Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 29. 11. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

(Narodne novine br. 156/03)

Uvod | 1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred | 5. razred | 6. razred | 7. razred | 8. razred


VJERONAUČNI PROGRAM ZA PRVI RAZRED

O situaciji učenika prvoga vjeronaučnog godišta

Početak školskoga razdoblja vrijeme je u kojem dijete doživljava i ostvaruje važne promjene u navikama, načinu i stilu svojega osobnoga i društvenoga života. S polaskom u školu događa se radikalniji izlazak djeteta iz obiteljskoga kruga, iz subjektivno-fantazijskoga razdoblja djetinjstva ulazi se u objektivniji svijet stvarnosti koji ga okružuje kao i u svijet novih odnosa i obveza. Dijete sada u školi, u krugu vršnjaka i odraslih, počinje graditi temeljni osjećaj pripadnosti, sigurnosti, povjerenja prema drugima i Bogu, prema svijetu i životu općenito. Ono će morati promijeniti neke navike, puno novoga započeti, povezati, svladati i snaći se u novoj i zahtjevnoj sredini. Vjerski odgoj i vjeronauk prepoznaje i podrazumijeva ove probleme povezane s ulaskom u školu i daje ukupnom odgoju djeteta svoj specifičan prilog – religioznu i vjersku dimenziju odgoja.

Nastavni program prvoga vjeronaučnoga godišta posebnu pozornost posvećuje razvojno-psihološkom i vjerskoodgojnom statusu i potrebama djece u dobi između 7 i 9 godina. Pristup i ostvarenje njihovoga vjerskoga odgoja ima u vidu polazišnu situaciju djece ove dobi s obzirom na njihov psihofizički razvoj, napuštanje obiteljske sigurnosti i uvođenja u novu školsku zajednicu. U ovoj dobi dijete uspostavlja sve objektivniji i racionalniji odnos sa svijetom koji ga okružuje, snažnije se razvijaju percepcijske i kognitivne sposobnosti, mišljenje je sve logičnije ali ono nije apstraktno nego je konkretno, tj. dijete u ovoj dobi zaključuje na temelju doživljenoga iskustva u susretu s konkretnim stvarima, osobama i događajima. Ono sve više uočava uzročno-posljedične veze među činjenicama i događajima, povećava mu se preciznost slušanja i promatranja, iako još uvijek ne razlikuje potpuno subjektivno-fantazijski od vanjskoga i objektivnoga svijeta.

Djeca ove dobi izrazito su aktivna, još uvijek najbolje i najlakše uče putem igre te rado sudjeluju u različitim aktivnostima. Njihova je pažnja i koncentracija kratkotrajna te je zbog toga potrebna česta izmjena aktivnosti (različiti zadaci i metodički postupci) kako bi ih ponuđeni sadržaj zainteresirao i aktivirao. No treba imati na umu psihofizičku sposobnost djece ove dobi za spontano i stvaralačko izražavanje u govornom, likovnom i scenskom obliku te njihovu sposobnost otvaranja prema nadnaravnom na način imaginacijsko-simboličkog senzibiliteta, njihova čuđenja i divljenja pred tajnama svijeta i života.

Program prvoga vjeronaučnoga godišta vodi dijete iz obiteljskoga okruženja u svijet škole i pomaže mu da se, na temelju dotadašnjega iskustva, otvori drugima i s njima podijeli ta iskustva. Djetetu koje iz obiteljskoga iskustva i sigurnosti dolazi u neizvjesnost škole nastoji se ponuditi i posvijestiti prve informacije o Bogu i ljudima i odgajati u njemu temeljni stav povjerenja prema Bogu, prema sebi i ljudima, prema svijetu i životu. Otkrivajući Božju bezuvjetnu ljubav prema nama, djeca se uče, u svjetlu vjere, prihvaćati stvarnost i pozitivne životne navike, ona duhovno-kulturno rastu i sazrijevaju u kršćanskoj vjeri. U obradi vjeronaučnoga sadržaja vjeroučitelju pomažu metodički pristupi i postupci koji se usklađuju s dobi i s mogućnostima djeteta. Ono će kroz aktivno sudioništvo i igru, govorno izražavanje, pripovijedanje doživljaja i iskustva, crtanje, slikanje i pjevanje te druge metodičke oblike, prepoznati svoju životnu situaciju i na njoj graditi nove spoznaje. Program dijete potiče na aktivan i kreativan rad i sudioništvo u vjeronaučnoj nastavi i vodi ga k razmišljanju i prihvaćanju vjeronaučnih ciljeva, od meditativne poduke do poruke koju će s lakoćom na kraju vjeronauka ili uz domaći uradak prihvatiti. Program također približava djetetu temeljne i početne sadržaje stvarnosti religioznoga iskustva, govora i govora vjere, naročito biblijskoga iskustva i govora, koji je uvijek slikovit i životan. U radosti razumijevanja i spoznavanja vjere, djetetu pomažu zgode iz svagdašnjega života i iz biblijske Radosne vijesti. Program prvoga razreda pruža nužne temelje pouke u otkrivanju osobne spoznaje vjere i života. On vodi vjeroučitelja i učenike u postupno i jednostavno otkrivanje Božjih tajni i temeljnoj poruci prvoga vjeronaučnoga godišta - učimo ljubiti Boga i ljude. U skladu s tim, ovdje treba naglasiti potrebu da vjeroučitelj ovaj vjeronaučni program prihvati i ugradi u obzor iskustva i svjedočanstva svoje vlastite vjere, da bi mogao, na temelju stručnoga znanja, didaktičko-metodičkih kompetencija te poznavanja svojih vjeroučenika, vjeronaučne sadržaje prilagoditi različitim prilikama, uvjetima i potrebama učenika kao i ciljevima njihova vjerskoga odgoja.

Svrha vjeronaučne nastave prvoga godišta

Svrha katoličkoga vjeronauka prvoga vjeronaučnoga godišta kratko je upoznavanje učenika ove dobi sa središnjim i temeljnim činjenicama kršćanske vjere te prihvaćanje ljudskih i kršćanskih vrednota primjerenih njihovoj dobi, a ostvaruje se u ozračju religioznoga iskustva koji djeca nose iz svojih obitelji i društvenoga okruženja. Djeca se ove dobi susreću s prvom porukom vjere i radosne Isusove vijesti usmjerene ka promicanju njihova duhovnoga i moralnoga sazrijevanja, ulasku u širu zajednicu vršnjaka i razvijanju njihovih međusobnih odnosa u ozračju dobrote i uzajamnog pomaganja.

