Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 1. 8. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


NABAVITE JOŠ DANAS CMS  -  SAZNAJTE ŠTO JE CMS?

CMS ili Content Menagment System je izraz za programirane web stranice što Vam omogućava da jednostavno sami unosite, editirate ili brišete sadržaj sa svojih stranica putem administratorskog sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja. Ukoliko imate elementarno znanje za npr. poslati e-mail, ili pisati u Wordu, to je sasvim dovoljno za korištenje CMS-a.
CMS osigurava trenutne promjene sadržaja na Vašim stranicama, te stoga više nema potrebe za mjesečnim troškovima održavanja stranica da bi na njima uvijek imali aktualne vijesti i ponudu!  Opširnije >>

VIDEO PREZENTACIJA
CMS VIDEO PREZENTACIJA
FLASH PREZENTACIJA



 
 Nova objava pročišćenog teksta Zakona o parničnom postupku

 

ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU

Dio prvi    Dio drugi
 

Glava dvadeset druga

SUDSKA NAGODBA

Član 321.

Stranke mogu u tijek u cijelog postupka pred parničnim sudom prvog stupnja zaključiti nagodbu o predmetu spora (sudska nagodba).

Nagodba se može odnositi na cio tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.

Sud će u tijek u postupka upozoriti stranke na mogućnost sudske nagodbe i pomoči im da zaključe nagodbu.

Pred sudom se ne može zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (član 3. stavak 3).

Kad sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat će se s postupkom dok to rješenje ne postane pravomoćno.

Član 322.

Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zaključena kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik.

Strankama će se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

Član 323.

Sud će u tijek u cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti vodi li se parnica o predmetu o kojemu je ranije bila zaključena sudska nagodba; i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojemu je već zaključena sudska nagodba, odbacit će tužbu.

Član 324.

Osoba koja namjerava podići tužbu može preko nižeg suda prvog stupnja na čijem području protivna strana ima prebivalište pokušati da postigne nagodbu.

Sud kojemu je takav prijedlog upućen pozvat će protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o nagodbi. Troškove tog postupka podmiruje podnosilac prijedloga.

Glava dvadeset treća

PRESUDA

Član 325.

Presudom sud odlučuje o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih traženja.

Ako postoji više zahtjeva, sud će o svim tim zahtjevima, u pravilu, odlučiti jednom presudom.

Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, a za konačnu odluku sazrela je samo jedna parnica, može se donijeti presuda samo za tu parnicu.

Član 326.

Sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave.

Ako sud prihvati zahtjev za uzdržavanje, može obavezati tuženika i na činidbe koje nisu dospjele. Presuda kojom se tuženik obavezuje da preda ili

preuzme stvari dane u najam ili zakup može se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

Član 327.

Ako je tužitelj u tužbi tražio da mu se dosudi stanovita stvar, a istovremeno je u tužbi ili do zaključenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti određenu novčanu svotu, sud će, ako prihvati tužbeni zahtjev, izreći u presudi da se tuženik može osloboditi davanja stvari ako plati tu novčanu svotu.

Član 328.

Kad se stranci u presudi nalaže izvršenje kakve činidbe, odredit će se i rok u kojemu je tu činidbu dužna izvršiti.

Ako posebnim propisima nije drugačije određeno, rok za izvršenje činidbe jest petnaest dana, ali za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti dulji rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana.

Rok za izvršenje činidbe počinje teći prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je naloženo izvršenje.

Djelomična presuda

Član 329.

Ako su od više tužbenih zahtjeva, zbog priznanja ili na temelju raspravljanja, samo neki sazreli za konačnu odluku ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konačnu odluku, sud može u vezi sa sazrelim zahtjevima odnosno dijelom zahtjeva zaključiti raspravu i donijeti presudu (djelomična presuda).

Djelomičnu presudu sud može donijeti i kad je podnesena protutužba, ako je za odluku sazrio samo zahtjev tužbe ili zahtjev protutužbe.

Pri ocjeni pitanja hoće li donijeti djelomičnu presudu sud će osobito uzeti u obzir veličinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku.

Što se tiče pravnih lijekova i izvršenja djelomična presuda smatra se samostalnom presudom.

Međupresuđa

Član 330.

Ako je tuženik osporio i osnovu tužbenog zahtjeva i iznos tužbenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvar je sazrela za donošenje odluke, sud može iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tužbenog zahtjeva (međupresuda).

Do pravomoćnosti međupresude sud će zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva.

Presuda na temelju priznanja

Član 331.

Ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja).

Sud neće donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (član 3. stavak 3).

Donošenje presude na temelju priznanja odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog člana prije toga pribave obavijesti.

Priznanje tužbenog zahtjeva, na ročištu ili u pismenom podnesku, tuženik može i bez pristanka tužitelja opozvati do donošenja presude.

Presuda na temelju odricanja

Član 331a.

Ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud će bez daljnjega raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev (presuda na temelju odricanja).

Za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuženika.

Sud neće donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (član 3. stav 3).

Donošenje presude na temelju odricanja odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 3. ovog člana prethodno pribave obavijesti.

Odricanje od tužbenog zahtjeva, na ročištu ili u pisanom podnesku, tužitelj može i bez pristanka tuženika opozvati do donošenja presude.

Presuda zbog izostanka

Član 332.

Kad tuženik ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili na prvo ročište za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano, ili ako dođe na ta ročišta, ali neće da se upusti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka), ako je udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako je tuženik bio uredno pozvan;

2) ako tužitelj predloži donošenje presude zbog izostanka;

3) ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev;

4) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi;

5) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate;

6) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište.

Neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovog člana ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (član 3. stavak 3).

Donošenje presude zbog izostanka odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog člana prije toga pribave obavijesti.

Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a tužba na ročištu nije preinačena, sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

Donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a nesumljivo je da mu je poziv upućen. U tom slučaju predsjednik vijeća odredit će rok, koji ne može biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi je li tuženik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka.

Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog izostanka dopuštena je posebna žalba.

U slučajevima predviđenim u st. 3. 1 5. ovog člana presudu zbog izostanka sud može donijeti bez saslušanja stranaka.

Pravomoćnost presude

Član 333.

Presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna ako je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protutužbe.

Sud tijek om cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

Ako je u presudi odlučeno o potraživanju koje je tuženik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraživanja postaje pravomoćna.

Član 334.

Sud je vezan za svoju presudu čim je objavljena, a ako presuda nije objavljena, čim je otpravljena.

Prema strankama presuda ima učinak tek od dana kad im je dostavljena.

Donošenje i objava presude

Član 335.

Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske.

