika koji samostalno obavljaju djelatnost priznaju se do visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje.

(3) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema članku 20. stavku 4. ovoga Zakona.

(4) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.

(5) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, priznaju se u poreznom razdoblju izdaci po osnovi jednokratnog ili ubrzanog djelomičnog otpisa opreme i poslovnih objekata nabavljenih u istom poreznom razdoblju.

(6) Opremom iz stavka 5. ovoga članka smatraju se postrojenja i strojevi, alati, pogonski, uslužni i uredski inventar, informatička oprema, namještaj, transportni uređaji i sredstva, osim osobnih automobila i drugih prijevoznih sredstava koja služe za osobni prijevoz poduzetnika i njegovih posloprimaca, a poslovnim objektima smatraju se građevinski objekti za poslovne djelatnosti.

(7) Oprema otpisana prema stavku 5. ovoga članka obvezno se unosi u popis dugotrajne imovine.

12. IZDACI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

Članak 22.

(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci:

1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka),

2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,

3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, ako prelaze propisane iznose,

4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,

5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.

(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.

13. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 23.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, izdaci potrebni za ostvarivanje dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba utvrđuju se u visini 50% od ostvarene najamnine.

(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.

(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos uz naknadu. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.

(6) Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavnim članovima njegove uže obitelji iz članka 29. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.

(7) Dohotak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.

(8) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.

(9) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti te ako se na dohodak ne plaća porez na dobit.

14. PROCJENA DOHOTKA OD IMOVINE

Članak 24.

Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.

15. PROMJENA NAČINA UTVRĐIVANJA DOHOTKA OD IMOVINE

Članak 25.

(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje dohodak u skladu sa člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu sa člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, u skladu s odredbama članka 17. ovoga Zakona.

16. DOHODAK OD KAPITALA

Članak 26.

(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i kamata, ostvareni u poreznom razdoblju.

(2) Dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za njihove privatne potrebe izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koja podliježe porezu na dobit.

(3) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

(4) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.

(5) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala izdaci se ne priznaju.

16.a Dohodak od osiguranja

Članak 26.a

(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.

(2) Pri utvrđivanju dohotka prema stavku 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci, a ni osobni odbitak poreznog obveznika.

(3) Uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici dužni su o uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja i isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i izvješća.

17. ZAJEDNIČKI DOHODAK

Članak 27.

(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti.

(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članaka od 18. do 22. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak se dijeli na jednake dijelove.

(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici, supoduzetnici i drugi).

(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema odredbama članka 23. i 24. ovoga Zakona.

(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Inozemni porezni obveznik ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.

(7) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

(8) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.

IV. POREZNI GUBITAK

Članak 28.

(1) Porezni gubitak koji se kod utvrđivanja ukupnog iznosa dohotka iz članka 3. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem porezne osnovice u sljedećim poreznim razdobljima.

(2) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom pete godine od godine za koju je utvrđen.

(3) Pri nadoknađivanju gubitak se odbija nakon umanjenja porezne osnovice za plaće novozaposlenih iz članka 43. ovoga Zakona, a prije osobnih odbitaka iz članka 29. ovoga Zakona. Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni gubici se nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka.

V. OSOBNI ODBITAK

Članak 29.

(1) Tuzemnim poreznim obveznicima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 3. stavku 1. ovoga Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.500,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Tuzemnim poreznim obveznicima se kod ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa u 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, a najviše do 2.550,00 kuna mjesečno.

(2) Tuzemni porezni obveznici mogu odbiti i osobni odbitak:

1. 0,4 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju,

2. za uzdržavanu djecu: 0,42 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,59 za drugo, 0,84 za treće, 1,17 za četvrto, 1,59 za peto, 2,09 za šesto, 2,67 za sedmo, 3,34 za osmo, 4,09 za deveto i 5,0 za deseto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka povećava se za 1,0 u odnosu na faktor osobnog odbitka za prethodno dijete,

3. 0,25 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.

