Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 1. 10. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


NABAVITE JOŠ DANAS CMS  -  SAZNAJTE ŠTO JE CMS?

CMS ili Content Menagment System je izraz za programirane web stranice što Vam omogućava da jednostavno sami unosite, editirate ili brišete sadržaj sa svojih stranica putem administratorskog sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja. Ukoliko imate elementarno znanje za npr. poslati e-mail, ili pisati u Wordu, to je sasvim dovoljno za korištenje CMS-a.
CMS osigurava trenutne promjene sadržaja na Vašim stranicama, te stoga više nema potrebe za mjesečnim troškovima održavanja stranica da bi na njima uvijek imali aktualne vijesti i ponudu!  Opširnije >>

VIDEO PREZENTACIJA
CMS VIDEO PREZENTACIJA
FLASH PREZENTACIJA



> NOVI PREGLED POREZNIH PROPISA - Pratite ovaj link

ZAKON O POREZU NA DOBIT

"Narodne novine", broj 127/00, 163/03

 

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dobit utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit uređuje se posebnim zakonom.

II. POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti.

(2) Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika.

(3) Inozemni poduzetnik je onaj koji na teritoriju Republike Hrvatske nema sjedište ili upravu.

(4) Porezni obveznik je i predstavništvo inozemnog poduzetnika za agencijske poslove u zračnom i drugom prometu ako na teritoriju Rep. Hrvatske ostvaruje prihode od prodaje karata, a međunarodnim ugovorima nije drugačije uređeno.

(5) Porezni obveznik je i poduzetnik - fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt u smislu Zakona o porezu na dohodak, ako podnese zahtjev mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit. Zahtjev se podnosi do kraja tekuće godine za sljedeću godinu.

(6) Tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit.

(7) Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge građana, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.

(8) Iznimno ako osobe iz stavka 6. i 7. ovoga članka obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

(9) Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik na kojeg se ne odnose odredbe stavka 1. do 8. ovoga članka, niti je obveznik poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, čija se dobit ne oporezuje drugdje.

III. POREZNA OSNOVICA

Članak 3.

(1) Porezna osnovica je dobit uvećana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Dobit iz stavka 1. ovoga članka je razlika između prihoda i rashoda koji se utvrđuju u skladu s ovim Zakonom.

(3) Poreznu osnovicu tuzemnoga poreznog obveznika čini ukupna dobit utvrđena u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu.

(4) Poreznu osnovicu tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika čini dobit utvrđena u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka ostvarena u tuzemstvu.

(5) U poreznu osnovicu ulazi i dobit koja se ostvaruje u postupku likvidacije.

1. Prihodi

Članak 4.

(1) Prihodi su povećanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza koja imaju za posljedicu povećanje kapitala. Ulaganja dioničara ili članova društva u kapital društva ne smatraju se prihodima.

(2) U prihode se uključuju bruto priljevi gospodarstvenih koristi i tražbine poreznog obveznika za njegov račun, osim poreza na dodanu vrijednost i drugih naknada koji se naplaćuju u korist trećih osoba. U komisionom i zastupničkom odnosu u prihode komisionara ili zastupnika uključuju se samo iznosi provizije ili druge naknade.

(3) U prihode razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje) uključuju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama do kraja tog razdoblja.

(4) Kod utvrđivanja prihoda od isporuke dobara danom isporuke razumijeva se dan kada je primatelju omogućeno gospodarstveno raspolaganje dobrima.

(5) Kod utvrđivanja prihoda od usluga u prihode poreznog razdoblja uključuju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi koja se odnose na usluge izvršene do kraja tog razdoblja, a za usluge koje se obavljaju kroz više poreznih razdoblja prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u poreznom razdoblju.

(6) Kod ugovora o izgradnji koji se ostvaruju kroz više poreznih razdoblja, prihodi se raspoređuju na pojedina razdoblja prema stupnju dovršenosti. Prihodi od izgradnje stanova, poslovnih prostora ili drugih objekata za nepoznatog kupca (tržište) uključuju se u prihode poreznog razdoblja u kome je izvršena isporuka.