Opći ciljevi vjeronaučne nastave prvoga godišta

– Otkriti i upoznati važna pitanja o svojem životu i svijetu u djetinjoj dobi i promatrati ih u duhu vjere i kršćanske ponude

– Otkriti i upoznati da je Bog čudesno stvorio naš svijet i ljude kao veliku Božju obitelj

– Izgraditi svijest i stav vjere da nas Bog beskrajno ljubi, da nas prihvaća i ima povjerenja u nas

– Susresti i upoznati neke ključne događaje, osobe i činjenice povijesti spasenja u kojima se očituje Božja blizina i ljubav prema čovjeku

– U Isusu Kristu susresti i upoznati svojega Spasitelja i prijatelja svih ljudi

– Otkrivati bitna otajstva povijesti spasenja u povezanosti s proslavom tih događaja u životu u obitelji, školi, crkvenoj i široj društvenoj zajednici

– U zajednici vjernika otkriti snagu vjere i kršćanskoga života

– Početno upoznati i usvojiti neke jednostavne zahvalne molitve Bogu

– Produbiti i izgraditi stav temeljnoga povjerenja i ljubavi prema Bogu, prema sebi i drugima, kao i životu općenito


I. nastavna cjelina

NAŠI VJERONAUČNI SUSRETI

Posebni ciljevi

– Graditi pozitivna iskustva i stavove prema vjeronauku u školi

– Uspostaviti odnos povjerenja prema drugima

– Pitanja koja se obrađuju na vjeronauku doživjeti kao životno važna

– Privikavati se na zajednički rad i aktivno sudjelovanje u nastavi

– Upoznati značenje naziva »vjeronauk« i »vjeroučitelj«

– Razvijati osjetljivost i poštovanje prema pripadnicima drugih religija

Teme i osnovni sadržaji

1. Imam svoje ime i svoje mjesto

– Dolazim iz svoje obitelji

– Na vjeronauku upoznajemo jedni druge

– Svatko od nas ima svoje ime i svoje mjesto

– Otkrivamo nove stvari i dijelimo svoje doživljaje s drugima

2. Svi smo vrijedni poštovanja

– U školi imamo katolički vjeronauk

– Zajedno upoznajemo Boga i njegovu ljubav prema ljudima

– Učimo biti Isusovi učenici

– Oni koji nisu katolici imaju svoj vjeronauk

– Prihvaćamo drukčije od sebe jer smo svi vrijedni ljubavi i poštovanja

Prošireni sadržaji

– Povezanosti vjeroučitelja, učitelja i roditelja u školskom odgoju

– Učenička iskustva i pitanja iz života koja su povezana sa školom i vjeronaukom

Metodičke upute

– Igra predstavljanja (upoznavanja)

– Slušanje i govorno izražavanje iskustava iz obiteljskoga života

– Ritmička igra i pjevanje poznatih dječjih pjesmica

– Crtanje doživljaja i iskustava iz obiteljskoga i školskoga života

– Pripovijedanje doživljaja i iskustava

– Vjeroučiteljevo pripovijedanje

– Pokazivanje i promatranje odabranih slika ili umjetničkih reprodukcija

– Razgovor i tumačenje

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: sposobnost razgovora, slušanje pjesama i priča

– Priroda i društvo: život i rad u školi; djelatnici u školi; život u obitelji i domu; članovi obitelji; obitelj i dom; briga za obitelj; učenik u prometu

Praćenje i vrednovanje

– Interes za vjeronaučne sadržaje i aktivnosti

– Motivacija i sudioništvo u vjeronaučnim aktivnostima

– Razumijevanje riječi »vjeronauk«, »vjeroučitelj« i »učitelj«

– Otvorenost i spremnost na poštovanje i suradnju s drugima

– Način izražavanja dojmova, doživljaja i iskustava


II. nastavna cjelina

OTKRIVAMO ZNAKOVE BOŽJE DOBROTE

Posebni ciljevi

– Otkrivati svijet oko sebe i diviti se svijetu, sebi i drugima

– Razvijati osjetljivost za uočavanje ljepote stvorenoga svijeta i čovjeka

– Uspostaviti odnos povjerenja prema svemu stvorenome i radovati se svemu što nam je Bog darovao

– Graditi odnos zahvalnosti prema stvorenjima

– Kratko upoznati biblijsko izvješće o stvaranju svijeta i čovjeka

– Uočiti da su anđeli Božji prijatelji kojima se rado utječu djeca

– Kratko upoznati kako su prvi ljudi sagriješili i izgubili prijateljstvo s Bogom u raju zemaljskom

– Steći pouzdanje u Boga koji nas ljubi i prašta

– Osjetiti sigurnost u životu jer svime upravlja Božja ruka

– Upoznati kako Bog obećava i šalje Isusa koji je Spasitelj svih ljudi

Teme i osnovni sadržaji

1. Nebo i zemlja pjevaju Bogu

– Otkrivamo i promatramo stvari oko sebe (npr. kamen, drvo, kuću, cvijet, planinu), taj divni stvoreni svijet

– Otkrivamo kuću kao mjesto gdje se igramo, veselimo, volimo, molimo...

– Otkrivamo i promatramo promjene, izmjenu dana i noći, smjenu godišnjih doba, promjene u prirodi, na biljkama, životinjama, ljudima – opažamo promjene i pitamo se tko upravlja svime što je stvoreno i što se događa

– Otkrivamo i promatramo ruke djece i odraslih, muškaraca i žena, različitih rasa i naroda svijeta (otvorene ruke kao izraz prihvaćanja, povjerenja, darivanja – što sve ruke mogu raditi, izraziti, oblikovati, pokretati i »oživljavati«)

2. Divni Božji svijet

– O Stvoritelju govore i pričaju stvari (npr. kamen, igračka, cvijet, sunce, ptice). Kako su nastali, čemu služe?