(3) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom iz stavka 2. ovoga članka smatraju se fizičke osobe čiji dohodak i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos petorostrukoga osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, na godišnjoj razini.

(4) Osobni odbitak poreznog obveznika utvrđuje se kao zbroj osnovnoga osobnog odbitka prema stavku 1. i osobnog odbitka prema stavku 2. ovoga članka.

(5) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju.

(6) Porezni obveznik može koristiti osobne odbitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka u razdoblju za koje postoji porezna obveza i u kojem se osoba uzdržava. Razdoblje se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(7) Tuzemnim poreznim obveznicima osobni odbitak uvećava se i za iznose plaćene za zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje koji plaćaju poslodavac i posloprimac.

(8) Inozemni porezni obveznici mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.

(9) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga članka može uvećati u poreznom razdoblju i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje pod uvjetom da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja te ako nisu financirani iz dobivenih darovanja.

(10) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga članka uvećava i za ulaganja na ime kupnje ili gradnje stambenog prostora (stana ili kuće) za potrebe svojega trajnog stanovanja. Osobni odbitak se uvećava i za investicijska održavanja na postojećem stambenom prostoru poreznog obveznika ili njegovoga bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja. Porezni obveznik je za korištenje toga osobnog odbitka obvezan predočiti vjerodostojne isprave.

(11) Osobni odbitak iz stavka 10. ovoga članka iznosi u poreznom razdoblju do 12.000,00 kuna.

(12) Ako porezni obveznik kupnju i gradnju stambenog prostora, odnosno investicijska održavanja postojećega stambenog prostora financira sredstvima namjenskoga stambenog kredita, otplata kamata po tom kreditu se pod uvjetom iz stavka 11. ovoga članka, smatra osobnim odbitkom. U tom slučaju ne može koristiti osobni odbitak za te namjene na temelju stvarno nastalih izdataka prema stavku 10. ovoga članka.

(13) Osobni odbitak tuzemnoga poreznog obveznika iz stavka 4. ovoga članka može se uvećati i za iznos u visini 50% plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe trajnog stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje. Pravo na taj osobni odbitak porezni obveznik može koristiti pod uvjetom da nema riješeno stambeno pitanje, a dokazuje ga vjerodostojnim ispravama (ugovorom, dokazima o plaćanju najamnine i drugim).

(14) Poreznim obveznicima se osobni odbitak uvećava i za darovanja dana u naravi i u novcu doznačenom na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen konačni porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.

(15) Osobni odbitak prema stavku 9. – 14. ovoga članka priznaje se nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a u konačnom obračunu poreza na dohodak, na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

VI. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU POREZA

1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA

Članak 30.

(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje.

(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku godišnje porezne osnovice između 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka i po stopi 45% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14,0 osnovnoga osobnog odbitka.

(3) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 3. ovoga Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim oblicima dohotka te utvrđuju razlike.

(4) Ako je tuzemni porezni obveznik ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na propisani način u tuzemni porez na dohodak.

(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem.

(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.

(7) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili mu se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

2. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

Članak 31.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.

(2) Godišnja porezna prijava podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja ostvario dohodak od:

1. nesamostalnog rada istodobno samo kod jednog poslodavca i/ili,

2. druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona i/ili,

3. druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona i/ili,

4. kapitala iz članka 26. ovoga Zakona i/ili,

5. samostalne djelatnosti iz članka 32. ovoga Zakona i/ili,

6. nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. ovoga Zakona i/ili,

7. dohotka od imovine, osim dohotka od imovine iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona,

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, osim za dohodak iz članka 26. ovoga Zakona, porezni obveznik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ako isplatitelj dohotka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza, a i predujam doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka prema stavku 3. točki 1., 2., 3. i 6. ovoga članka, a na način propisan ovim Zakonom i posebnim propisima.