(7) Prihode poreznog razdoblja čine i kamate na: kredite, pozajmice, predujmove, tražbine za prodaju uz odgodu plaćanja (redovne i zatezne kamate). U prihode poreznog razdoblja uključuju se i iznosi zaračunani po osnovi valutne klauzule, najamnine i zakupnine, naknade za korištenje patenata, trgovačkih znakova, autorskih prava, računalnih programa i svih drugih prava.

(8) Prihodi iz stavka 7. ovoga članka uključuju se u prihode poreznog razdoblja na koje se odnose na vremenski razmjernoj osnovi. Prihodi od prodaje imovinskih prava po ugovorima koji primatelju omogućavaju slobodno korištenje prava i po kojima davatelj nema nikakvih daljnjih prava ni obveza smatraju se ugovorima o prodaji po kojima se ukupna naknada uključuje u prihod razdoblja u kojem je prodaja obavljena.

(9) Prihode poreznog razdoblja čine i prihodi od prodaje dugotrajne imovine (materijalne i nematerijalne), dobici od prodaje tražbina, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, te dobici od prodaje dionica i udjela.

(10) U prihode se uključuju i dobici proizašli iz revalorizacije imovine (usklađivanja na više s cijenama na tržištu ili s fer vrijednostima) do visine iznosa koji je uključen u povećane troškove amortizacije temeljem revalorizacije.

(11) U prihode se uključuju naplaćeni penali i štete, primljeni darovi i nagrade, inventurni viškovi i sva ostala povećanja gospodarstvenih koristi.

(12) U prihode poreznog razdoblja uključuju se i prihodi po osnovi otpisa obveza ako je od vjerovnika pisano potvrđeno da prihvaća djelomični ili potpuni otpis obveze ili istekom razdoblja u kome je nastupila zastara.

(13) U prihode se uključuju i iznosi pozitivnih tečajnih razlika, realiziranih i nerealiziranih, po deviznim tražbinama i deviznim obvezama.

(14) U prihode se uključuju i vrijednosti vlastitih proizvoda i usluga korištenih za dugotrajnu imovinu kao i za dodatna ulaganja na toj imovini (građevinske objekte, opremu, nasade, osnovno stado, projekte i slično). Prihodi po toj osnovi iskazuju se u visini troškova proizvoda i usluga (troškova proizvodnje).

(15) Po ugovorima o financijskom najmu prihod razdoblja čini tržišna cijena predmeta najma na dan predaje na korištenje. Iznosi koji se kod financijskog najma ostvaruju na ime naknade financiranja uključuju se u prihode na vremenski razmjernoj osnovi.

(16) U prihode poreznog razdoblja uključuju se i iznosi državnih pomoći i poticaja u povezanosti s odnosnim rashodima, ukidanja dugoročnih rezerviranja, ukidanja vrijednosnih usklađivanja, odgođeni prihodi iz ranijih razdoblja oporezivanja, ranije otpisane tražbine ako su naplaćene, a i svi drugi prihodi ostvareni po bilo kojoj osnovi od obavljanja djelatnosti.

2. Rashodi

Članak 5.

(1) Rashodi su smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala. Smanjenja kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ne smatraju se rashodima.

(2) Rashode poreznog razdoblja čine:

1. materijalni troškovi kao što su utrošene sirovine i materijal uključivo i ambalaža i sitni inventar, utrošena energija, utrošeni rezervni dijelovi, utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme i ostali materijalni troškovi,

2. troškovi usluga (proizvodnih i neproizvodnih) kao što su usluge izrade proizvoda, prijevoza, održavanja objekata i opreme, istraživanja i razvoja, osiguranja imovine, platnog prometa i banaka, promidžbe i reklame, usluge menadžmenta, komunalne usluge, usluge osiguranja za pokriće šteta uzrokovanih poslovanjem poreznog obveznika i obveznog osiguranja zaposlenika, zakupnina i najamnina, sajmova, ptt usluge, usluge savjetovanja, usluge odvjetnika, računovođa, revizora, troškovi reprezentacije, te sve ostale usluge koje su uvjet za ostvarivanje prihoda. U usluge promidžbe i reklame mogu se uključiti svi oblici slanja poruka čija je svrha promocija i reklamiranje poreznog obveznika ili promidžba njegovog proizvoda, usluge ili naziva,