Kad se glavna rasprava održava pred vijećem, presudu donose predsjednik vijeća i članovi vijeća koji su sudjelovali na ročištu na kojemu je glavna rasprava zaključena. Odmah nakon zaključenja glavne rasprave sud donosi presudu koju objavljuje predsjednik vijeća

U složenijim predmetima sud može odgoditi donošenje presude za osam dana od dana zaključenja glavne rasprave. U takvu slučaju presuda se neće objaviti, već će sud prijepis presude dostaviti strankama.

U slučaju iz člana 304, stavka 2. ovog zakona presuda će se donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana primitka spisa odnosno zapisnika. Ta se presuda neće objavljivati.

Član 336.

Kad se presuda objavljuje, predsjednik vijeća javno će pročitati izreku i saopćiti ukratko razloge presude.

Pri objavi presude može se saopćiti da je sud odlučio da se o odmjeravanju troškova naknadno odluči. U takvu slučaju odmjeravanje troškova obavlja predsjednik vijeća, a odluka se unosi u pismeni sastav presade.

Ako je javnost na glavnoj raspravi bila isključena izreka presude uvijek će se javno pročitati, a sud će odlučiti hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga presude.

Svi prisutni saslušat će čitanje izreke presude stojeći.

Pismena izrada i dostava presude

Član 337.

Presuda se mora pismeno izraditi u roku od osam dana od donošenja.

Izvornik presude potpisuje predsjednik vijeća. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.

Član 338.

Pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

Uvod presude sadrži: naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime predsjednika i članova vijeća, ime i prezime, zanimanje i prebivalište odnosno boravište stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika, kratku oznaku predmeta spora, dan zaključenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena.

Izreka presude sadrži odluku suda o prihvaćanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja te odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja (član 333).

U obrazloženju sud će izložiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o činjenicama na kojima se ti zahtjevi temelje, dokaze, a i propise na kojima je sud utemeljio presudu.

U obrazloženju presude zbog izostanka,presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet će se samo razlozi koji opravdavaju donošenje takvih presuda.

Dopunska presuda

Član 339.

Ako je sud propustio da odluči o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, ili je propustio da odluči o dijelu zahtjeva. stranka može u roku od petnaest dana od primitka presude predložiti parničnom suda da se presuda dopuni.

Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit će odnosno odbiti predsjednik vijeća bez održavanja ročišta.

Član 340.

Kad predsjednik vijeća nađe da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat će glavna raspravu pred vijećem radi donošenja presude o zahtjevu-koji nije riješen (dopunska presuda).

Dopunska presuda može se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi isto viječe koje je donijelo i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se traži dopuna dovoljno je raspravljen.

Ako vijeće ustanovi da je prijedlog za donošenje dopunske presude nepravovremen ili neosnovan, odbacit će odnosno odbiti prijedlog rješenjem.

Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na troškove postupka, odluku o prijedlogu donosi predsjednik vijeća bez održavanja ročišta.

Član 341.

Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i žalba protiv presude, prvostupanji sud zastat će s dostavom te žalbe drugostupanjom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za žalbu protiv te odluke.

Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena žalba, ta žalba zajedno sa žalbom protiv prvobitne presude dostavit će se drugostupanjom sudu.

Ako se prvostupnja presuda pobija žalbom samo zato što prvostupanji sud nije presudom odlučio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, žalba će se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

Ispravljanje presude

Član 342.

Pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će predsjednik vijeća u svako doba.

Ispravljanje će se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama će se dostaviti prijepis rješenja.

Ako između izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadržane u izreci presude, strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijašnji prijepis presude. U takvu slučaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude.

O ispravljanju presude sud može odlučiti bez saslušanja stranaka.

Glava dvadeset četvrta

RJEŠENJE

Član 343.

Sva rješenja koja se donose na ročištu objavljuje predsjednik vijeća.

Rješenje koje je na ročištu objavljeno dostavit će se strankama u ovjerenom prijepisu samo ako je protiv toga rješenja dopuštena posebna žalba, ili ako se na temelju rješenja može odmah tražiti izvršenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

Sud je vezan za svoja rješenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije što drugo određeno.

Kad se rješenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima učinak čim je objavljeno.

Član 344.

Rješenja koja sud donosi izvan ročišta saopćavaju se strankama dostavom ovjerenog prijepisa rješenja. Ako se rješenjem odbija prijedlog jedne stranke

bez prethodnog saslušanja protivne stranke, toj se stranci rješenje neće dostaviti.

Član 345.

Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rješava o prijedlozima stranaka koji su među sobom u opreci, a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno.

Pismeni sastav rješenja treba da sadrži uvijek uvod i izreku, a obrazloženje samo ako prema stavku 1. ovog člana rješenje mora biti obrazloženo.

Član 346.

Pravomoćna rješenja o kaznama izrečenim prema odredbama ovog zakona izvršavaju se po službenoj dužnosti.

Član 347.

Odredbe čl. 328, 334, stavka 2, člana 335. stavka 2, člana 336. stavka 2. i čl. 337. do 342. ovog zakona na odgovarajući će se način primjenjivati i na rješenja.

 

B. Postupak po pravnim lijekovima

Glava dvadeset peta

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Žalba protiv presude

Pravo na žalbu

Član 348.

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana.

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom.

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanji sud.

Član 349.

Stranka se može odreći prava na žalbu od časa kad je presuda objavljena; a ako presuda nije objavljena, onda od časa kad joj prijepis presude bude dostavljen.

Do donošenja odluke drugostupanjog suda stranka može odustati od već podnesene žalbe. Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

Sadržaj žalbe

Član 350.

Žalba treba da sadrži:

1) oznaku presude protiv koje se podnosi žalba;

2) izjavu da se presuda pobija u cijelosti ili u određenom dijelu;

3) razlog žalbe;

4) potpis podnosioca žalbe.

Član 351.

Ako se na temelju podataka iz žalbe ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako žalba nije potpisana (nepotpuna žalba), prvostupanji će sud rješenjem, protiv kojega nije dopuštena žalba, pozvati žalitelja da u određenom roku dopuni ili ispravi žalbu podneskom ili na zapisnik kod toga suda.

Ako žalitelj u određenom roku ne postupi po traženju suda, sud će rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu.

Ako žalba po svojem sadržaju ima drugih nedostataka, prvostupanji će sud žalbu dostaviti drugostupanjom sudu ne pozivajući žalitelja da je dopuni odnosno ispravi.

Član 352.

U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Pozivajući se na nove činjenice žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice utvrdile, a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje tim dokazima treba utvrditi.

Žalitelj koji nije učinio vjerojatnim da je iz opravdanih razloga propustio u prvostupanjom postupku položiti iznos potreban za podmirenje troškova u povodu izvođenja predloženog dokaza (član 153. stav 3) ne može u žalbi predložiti da se taj dokaz izvede.

Prigovor radi prebijanja koji nije iznesen pred prvostupanjim sudom ne može se iznositi u žalbi.

Ako su zbog iznošenja novih činjenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani troškovi u postupku u povodu žalbe, te će troškove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove činjenice odnosno predložila nove dokaze.