(5) Ako porezni obveznik ostvari dohodak iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno ili ako ostvari taj dohodak izravno iz inozemstva (bez posredstva tuzemnog poslodavca) ili ako ostvari i druge oblike dohotka izravno iz inozemstva ili ako ostvari i druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave ili ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno plati porez po osnovi nesamostalnog rada,ili da naknadno plati doprinose za obvezna osiguranja,

dužan je podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(6) Ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo oblike dohotka iz stavka 3. ovoga članka, osim za dohodak iz stavka 3. točke 7. ovoga članka, može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:

1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29. i članka 40. ovoga Zakona,

2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. prava na umanjenje porezne osnovice za izdatke nastale pri ostvarivanju primitaka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona,

4. prava na povrat više plaćenih doprinosa za obvezna osiguranja po posebnom propisu,

5. drugih prava propisanih zakonima.

(7) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA

Članak 32.

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Samostalne djelatnosti koje će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog dohotka ovisno o području na kojem se ta djelatnost obavlja, utvrđuje ministar financija na prijedlog nadležnih strukovnih komora.

(2) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenjem utvrđeni godišnji porezni obveznici plaćaju mjesečno, do kraja svakog mjeseca za tekući mjesec, u visini 1/12 godišnjeg poreza.

(3) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje iz stavka 2. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu s člankom 35. stavak 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisane porezne stope premašuje utvrđeni paušalni iznos poreza.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 18. do 22. ovoga Zakona.

4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Članak 33.

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj mirovine ili sam porezni obveznik. Dužnik poreza na dohodak je posloprimac i umirovljenik.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 13. stavku 1. i 3. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 15% od mjesečne porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 35% na razliku mjesečne porezne osnovice između 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 45% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad 14,0 osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koji kod isplatitelja ne traje duže od 10 dana (80 sati) i primitak nije veći od 1.500,00 kuna mjesečno, obračunava poslodavac, od osnovice primitka umanjenog za obvezne doprinose za socijalna osiguranja po posebnim propisima, po stopi od 15% bez obračunavanja osobnog odbitka iz članka 29. ovoga Zakona.

(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka obustavljeni (odbijeni) i uplaćeni porez smatra se konačno utvrđenim porezom za porezno razdoblje, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu. Porezni obveznik ima pravo taj dohodak i uplaćene iznose predujma poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu.

(7) Inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati dohotka od nesamostalog rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po odredbama stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.

(8) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.

(9) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.

5. POREZNE KARTICE

Članak 34.

(1) Predujam poreza kod dohotka od nesamostalnog rada utvrđuje se na temelju porezne kartice koju za posloprimca ili umirovljenika imaju poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji mirovina dužni su je čuvati dok posloprimac kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina.

(2) Podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama i obustavljenom i uplaćenom porezu iz poreznih kartica posloprimaca i umirovljenika, poslodavac i isplatitelj mirovine dostavlja Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(3) Poslodavci i isplatitelji mirovina obvezni su o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak sastavljati i Poreznoj upravi dostavljati i druge propisane evidencije.

6. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Članak 35.

(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona mjesečni predujam se plaća prema rješenju Porezne uprave.

(2) Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma.

(3) Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave, koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine.

(4) Na početku obavljanja samostalne djelatnosti predujmovi se utvrđuju na temelju podataka koje je porezni obveznik dao o predviđenom iznosu svoga dohotka.

(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i vanjskog nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje iz stavka 1. ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.

7. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK PO ODBITKU

Članak 36.