3. troškovi amortizacije (dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine),

4. troškovi plaća zaposlenika (plaće i naknade plaća, porezi i doprinosi na plaće),

5. naknade troškova zaposlenicima (dnevnice, troškovi prijevoza na posao i s posla, troškovi prijevoza na službenom putu, troškovi stručnog usavršavanja, školovanja i stipendiranja kao i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi sa sadašnjim i budućim radom),

6. rezerviranja za rizike i troškove (rezerviranja za mirovine i otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u garantnim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima),

7. vrijednosna usklađenja dugotrajne i kratkotrajne imovine,

8. troškovi financiranja (redovne i zatezne kamate, tečajne razlike, valutne klauzule i jamstva),

9. darovanja u naravi ili u novcu i

10. ostali troškovi poslovanja (članarine strukovnim udrugama, upravni i sudski troškovi, troškovi stručne literature, plačeni penali i kazne a i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi s ostvarivanjem prihoda ili dobiti poreznog obveznika).

(3) Iznosi iz stavka 2. ovoga članka uključuju se u rashode poreznog razdoblja, osim u dijelu koji se odnosi na trošak zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda, dijelova proizvoda i gotovih proizvoda (sučeljavanje rashoda s prihodima).

(4) U trošak zaliha nedovršenih proizvoda, poluproizvoda i dijelova proizvoda, te zaliha vlastitih gotovih proizvoda uključuju se najmanje izravni troškovi proizvodnje (materijala i rada) i opći troškovi proizvodnje.

(5) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i troškovi nabave prodane trgovačke robe, materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova i ambalaže.

(6) U trošak nabave trgovačke robe, materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova i ambalaže uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi i trošak prijevoza zaliha do mjesta skladištenja ili prodaje.

(7) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i neamortizirani troškovi nabave prodane dugotrajne imovine.

(8) U trošak nabave dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, troškovi projektiranja i nadzora, troškovi priprema prostora za građenje, troškovi instaliranja opreme, prijevoza i drugi troškovi nastali u procesu dovođenja sredstava u radno stanje. Kod već upotrebljavanih građevinskih objekata, postrojenja i opreme na kojima se obavljaju dodatna ulaganja, knjigovodstvena vrijednost se uvećava za ta ulaganja. Dodatnim ulaganjima razumijevaju se ulaganja kojima se povećava kapacitet ili produljuje prethodno procijenjeni vijek uporabe, mjenja namjena, omogućava znatno unapređenje kakvoće proizvodnje ili postiže znatno smanjenje proizvodnih troškova.

(9) Rashodi amortizacije dugotrajne imovine utvrđuju se prema Pravilniku o amortizaciji.

(10) Iznimno od odredbe stavka 9. ovoga članka rashodom amortizacije smatra se i dodatni, djelomični ili potpuni otpis opreme i poslovnih objekata nabavljenih u poreznom razdoblju.

(11) Opremom iz stavka 10. ovoga članka smatraju se postrojenja i strojevi, alati, pogonski i uredski inventar, informatička oprema, namještaj, transportni uređaji i sredstva, osim osobnih automobila i drugih sredstava za prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, a poslovnim objektima smatraju se građevinski objekti koji služe za obavljanje poslovnih djelatnosti.

(12) Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije na više do visine iznosa koji je po toj osnovi uračunan u prihode.

(13) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i gubici od prodaje dionica i udjela.

(14) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i dugoročna rezerviranja kod banaka i osiguravajućih društava koje su ovi porezni obveznici dužni provesti suglasno posebnim propisima.

(15) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i darovanja u naravi ili u novcu doznačena na žiroračun u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Ako se darovanja daju u naravi, darodavatelj i daroprimatelj obvezni su o tome imati vjerodostojne isprave.

(16) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i manjkovi na imovini, kao i pripadajući porezi obračunani na te manjkove.

(17) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i rashodi nastali na temelju više sile i drugih izvanrednih događaja.