– Bog je stvorio svijet (kratko izvješće o stvaranju - Post 1-2)

– Bog daje svemu život i sve drži na životu

– Zahvalnost Bogu za njegove darove i dobrotu (usp. Dn 3, 56-88. - Hvalospjev stvorenja)

3. Bože, čudesno si stvorio ljude

– Bog je stvorio ljude (Post 1, 27 i 2, 18; Ps 8 i Ps 139) i anđele

– Ljudi su bili dobri i sretni s Bogom

– Anđeli su Božji prijatelji i prijatelji ljudi (Izl 23, 20-23a; Tob 12, 15-20)

– Djeca se mole svojim anđelima

4. Ljudi nisu poslušali Boga

– Prvi ljudi nisu poslušali Boga, pogriješili su i prestali su biti njegovi prijatelji (usp. Post 3, 1-24)

– Bog obećava i šalje ljudima Spasitelja Isusa

– Bogu učimo zahvaljivati za njegovu dobrotu

Prošireni sadržaji

– Promatranje i prvi jezični izričaji o divnom Božjem svijetu što ga zorno promatramo

– Molitva anđelu čuvaru

– Poticajni tekstovi iz Staroga zavjeta koji najavljuju dolazak Spasitelja svijeta

Metodičke upute

– Vježbe promatranja, slušanja, otkrivanja, uživljavanja, zamišljanja

– Stvaralačke vježbe (jezične, likovne, glazbene, scenske)

– Vježbe oblikovanja i preoblikovanja

– Jezično izražavanje zapažanja i dojmova - vođeni razgovor

– Prikazivanje i interpretacija odabranih slika, prikazivanje i tumačenje dijapozitiva

– Pripovijedanje biblijskih izvješća o stvaranju svijeta i čovjeka

– Prve meditativne vježbe (vidjeti – vidjeti iznutra, slušati - slušati iznutra)

– Pripovijedanje činjenica koje govore o vjeri u Boga Stvoritelja u drugim religijama

– Pjevanje odabrane pjesme

Međupredmetne veze

Hrvatski jezik i književnost: odabrani kraći umjetnički tekstovi i njihovo razumijevanje

Priroda i društvo: promjene tijekom godišnjih doba; zaštita i čuvanje okoliša

Likovna kultura: slikanje, dizajn, crtanje, motivi iz dječje okoline: ljudi, životinje, biljke, pojave u prirodi, biblijski sadržaji

Praćenje i vrednovanje

– Sposobnosti promatranja i uživljavanja u prirodu i svijet koji nas okružuje

– Sposobnosti zapažanja te jezičnog i nejezičnog izražavanja o prirodi i stvarima koje nas okružuju

– Zanimanje za biblijske sadržaje i poznavanje prvih i osnovnih događaja stvaranja svijeta i čovjeka

– Odnos prema stvorenjima i stvarima u našoj okolini


III. nastavna cjelina

POVEZANI SMO S BOGOM

Posebni ciljevi

– Upoznati znakove Božje prisutnosti, njegove blizine i dobrote u našem životu

– Upoznati kako je Isusa, obećanog Spasitelja, Bog poslao svim ljudima

– Poželjeti doživjeti susret s Isusom

– Shvatiti da nam je Isus otkrio Boga kao dobroga Oca koji ljubi sve ljude

– Razumjeti i prihvatiti da Isus od nas traži da se međusobno ljubimo kao braća i sestre

– Upoznati znakove Božje dobrote u prirodi i plodovima zemlje, osobito u znaku kruha koji nam Bog daje za hranu

– Razvijati osjećaj zahvalnosti Bogu i spremnost za pomaganje svim ljudima, osobito onima koji su potrebni kruha

– Prepoznati znakove velikodušnosti i dobrote misionara koji idu u daleke zemlje naviještati riječ Božju

– Razvijati osjećaj brige za misionare i biti »mali misionar«

Teme i osnovni sadržaji

1. Isus poziva ljude

– Isus ide od mjesta do mjesta, govori ljudima o Bogu, pokazuje im Božju ljubav i dobrotu

– Ljudi doživljavaju njegovu riječ kao Radosnu vijest

– Isus poziva ljude da ga slijede i oni idu za njim (Mk 1, 16-20 i Mk 3, 13-14: poziv učenika; poziv apostola Mateja - Levija: Mk 2, 13-17))

– Isusovi učenici prenose dalje poruku Evanđelja

– Isus i nas danas poziva da budemo njegovi učenici

2. Isus objavljuje: Bog je naš dobri Otac

– O dobrom Bogu sam čuo u svojoj obitelji, u vrtiću i u svojoj sredini

– Bog se brine za mene, ima u mene povjerenja, hrabri me i tješi kada mi je teško

– Sveto pismo pripovijeda da Bog voli sve ljude i brine se za njih poput dobroga oca i dobre majke; posebno se brine za siromašne i bolesne

– Primjeri iz iskustva djece koji pokazuju dobrotu i brigu za drugoga

– Ljudi koji susreću Isusa, doživljavaju Božju brigu i dobrotu, posebno bolesni koje Isus ozdravlja (Mt 15, 29-31)

3. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje

– Kruh je ljudima glavna hrana i zato kruh poštujemo, za kruh se molimo, za kruh radimo i zahvaljujemo, kruh uzajamno dijelimo

– Isus pokazuje Očevu brigu i ljubav i hrani kruhom četiri tisuće ljudi (Mk 8, 1-9)

– Susrećemo mnogo ljudi koji vjeruju u Boga i pomažu jedni drugima

– Zahvaljujemo za plodove koje nam je Bog dao – zahvalna molitva

4. Mali misionari

– Isus Krist šalje učenike da svima prenesu Božju poruku spasenja (Mt 28, 18-20)

– Kršćani-misionari poslušali su Isusov poziv i idu u daleke zemlje da ljudima donesu poruku spasenja

– Mi smo mali misionari i možemo pomoći širenju Isusove poruke

Prošireni sadržaji

– Po djelima i ponašanju ljudi možemo osjetiti da vjeruju u Boga i čine dobro

– Ljudi različiti po boji kože, jeziku, vjeri i naciji su braća i sestre

– Znakovi lijepog ponašanja u svojoj okolini: molim, izvoli, hvala i oprosti

– Isus nam je dao posvećeni kruh da uvijek imamo Isusa među sobom

– Kako pomoći misionarima i organizirati akciju skupljanja milodara i potpore s nazivom »Mali misionar«?

Metodičke upute

– Opisati doživljaje i iskustva po kojima ljudi izražavaju svoju vjeru: obiteljska molitva, nedjeljna misa, pobožnosti

– Pokazati i predstaviti religiozne predmete i slike povezane s vjerom u Boga

– Prikazati slike ili dijapozitive crkve, kapelice, raspela

– Jednostavnim crtežima religioznih simbola poticati u djeci doživljaj Božje dobrote

– Prikazivanje slika iz sretnoga obiteljskoga života: djeca s roditeljima, djedom i bakom; braća i sestre, djeca u igri, u školi i s prijateljima; slike koje prikazuju suprotne situacije

– Razgovor o zahvalnosti za žetvu i berbu, za plodove zemlje

– Pokazati različite slike žitnih polja i plodova zemlje, slike o pečenju kruha

– Potaknuti učenike da opisuju postupak pečenja kruha i oblikuju tijesto za kruh

– Mimikom i pokretima pokazati što znači biti zaštićen, brinuti se za nekoga i biti dobar

– Navesti primjere kršćanske skrbi za djecu

– Prikazati slike i prizore iz misionarskoga života i pripovijedati o njihovim doživljajima