(1) Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji inozemni porezni obveznici ostvare obavljanjem povremene samostalne umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti, uključujući i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, plaća se po odbitku, od ukupne naknade umanjene za izdatke u visini 40%, po stopi od 25% bez prava na osobne odbitke iz članka 29. ovoga Zakona. Tako plaćeni predujmovi smatraju se konačnim porezom.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka po stopi od 35%, bez prava na osobne odbitke iz članka 29. ovoga Zakona. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza iz dohotka kojega ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem djelatnosti iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona. Plaćeni predujmovi poreza na dohodak smatraju se konačno utvrđenim porezom na dohodak i porezni obveznik za te dohotke nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(3) Predujam poreza na dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz članka 15. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka, kao porez na dohodak od nesamostalnog rada prema članku 33. stavku 1., 2., 3. i 4., odnosno članku 33. stavku 5. i 6. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom.

(5) Predujam poreza prema stavku 2. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu (bez posredovanja tuzemnog isplatitelja). Inozemni dohodak se preračunava u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kada je dohodak ostvaren.

8. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 37.

(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine predujmovi poreza plaćaju se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Pri utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika. Predujam poreza na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 35. ovoga Zakona, a po stopi od 15%. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(2) Kod dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 23. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, odnosno sam porezni obveznik (kod izravnog iznajmljivanja), pri svakoj naplati najamnine i istodobno s naplatom, od ukupne naknade umanjene za priznate izdatke, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak poreznog obveznika. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(3) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka kao predujam poreza po odbitku istodobno s isplatom dohotka i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez osobnog odbitka iz članka 29. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak i to u roku od osam dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Predujam se utvrđuje od porezne osnovice primjenom stope od 35%. Plaćeni predujam smatra se konačno plaćenim porezom, pa porezni obveznici za taj dohodak ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu.

9. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD KAPITALA

Članak 38.

(1) Predujam poreza na dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 26. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom, kao porez po odbitku, po stopi od 15%.

(2) Predujam poreza na dohodak od izuzimanja iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, plaća se po odbitku po stopi od 35%.

(3) Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona, plaća se po odbitku, po stopi od 35%.

(4) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 15%.

(5) Utvrđeni i uplaćeni predujam poreza prema stavku 1. do 5. ovoga članka smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu.

10. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD OSIGURANJA

Članak 38.a

(1) Predujam poreza na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka, istodobno s isplatom, kao porez po odbitku.

(2) Predujam poreza plaća se od osnovice primitka u visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja, odnosno u visini isplaćene svote, po stopi od 15%, bez umanjenja osnovice za osobni odbitak poreznog obveznika.

(3) Uplaćeni predujam prema stavku 2. ovoga članka smatra se konačnim porezom za porezno razdoblje, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu.

VII. POSEBNE OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

1. OSLOBOĐENJA ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE

Članak 39.

Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.

2. OLAKŠICE ZA PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Članak 40.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi utvrđenim posebnim zakonom, iznimno od članka 29. stavka 1. ovoga Zakona, osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:

1. 3.750,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području prve skupine,

2. 3.000,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području druge skupine,

3. 2.250,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području treće skupine.

(2) Poreznim obveznicima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi.

(3) Osobni odbitak prema stavku 1. i 2. ovoga članka priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a tijekom poreznog razdoblja koristi se osobni odbitak iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 41.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona na područjima posebne državne skrbi i Grada Vukovara, ostvareni dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za:

1. 75% na područjima prve skupine i Grada Vukovara,

2. 50% na područjima druge skupine,

3. 25% na područjima treće skupine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% zaposlenika imaju prebivalište i borave na području Grada Vukovara oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak za 2000. godinu i sljedećih pet poslovnih godina od dana početka primjene ovoga Zakona, a nakon toga dohodak im se umanjuje za 75%.

3. OSLOBOĐENJA I OLAKŠICE FIZIČKIM OSOBAMA KOJE OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU DJELATNOST

Članak 42.

(1) Poslovnim primicima obveznika poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu umjetničku i kulturnu djelatnost prema članku 15. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona ne smatraju se iznosi primljenih darovanja u dobrima do vrijednosti 20.000,00 kuna godišnje, pod uvjetom da o primljenim darovanjima posjeduju uredne i vjerodostojne isprave (ugovor o darovanju, nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).