(18) U rashode poreznog razdoblja ne mogu se uključiti rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.

(19) Rashodi koji nisu vjerodostojno dokumentirani ne priznaju se kao rashodi poreznog razdoblja.

3. Prihodi i rashodi iz poslovnih odnosa povezanih osoba

Članak 6.

(1) Ako se poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnog društva povećavaju rashodi tuzemnoga poreznog obveznika po osnovi izdataka za nabavu proizvoda i usluga, usluga menadžmenta, intelektualnih usluga, robnih i zaštitnih znakova, patenata, licencija, zajmova, raznih naknada i po drugim osnovama smanjuje porezna osnovica tuzemnoga poreznog obveznika i obavlja skriveni transfer dobiti, navedene transakcije obračunati će se po tržišnim cijenama koje bi se za usporedivu transakciju postigle na usporedivom tržištu pod istim ili sličnim okolnostima između nepovezanih osoba. Isto se odnosi i na skrivene isplate dobiti putem smanjivanja prihoda tuzemnoga poreznog obveznika.

(2) Za utvrđene razlike prema stavku 1. ovoga članka povećat će se osnovica poreza na dobit tuzemnoga poreznog obveznika (tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika ili tuzemnog društva).

4. Uvećanja dobiti

Članak 7.

(1) Dobit iz članka 3. ovoga Zakona uvećava se za:

1. troškove amortizacije iznad najviše porezno dopustivog iznosa,

2. 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškovi odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci),

3. troškove novčanih kazni za prekršaje i prijestupe,

4. 30% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća, osim troškova osiguranja,

5. rashode darovanja u visini većoj od 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, osim ako su ti rashodi nastali prema posebnim programima i rješenju nadležnog ministarstva,

6. rashode po osnovi manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, te pripadajući porez obračunat na te manjkove i

7. skrivene isplate dobiti.

(2) Pod skrivenim isplatama dobiti iz stavka 1. točke 7. ovoga članka razumijevaju se povećanja rashoda ili smanjenja prihoda poreznog razdoblja po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe.

5. Umanjenja dobiti

Članak 8.

Dobit iz članka 3. ovoga Zakona umanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, te za trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat.

6. Porezni gubitak

Članak 9.

(1) Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica porezni obveznik ima porezni gubitak.

(2) Porezni gubitak prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u idućim poreznim razdobljima.

(3) Ako porezni obveznik umanjuje poreznu osnovicu po osnovi plaća novozaposlenih, a iskaže porezni gubitak, porezni gubitak može povećati za taj iznos.

(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom pete godine računajući od godine za koju je porezni gubitak utvrđen.

IV. POREZNO RAZDOBLJE

Članak 10.

(1) Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu, dio poslovne godine i razdoblje likvidacije.

(2) Poslovna godina u pravilu je kalendarska godina.

(3) Porez na dobit utvrđuje se za dio poslovne godine i to za:

1. razdoblje od početka poslovanja poreznog obveznika do kraja te poslovne godine,

2. razdoblje od premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo do kraja te poslovne godine,

3. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo,

4. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije.

5. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja stečaja.

6. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili pripajanja.

(4) Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se poslovna i kalendarska godina razlikuju.

V. SPAJANJA I PRIPAJANJA

Članak 11.

(1) Porezni obveznici koji se spajaju ili pripajaju dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja ili pripajanja.

(2) Prava i obveze spojenih ili pripojenih poreznih obveznika iz porezno-pravnog odnosa preuzima pravni sljednik.

VI. POREZNA STOPA

Članak 12.

Porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

VII. OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

1. Olakšice obveznicima s područja posebne državne skrbi

Članak 13.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit u visini od:

1. 25 % (dvadesetpet posto) od propisane porezne stope na području prve skupine,

2. 50% (pedeset posto) od propisane porezne stope na području druge skupine i

3. 75% (sedamdesetpet posto) od propisane porezne stope na području treće skupine.

(2) Smatra se da porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja posebne državne skrbi, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.