– Potaknuti na molitvu i skupljanje pomoći za misije

– Izraziti (crtežom, govorom, pantomimom) različite situacije koje su doživjeli

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: vježbanje osnovnih pravila uljudnoga ponašanja tijekom razgovora te izbor kraćih literarnih tekstova

– Priroda i društvo: naše tijelo i zdravlje (osobna higijena i navike, urednost, rad i odmor); Dani zahvalnosti – Dani kruha

– Likovna kultura: teme o narodnim običajima i blagdanima, modeliranje tijesta, slikanje

– Glazbena kultura: pjesma Pekar

Praćenje i vrednovanje

– Sposobnosti razumijevanja znakova vjere u Boga i Božje dobrote

– Izricanje doživljaja i iskustava Boga kao dobroga Oca

– Uočavanje i prihvaćanje znakova Božje dobrote u povezanosti s konkretnim činjenicama i događajima iz svakodnevnoga života

– Ponašanje u svakodnevnim potrebama, osobito iskustvo molitve

– Razumijevanje pojma »misionar«


IV. nastavna cjelina

SJEĆAMO SE SVETACA I POKOJNIKA

Posebni ciljevi

– Približiti iskustvo i tajnu prolaznosti i umiranja

– Uočiti da nestaju biljke i životinje i da ljudi moraju umrijeti

– Potaknuti na razmišljanje o pokojnima, osobito o bliskim umrlim osobama

– Probuditi vjeru u uskrsnuće i ljepotu novoga života s Bogom

– Potaknuti na iskazivanje poštovanja i na molitvu za pokojne

– Susresti likove svetaca, osobito iz hrvatskoga naroda i one koji se slave u njihovom kraju

– Upoznati na konkretnim primjerima što znači ljubiti Boga i svoje bližnje

– Izgrađivati život po primjeru svetaca i moliti se svecima

Teme i osnovni sadržaji

1. Biljke i životinje nestaju, a ljudi umiru

– U prirodi opažamo promjene, rast i nestanak biljaka i životinja

– U našoj obitelji i sredini umiru ljudi koji su nam bliski i dragi (usp. Lk 7, 11-17, pripovijedanje zgode)

– Ljudi koji umiru, žive i nakon smrti kod dobroga Boga

2. Sveci su Božji i naši prijatelji

– U nebu su kod dobroga Boga naši sveci i zagovornici

– Sveci su Božji prijatelji koji vole Boga i ljude

– Naši nebeski zaštitnici – sveci i blaženici iz hrvatskoga naroda i oni čije ime nosimo (usp. Liturgijski vodič: Sv. Otac Ivan Pavao II. u Hrvatskoj)

– Moja molitva svecima

3. Sjećamo se svojih pokojnika

– Kratko upoznavanje s činjenicom života, smrti i vječnoga života nakon smrti (u skladu s Iv 11, 25; Ps. 63,3; Rim 14, 9 i sl.)

– Pohod grobljima, paljenje svijeća za pokojnike

– Molitva za pokojne da budu kod dobroga Boga

Prošireni sadržaji

– Primjeri iz života svetaca koji se slave u pojedinim krajevima i čija imena nosimo

– Odlazak na groblje i uređivanje grobova, osobito onih koje nitko ne posjećuje

– Načini štovanja pokojnika drugih religija

Metodičke upute

– Razgovor o tome kako djeca opažaju prirodu: u proljeće sve raste i cvjeta, u jesen lišće opada i nestaje; imamo kućne ljubimce, životinje koje jednoga dana nećemo više imati

– Pripovijedanje iskustva o sudioništvu na sprovodu nekoga pokojnika

– Promatranje slika i dijapozitiva s temama o prolaznosti života

– Crtanje i bojenje, uživljavanje u promjene koje se događaju u prirodi i životu

– Upoznavanje s proslavom Dušnoga dana i svetkovine Svih svetih kroz primjerene slike, pjesme, ritmičke igre

– Prikazivanje slike crkve, katedrale i groblja, raspela uz putove i na vrhovima planina

– Promatranje grobnoga humka s križem i spomenikom sa slikom uskrsloga Krista

– Oblikovanje kratke molitve za pokojne

– Vođeni razgovor o vjerskim običajima i blagdanima u pojedinom kraju

– Pokazivanje religioznih predmeta i upućivanje u njihovo osnovno značenje (križ, krunica, molitvenik, različiti nabožni predmeti…)

– Razgovor o vjerskim slavljima na kojima posebno sudjeluju djeca

– Prepoznavanje likova svetaca koji su posebno bliski djeci

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: učiti slušati govor drugoga s vježbanjem razgovora, opisivanjem osobe, životinje i biljke i predmeta prema zamišljanju te izražavanje osjećaja, molbe, želje i dr. s pripadnim tekstovima

– Priroda i društvo: obilježavanja Dana spomena na mrtve

– Likovna kultura: spomen na pokojne: crtanje, slikanje, izražavanje bojama, igra svjetla i tame

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje i raspoznavanje znakova koji prate promjene u prirodi i životu

– Doživljaj Božje dobrote u životu svetaca i u našem životu

– Prepoznavanje likova svetaca i blaženika u hrvatskom narodu

– Otvorenost prema molitvi i odnosu poštovanja prema nabožnim predmetima


V. nastavna cjelina

USUSRET ISUSOVU ROĐENJU

Posebni ciljevi

– Svjesno i aktivno doživjeti vrijeme Došašća i Božića u obitelji, školi i župi

– Shvatiti da Došašće znači radosno iščekivanje Isusova rođenja

– Povezati božićno slavlje i običaje s pravim značenjem božićnoga otajstva

– Upoznati neke vrednote koje su u našoj kulturnoj baštini povezane s Božićem

– Upoznati svece, osobito svetoga Nikolu, koji nas priprema i uvodi u slavlje Božića

– Upoznati događaje Isusova rođenja i osobe koje su ga izbliza pratile - prema Lukinu evanđelju

– Doživjeti Isusovo rođenje u liturgijskim slavljima i proslavi Božića u obitelji, školi i župnoj zajednici

Teme i osnovni sadržaji

1. Došašće – vrijeme priprave za Božić

– Vrijeme radosnog iščekivanja i priprave (Iz 11, 1-4a)

– U vrijeme Došašća naše mjesto izgleda svečanije

– Došašće ili Advent je vrijeme iščekivanja Božjega dolaska među ljude (Iz 45, 8)

– Adventski običaji kod kuće, u školi i župi

2. Radujemo se svetom Nikoli

– Sveti Nikola je biskup i Božji prijatelj

– Sveti Nikola daruje djecu, siromašne i potrebne

– Sveti Nikola nas uvodi u slavlje Božića

– Jesmo li prijatelji i suradnici svetoga Nikole?