(2) Fizičkim osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost prema članku 15. stavku 2. točki 2. i članku 15. stavku 4. točki 3. ovoga Zakona, priznaje se neoporezivi iznos u visini 25% od ostvarenih poslovnih primitaka od autorskog honorara za umjetničko i kulturno djelo.

(3) Neoporezivi iznos iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjivanja primitaka za izdatke prema članku 18. stavku 7. do 9., odnosno prema članku 18. stavku 12. ovoga Zakona.

(4) Neoporezivi iznosi iz stavka 2. ovoga članka priznaju se uz potvrdu ovlaštene strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu odnosno o osobi koja obavlja umjetničku i kulturnu djelatnost.

(5) Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga ili ovlaštenih agencija daje Ministarstvo kulture do kraja svake godine za tu godinu i dostavlja ga Središnjem uredu Porezne uprave.

4. POTICAJI ZAPOŠLJAVANJA

Članak 43.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, osnovica poreza na dohodak može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim zaposlenicima te za iznos isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.

(2) Novim zaposlenicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim zaposlenicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim zaposlenicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na umanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

VIII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE

1. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 44.

(1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (osim djelatnosti koja se oporezuje u skladu sa člankom 32. ovoga Zakona), porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine, stvari i nekretnine (osim iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba i dohotka koji se oporezuje u skladu sa člankom 37. stavkom 5. ovoga Zakona) i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne knjige.

2. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA

Članak 45.

Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.

3. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA I BANAKA

Članak 46.

(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi nesamostalnog rada, za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.

(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.

(3) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.

4. OBVEZA ISPLATE NA RAČUN

Članak 47.

Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica područne i lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na račun kod ovlaštene organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu na propisan način.

5. PRIKUPLJANJE I USPOREDBA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

Članak 48.

(1) Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava dužna je tijekom godine prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba, pratiti promet dobara i obavljati sve druge potrebne radnje.

(2) Porezna uprava dužna je dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja, a i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.

(3) Ako Porezna uprava u tijeku postupka prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi dohodak, kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.

(4) Dohodak utvrđen prema stavku 3. ovoga članka pripisuje se ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala i od osiguranja, u poreznom razdoblju u kojemu je taj dohodak utvrđen i oporezuje prema propisima koji važe u tom poreznom razdoblju.

(5) Za svrhe iz stavka 1. i 2. ovoga članka Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

6. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA

Članak 49.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi podrobnije propise za provedbu ovoga Zakona. Ministar financija se posebno ovlašćuje da provedbenim aktima propiše:

1. neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima i neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka poduzetnika te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 7. točka 9. i 10.),

2. neoporezive primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost (članak 7. točka 11.),

3. neoporezive iznose stipendija i nagrada učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 7. točka 4. i točka 12.),

4. oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost (članak 19., u vezi s člankom 15. stavkom 1., 2. i 3.),

5. način i rokove otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine (članak 20. stavak 4.)

6. oblik i sadržaj evidencija i izvješća o uplaćenim porezno priznatim premijama životnog, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (članak 26. a stavak 4.),

7. mogućnosti i načine korištenja osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove njegove uže obitelji (članak 29. i članak 40. stavak 1.)

8. oblik i sadržaj prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti (članak 27. stavak 7.),

9. način uračunavanja inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak (članak 30. stavak 4.),

10. oblik i sadržaj godišnje porezne prijave (članak 31.),

11. način utvrđivanja i plaćanja predujma poreza od dohotka od nesamostalnog rada (članak 33.),

12. oblik i sadržaj porezne kartice i drugih evidencija o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza (članak 34. stavak 1.),

13. način i rokove dostavljanja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu po odbitku (članak 34. stavak 2., u vezi sa člankom 33. stavkom 4. i 5., člankom 36. stavkom 1., 2. i 3. i člankom 37. stavkom 2., 3. i 5., člankom 38. stavkom 1. do 5. i člankom 38.a),

14. oblik i sadržaj prijave o početku obavljanja samostalne djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja inozemnog dohotka (članak 44. stavak 1.),

15. isplate koje se obveznicima poreza na dohodak mogu izvršiti u gotovom novcu (članak 47.).