Razlozi zbog kojih se presuda može pobijati

Član 353.

Presuda se može pobijati:

t) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka;

2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja;

3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Presuda zbog izostanka ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju odnosno o odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

Član 354.

Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijek u postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

Bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji:

1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u donošenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi;

2) ako je u donošenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se po zakonu mora izuzeti (član 71. stavak 1. toč. 1. do 5) odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet;

3) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost (član 16);

4) ako je sud odlučio o tužbenom zahtjevu za koji je stvarno nadležan viši sud iste vrste, redovni sud druge vrste (član 16) ili ako je u povodu prigovora stranaka, u odluci koja je unesena u presudu, nepravilno odlučio da je mjesno nadležan, a stranka se zbog toga žali;

5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (član 3. stavak 3):

6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu zbog izostanka, presudu na temelju priznanja ili presudu na temelju odricanja;

7) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom;

8) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga žali;

9) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan održati glavnu raspravu;

10) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku. ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;

11) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba;

12) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi;

13) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Član 355.

Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad je sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.

Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to upozoravaju nove činjenice ili novi dokazi.

Član 356.

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

Postupak po žalbi

Član 357.

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupnju presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Član 358.

Nepravovremenu, nepotpunu (član 351. stavak 1) ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem predsjednik vijeća prvostupanjog suda bez održavanja ročišta.

Žalba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje.

Žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla ili je odustala od žalbe, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

Član 359.

Primjerak pravovremene, potpune i dopuštene žalbe dostavit će prvostupanji sud protivnoj stranci koja može u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na žalbu.

Primjerak odgovora na žalbu dostavit će prvostupanji sud žalitelju. Nepravovremeno podnesen odgovor na žalbu neće

se odbaciti, već će se dostaviti drugostupanjom sudu koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće.

Član 360.

Nakon primitka odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu predsjednik će vijeća žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjom sudu.

Ako žalitelj tvrdi da su u prvostupanjom postupku povrijeđene odredbe parničnog postupka, predsjednik vijeća prvostupanjog suda dat će objašnjenje u povodu navoda žalbe koji se tiču tih povreda, a prema potrebi će provesti i izviđaje da provjeri istinitost tih navoda u žalbi.

Član 361.

Kad spisi po žalbi stignu drugostupanjom sudu, predsjednik žalbenog vijeća određuje suca izvjestitelja.

Sudac izvjestitelj može, prema potrebi, od prvostupanjog suda pribaviti izvještaj o povredama odredaba postupka i zatražiti da se radi utvrđivanja tih povreda provedu izviđaji.

Član 362.

Drugostupanji sud odlučuje o žalbi, u pravilu, bez rasprave.

Kad vijeće drugostupanjog suda nađe da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se pred drugostupanjim sudom ponove već izvedeni dokazi, zakazat će raspravu pred drugostupanjim sudom.

Član 363.

Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomoćnici, a i oni svjedoci i vještaci za koje sud odluči da se saslušaju.

Ako s rasprave izostane jedna stranka ili obje stranke, sud će raspravljati o žalbi i donijeti odluku uzimajući u obzir osobito ono što je izneseno u žalbi i u odgovoru na žalbu.

Rasprava pred drugostupanjim sudom počinje izvještajem izvjestitelja; koji izlaže stanje stvari ne dajući svoje mišljenje o osnovanosti žalbe.

Nakon toga pročitat će se presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjim sudom. Zatim će žalitelj obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.

Stranka može na raspravi iznositi činjenice i predlagati dokaze koje nije iznijela odnosno predložila u žalbi, ali ne može isticati prigovor prebijanja koji nije istaknut pred prvostupanjim sudom.

Član 364.

Ako u čl. 362. i 363. ovog zakona nije što drugo određeno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostupanjim sudom (čl. 294, do 320) na odgovarajući se način primjenjuju i na raspravu pred drugostupanjim sudom.

Granice ispitivanja prvostupanje presude

Član 365.

Drugostupanji sud ispituje prvostupnju presudu u onom dijelu u kojemu se pobija žalbom; a ako se iz žalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanji sud uzet će da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu.

Drugostupanji sud ispituje prvostupnju presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službe noj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2, ovog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava:

Na prekoračenje tužbenog zahtjeva drugostupanji sud pazi samo na zahtjev stranke.

Odluke drugostupanjog suda o žalbi

Član 366.

Drugostupanji sud može u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave odbaciti žalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili kao nedopuštenu, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupnju presudu, ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjom sudu na ponovno suđenje, ukinuti prvostupnju presudu i odbaciti tužbu ili preinačiti prvostupnju presudu.

Drugostupanji sud može ukinuti presudu i kad stranka traži njezinu preinaku, a može preinačiti presudu iako stranka traži da se ona ukine.

Član 367.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će drugostupanji sud rješenjem, ako to nije učinio prvostupanji sud (član 358).

Član 368.

Drugostupanji će sud presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupnju presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

Član 369.

Drugostupanji će sud rješenjem ukinuti prvostupnju presudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka (član 354) i vratiti predmet istome prvostupanjom sudu ili će ga ustupiti nadležnome prvostupanjom sudu radi održavanja nove glavne rasprave. U tom će rješenju drugostupanji sud odlučiti i koje se provedene radnje, zahvaćene bitnom povredom odredaba parničnog postupka, ukidaju.

Ako su u postupku pred prvostupanjim sudom povrijeđene odredbe iz. člana 354. stavka 2. toč. 3. i 11. ovog zakona, drugostupanji će sud ukinuti prvostupnju presudu i odbaciti tužbu.

Ako su u postupku pred prvostupanjim sudom povrijeđene odredbe-iz člana 354. stavka 2. točke 10. ovog zakona, drugostupanji će sud, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostupnju presudu i vratiti predmet nadležnome prvostupanjom sudu ili će ukinuti prvostupnju presudu i odbaciti tužbu.

Član 370.

Drugostupanji će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjog suda i vratiti predmet tom sudu na ponovno suđenje ako smatra da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjim sudom, osim ako je odlučio da sam održi raspravu.

Tako će drugostupanji sud postupiti i kad stranka nije pobijala presudu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja, ako se pri rješavanju o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je utemeljena prvostupnja presuda pravilno utvrđene.

Ako drugostupanji sud u sjednici vijeća ili na raspravi ustanovi da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze. ukinut će prvostupnju presudu i vratiti predmet prvostupanjom sudu na ponovno suđenje.

Član 371.

Kad drugostupanji sud ukine presudu prvostupanjog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suđenje, može narediti da se nova glavna rasprava održi pred drugim vijećem.

Član 372.