3. Marija – Isusova majka

– Bog je izabrao Mariju da bude Isusova majka

– Anđeo Gabriel javlja Mariji da će roditi Isusa (Lk 1,26-38)

– Marija je rado prihvatila Božji poziv da bude Isusova majka

– S Marijom radosno čekamo Isusov rođendan

4. Božić – blagdan Isusova rođenja

– Božić je Isusov rođendan

– Isusovo rođenje u siromašnoj štalici (prema Lk 2, 1-7)

– Toplina božićne štalice uz Isusa, Mariju i Josipa

– Božić u mojoj obitelji

5. Pastiri se raduju Isusovu rođenju

– Pastiri su se veoma radovali Isusovu rođenju (prema Lk 2, 8-20)

– Pastiri nose darove novorođenom Isusu

– Kako mi trebamo i možemo, poput pastira, slaviti Božić?

Prošireni sadržaji

– Iskustva iz djetinjstva o vremenu Došašća

– Izvanjski načini obilježavanja Došašća i pripreme za Božić u tradiciji hrvatskoga naroda

– Slavlje Božića u našem mjestu i posvuda po svijetu

– Darivanje u obitelji i među prijateljima u vrijeme Božića

Metodičke upute

– Vođeni razgovor u kojemu djeca pripovijedaju svoje doživljaje o iščekivanju Božića u svojoj obitelji

– Adventske priče i pjesme

– Crtanje adventskih tema

– Izrada adventskoga vijenca i adventskoga kalendara

– Kratka i primjerena meditacija o svjetlu i tami

– Upoznavanje sv. Nikole, prijatelja djece i mladeži

– Priprema darivanja i uvježbavanja priredbe za blagdan sv. Nikole

– Glazbeno izražavanje iščekivanja i ispunjenja – dramska igra

– Pripovijedanje iskustava i doživljaja – prigodne slike, božićni prospekti

– Pripovijedanje događaja Isusova rođenja (Lk 2, 1-7; 8-20)

– Uživljavanje u pojedine likove i scensko izvođenje

– Crtanje božićnoga događaja, izrada jaslica i oblikovanje figurica

– Izrada prigodnih dječjih poklona (božićni ukrasi, čestitke…)

– Uljepšavanje kuće, škole i crkve za Božić

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: niz pjesmica i kraćih priča na temu Božića

– Priroda i društvo: blagdani - sv. Nikola; Božić

– Glazbena kultura: pjevanje i obrada pjesama: Spavaj mali Božiću, Narodi nam se i dr.

– Likovna kultura: motivi o sv. Nikoli: slikanje, crtanje, izrada poklona od staniola, kolaž-papira; Božićni motivi – crtanje i slikanje, dizajn – slikovnica, izrada ukrasa, čestitki od kolaž-papira, izrada jaslica i figurica od papira ili od kukuruzovine ili glinamola

Praćenje i vrednovanje

– Razumijevanje riječi »Došašće« i »Božić«

– Shvaćanje adventskih i božićnih znakova

– Poznavanje nekih tipičnih adventskih i božićnih običaja

– Poznavanje bitnoga događaja Isusova rođenja

– Prihvaćanje događaja Isusova rođenja kao velikoga Božjega dara ljudima

– Uočavanje povezanosti darivanja s porukom blagdana sv. Nikole i Božića


VI. nastavna cjelina

ISUS SUSREĆE LJUDE

Posebni ciljevi

– Upoznati kako je Isus susretao ljude i kako se odnosio prema njima i svima činio dobro

– Uočiti važnost i značenje Isusova poziva učenicima da ga slijede

– Pokazati da je Isus posebno volio djecu i da ih je blagoslivljao

– Shvatiti i doživjeti što znači biti Božje dijete

– Uvidjeti da je Isusova poruka snažna i da on spašava sve ljude

– Pokazati kako se Isus brine za sve ljude, osobito siromašne, odbačene i bolesne

– Poželjeti doživjeti susret s Isusom

– Shvatiti da svoju zahvalnost i svoje povjerenje u Boga izražavamo molitvom

– Moći s povjerenjem moliti Očenaš i izreći svoju vlastitu molitvu

Teme i osnovni sadržaji

1. Isus svima čini dobro

– Primjeri iz obiteljskoga života, iz dječjega iskustva, koji pokazuju dobrotu i brigu za nekoga

– Bog voli sve ljude kao svoju djecu i prijatelje

– Ljudi su u susretu s Isusom doživjeli Božju dobrotu (u skladu s Iz 61, 1-3 ili Lk 4, 16-24 te Mt 4, 23-25)

2. Isus se brine za sve ljude (si 6, 1-15)

– Isus se obraća odbačenima i dolazi im u goste (prema Mk 2,13-17: gozba s grešnicima i carinicima)

– Isus ozdravlja bolesne (prema Mk 7, 31-37 i Mk , 46-52: ozdravljenje slijepca)

– Ljudi različito postupaju prema Isusu: jedni idu za njim, drugi ga odbacuju, a treći progone (npr. Mk 3,7-10 te Mk 6,1-6)

3. Isus posebno voli djecu

– Isus posebno voli djecu i blagoslivlja ih (Mt 19, 13-15; usp. Rimski obrednik; Blagoslovi, br. 151)

– Isus poručuje: »Tko god prima ovo dijete, u moje ime, mene prima« (Lk 9, 48; Mk 10, 13-16)

– Djeca grade mir, prijateljstvo i pomažu jedni drugima

4. Isus nas uči moliti

– Isus nas uči najljepšu molitvu, Očenaš (Mt 6,5-14)

– Uči nas kako treba moliti i hvaliti Boga kao dobroga Oca

– Isus nas uči kako treba moliti za svagdanji kruh i oprostiti jedni drugima

– Osobne i zajedničke molitve, molitve vlastitim riječima

Prošireni sadržaji

– Pobliže upoznati događaj kad Isus ozdravlja slijepca od rođenja (Mt. 10,46-52)

– Vježbe poistovjećivanja (kako se osjećam kad me netko voli?, kad me pohvali?, kad se želi sa mnom igrati?, kad me ne voli ili grdi?, kad se ne želi družiti sa mnom?, kako bih se osjećao da sam slijep?, bolestan?, kako se osjećam kad mogu gledati?, kad sam zdrav?…)

– Naučiti s povjerenjem moliti Očenaš i izreći svoju vlastitu molitvu Ocu nebeskom

Metodičke upute

– Vjeroučiteljevo pripovijedanje uz korištenje zornih materijala (figure od flanel platna, slike, folije…)

– Scenske improvizacije (slušati, biti pozvan, poslušati, odazvati se…)