2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara

Članak 14.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dobit za 2000. godinu i sljedećih pet poslovnih godina nakon početka primjene ovoga Zakona, a nakon toga porez na dobit plaćaju u visini 25% od propisane stope.

(2) Smatra se da porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja Grada Vukovara, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.

3. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji posluju u slobodnim zonama

Članak 15.

(1) Korisnici slobodne zone iz Zakona o slobodnim zonama plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope.

(2) Korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u izgradnji objekata ulaganjem sredstava u iznosu većem od 1.000.000,00 kuna, nakon što uloži sredstva, u godini ulaganja i narednih pet godina poslovanja u zoni oslobođen je plaćanja poreza na dobit, ali najviše do visine uloženih sredstava.

(3) Iznimno, Vlada Republike Hrvatske može, kada utvrdi gospodarstveni interes Republike Hrvatske za pojedine zone ili za obavljanje određenih djelatnosti u zoni, povećati porezne olakšice iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Olakšice iz stavka 3. ovoga članka Vlada određuje odlukom na prijedlog ministra gospodarstva.

(5) Za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na području Vukovarsko - srijemske županije ne plaća se porez na dobit u razdoblju od pet godina od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga porez na dobit plaća se u visini 25% propisane stope.

4. Poticaji ulaganja

Članak 16.

(1) Na dobit ostvarenu od ulaganja koja iznosi najmanje 10 milijuna kuna, porez na dobit plaćat će se po stopi od 7% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika, otpočevši od isteka prve godine ulaganja.

(2) Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu većem od 20 milijuna kuna, porez na dobit plaćat će se po stopi od 3% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika, otpočevši od isteka prve godine ulaganja.

(3) Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu većem od 60 milijuna kuna, porez na dobit plaćat će se po stopi od 0% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika, otpočevši od prve godine ulaganja.

(4) Ukupan iznos porezne povlastice, koju ulagatelj može iskoristiti tijekom trajanja roka plaćanja povlaštene stope poreza na dobit, ne može prelaziti iznos samog ulaganja. Iznos porezne povlastice utvrđuje se kao razlika obračunatog poreza na dobit izračunanog primjenom propisane stope i stopa iz ovoga članka.

(5) Ako porezni obveznik nositelj poreznih povlastica smanji broj zaposlenika utvrđen odredbama ovoga članka, prestaje mu pravo korištenja tih povlastica za cijelo razdoblje za koje su odobrena, uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.

(6) Poreznom obvezniku nositelju poreznih povlastica kojemu je ukinuto pravo njihova korištenja ne može se ponovo odobriti njihovo korištenje.

(7) U iznos ulaganja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne uračunava se vrijednost zemljišta i građevina koje su starije od jedne godine, i ranije korištena oprema, što se unose kao ulog.

(8) Porezne povlastice mogu koristiti samo nositelji poticajnih mjera iz Zakona o poticanju ulaganja. Iznimno, ako se ulaganje vrši u turističku djelatnost, na temelju zahtjeva ulagatelja, a na prijedlog Ministarstva turizma, Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da nositelj poreznih povlastica može biti već postojeće društvo.

5. Poticaji zapošljavanja

Članak 17.

(1) Porezna osnovica dodatno se može umanjiti po osnovi plaća novih zaposlenika i to za visinu plaća i doprinosa na plaću koji su obračunani za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a isplaćeni do dana podnošenja porezne prijave.

(2) Novim zaposlenicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje kod poreznog obveznika uslijedilo je nakon jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje, odustanka od korištenja prava na mirovinu ili prvog zaposlenja. Novim zaposlenicima smatraju se i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja zaključi ugovor o radu s novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga članka i u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica umanjuje se za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(4) Pravo na umanjenje porezne osnovice za plaću i doprinose na plaću novog zaposlenika porezni obveznik može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novog zaposlenika.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka porezni obveznik može pravo na dodatno umanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika - invalida koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

6. Poticaj poreznim obveznicima osnovanim u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom

Članak 18.

Porezni obveznik osnovan po posebnim propisima u svrhu obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavnja osoba s invaliditetom plaća porez na dobit u visini od 25% od propisane stope

VIII. UTVRĐIVANJE POREZA

1. Razdoblje utvrđivanja poreza

Članak 19.

Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine, ili drugog razdoblja utvrđivanja poreza, prema poreznoj osnovici ostvarenoj u tom razdoblju.

2. Porezna prijava

Članak 20.

(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit.

(2) Prijavu poreza na dobit s obračunanim porezom i dokazom o uplati toga poreza porezni obveznik dužan je dostaviti Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

(3) Porezni obveznici koji koriste olakšice, oslobođenja i poticaje dužni su u poreznoj prijavi iskazati i podatke o poreznoj osnovici i poreznoj obvezi prije korištenja olakšica, oslobođenja i poticaja.

(4) Uz prijavu poreza na dobit podnosi se i Bilanca i Račun dobiti i gubitka.

3. Predujmovi poreza

Članak 21.

(1) Tijekom godine, porezni obveznici plaćaju predujam poreza na dobit koji se utvrđuje na temelju prijave poreza na dobit za prethodnu godinu.

(2) Porezni obveznici plaćaju predujam poreza na dobit mjesečno, do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, u visini jedne dvanaestine porezne obveze za prethodnu godinu.

(3) Ako je porezni obveznik tijekom godine u obliku predujma platio više poreza nego što je dužan po poreznoj prijavi, više plaćeni porez vraća mu se na njegov zahtjev ili se uračunava u predujmove sljedećeg razdoblja.

(4) Porezna uprava može, na temelju zahtjeva poreznog obveznika ili obavljenog nadzora ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene.

(5) Poreznim obveznicima koji počinju obavljati djelatnost, mjesečni predujam poreza na dobit za tekuću godinu određuje Porezna uprava na temelju procjene mogućnosti ostvarenja njihove dobiti. Mogućnost ostvarivanja dobiti utvrđuje se nakon isteka tri mjeseca poslovanja poreznog obveznika.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je podnijet zahtjev.

IX. POREZ PO ODBITKU

Članak 22.

(1) Porezni obveznici koji plaćaju naknade za korištenje prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava), naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i slično, dividende, udjele u dobiti i kamate inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, dužni su prilikom isplate od naknade obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dobit po stopi od 15 %.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka porez na dobit po odbitku ne plaća se na kamate koje se plaćaju:

1. kod prodaje opreme na kredit koja poreznom obvezniku služi za obavljanje djelatnosti,

2. kod prodaje robe na kredit poreznom obvezniku i

3. po kreditima bilo koje vrste koje daje inozemna banka.

X. URAČUNAVANJE INOZEMNOG POREZA

Članak 23.

(1) Ako je tuzemni porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćen porez u inozemstvu uračunat će mu se u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu.

(2) Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje. Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarena dobit samo iz tuzemnog poslovanja.

(3) U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik je dužan Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.

XI. MJERODAVNOST POSLOVNIH KNJIGA

Članak 24.

(1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne su poslovne knjige koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu te financijska izvješća koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobitka i gubitka) ako porezni propisi ne određuju drugačije.

(2) Porezni obveznici utvrđuju i u računovodstvu iskazuju stanja i promjene imovine, obveza i kapitala te nastale iznose prihoda, rashoda i rezultat poslovanja uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, što znači da se poslovni događaji iskazuju u računovodstvu kada su nastali i iskazuju u financijskim izvješćima razdoblja na koje se odnose.

XII. POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 25.

Glede utvrđivanja, naplate i povrata poreza, žalbenog postupka, prekršajnog postupka i određenja pojmova ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.

XIII. OVLASTI

Članak 26.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi propise za provedbu ovoga Zakona. Ministar financija posebno se ovlašćuje da provedbenim aktima propiše:

1. način i rokove vrijednosnih usklađenja dugotrajne i kratkotrajne imovine (članak 5. stavak 2. točka 7.),

2. način i rokove amortizacije dugotrajne imovine (članka 5. stavak 9.),

3. oblik i sadržaj porezne prijave (članak 20. stavak 1.),

4. način i rokove dostavljanja podataka o obračunanom i plaćenom porezu po odbitku (članak 22.).