Ako utvrdi da je prvostupanjom presudom prekoračen tužbeni zahtjev, drugostupanji će sud, prema prirodi prekoračenja tužbenog zahtjeva, rješenjem ukinuti presudu prvostupanjog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje tom sudu odnosno presudom preinačiti pobijanu odluku.

Član 373.

Drugostupanji će sud presudom preinačiti prvostupnju presudu:

1) ako je na temelju rasprave utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je ono u prvostupanjoj presudi;

2) ako je prvostupanji sud pogrešno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjog suda utemeljena isključivo na tim dokazima;

3) ako je prvostupanji sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, a na tim je činjenicama utemeljena presuda;

4) ako smatra da je činjenično stanje u prvostupanjoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostupanji sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

Član 374.

Drugostupanji sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona podnijela žalbu.

Član 375.

U obrazloženju presude odnosno rješenja drugostupanji sud treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. .

Kad se prvostupnja presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, treba u obrazloženju navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje.

Ako se prvostupnja presuda ukida i predmet vraća prvostupanjom sudu na ponovno suđenje radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, navest će su u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja odnosno zašto su nove činjenice i dokazi važni i od utjecaja za donošenje pravilne odluke.

Član 376.

Drugostupanji sud vratit će sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.

Član 377.

Prvostupanji sud dužan je izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanji sud u svom rješenju.

Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze.

Ako presuda bude ukinuta zato što je presudu donio nenadležni sud, nova rasprava pred prvostupanjim sudom održat će se prema odredbama koje važe za održavanje glavne rasprave u slučaju kad se promijeni vijeće (član 315. stavak 3).

2. Žalba protiv rješenja

Član 378.

Protiv rješenja prvostupanjog suda dopuštena je žalba ako u ovom zakonu nije određeno da žalba nije dopuštena.

Ako ovaj zakon izričito određuje da posebna žalba nije dopuštena, rješenje prvostupanjog suda može se pobijati samo u žalbi protiv konačne odluke.

Član 379.

Pravovremeno podnesena žalba zadržava izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Rješenje protiv kojega nije dopuštena posebna žalba može se odmah izvršiti.

Član 380.

Rješavajući o žalbi drugostupanji sud može:

1) odbaciti žalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu (član 358. st. 1. do 3. i član 378. stavak 1);

2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjog suda;

3) uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak

Član 381.

U postupku po žalbi protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe koje važe za žalbu protiv presude, osim odredaba o odgovoru na žalbu i o održavanju rasprave pred drugostupanjim sudom.

Glava dvadeset šesta

IZVANREDNINI PRAVNI LIJEKOVI

1. Revizija

Član 382.

Protiv pravomoćne presude donesene u drugom stupnju stranke mogu izjaviti reviziju u roku od 30 dana od dana dostave prijepisa presude,

Revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu, na predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 100.000,00 kuna.

Revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naveo ne prelazi 100.000,00 kuna.

Iznimno, i kad je riječ o tužbenom zahtjevu iz st. 2. i 3. ovog člana, revizija je uvijek dopuštena:

1) u sporovima o uzdržavanju;

1a) u sporovima o naknadi štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davaoca uzdržavanja;

2) u sporovima iz radnih odnosa koje pokreće zaposlenik protiv odluke o prestanku radnog odnosa.

Član 383.

O reviziji odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Član 384.

Podnesena revizija ne zadržava izvršenje pravomoćne presude protiv koje je izjavljena.

Član 385.

Revizija se može izjaviti:

1) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2. ovog zakona, osim ako se povreda odnosi na mjesnu nadležnost (član 354. stavak 2. točka 4), ako je prvostupanji sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan održati glavnu raspravu (član 354. stavak 2. točka 9), ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica (član 354. stavak 2. točka 11) ili ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi (član 354. stavak 2 točka 12);

Z) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 1: ovog zakona koja je učinjena u postupku pred drugostupanjim sudom;

3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva revizija se može izjaviti samo ako je ta povreda učinjena tek u postupku pred drugostupanjim sudom.

Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

Protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvrđuje presuda na temelju priznanja revizija se može izjaviti samo iz razloga iz stavka 1. toč. 1. i 2. i stavka 2. ovog člana.

Član 386.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija revizijom i u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na hitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2. točke 10. ovog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Član 387.

Stranke mogu u reviziji iznositi nove činjenice .i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se revizija može izjaviti.

Član 388.

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupnju presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i javnog tužitelja nadležnog za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (član 403).

Član 389.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će rješenjem predsjednik vijeća prvostupanjog suda, bez održavanja ročišta.

Revizija je nedopuštena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije, ili osoba keja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije. ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti.

Član 390.

Primjerak pravovremene, potpune i dopuštene revizije predsjednik vijeća prvostupanjog suda dostavit će protivnoj stranci i javnom tužitelju nadležnom za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (član 403).

Javnom tužitelju iz stavka 1. ovog člana dostavit će se, zajedno s revizijom, i prijepis presude protiv koje je revizija izjavljena.

U roku od 30 dana od dana dostave revizije protivna stranka može podnijeti sudu odgovor na reviziju, a nadležni javni tužitelj može se izjasniti o podnesenoj reviziji.

Nakon primitka odgovora odnosno izjašnjenja o reviziji ili nakon proteka roka za odgovor odnosno za izjašnjenje predsjednik vijeća prvostupanjog suda dostavit će reviziju i odgovor na reviziju odnosno izjašnjenje o reviziji, ako su podneseni, sa svim spisima. revizijskom sudu preko drugostupanjog suda.

Član 391.

O reviziji revizijski sud odlučuje bez rasprave.

Član 392.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će revizijski sud rješenjem ako to, u granicama svojih ovlaštenja (član 389), nije učinio prvostupanji sud.

Član 393.

Revizijski će sud presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

Član 394.

Ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 354, st. 1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija može izjaviti, osim povreda određenih u st. 2. i 3. ovog člana, revizijski će sud rješenjem ukinuti u cijelosti ili djelomično presudu drugostupanjog i prvostupanjog suda ili samo presudu drugostupanjog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću prvostupanjog ili drugostupanjog suda odnosno drugome nadležnom sudu,

Ako je u postupku pred prvostupanjim ili drugostupanjim sudom učinjena povreda iz člana 354. stavka 2. toč. 3, i 11. ovog zakona, osim ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, revizijski će sud ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu:

Ako je u postupku pred prvostupanjim ili drugostupanjim sudom učinjena povreda iz člana 354. stavka 2. točke 10. ovog zakona, revizijski će sud s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1, ili 2. ovog člana.

Član 395.

Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, presudom će prihvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu.

Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rješenjem će prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomično presudu prvostupanjog i drugostupanjog suda ili samo presudu drugostupanjog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću prvostupanjog odnosno drugostupanjog suda.

Član 396.

