IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 24. 4. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

GLAVA III.

VAĐENJE POTONULIH STVARI

Članak 801.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na vađenje brodova, brodica, drugih plovnih objekata, zrakoplova, ili novih dijelova i tereta i drugih stvari (u daljnjem tekstu: potonule stvari) potonulih u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na nasukane brodove i brodice, ukoliko se ne radi o njihovu spašavanju.

Članak 802.

Na vađenje stvari potonulih za vrijeme spašavanja ili dok je trajala opasnost u kojoj se brod nalazio neposredno prije započetog spašavanja primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na spašavanje.

Članak 803.

Izuzimajući odredbe članka 804. i 805. ovoga Zakona, potonulu stvar može vaditi domaća ili strana osoba koja je vlasnik stvari ili ima pravo raspolaganja tom stvari (ovlaštena osoba).

Potonula stvar može se vaditi na osnovi dozvole nadležne lučke kapetanije.

U zahtjev kojim se traži dozvola za vađenje potonule stvari mora se navesti naziv potonule stvari, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o pravu vlasništva i vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na njenu vađenju.

U odobrenju za vađenje potonule stvari kapetanija iz stavka 2. ovoga članka određuje uvjete sigurnosti i rok početka i završetka radova.

Odobrenje za vađenje potonule stvari koja je od vojnog značenja kapetanija može izdati samo uz suglasnost Ministarstva obrane.

Odobrenje za vađenje stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju svojstvo spomenika kulture izdaje Zavod za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture i prosvjete.

O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju ili uklanjanju potonule stvari ili nasukanog broda, ovlaštena osoba dužna je, bez odlaganja obavijestiti kapetaniju koja je izdala odobrenje.

Članak 804 .

Ako potonula stvar leži na takvu mjestu da predstavlja opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava morskih voda i teritorijalnog mora i onečišćuje ili more onečistiti morski okoliš, teritorijalno nadležna kapetanija će narediti ovlaštenoj osobi da u primjerenom roku izvadi ili ukloni potonulu stvar.

Ako ovlaštena osoba ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, kapetanija će na trošak i rizik ovlaštene osobe, a posredstvom hrvatske pravne ili fizičke osobe kojoj je to poslovna djelatnost, potonulu stvar izvaditi ili ukloniti s plovnog puta.

Ako potonula stvar predstavlja neposrednu opasnost ili smetnju za plovidbu, kapetanija može i bez donošenja prethodnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka riješiti da se na trošak i rizik ovlaštene osobe, a posredstvom hrvatske pravne ili fizičke osobe kojoj je to poslovna djelatnost, izvadi ili ukloni potonula stvar.

Žalba protiv rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja, a podnosi se Ministarstvu u roku od 15 dana od dana njegova primitka.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim se naređuje vađenje, uklanjanje ili uništenje potonule stvari koja je u vlasništvu strane osobe dostavlja se Ministarstvo vanjskih poslova.

Članak 805.

Ako potonula stvar predstavlja neposrednu smetnju ili opasnost za plovidbu, a teritorijalno nadležnoj lučkoj kapetaniji nije poznata osoba ovlaštena za vađenje potonule stvari (članak 803. stavak 1 ) ili kad joj je ta soba poznata, ali ona ne namjerava vaditi potonulu stvar, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti zapoćeto vađenje, vađenje potonule stvari može poduzeti hrvatska pravna ili f izička osoba kojoj je to poslovna djelatnost.

Smatra se da poznata ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje potonule stvari, odnosno da je prekinula ili napustila vađenje ako u roku od 90 dana od dana kad je stvar potonula ne podnese izjavu da namjerava vaditi potonulu stvar ili ako u roku od 90 dana od dobivanja dozvole kapetanije ne započne vađenje, odnosno ako ne nastavi radove na vađenju potonule stvari koje je prekinula ili napustila bez opravdana razloga.