– Likovno izražavanje

– Izražavanje glazbom ili pantomimom (radost, slušanje, situacije kad sam tužan, kad me nitko neće slušati dok pričam, kad ne prihvate što bih želio…)

– Pripovijedanje biblijskoga teksta

– Uživljavanje u biblijske likove (siromah, bolesnik, grešnik, carinik)

– Razgovor o Isusovim učenicima koji prenose njegovu poruku

– Razgovor o molitvi kojom vjernici govore Bogu, o svojoj radosti, o svojim potrebama, o zahvalnosti, o svojim molbama, o krivnji, o pogreškama

– Vježbanje molitve Očenaš

– Pisanje i izricanje kratke osobne molitve kojom zahvaljujemo Ocu nebeskom za njegovu dobrotu

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: pripadna lektira, osobito braća Grimm, Zvjezdani taliri, te Ljubica Benović, Molitva

– Likovna kultura: slikanje i crtanje Isusova lika, izrada kolaža – Isus s djecom

Praćenje i vrednovanje

– Sposobnost uživljavanja djece u tuđu situaciju

– Poznavanje načina Isusova ponašanja prema ljudima, na temelju biblijskih primjera

– Razumijevanje riječi »Evanđelje«

– Uočavanje osobina prenositelja Isusove poruke

– Poznavanje i razumijevanje molitve Očenaš


VII. nastavna cjelina

RADOST OPRAŠTANJA I LJUBAVI

Posebni ciljevi

– Otkriti radosne strane života kao veliki Božji dar ljudima

– Upoznati tamnije strane života, kao što su žalost i patnja

– Razvijati osjetljivost za tuđe radosti, žalosti i patnje i otkriti snagu u zajedničkom dijeljenju radosti i patnje

– Uočiti iskustva nerazumijevanja i svađe među ljudima i naše iskustvo međusobnoga praštanja i pomirenja

– Pomoći djeci da se otvore i što dublje dožive Isusov poziv da trajno jedni drugima opraštamo kao što Bog nama oprašta

– Upoznati znakove pomirenja i praštanja

– Otkriti snagu pomirenja i praštanja u svakodnevnom životu

– Uvidjeti da je zajednički život moguć samo ako su svi ljudi spremni na pomirenje

Teme i osnovni sadržaji

1. Radujemo se životu

– Radujemo se životu jer nam je Bog dao život i zdravlje da se možemo igrati, ići u školu, družiti se s prijateljima, pjevati, šetati prirodom…

– Radosni smo što imamo roditelje, braću i sestre koje volimo i koji vole nas

– Radosni smo što jedni drugima možemo pomagati i zajedno se radovati životu (Fil 4, 1-9)

2. Zašto smo ponekad žalosni?

– Ponekad u našem životu ima i ružnih događaja, kad patimo, kad smo tužni

– Neki ljudi među nama pate, bolesni su i nesretni

– Neki su ljudi stari i nitko ih ne posjećuje niti se brine za njih

– Neki ljudi nemaju kruha i umiru od gladi

3. Zašto se ne razumijemo i svađamo?

– Ponekad smo nesretni jer se ne razumijemo i svađamo se, i u školi i u obitelji

– U svađi možemo povrijediti jedni druge

– Iz svađe može nastati neprijateljstvo i razdor među djecom i odraslima

– Načini izbjegavanja svađe

4. Znakovi oproštenja i pomirenja

– Znakovi našega oproštenja i pomirenja

– U zajednici učimo praštati jedni drugima i živjeti zajedno

– Tko drugoga voli, može se odreći i svojega prava

– Učimo dijeliti s drugima trenutke radosti, trpljenja i patnje

5. Isus nas poziva na opraštanje

– Najljepše je oprostiti – Bog je velikodušan u opraštanju (usp. Iz 55,7)

– Isus želi da jedni drugima oprostimo (Mt 18,21-22)

– Isus nas uči da oprostimo kao što i on nama oprašta

– Vrijeme korizme je vrijeme opraštanja i dobrih djela

Prošireni sadržaji

– Vrijeme korizme kao vrijeme vježbanja u praštanju i dobrim djelima

– U korizmi se odričemo slatkiša i igračaka da možemo nešto darovati potrebnima

– Kad pomažemo drugima onda činimo dobra djela

– Korizma je vrijeme kada više razmišljamo o ljudima koji pate, pomažemo ih i ispravljamo svoje mane i pogreške

Metodičke upute

– Razgovor o iskustvima radosti koja su djeca imala u životu, o događajima kada su bili posebno radosni

– Slikama izraziti neka važnija iskustva po kojima smo radosni

– Prikazati ilustracijama i tamniju stranu života, iskustva iz života koja govore o različitim oblicima patnje na koju djeca mogu naići

– Razgovor o tome kako djeca doživljaju stradanja, nesreće i patnje

– Razgovor o iskustvima djece povezanim sa svađama i pomirenjima te svađama i nepomirenjima

– Zajednička analiza različitih iskustava i stavova

– Prikazivanje crtežom i slikom različitih mogućnosti rješenja sukoba

– Potaknuti djecu na pričanje doživljaja kada su se posvadili pa pomirili

– Pripovijedanje evanđeoske poruke primjenjujući je na učeničku situaciju

– Zajednički protumačiti Isusovu poruku praštanja »otpusti nam duge naše…«

– Scenski prikaz mogućeg smirivanja svađe i sklapanje mira (pružanje ruku…)

– Likovno izražavanje osjećaja radosti i patnje

– Dijete u tišini oprašta svima koji su ga taj tjedan uvrijedili

– Izražavanje oproštenja gestom

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: tema zajedništva i prijateljstva

– Tjelesna kultura: ritmika, pantomima, igre, plesne strukture

– Likovna kultura: crtanje, slikanje situacije prijateljstva, zajedničke igre, različitih situacija iz zajedničkoga života

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje događaja povezanih s radošću života i s patnjom koja prati čovjeka

– Shvaćanje da je spremnost na pomirenje nužna za zajednički život

– Usvajanje stava da je potrebno uzajamno opraštati

– Poznavanje Isusove izreke o pomirenju

– Poznavanje molitve Očenaš

– Osobna spremnost na pomirenje i praštanje


VIII. nastavna cjelina

USUSRET USKRSU

Posebni ciljevi

– Razumjeti korizmu kao vrijeme priprave za vazmeno slavlje djelima ljubavi i praštanja

– Naslutiti i doživjeti značenje vazmenog vremena i otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnuća

– Približiti događaje Velikog tjedna kao događaje Isusove beskrajne ljubavi prema svim ljudima