Ako utvrdi da je pravomoćnom presudom donesenom u- drugom stupnju prekoračen tužbeni zahtjev, revizijski će sud, prema prirodi prekoračenja tužbenog zahtjeva, rješenjem ukinuti presudu drugostupanjog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje drugostupanjom sudu odnosno presudom preinačiti pobijanu presudu.

Član 397.

Ako se pri odlučivanju o reviziji izjavljenoj u sporu iz člana 382, stavka 4. točke 5. ovog zakona opravdano posumnja da su činjenice na kojima je pobijana odluka utemeljena pravilno utvrđene, revizijski će sud rješenjem ukinuti pobijanu odluku, a prema potrebi i odluke sudova nižeg stupnja i predmete vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću prvostupanjog ili drugostupanjog suda odnosno drugom nadležnom sudu.

Član 398.

Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostupanjom sudu preko drugostupanjog suda.

Primjerak odluke revizijskog suda dostavlja se i nadležnome javnom tužitelju (član 403).

Član 399.

Ako u čl. 382. do 398. ovog zakona nije što drugo određeno, u postupku u povodu revizije na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovog zakona. o žalbi protiv presude iz člana 349. st. 2. i 38. čl. 350, 351. i 356, člana 358. stavka 5, člana 359. st. 2. i 3, člana 360. stavka 2, čl. 361, 366, 371. i čl. 374. do 377. ovog zakona.

Član 400.

Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostupanjog suda kojim je postupak pravomoćno završen. Revizija protiv rješenja iz stavka 1. ovog člana nije dopuštena u sporovima u kojima ne bi bila dopuštena revizija protiv pravomoćne presude (član 382. st. 2. i 3).

Revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostupanjog suda kojim se podnesena žalba odbacuje odnosno kojim se potvrđuje rješenje prvostupanjog suda o odbacivanju revizije.

U postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Član 401.

Protiv pravomoćne sudske odluke javni tužitelj može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti u roku od tri mjeseca.

Rok za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti iz stavka 1. ovog člana računa se:

1) protiv odluke donesene u prvom stupnju protiv koje nije podnesena žalba - od dana kad se ta odluka više nije mogla pobijati žalbom;

2) protiv odluke donesene u drugom stupnju protiv koje nije izjavljena revizija - od dana kad je ta odluka dostavljena onoj stranci kojoj je kasnije dostavljena.

Protiv odluke iz stavka 1. ovog člana donesene u drugom stupnju protiv koje su stranke izjavile reviziju javni tužitelj može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti samo u roku od 30 dana od dana kad mu je dostavljena revizija one stranke čija mu je revizija ranije dostavljena (član 390. stavak 1).

Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije dopušten protiv odluke koju je u povodu revizije ili zahtjeva za zaštitu zakonitosti donio sud nadležan da odlučuje o tim pravnim lijekovima (član 383).

Član 402.

O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje sud iz člana 383. ovog zakona.

Član 403.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv odluke iz član 401. ovog zakona podiže javni tužitelj određen zakonom.

Član 404.

Javni tužitelj može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti:

1) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz člana 334. st. 1. i 2. ovog zakona, osim ako se povreda odnosi na mjesnu nadležnost (član 354.

stavak 2 točka 4), ako je prvostupanji .sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan održati glavnu raspravu (član 354. stavak 2. točka 9), ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica (član 364. stavak 2. točka 11) ili ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi (član 354. stavak 2. točka 12);

2) zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Javni tužitelj ne može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva niti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

Član 405.

Prema odredbi člana 394. stavka 1. ovog zakone sud nadležan da odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti postupit će i kad utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 1. ovog zakona koja je učinjena u postupku pred prvostupanjim sudom.

Član 406.

Ako su protiv iste odluke podneseni i revizija i zahtjev za zaštitu zakonitosti, sud iz člana 383. ovog zakona odlučit će o tim pravnim lijekovima jednom odlukom.

Član 407.

O sjednici na kojoj će sud odlučiti o zahtjevu za zaštitu zakonitosti obavijestit će se nadležni javni tužitelj (član 403).

Član 408.

Kad rješava o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda koje javni tužitelj ističe u svom zahtjevu.

Ako u čl. 401. do 407. ovog zakona nije što drugo određeno, u postupku u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe člana 384, čl. 387. do 395. i čl. 397. do 399. ovog zakona.

Član 409.

Ukinut.

Član 410.

Ukinut.

Član 411.

Ukinut.

Član 412.

Ukinut.

Član 413.

Ukinut.

Član 414.

Ukinut.

Član 415.

Ukinut.

Član 416.

Ukinut.

Član 417.

Ukinut.

Član 418.

Ukinut.

Član 419.

Ukinut.

Član 420.

Ukinut.

5. Ponavljanje postupka

Član 421.

Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti:

1) ako je pri donošenju odluke sudjelovao sudac odnosno sudac porotnik koji je po zakonu morao biti izuzet (član 71. stavak 1. toč. 1. do 5) odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet;

2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom;

3) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala

ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;

4) ako se odluka suda temelji na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka;

5) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj;

6) ako je do odluke suda došlo zbog krivičnog

djela suca odnosno suca porotnika, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili koje treće osobe;

7) ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije među istim strankama donesena o istom zahtjevu;

8) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog organa, a ta odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta odnosno poništena;

9) ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

Član 422.

Iz razloga navedenih u članu 421. toč. 1. do 3. ovog zakona ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku.

Zbog okolnosti navedenih u članu 421. toč. 1, 7, 8. i 9. ovog zakona ponavljanje postupka može se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom.

Član 423.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od trideset dana:

1) u slučaju iz člana 42I. točke 1. ovog zakona - od dana kad je stranka saznala za taj razlog;

2) u slučaju iz člana 421. točke 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci;

3) u slučaju iz člana 421. točke 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku - od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik - od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njezinu zakonskom zastupniku; a ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog;

4) u slučajevima iz člana 421. toč. 4. do 6. ovog zakona - od dana kad je stranka saznala za pravomoćnu presudu u krivičnom postupku; a ako se krivični postupak ne može provesti - onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti;

5) u slučajevima iz člana 421. toč. 7. i 8. ovog zakona - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti pravomoćnu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka;

6) u slučaju iz člana 421. točke 9. ovog zakona od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove činjenice odnosno nova dokazna sredstva.

Ako bi rok određen u stavku 1. ovog člana počeo teći prije nego što je odluka postala pravomoćna, taj će se rok računati od pravomoćnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek odnosno od dostave pravomoćne odluke višeg suda izrečene u posljednjem stupnju.

Nakon što protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomoćna, prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti, osim ako se ponavljanje traži iz razloga navedenih u članu 421. toč. 2. i 3. ovog zakona.

Član 424.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju.

U prijedlogu se osobito moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se traži ponavljanje. okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagača.

Član 425.