Smatra se da nepoznata ovlaštena osoba ne namjerava vaditi potonulu stvar ako u roku od 90 dana ne podnese zahtjev za vađenje i dokaze o svojem pravu na vadenje putonule stvari.

Članak 806.

Pravna ili fizička osoba koja je započela vaditi potoraulu stvar na temelju odredbe članka 804. stavka 1 ovoga Za kona ne smije bez opravdanog razloga prekinuti ili napezstiti te radove ako bi njihovo prekidanje ili napuštanje moglo prouzročiti štetu ovlaštenoj osobi.

Članak 807

Troškovi vađenja potonule stvari iz članka 805. stavka 1. ovoga Zakona kao i troškovi njenog daljnjeg čuvanja platit će se iz sredstava koja se osiguravaju u državnom proračunu.

Ako ovlaštena osoba postane poznata, dužna je naknaditi državnom proračunu troškove vađenja i čuvanja stvari iz članka 805. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 808

Ako su za vađenje potonule stvari potrebna osobita nautička i tehnička sredstva i osobita stručnost, domaća ili strana ovlaštena osoba koja ne raspolaže tim sredstvima, odnosno stručnošću može svoju potonulu stvar vaditi samo uz pomoć domaće fizičke ili pravne osobe kojoj je to poslovna djelatnost.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka stranoj ovlaštenoj osobi može se dopustiti da vadi potonulu stvar uz pomoć druge strane osobe koja udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka

Potonule stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju svojstvo spomenika kulture može vaditi domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja ima za to odobrenje Mi nistarstva kulture i prosvjete.

Protiv rješenja Ministarstva kulture i prosvjete kojim se daje ili uskračuje odobrenje ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 809.

Vlasnik koji ne izvadi svoju potonulu stvar u roku od deset godina od dana kad je potonula gubi pravo vlasništva, a potonula stvar postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

Ako se ne može utvrditi kad je stvar potonula, predmnijeva se da su brod, drugi plovni objekt, zrakoplov ili njihovi dijelovi, teret i druge stvari koje su se na njima nalazile potonuli sutradan nakon dobivanja posljednje vijesti o brodu, plovnom objektu ili zrakoplovu, a ostali predmeti onog dana kad je utvrđeno mjesto gdje je predmet potonuo.

Članak 810.

Izvoditelj radova koji poduzme vađenje potonule stvari na temelju odluke nadležnog tijela (članak 804. i 805) ili na temelju ugovora sklopljenog s ovlaštenom osobom - ako tim ugovorom nije predviđeno drugačije - odgovara za štetu koju preuzroči svojim radom ukoliko ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći primjenom dužne pažnje.

Za štetu preuzročenu vađenjem potonulih stvari osim slučajeva navedenih u sttvku 1. ovoga članka izvoditelj radova odgovara, ako ne dokaže da je štetu skrivila ovlaštena osoba ili osoba za koju ona odgovara.

Članak 811.

Izvoditelj radova ima pravo na naknadu za vađenje potonule stvari, osim ako je vađenje poduzeo protiv izričite zabrane ovlaštene osobe.

Ako stranke drugačije ne ugovore, naknada za vađenje potonule stvari ne može prekoračiti svotu vrijednosti izvadene stvari.

Ograničenje iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na naknadu za vađenje, odnosno uklanjanje ili uništenje potonule stvari koje je obavljeno po naredbi nadležnog tijela (članak 803. stavak 2.) te za stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju svojstvo spomenika kulture.

Članak 812.

Izvoditelj radova, ako nije drugačije ugovoreno, ima pravo zaloga na izvađenoj potonuloj stvari za osiguranje naknade za vađenje i čuvanje stvari, pa je može zadržati dok mu ovlaštena osoba ne podmiri te tražbine osim za stvari za koje se utvrdi da imaju svojstvo spomenika kulture.

Članak 813.