XIV. KAZNENE ODREDBE

Članak 27.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji nakon isteka razdoblja utvrđivanja poreza ne utvrdi poreznu obvezu u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ne uplati utvrđeni porez u propisanom roku (članak 19. i 20.)

2. porezni obveznik koji ne uplati u propisanom roku predujam poreza (članak 21. stavak 2.)

3. porezni obveznik koji u propisanom roku ne utvrdi poreznu obvezu poreza po odbitku u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ne uplati utvrđeni porez po odbitku (članak 22.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba poreznog obveznika novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

(1) Dobit ostvarena do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su tada bili na snazi.

(2) Iznimno od odredbe članka 21. stavka 1. ovoga Zakona predujam poreza na dobit za razdoblje od mjeseca travnja 2001. godine do podnošenja porezne prijave za 2001. godinu, a najduže do mjeseca travnja 2002. godine, utvrdit će se na temelju podataka iz porezne prijave za 2000. godinu, na način da se dobit iskazana na rednom broju 17. umanji za preneseni ukamaćeni gubitak iskazan na rednom broju 28. porezne prijave i na tako utvrđenu osnovicu primijeni porezna stopa iz članka 12. ovoga Zakona.

(3) Fizičke osobe iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona koje su do dana primjene ovoga Zakona bili obveznici poreza na dobit ili žele nakon početka primjene postati obveznici poreza na dobit, mogu se o promjeni načina oporezivanja za 2001. godinu pisano izjasniti do kraja veljače 2001. godine.

(4) Prihodi i rashodi iz članka 4. i 5. ovoga Zakona, utvrđivat će se prema Hrvatskim računovodstvenim standardima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(5) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 35/95. i 106/96.).

(6) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti članak 11. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96. - ispravak, 124/97., 73/00. i 87/00. - ispravak), članak 41. Zakona o športu (»Narodne novine«, br. 111/97. i 13/98. - ispravak) u dijelu koji se odnosi na obveznike poreza na dobit, članak 21. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96. - ispravak) u dijelu koji se odnosi na obveznike poreza na dobit, članci 36. i 37. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine«, br. 44/96.), i članci 6. i 7. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 73/00.) u dijelu u kojem je uređeno plaćanje poreza na dobit.

Stupanje na snagu Zakona o porezu na dobit

Članak 29.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 2001. godine.



 





ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O POREZU NA DOBIT


(NN 163/03)


Članak 1.

U Zakonu o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 127/00.) u članku 2. stavku 6. iza riječi: »lokalne samouprave« stavlja se zarez, riječ: »i« briše se, a iza riječi: banka dodaju se riječi: »i pravne osobe koje su registrirane i obavljaju isključivo istraživačko razvojnu djelatnost.«

U stavku 7. iza riječi: »udruge« stavlja se zarez, a riječ: »građana« briše se.

Članak 2.

U članku 5. stavku 10. iza riječi: »razdoblju« briše se točka i dodaju se riječi: »te stečene nematerijalne imovine koja se koristi za istraživanje i razvoj.«

U stavku 11. iza riječi: »osoba« briše se riječ: »a«, iza riječi: »djelatnost« briše se točka i dodaju se riječi: »a nematerijalnom imovinom smatraju se patenti i licencije koji služe za obavljanje djelatnosti istraživanja i razvoja te kapitalizirani izdaci za razvoj.«

Stavak 15. briše se.

Dosadašnji stavci 16., 17., 18. i 19. postaju stavci 15., 16., 17. i 18.

Članak 3.

U članku 7. stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:

»6. izuzimanja, pod kojima se razumijeva uzimanje proizvoda, robe i usluga za potrebe članova društva i u druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem djelatnosti, u koje spadaju i manjkovi na imovini, iznad visine propisane po propisima o porezu na dodanu vrijednost a na koja se ne plaća porez na dohodak.«

Iza točke 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:

»7. svotu prekomjernih dužničkih kamata i preniskih vjerovničkih kamata, uključujući i zateznu kamatu, ako vjerovnik odnosno dužnik nije tuzemni obveznik poreza na dobit«.