Nepravovremene (član 423), nepotpune (član 424. stavak 2) ili nedopuštene (član 423) prijedloge za ponavljanje postupka odbacit će rješenjem predsjednik vijeća bez održavanja ročišta.

Ako predsjednik vijeća ne odbaci prijedlog, dostavit će primjerak prijedloga protivnoj stranci prema odredbama člana 142: ovog zakona, koja ima pravo da u roku od petnaest dana -odgovori na prijedlog. Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeća odredit će ročište za raspravljanje o prijedlogu.

Ako se ponavljanje postupka zahtijeva iz razloga navedenog u članu 421. točki 9. ovog zakona, predsjednik vijeća može raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s raspravljanjem o glavnoj stvari.

Član 426.

Ročište za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka drži se pred predsjednikom vijeća prvostupanjog suda, osim ako raspravljanje o prijedlogu nije spojeno s raspravljanjem o glavnoj stvari.

Član 427.

Nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu predsjednik vijeća prvostupanjog suda donosi odluku o prijedlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom (član 428).

U rješenju kojim se dopušta ponavljanje postupka izreći će se da se ukida odluka donesena u prijašnjem postupku.

Predsjednik vijeća odredit će glavnu raspravu tek nakon pravomoćnosti rješenja kojim se dopušta ponavljanje postupka, ali u tom rješenju može odlučiti da se odmah otpočne raspravljanje o glavnoj stvari. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze.

Protiv rješenja kojim se dopušta ponavljanje postupka nije dopuštena posebna žalba ako je predsjednik vijeća odlučio da se odmah otpočne raspravljanje o glavnoj stvari.

Ako je predsjednik vijeća dopustio ponavljanje postupka i odlučio da se odmah raspravlja o glavnoj stvari, ili ako se o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljalo zajedno s glavnom stvari, rješenje kojim se dopušta ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijašnjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari.

Član 428.

Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom, predsjednik vijeća prvostupanjog suda nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka dostavit će predmet tome višem sudu radi donošenja odluke.

Kad predmet stigne višem sudu, predsjednik vijeća postupit će prema odredbama člana 361. ovog zakona.

O prijedlogu za ponavljanje postupka viši sud odlučuje bez rasprave.

Kad viši sud ustanovi da je opravdan prijedlog za ponavljanje postupka i da nije potrebno da se održi nova glavna rasprava, ukinut će svoju odluku, a i odluku višeg suda ako takva postoji, i donijeti novu odluku o glavnoj stvari.

6. Odnos između prijedloga za ponavljanje postupka i drugih izvanrednih pravnih lijekova

Član 429.

Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se može izjaviti i revizija, smatrat će se da je stranka izjavila reviziju.

Ako stranka izjavi reviziju iz razloga iz člana 354. stavka 2. točke 11. ovog zakona i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz člana 421. ovog zakona, sud će prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji.

Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga. osim iz razloga iz člana 354. stavka 2. točke 11. ovog zakona, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz člana 421. toč. 4. do 6. ovog zakona koji su potkrijepljeni pravomoćnom presudom donesenom u krivičnom postupku, sud će prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka.

U svima ostalim slučajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud će odlučiti koji će postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajući u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze koje su stranke predložile.

Član 430.

Odredbe člana 429. st. 1. i 3. ovog zakona primijenit će se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju.

U svima ostalim slučajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju sud će, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugačije.

Član 431.

Rješenje iz člana 429. ovog zakona donosi predsjednik vijeća prvostupanjog suda ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjom sudu prije

nego što je predmet u povodu revizije upućen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne pošto je predmet u povodu revizije upućen revizijskom sudu, rješenje iz člana 429. ovog zakona donosi revizijski sud.

Rješenje iz člana 430. ovog zakona donosi predsjednik vijeća prvostupanjog suda, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostupanjom sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka upućen višem sudu radi donošenja odluke (član 428. stavak 1), u kojem slučaju rješenje donosi viši sud.

Protiv rješenja suda iz st. 1. i 2. ovog člana nije dopuštena žalba.

Član 432.

Odredbe članova 429. do 431. ovoga zakona na odgovarajući će se način primjenjivati i kad nadležni javni tužitelj u Republici podigne zahtjev za zaštitu zakonitosti, a stranka prije, istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka.



 

D i o t r e ć i

POSEBNI POSTUPCI

POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

Član 433.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona.

Član 434.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.

Član 435.

U tijek u postupka sud može i po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. Protiv tog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

Član 436.

Sud će u presudi kojom nalaže izvršenje kakve činidbe odrediti rok od osam dana za njezino izvršenje.

Član 437.

Rok za podnošenje žalbe jest osam dana.

Glava dvadeset osma

POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

Član 438.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona.

Član 439.

Tužba kojom se traži zaštita ili povrat posljednjeg stanja posjeda stvari ili prava (tužba zbog smetanja posjeda) mora se podnijeti u roku od trideset dana od dana kad je tužitelj saznao za smetanje i učinioca. Nakon proteka jedne godine od dana kad je smetanje nastalo ta se tužba ne može podnijeti.

Član 440.

Pri određivanju rokova i ročišta po tužbama zbog smetanja posjeda sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi svakoga pojedinog slučaja.

Član 441.

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog člana, sud će raspravljati o prigovoru tuženika da mu je tužitelj oduzeo posjed silom, potajno ili prijevarom samo ako od dana kad je tuženik saznao da mu je tužitelj oduzeo posjed pa do dana kad je vratio posjed nije proteklo više od trideset dana.

Ako je od dana kad je tuženiku oduzet posjed proteklo više od jedne godine, ne može se raspravljati o tom prigovoru.

Član 442.

U tijek u postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Protiv toga rješenja nije dopuštena posebna žalba.

Član 443.

Rješenje kojim se uređuje faktično stanje posjeda ne sprečava kasnije ostvarivanje prava na posjed i zahtjeva koji o tom pravu ovise.

Rok za udovoljenje dužnostima koje su naložene strankama sud će odrediti prema okolnostima pojedinog slučaja.

Rok za podnošenje žalbe jest osam dana.

Iz važnih razloga sud može odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopuštena.

Član 444.

Tužitelj gubi pravo da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja kojim se tuženiku po tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje određene radnje, ako nije zahtijevao izvršenje u roku od trideset dana nakon proteka roka koji je rješenjem određen za izvršenje te radnje.

Član 445.

Ponavljanje pravomoćno završenog postupka zbog smetanja posjeda dopušteno je samo iz razloga predviđenih u članu 421. toč. 2. i 3. ovog zakona, i to samo u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja o smetanju posjeda.

Glava dvadeset deveta

IZDAVANJE PLATNOG NALOGA

Član 446.

Kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud će izdati nalog tuženiku da udovolji tužbenom zahtjevu (platni nalog).