IX. POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 50.

Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, prekršajnog postupka i zastare primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 51.

Novčanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji ne uplati mjesečni, odnosno jednokratni predujam poreza po rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 35. stavak 1., članak 32. stavak 2. i članak 37. stavak 1. i 4.),

2. porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 30. stavak 6., u vezi sa člankom 30. stavkom 3.).

Članak 52.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna za prekršaj kaznit će se pravne i fizičke osobe koje isplate građanima ne obavljaju preko računa kod ovlaštene organizacije za platni promet (članak 47.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

(1) Dohodak ostvaren do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su do tada bili na snazi.

(2) Odredbe članka 9. stavak 7. ovoga Zakona koje se odnose na darovanja vjerskim zajednicama priznavat će se kao porezno dopustivi izdaci kada to bude propisano posebnim zakonom.

(3) Iznimno od odredbe članka 9. stavak 8. ovoga Zakona, premije osiguranja života, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja priznavat će se kao porezno dopustivi izdaci od 1. srpnja 2001. godine.

(4) Odredbe članka 38. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dividende, udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamate, izuzimanja i primitke po osnovi prava, koji su ostvareni do početka primjene ovoga Zakona, bez obzira kada se taj dohodak isplaćuje ili ostvaruju primici po osnovi prava.

(5) Odredbe članka 40. stavka 1. točke 3. i članka 41. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a koje se odnose na olakšice na područjima posebne državne skrbi treće skupine, primjenjivat će se od dana primjene posebnog zakona kojim će se ta područja propisati.

Članak 54.

(1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 109/93., 95/94., 25/95. – pročišćeni tekst, 52/95.  -ispravak, 106/96., 164/98. i 33/00.).

(2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti:

1. članci 20., 21. i 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96.  -ispravak),

2. članak 22. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 108/96.),

3. članci 13., 40. i 41. Zakona o športu (»Narodne novine« broj 111/97.),

4. članci 12., 13. i 14. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« broj 44/96., 57/96. - ispravak, 124/97., 79/99., 117/99. - ispravak, 73/00. i 87/00 - ispravak).

Članak 55.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 2001.
 


NAPOMENA, NN 150/02

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Članak 26.: Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 2003. godine.
 





ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O POREZU NA DOHODAK


(NN 163/03)



Članak 1.

U Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 127/00. i 150/02.) u članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, uvećan za iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je u prethodnom poreznom razdoblju obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice (članak 77. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), a umanjen za iznos plaća novozaposlenih i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (članak 43.), umanjen za preneseni gubitak (članak 28.) i umanjen za osobni odbitak (članak 29.).«

Članak 2.

U članku 6. stavku 1. riječi: »premije osiguranja za dokup dijela mirovine koje uplaćuju poslodavci za svoje zaposlenike« zamjenjuju se riječima: »izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine, a koje uplaćuju poslodavci za svoje zaposlenike u vrijeme njihovog umirovljenja«.

Članak 3.

U članku 21. stavak 5. riječi: »otpisa opreme i poslovnih objekata nabavljenih u istom poreznom razdoblju.« zamjenjuju se riječima: »otpisa opreme, poslovnih objekata i nematerijalne imovine koja se koristi za istraživanje i razvoj, nabavljene u istom poreznom razdoblju.«

U stavku 6. riječi: »a poslovnim objektima smatraju se građevinski objekti za poslovne djelatnosti.« zamjenjuju se riječima: »poslovnim objektima smatraju se građevinski objekti za poslovne djelatnosti, a nematerijalnom imovinom smatraju se patenti i licencije koje služe za obavljanje djelatnosti istraživanja i razvoja.«

Članak 4.