Dosadašnja točka 7. koja postaje točka 8. mijenja se i glasi:

»8. isplate, pod kojima se razumijevaju skrivene isplate dobiti, te svako povećanje rashoda i smanjenje prihoda, u korist članova trgovačkih društava, i druge neposlovne svrhe.«

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Pod prekomjernom dužničkom kamatom iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, razumijeva se kamata obračunana ili plaćena vjerovniku koji nije tuzemni porezni obveznik poreza na dobit, u dijelu koji je veći od kamate koju plaća poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pri tome je mjerodavna kamata one banke kod koje porezni obveznik ima deponirana sredstva. Ako porezni obveznik ima deponirana sredstva kod više banaka, tada je mjerodavna stopa one banke kod koje je deponiran najveći dio sredstava, a kod jednakog deponiranja uzima se prosječna stopa. Visina kamate utvrđuje se na isti način i ako je ugovorena u stranoj valuti.«

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Pod preniskom vjerovničkom kamatom iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, razumijeva se kamata obračunana dužniku koji nije tuzemni porezni obveznik poreza na dobit po stopi nižoj od kamate koju daje poslovna banka na štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pri utvrđivanju kamatne stope postupa se prema stavku 2. ovoga članka.«

Članak 4.

U članku 8. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Dobit iz članka 3. ovoga Zakona umanjuje se za darovanja u naravi ili novcu doznačenom na račun, u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Vrijednost darovanja za koje se umanjuje porezna osnovica može biti do 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja dara.

(3) Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka priznaje se najviše do visine svote koja preostane nakon umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.«

Članak 5.

Iza članka 17. dodaje se podnaslov: »5.a POTICAJI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA« i članak 17.a koji glasi:

»(1) Porezna osnovica može se dodatno umanjiti po osnovi troškova istraživanja i razvoja i to za 100% nastalih i iskazanih troškova istraživanja i razvoja u razdoblju za koje se utvrđuje porez.

(2) Porezna osnovica može se dodatno umanjiti i za 100 % troškova amortizacije za stečenu nematerijalnu imovinu iz članka 5. stavka 11. ovoga Zakona.

(3) Istraživanjem se u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava, te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.

(4) Ne smatra se istraživanjem i razvojem u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačko razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačke studije, istraživanje tržišta i promotivna prodaja.

(5) Troškovima istraživanja i razvoja iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

1. plaće i ostali odnosni troškovi osoba koje sudjeluju u istraživanju i razvoju,

2. troškovi materijala i usluga korištenih u djelatnosti istraživanja i razvoja,

3. amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme u razmjernom dijelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i razvoj,

4. amortizacija patenata i licencija u razmjernom dijelu u kojem se koriste za istraživanje i razvoj,

5. opći troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj, osim općih administrativnih troškova i

6. zaračunati troškovi istraživanja i razvoja koje je za poreznog obveznika obavila druga pravna osoba registrirana za obavljanje istraživanja i razvoja.

(6) Porezna osnovica može se dodatno umanjiti i po osnovi troškova školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika za 100% troškova u razdoblju za koje se utvrđuje porez.«

Članak 6.

U članku 20. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Prijavu poreza na dobit s obračunanim porezom, obveznik poreza na dobit dužan je dostaviti Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.«

Članak 7.

U članku 22. stavku 1. riječi: »Porezni obveznici« zamjenjuje se riječima: »Tuzemni isplatitelji«, a iza riječi: »revizorske usluge« stavlja se zarez a riječi: »i slično« brišu se.

U stavku 2. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

»4. imateljima obveznica inozemnim pravnim osobama.«

Članak 8.

U članku 28. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Odredbe članka 2. stavka 6., članka 5. stavka 10. i 11. i članka 17.a ovoga Zakona, primjenjuju se i pri oporezivanju dobiti za 2003. godinu.«

Članak 9.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama«.


Klasa: 410-01/03-01/05
Zagreb, 1. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.



POSLOVNI WEB KATALOG
PRETRAŽIVANJE

 



> NOVI PREGLED POREZNIH PROPISA - Pratite ovaj link