žbina naknade za vađenje, uklanjanje ili uništenje potonule stvari zastarijeva za tri godine od dana, kad je obavljeno vađenje, uklanjanje ili uništenje potonule stvari.

GLAVA IV.

ZAJEDNIČKE HAVARIJE

1. zajedničke odredbe

Članak 814.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na naknadu šteta koju iz čina zajedničke havarije pretrpe sudionici plovidbenog pothvata.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na brodice ako je to između stranaka izričito ugovoreno.

Članak 815.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovoj glavi Zakona imaju ovo značenje:

1) čin zajedničke hevarije jest svaki namjeran i razložan izvanredan trošak i svaka namjerna i razložna šteta učinjeni, odnosno preuzročeni od zapovjednika broda ili druge osobe koja ga zamjenjuje, poduzet radi spašavanja imovinskih vrijednosti sudionika u istome pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im zajednički prijeti,

2) sudionik plovidbenogpothvata jest vlasnik, odnosno brudar broda i osoba koja je ovlaštena raspolagati teretom ukrcanim na brod,

3) plovidbeni pothvat jest putovanje broda od početka ukrcavanja do svršetka iskrcavanja tereta svakoga pojedinog sudionika pothvata,

4) dužnička masa jest imovina prema čijoj se vrijednos ti na temelju odredaba ovoga Zakona pridonosi naknadi štete ili troškova koji su preuzročeni činom zajedničke havarije,

5) vjerovnička masa jest šteta ili troškovi prouzročeni činom zajedničke havarije koji se na temelju odredaba ovoga Zakona nadoknađuju iz dužničke mase,

6) luka završetka zajedničkog pothvata jest luka u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku čina zajedničke havarije.

Članak 816.

Štetu i trošak koji predstavljaju zajedničku havariju snose, na temelju odredaba ovoga Zakona, svi sudionici pothvata, razmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu (članak 820. točka 1.).

Članak 817.

Ako odredbama ovoga Zakona ili ugovorom stranaka nije drugačije određeno, kao zajednička havarija priznaju se žrtve, štete i troškovi koji su neposredno ili neminovno posljedica čina zajedničke havarije, a koji se po općeprihvaćenim međunarodnim pomorskim običajima smatraju zajedničkim havarijama.

Članak 818.

Svaki trošak koji prema svojoj naravi nije trošak zajedničke havarije, ali je učinjen umjesto kakva drugog troška, koji bi, da je bio učinjen, bio priznat kao zajednička havarija, smatrat će se zajedničkom havarijom, i tako će biti priznat, bez obzira na eventualne uštede, ali samo do svote ušteđenog troška zajedniče havarije.

2. Doprinos u zajedničku havariju

Članak 819.

Dužnost doprinosa u zajedničku havariju postoji i kad je šteta ili trošak prouzročen krivnjom jednog od sudionika plovidbenog pothvata.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u prava sudionika plovidbenog pothvata koji je pridonio u zajedničku havariju prema osobama koje su svojom krivnjom preuzročile štetu ili trošak.

Članak 820.

Ako ovini Zakonom nije drugačije određeno:

1) dužničku masu sačinjava činom zajedničke havarije spašena imovina, vrijednost žrtvovane imovine i smanjena vrijednost oštećene imovine,

2) vjerovničku masu sačinjava činom zajedničke havarije žrtvovana vrijednost i smanjena vrijednost oštećene imovine te troškovi koji se smatraju zajedničkom havarijom, uključujući i troškove likvidacije zajedničke havarije.

Članak 821.

Iznimno od odredbe članka 820. ovoga Zakona ne ulaze:

1) u dužničku masu - predmeti za osobnu upotrebu posade i prtljaga putnika za koju nije izdana prtljažnica ili teretnica,

2) u vjerovničku masu - gubitak ili šteta na izbaćenom teretu koji nije bio smješten u brodu u skladu s priznatim običajima, teret ukrcan bez znanja brodara te teret koji je namjerno pogrešno naznačen.