Vjerodostojnim ispravama smatraju se osobito:

1) javne isprave;

2) privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjerio tijelo nadležan za ovjeru;

3) mjenice i čekovi s protestom i povratnim računima ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva;

4) izvaci iz ovjerenih poslovnih knjiga;

5) fakture;

6) isprave koje prema posebnim propisima imaju značenje javnih isprava.

Platni nalog izdat će sud iako tužitelj u tužbi nije predložio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga.

Kad se na temelju vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku, sud će izdati platni nalog samo ako tužitelj učini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga.

Ako tužitelj ne učini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga, sud će tužbu odbaciti.

Član 447.

Kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, sud će izdati platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda.

Platni nalog iz stavka 1. ovog člana može se izdati samo protiv glavnog dužnika.

Član 448.

Platni nalog izdaje predsjednik vijeća. bez održavanja ročišta.

U platnom nalogu sud će izreći da je tuženik dužan u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tužbe zajedno s troškovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podići prigovore protiv platnog naloga. U platnom nalogu sud će tuženika upozoriti da će odbaciti nepravovremeno podnesene prigovore.

Platni nalog dostavlja se objema strankama. Tuženiku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe s prilozima.

Član 449.

Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. nastavit će postupak po tužbi.

Protiv rješenja suda kojim se ne prihvaća prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena žalba.

Član 450.

Platni nalog tuženik može pobijati samo prigovorom. Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o troškovima, ta se odluka može pobijati samo žalbom protiv rješenja.

U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom platni nalog postaje pravomoćan.

Član 451.

Nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore odbacit će predsjednik vijeća, bez održavanja ročišta.

Ako su prigovori podneseni pravovremeno, predsjednik vijeća ocijenit će je li potrebno da zakaže pripremno ročište ili može odmah odrediti ročište za glavnu raspravu.

U tijek u pripremnog ročišta i glavne rasprave stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, a tuženik može isticati i nove prigovore u vezi s pobijanim dijelom platnog naloga.

U odluci o glavnoj stvari sud će odlučiti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomično održava na snazi ili se ukida.

Član 452.

Ako tuženik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (čl. 446. i 447) ili da postoje smetnje za daljnji tijek postupka, sud će najprije odlučiti o tom prigovoru. Ako ustanovi da je takav prigovor osnovan, ukinut će rješenjem platni nalog i nakon pravomoćnosti rješenja otpočeti raspravljanje o glavnoj stvari, kad takvu raspravljanju ima mjesta.

Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijeći će na raspravljanje o glavnoj stvari, a rješenje suda unijet će se u odluku o glavnoj stvari.

Ako u povodu prigovora nedospjelosti sud ustanovi da je zahtjev tužbe dospio nakon izdavanja platnog naloga, ali prije zaključenja glavne rasprave, sud će presudom ukinuti platni nalog i odlučiti o tužbenom zahtjevu (član 326. stavak 1).

Član 453.

Sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno nenadležnim najkasnije do izdavanja platnog naloga.

Tuženik može istaći prigovor mjesne nenadležnosti samo u prigovoru protiv platnog naloga.

Član 454.

Ako se sud nakon izdavanja platnog naloga oglasi stvarno nenadležnim, ukinut će platni nalog i nakon pravomoćnosti rješenja o nenadležnosti ustupiti predmet nadležnom sudu.

Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je mjesno nenadležan, neće ukinuti platni nalog, nego će nakon pravomoćnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim ustupiti predmet nadležnom sudu.

Član 455.

Kad sud u slučajevima predviđenim ovim zakonom donese rješenje kojim se odbacuje tužba ukinut će i platni nalog.

Član 456.

Tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika samo do podnošenja prigovora. Ako se tužba povuče, sud će rješenjem ukinuti platni nalog.

Ako tuženik do zaključenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni nalog ostaje na snazi.

Glava trideseta

POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

Član 457.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona.

Član 458.

Sporovi male vrijednosti, prema odredbama ove glave, jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog člana (član 40. stavak 1).

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog člana (član 40. stavak 2).

Član 459.

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, prema odredbama ove glave, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

Član 460.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodit će se i u povodu prigovora protiv platnog naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna.

Član 461.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pred nižim sudovima prvog stupnja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 462.

U postupku u sporovima male vrijednosti. dopuštena je posebna žalba samo protiv rješenja kojim se završava postupak.

Ostala rješenja protiv kojih je po ovom zakonu dopuštena žalba mogu se pobijati samo žalbom protiv odluke kojom se postupak završava.

Rješenja iz stavka 2. ovog člana ne dostavljaju se strankama, već se objavljuju na ročištu i unose u pismeni sastav odluke.

Član 463.

U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o glavnoj raspravi, osim podataka iz člana 124. stavka 1. ovog zakona. sadrži:

1) izjave stranaka od bitnog značenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomično, priznaje tužbeni zahtjev, ili se odriče od tužbenog zahtjeva ili od žalbe, ili se preinačava ili povlači tužba;

2) bitni sadržaj izvedenih dokaza;

3) odluke protiv kojih je dopuštena žalba i koje su objavljene na glavnoj raspravi;

4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su bile prisutne, da su poučene uz koje uvjete mogu podnijeti žalbu.

Član 464.

Ako tužitelj preinači tužbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 5.000,00 kuna, postupak će se dovršiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku.

Ako tužitelj do zaključenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tužbeni zahtjev tako da više ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, daljnji postupak provest će se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

Član 465.

Ako tužitelj ne dođe na prvo ročište za glavnu raspravu, a uredno je pozvan, smatrat će se da je povukao tužbu, osim ako se tuženik na tom ročištu ne upusti u raspravljanje.

Ako s kojeg kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će odgoditi ročište. Ako i na novo ročište ne dođu obje stranke, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.

U postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o mirovanju postupka.

U pozivu za glavnu raspravu navest će se, među ostalim, da će se smatrati da je tužitelj povukao tužbu ako ne dođe na prvo ročište za glavnu raspravu, da se u postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe o mirovanju postupka i da u tom postupku stranke trebaju sve činjenice i dokaze iznijeti do zaključenja glavne rasprave jer se u žalbi protiv presude ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, te da se odluka može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Član 466.

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje se odmah nakon zaključenja glavne rasprave.

Prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavi, a stranci koja je bila prisutna objavi samo na njezin zahtjev. Taj zahtjev stranka može postaviti najkasnije na ročištu na kojemu se presuda objavljuje.

Pri objavi presude sud je dužan poučiti prisutne stranke o uvjetima uz koje mogu podnijeti žalbu (član 467).

Član 467.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2. ovog zakona i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

U postupku u povodu žalbe u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe člana 370. ovog zakona.

Protiv prvostupanje presude odnosno rješenja iz stavka 1. ovog člana stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana.

Rok za žalbu računa se od dana objave presude odnosno rješenja; a ako je presuda odnosno rješenje dostavljeno stranci, rok se računa od dana dostave.

Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se žalba ne može podnijeti odbacit će se kao nedopuštena. Protiv odluke drugostupanjog suda nije dopuštena revizija.

Član 468.

Ukinut.

Glava tridesetprva

POSTUPAK PRED IZBRANIM SUDOVIMA

Član 468a.

Ukinut.

Član 469.

Ukinut.

Član 469a.

Ukinut.

Član 470.

Ukinut.

Član 471.

Ukinut.

Član 472.

Ukinut.

Član 473.

Ukinut.

Član 474.

Ukinut.

Član 475.

Ukinut.

Član 476.

Ukinut.

Član 477.

Ukinut.

Član 478.

Ukinut.

Član 479.

Ukinut.

Član 479a.

Ukinut.

Član 480.

Ukinut.

Član 481.

Ukinut.

Član 482.

Ukinut.

Član 483.

Ukinut.

Član 484.

Ukinut.

Član 485.

Ukinut.

Član 486.

Ukinut.

Član 487.

Ukinut.

Glava trideset druga

POSTUPAK U TRGOVAČKIM SPOROVIMA

Područje primjene

Član 488.

U postupku u trgovačkim sporovima primjenjivat će se odredbe ovog zakona ako u odredbama ove glave nije što drugo određeno.

Član 489.

Pravila o postupku u trgovačkim sporovima primjenjuju se:

1) u sporovima u kojima su obje stranke društveno-političke zajednice, poduzeća ili druge pravne osobe;

2) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i na unutrašnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova u prijevozu putnika.

Član 489a.

Pravila o postupku u gospodarskim sporovima primjenjuju se i u sporovima koji proizlaze iz međusobnih trgovačkih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registriranog zanimanja obavljaju neku trgovačku djelatnost odnosno iz međusobnih trgovačkih odnosa tih osoba i pravnih osoba iz člana 489. točke 1) ovog zakona.

Član 490.

Pravila o postupku u trgovačkim sporovima primjenjuju se i u sporovima između osoba iz člana 489. točke 1. ovog zakona i inozemnih fizičkih i pravnih osoba koji proizlaze, iz njihovih međusobnih trgovačkih odnosa te u takvim međusobnim sporovima inozemnih fizičkih ili pravnih osoba.

Član 491.

Pravila o postupku u trgovačkim sporovima primjenjivat će se i kad u sporu, uz osobe iz člana 489. točke 1. i člana 490. ovog zakona, kao suparničar i iz člana 196. stavka 1, točke 1. ovog zakona sudjeluju i druge fizičke ili pravne osobe.

Nadležnost i sastav suđa

Član 492.

U sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi izvršenja ili raskidanja ugovora, a i u sporovima radi naknade štete zbog neizvršenja ugovora, osim suda opće mjesne nadležnosti, mjesno je nadležan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuženik dužan izvršiti ugovor.

Član 493.

Kad sudi u postupku u trgovačkim sporovima u prvom stupnju, vijeće je sastavljeno od jednog suca kao predsjednika vijeća i dvojice sudaca porotnika.

Kad sudi u drugom stupnju u sjednici vijeća, vijeće je sastavljeno od dvojice sudaca, od kojih je jedan predsjednik vijeća, i jednog suca porotnika.

Član 494.

U postupku u trgovačkim sporovima sudac pojedinac sudi ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 300.000,00 kuna i u sporovima za plaćanje kamata, bez obzira na vrijednost predmeta spora.

U tijek u postupka stranke se mogu sporazumjeti da trgovačke sporove sudi sudac pojedinac, bez obzira na vrijednost predmeta spora.

Sudac pojedinac provodi postupak i donosi odluke u predmetima pravne pomoći i osiguranja dokaza.

Pripremanje glavne rasprave

Član 495.

U postupku u trgovačkim sporovima uvijek će se tužba dostaviti tuženiku na odgovor.

Nakon primitka odgovora na tužbu ili nakon proteka roka za odgovor na tužbu predsjednik vijeća odlučit će hoće li zakazati pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu. Pripremno ročište zakazat će se samo ako bi to, s obzirom na složenost predmeta i druge okolnosti, pridonijelo bržem ili jeftinijem rješavanju spora.

U hitnim slučajevima predsjednik vijeća može odmah nakon prethodnog ispitivanja tužbe zakazati pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu. Protiv te odluke predsjednika vijeća nije dopuštena žalba.

Predsjednik vijeća ovlašten je da u hitnim slučajevima ročište zakaže telefonom ili brzojavom.

Član 496.

Kad nakon primitka odgovora na tužbu predsjednik vijeća utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje i da ne postoje druge smetnje za donošenje odluke, može bez zakazivanja ročišta donijeti odluku o sporu.

Član 496a.

U postupku u trgovačkim sporovima u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalitelj

učini vjerojatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predložiti do zaključenja glavne rasprave.

Predsjednik vijeća prvostupanjog suda će, prema potrebi, sam ili na zahtjev suca izvjestitelja drugostupanjog suda, provesti uviđaj radi provjere istinitosti navoda žalitelja.

Pravni lijekovi

Član 497.

Revizija u trgovačkim sporovima nije dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 500.000,00 kuna.

Ostale odredbe

Član 498.

Ako obje stranke sporazumno predlože da se ročište odgodi da bi pokušale nagodbu, sud će uvažiti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad će se održati novo ročište.

Član 499.

U postupku u trgovačkim sporovima neće se primjenjivati odredbe ovog zakona o mirovanju postupka.

Ako s pripremnog ročišta ili prvog ročišta za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će ročište odgoditi, a ako ni na novo ročište ne dođu obje stranke, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.

Član 500.

U postupku u trgovačkim sporovima važe ovi rokovi:

1) rok od trideset dana za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje iz člana 118. stavka 3. ovog zakona;

2) rok od osam dana za žalbu protiv presude odnosno rješenja, a rok od tri dana za podnošenje odgovora na žalbu,

3) rok od osam dana za izvršenje činidbe, a za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok.

Član 501.

U postupku u trgovačkim sporovima stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda.

Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog prema članu 446. ovog zakona ne mora biti priložena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerio ovlašteni tijelo pravne osobe.

U postupku u trgovačkim sporovima neće se primjenjivati odredbe člana 447. ovog zakona.

Član 502.

U postupku u trgovačkim sporovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 200.000,00 kuna.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog člana (član 40. stavak 1).

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog člana (član 40. stavak 2).

U postupku u sporovima male vrijednosti u trgovačkim sporovima tužba se ne dostavlja tuženiku na odgovor.

Član 503.

Ukinut.

Član 504.

Ukinut.

Član 505.

Ukinut.

Član 506.

Ukinut.

Član 507.

Ukinut.

Dio peti

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ispušteno.
 

Dio prvi    Dio drugi


 

 

 
 Nova preglednija objava pročišćenog teksta Zakona o parničnom postupku