– Uživjeti se u događaj Cvjetnice, spomena na Isusov slavni ulazak u Jeruzalem

– Uvesti u razumijevanje Isusova dara na posljednjoj večeri

– Otkriti veličinu Božje ljubavi u Isusovu križnom putu i patnji na križu

– Približiti i doživjeti Radosnu poruku: Isus je uskrsnuo i zauvijek živi

– Iskusiti uskrsnu radost, svjesno doživjeti i proslaviti Uskrs i steći povjerenje u život

– Doživljajno i spoznajno uvesti u događaj Isusova odlaska sa zemlje (Uzašašća) i blagdan Duhova

– Dublje naslutiti i doživjeti biblijski govor simbola vatre (ognja) i vjetra

– Doživjeti i naslutiti kako Duh Sveti sve nas ispunja svjetlom i snagom da možemo svjedočiti svoju vjeru i ljubav prema Bogu i ljudima

Teme i osnovni sadržaji

1. Pripremamo se za Uskrs

– Pepelnica – početak korizme i priprave za proslavu Uskrsa

– Korizma je vrijeme dobrih djela, odricanja i žrtve

– Učimo dijeliti s drugima trenutke radosti, trpljenja i patnje (usp. Iv 9 i Otk 21)

– Vježbamo se u dobrim djelima, odricanju i pomaganju: odricanje od slatkiša, igračaka i drugog, pohod bolesnicima, pomoć u obitelji, u školi...

2. Uskoro slavimo Uskrs

– Proslava Velikoga tjedna u koji nas uvodi Cvjetnica

– Isusov slavni ulazak u Jeruzalem na Cvjetnicu i radost naroda u susretu s Isusom (Mt 21, 1-11; Iv 12, 12-19)

– Isusova posljednja večera sa svojim učenicima (Mt 26, 26-30; Mk 14, 22-26)

3. Isusova muka i smrt

– Događaj osude, križnoga puta, muke i smrti Isusove (prema Mt 26, 36-40 i 48-50)

– Slavimo Isusovo vazmeno otajstvo (Veliki ili Sveti tjedan)

– Isusovo tijelo u grobu do zore uskrsnuća

– Svečanim bogoslužjem se slavi Isusovo uskrsnuće (usp. Rimski obrednik – Veliki ili Sveti tjedan)

4. Isus živi - uskrsnuo je

– Isus je uskrsnuo iz groba i on vječno živi (prema Lk 24, 1-11)

– Uskrs – najveći kršćanski blagdan (prema Iv 20, 19-23)

– Znakovi vazmenoga otajstva: oganj, uskrsna svijeća i krsna voda (Iv 8, 12)

5. Uskrs slavimo u obitelji, školi i župi

– Radost proslave Uskrsa u obitelji, školi i župi

– Uskrsni običaji u obitelji i u našoj sredini (gradu, selu)

6. Isus odlazi Ocu i ostaje s nama

– Isus odlazi sa zemlje - njegovo uzašašće (Lk 24, 50-53)

– Rastanak s učenicima i odlazak Ocu nebeskom (prema Dj 1, 3-14)

– Isus nakon uskrsnuća šalje apostole u svijet da krste ljude kako bi postali njegovi učenici (Mt 28, 16-20)

– Mi smo Isusovi učenici i svjedoci

7. Živimo u radosti i ljubavi

– Biblijsko izvješće duhovskoga događaja (prema Dj 2, 1-8 i 14, 22-24 i 32-47)

– Snaga Isusovih učenika nakon primanja Duha Svetoga

– Apostoli krste one koji žele biti Isusovi učenici

Prošireni sadržaji

– Radost učenika u susretu s Isusom na putu u Emaus (Lk 24,13-35)

– Tumačenje simbola križa i drugih znakova Isusove muke

– Uskrsna molitva i pjesma »Kraljice neba«

– Uskrsni običaji u različitim hrvatskim krajevima

Metodičke upute

– Iskustvo i tumačenje simbola praha i pepela

– Razgovor o korizmi kao o vremenu dobrih djela, odricanja, darivanja i žrtve

– Skupljanje igračaka i drugih priloga kao vlastiti način korizmenoga odricanja

– Pokazivanje i tumačenje slika i crteža križnoga puta i pripovijedanje tih događaja

– Likovno izražavanje na temu križnoga puta i korizme i izrada jednostavnoga križa od drveta

– Razgovor o sudjelovanju na procesiji za Cvjetnicu

– Tumačenje značenja maslinovih grančica u procesiji

– Pripovijedanje o posljednjoj večeri kao gozbi ljubavi

– Promatranje slike posljednje večere i analiza likova i radnji

– Dramsko oživljavanje likova

– Glazbeno izražavanje prikladnom pjesmom

– Dijamontaža i film o pashalnim događajima

– Pripovijedanje događaja Velikoga petka

– Razgovor i podjela uloga za sudjelovanje u pobožnosti križnoga puta

– Likovno izražavanje o djelima Isusove muke i smrti

– Pripovijedanje događaja Isusova uskrsnuća i pokazivanje slika uskrsne liturgije

– Prilagođena meditacija s uskrsnima pjesmama i simbolima: svijeća, vatra, svjetlo, život

– Likovno izražavanje na temu uskrsnuća

– Ritmičke igre uz uskrsni poklik: »Aleluja«

– Tumačenje riječi »Uskrs« i »uskrsnuće«

– Promatranje slike uskrsloga Isusa s učenicima i uživljavanje u njezinu poruku

– Opisivanje i likovno izražavanje iskustava djece povezanih s uskršnjim običajima (pisanice, blagoslov jela…) te izrada uskršnjeg nakita za školu i obitelj

– Pokazivanje i tumačenje uskrsnih simbola

– Pripovijedanje i opisivanje događaja uzašašća

– Interpretativno čitanje i uživljavanje u uloge te likovno izražavanje događaja uzašašća

– Promatranje slike duhovskoga događaja i pripovijedanje o dolasku Duha Svetoga

– Tumačenje simbola vjetra i vatre i priopćavanje doživljaja i osjećaja

– Likovno izražavanje o duhovskom događaju

– Pjevanje prikladne pjesme i prikladna glazba

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: pripadne pjesme, tekstovi i drugi prilozi na temu Uskrsa

– Priroda i društvo: blagdani – Uskrs, značenje i proslava

– Glazbena kultura: pjesma Uskrsnu nam danas Krist (pučka)

– Likovna kultura: korizmeni motivi – crtanje Isusa na križu; uskršnji motivi – izrada uskrsnih čestitki, pisanica od ispuhanih jaja, papira, platna, glinamola i dr.