Ako je spašen teret koji je ukrcan bez znanja brodara ili namjerno pogrešno opisan, taj teret ulazi u dužničku masu.

Članak 822.

Vrijednost imovine koja ulazi u vjerovničku i dužničku masu, osim troškova, određuje se prema vrijednosti u vrijeme i u luci gdje se završava zajednički pothvat, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Troškovi se utvrđuju prema visini u kojoj su stvarno učinjeni.

Članak 823.

Troškovi popravka broda, koji ulaze u vjerovničku masu, nisu podložni odbicima prema načelu "novo za staro" kad se stari materijal ili dijelovi zamjenjuju novim, osim ako je brod star više od 15 godina, u kojem se slučaju odbija jedna trečina. Odbici se određuju prema starosti broda, računajući od 31. prosinca godine u kojoj je gradnja broda završena pa do dana čina zajedničke havarije, osim za izolacijske naprave, brodice za spašavanje i slične brodice, uređaje i opremu veze i navigacije, strojeve i kotlove, za koje se odbici određuju prema starosti pojedinih dijelova na koje se odbici odnose.

Odbici se računaju samo od cijene novog materijala ili dijelova pošto su obrađeni i pripremljeni za ugrađivanje u brod, odnosno postavljanje na brod.

Nikakav odbitak ne vrši se za namirnice, zalihe, sidra i sidrene lance.

Takse i troškovi doka i navoza te troškovi pomicanja broda priznaju se u cijelosti

Troškovi čišćenja, bojenja i premaza dna broda ne priznaju se u zajedničku havariju, osim ako je dno bilo bojeno ili premazano u tijeku jedne godine prije čina zajedničke havarije, u kojem se slučaju priznaje polovica tih troškova.

Nikakvi oblici prema načelu "novo za staro" ne vrše se pri privremenim popravcima.

Članak 824.

Ako je riječ o potpunom gubitku broda, svots koja ulazi u vjerovničku masu određuje se prema procijenjenoj vrijednosti broda u neoštećenom stanju uz odbitak procijenjene visine troškova popravka štete koja ne ulazi u zajedničku havariju te eventualne svote dobivene od prodaje podrtine.

Članak 825.

Vrijednost oštećenog tereta, koja ulazi u zajedničku havariju, određuje se na temelju vrijednosti tereta u vrijeme iskrcaja utvrđene na temelju trgovačke fakture ispostavljene primatelju ili, ako takve fakture nema, na temelju ukrcajne vrijednosti. U vrijednost tereta u vrijeme ukrcaja uključuju se troškovi osiguranja i vozarina, osim ako rizik za gubitak vozarine ne snose osobe koje imaju interes na teretu.

Ako je tako oštećeni teret bio prodan, šteta se određuje prema razlici između neto-iznosa dobivenog od prodaje i neto-vrijednosti tereta u zdravom stanju na posljednji dan iskrcavanja u luci odredišta ili na dan završetka pothvata, ako se pothvat završio u drugoj luci.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka određuje se prema tako prijavljenoj vrijednosti šteta ili gubitak prouzročen teretu čija je vrijednost netoćno prijavljena pri ukrcavanju s nižom vrijednošću od vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 826.

Ako su žrtvovane stvari naknadno spašene, njihova se vrijednost određuje na temelju tržišne cijene na dan spašavanja u mjestu u kojem su spašene, a od te vrijednosti odbijaju se nužni i korisni troškovi spašavanja.

Odredba članka 825. stavka 2 ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje i na teret iz stavka 1 ovoga članka.

Članak 827.

U vjerovničku masu priznaje se provizija od 2 % na izdatke zajedničke havarije, osim onih za osobne dohotke i izdržavanje posade te pogonskog goriva, maziva i zaliha, koji nisu nadoknađeni u tijeku putovanja. Ako svote potrebne za te izdatke nisu pribavljene ni od jednog sudionika u plovidbenom pothvatu, već su pribavljene prodajom tereta, trošak prouzročen pribavljanjem potrebnih svota ili gubitak pretrpljen od osobe koja je ovlsštena raspolagati teretom prodanim u tu svrhu ulazi u vjerovničku masu.