U članku 31. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo oblike dohotka iz stavka 3. točke od 1. do 4. i 6. ovoga članka, pod uvjetima iz stavka 4. ovoga članka, može za te oblike dohotka podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:

1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29. i članka 40. ovoga Zakona,

2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. prava na umanjenje porezne osnovice za izdatke nastale pri ostvarivanju primitaka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona,

4. prava na povrat više plaćenog poreza iz iznosa vraćenog doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz primitka,

5. drugih prava propisanih zakonima.«

Članak 5.

U članku 32. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje iz stavka 2. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu s člankom 35. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.«

Članak 6.

U članku 36. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema članku 77. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, a koji je u prethodnom poreznom razdoblju obračunan, obustavljen i uplaćen iz primitka po osnovi druge samostalne djelatnosti i primitka od nesamostalnog rada. Predujam se obračunava od ukupnog iznosa doprinosa za povrat, po stopi od 45%, bez prava na osobni odbitak iz članka 29. i članka 40. ovoga Zakona. Predujam poreza smatra se konačnim porezom za porezno razdoblje u kojemu je uplaćen, pa porezni obveznik s te osnove nije obvezan, ali može podnijeti godišnju poreznu prijavu.«

Članak 7.

U članku 40. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima i drugim područjima na kojima su prema posebnim zakonima propisane olakšice, priznaje se osobni odbitak iz stavka 1. točka 3. ovoga članka.«

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Osobni odbitak prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a tijekom poreznog razdoblja priznaje se osobni odbitak iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.«

Članak 8.

U članku 43. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona osnovica poreza na dohodak se može dodatno umanjiti i po osnovi izdataka za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika i tih obveznika osobno i to u visini ukupno nastalih izdataka u poreznom razdoblju.«

Članak 9.

Iza članka 43. dodaje se podnaslov: »5. Poticaji istraživanja i razvoja« i članak 43.a koji glasi:

»Članak 43.a

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, osnovica poreza na dohodak može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka.«

(2) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, osnovica poreza na dohodak može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti i za 100 % troškova amortizacije za stečenu nematerijalnu imovinu iz članka 21. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Istraživanjem se u smislu stavka 1. ovoga članka smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.

(4) Istraživanjem i razvojem u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačkoga razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačka studija, istraživanje tržišta i promotivna prodaja.

(5) Izdacima za istraživanje i razvoj iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

1. plaće i ostali odnosni troškovi osoba koje sudjeluju u istraživanju i razvoju,

2. izdaci za materijal i usluge korištene u djelatnosti istraživanja i razvoja,

3. izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i opreme u razmjernom djelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i razvoj,

4. opći izdaci koji se odnose na istraživanje i razvoj, osim općih administrativnih izdataka,

5. izdaci za istraživanje i razvoj koje je za poreznog obveznika obavila osoba registrirana za obavljanje istraživanja i razvoja,

6. amortizacija patenata i licencija u razmjernom dijelu u kojem se koriste za istraživanje i razvoj.«

Članak 10.

U članku 53. stavku 5. iza riječi: »članka 40. stavka 1. točke 3. i« dodaju se riječi: »stavka 3. te«.

Dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Odredbe članka 21. stavka 5. i 6., članka 43. stavak 6. i članka 43.a ovoga Zakona koje se odnose na jednokratni ili ubrzani djelomični otpis nematerijalne imovine koja se koristi za istraživanje i razvoj, na umanjenje porezne osnovice u visini 100% nastalih izdataka za školovanje i stručno usavršavanje i na umanjenje porezne osnovice po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, primjenjuju se i pri utvrđivanju i oporezivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona za 2003. godinu.«

Članak 11.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.


Klasa: 410-01/03-01/06
Zagreb, 10. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.




> NOVI PREGLED POREZNIH PROPISA - Pratite ovaj link

 

 

Pripremio: Poslovni Forum d.o.o.