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje korizmenih simbola i običaja

– Razumijevanje značenja »korizma«, »odricanje« i »dobra djela«

– Uočavanje povezanosti radosti i patnje u darivanju prema Bogu i prema bližnjemu

– Poznavanje osnovnih događaja Isusove muke

– Poznavanje evanđeoskoga opisa ukazanja uskrsloga Isusa

– Razumijevanje uskrsnih znakova i simbola

– Razumijevanje riječi »Uskrs« i »aleluja«

– Poznavanje nekih uskršnjih običaja

– Shvaćanje Isusova odlaska Ocu nebeskome i ostanka s nama

– Doživljavanje osjećaja zajedništva s Bogom

– Shvaćanje pojma »nebo«

– Razumijevanje simbola Duha Svetoga: voda, vjetar i vatra, golub


IX. nastavna cjelina

ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI

Posebni ciljevi

– Upoznati znakove krštenja po kojemu postajemo Isusovi učenici i svjedoci

– Upoznati i doživjeti svetu misu kao proslavu Isusova uskrsnuća

– Shvatiti važnost nedjeljnoga i blagdanskoga okupljanja na liturgijskim slavljima u svojim župnim zajednicama

– Doživjeti i shvatiti da smo članovi jedne župne zajednice

– Upoznati ulogu Marije u Isusovu i u našem svakodnevnom životu i u Crkvi

– Razvijati osjećaj zahvalnosti prema Mariji, prema našoj majci i prema svim majkama

– Naučiti zahvaliti Bogu za primljene darove i radovati se zasluženom odmoru

– Shvatiti da i za vrijeme školskih praznika trebamo ići na nedjeljnu svetu misu sa svojom obitelji, gdje god bili

– Shvatiti ljepotu povezanosti u mislima i molitvi s prijateljima i kolegama za vrijeme školskih praznika

Teme i osnovni sadržaji

1. Isusov sam učenik

– Naše krštenje – postali smo Isusovi učenici (prema Mt 28, 18-20 i Rim 6, 3-5)

– Značenje vode u prirodi i u svakodnevnom životu

– Krštenjem ulazimo u zajednicu Isusovih učenika

– Znakovi i simboli kod krštenja (prema Iv 8, 12 i Iv 4, 14; Rimski obrednik; Krštenje)

– Djela po kojima pokazujemo da smo Isusovi učenici

2. Susreti Isusovih učenika

– Nedjelja je dan susreta Isusovih učenika s uskrslim Gospodinom (Ps 118, 24)

– Nedjeljom i blagdanom svečano slavimo svetu misu

– U nedjelju svetu misu slavi čitava kršćanska obitelj, mladi i stari, zdravi i bolesni (prema Mt 18, 20)

– Pod svetom misom djeca čitaju, pjevaju, ministriraju...

– Članovi smo svoje župne zajednice

3. Marija je naša Majka

– Isus nam je s križa dao Mariju za našu Majku (Iv 19, 25-27)

– Svibanj je Marijin mjesec – mjesec sunca, proljeća, ljepote i mirisa ruža

– Naše poštovanje, pobožnost i odanost prema našoj Majci Mariji (Lk 11, 27-28)

– Naša pjesma i molitva Mariji

4. Majci za majčin dan

– Iskustva majčinske ljubavi u idili obiteljskog života

– Majka je Božji dar djeci i svim ljudima

– Zahvalni smo našim majkama i očevima

– Zahvalnost i ljubav im pokazujemo dobrotom i molitvom, cvijećem, pjesmom, međusobnom pažnjom i poštovanjem

5. Radujemo se školskim praznicima

– Imamo razloga biti sretni jer smo se u školi trudili i puno naučili

– Radujemo se odmoru i školskim praznicima (prema Mk 6, 31)

– U ljepotama prirode otkrivat ćemo Božje tragove

6. Ostanimo povezani

– Na praznicima ćemo ostati povezani (ps 139)

– Povezani smo u mislima i molitvi, u igri i šetnji

– Nedjeljom ćemo slaviti svetu misu i moliti jedni za druge (Iv 17, 26)

Prošireni sadržaji

– Naučiti neku marijansku pjesmu koja je bliska djeci i omiljena puku u njihovu kraju

– Meditaciju na temu: svijet je prekrasan

– Zajedničko euharistijsko slavlje za kraj školske godine

Metodičke upute

– Pripovijedanje o znakovima i sakramentu krštenja

– Pokazivanje znakova kod sakramenta krštenja: voda, sveto ulje, svijeća itd.

– Razgovor o znakovima i djelima koja pokazuju da smo Isusovi učenici

– Čitanje i interpretacija teksta o Isusovoj prisutnosti u svetoj misi

– Promatranje odabranih slika na temu nedjeljnoga slavlja

– Zajednički pohod crkvi, izmjena i izražavanje iskustava o onom što su djeca doživjela

– Razgovor o doživljajima i zapažanjima djece na euharistijskim slavljima

– Likovno izražavanje o misnom slavlju

– Glazbeno izražavanje

– Razgovor o ulozi Marije u Isusovu i u našem životu

– Promatranje slike – Marija s djetetom Isusom

– Pripovijedanje o značenju Majke Marije u Crkvi

– Dijamontaža i meditacija o Mariji

– Likovno izražavanje o Mariji koja je naša nebeska Majka

– Ponavljanje i učenje molitve Mariji

– Usmeno oblikovanje kratkih osobnih molitava

– Pjevanje poznatih i učenje novih pjesama o Mariji

– Pripovijedanje, iskustva i doživljaji o značenju majke u obitelji

– Promatranje slike – majka s djetetom i razgovor o odnosu majke i djeteta

– Izrada čestitki za Majčin dan

– Pjesmice za Majčin dan

– Razgovor o tome kako što ljepše provesti školske praznike, kako bismo i tada doživjeli našu povezanost s Isusom i međusobnu

– Crtežom izraziti različite prizore s praznika u kojima možemo prepoznati Božje tragove

– Izraziti crtežom i bojama svoju radost što sam dijete Božje i član velike obitelji – Crkve

– Likovno izražavanje osjećaja radosti i zahvalnosti

– Glazbeno izražavanje radosti i zahvalnosti

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: o nedjelji, obitelji i obiteljskim svečanostima s pripadnim literarnim tekstovima

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje i prihvaćanje važnosti krštenja za svagdanji život

– Shvaćanje Isusove povezanosti s nama

– Doživljavanje osjećaja zajedništva s Bogom i međusobno

– Spremnost na sudjelovanje u nedjeljnim i blagdanskim misnim slavljima

– Uočavanje razlike i bliskosti u našem životu: zemaljske majke i nebeske Majke

– Shvaćanje važnosti međusobne povezanosti, molitve i nedjeljne mise u vrijeme praznika



 

  Uvod | 1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred | 5. razred | 6. razred | 7. razred | 8. razred