Članak 828.

Na svote koje ulaze u vjerovničku masu priznaju se kamate od 7% godišnje do dana likvidacije zajedničke havarije.

Od dana likvidacije zajedničke havarije vjerovnik ima pravo računati kamate prema propisima.

Članak 829.

Vrijednost koja ulazi u dužničku masu jest

1) za brod - neto-vrijednost na završetku plovidbenog pothvata, s tim što se pri određivanju te vrijednosti ne uzima u obzir nepovoljniji utjecaj ugovora o zakupu ili brodarskog ugovora na vrijeme koje važi u pogledu tog broda,

2) za teret - vrijednost prema odredbi članka 825. stavka 1. ovoga Zakona, s tim da se od tako utvrđene vrijednosti odbija svaki gubitak ili šteta nastali na teretu prije ili poslije iskrcaja.

3) za vozarinu i prevozninu - visina vozarine ili prevoznine, s tim da se od te svote odbijaju svi troškovi, uključujući i osobne dohotke posade koji ne bi bili podneseni za vozarinu, odnosno prevozninu da su brod i teret bili potpuno izgubljeni u trenutku čina zajedničke havarije, a nisu bili priznati kao zajednička havarija,

4) za vjerovničku masu - svota utvrđena prema odredbama članka 823. do 826. ovog Zakona.

Od vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka odbijaju se dodatni izdaci koji su nastali u vezi s vrijednostima koje ulaze u dužničku masu poslije čina zajedničke havarije, osim izdataka koji su priznati kao zajednička havarija.

Kad se teret proda prije odredišta, on pridonoši u zajedničku havariju sa stvarnom neto-svotom dobivenom od njegove prodaje. Toj se svoti dodaje svota priznata kao zajednička havarija

Članak 830.

Svota koja se priznaje kao zajednička havarija za štetu ili gubitak broda, ili njegovih dijelova, preuzročenih činom zajedničke havarije, jest:

1) kad je riječ o popravku ili zamjeni dijelova - stvarni razumni trošak popravka ili zamjene, odnosno gubitaka uz odbitak prema odredbi ćlsnka 824. ovoga Zakona,

2) kad je riječ o popravku ili zamjeni dijelova - razumno smanjenje vrijednosti koje proizlazi iz takve štete ili gubitka, ali koje ne prelazi procijenjene troškove popravka.

Kad brod potpuno propadne, ili kad troškovi popravka prelaze vrijednost broda poslije njegova popravka, svota koja se priznaje kao zajednička havarija jest razlika između procijenjene vrijednosti broda u zdravom stanju, odbivši od te vrijednosti troškove popravka koji se ne priznaju u zajedničku havariju, i procijenjene vrijednosti broda u oštećenom stanju. Ta se vrijednost može odbiti prema neto-svoti dobivenoj od prodaje, ako je brod prodan.

Članak 831.

Brodar ima pravo zadržati teret koji na temelju članka 820. ovoga Zakona ulazi u dužničku masu dok ne dobije jamstvo da će mu dužnik isplatiti svoj dio doprinosa koji ga tereti u zajedničkoj havariji

Brodar je dužan zadržati teret ili pribaviti odgovarajuće jamstvo i za tražbine drugih sudionika u plovidbenom pothvatu i u zaštiti tih interesa, dužan je postupiti s dužnom pažnjom

Ako brodar ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, dužan je isplatiti dio doprinosa za koji vjerovnik iz zajedničke havarije dokaže da ga nije mogao naplatiti od osobe koja je ovlaštena raspolagati teretom.

Odredbama stavka 1., 2., 3. ovoga članka ne dira se u pravo brodara i ostalih sudionika u plovidbenom pothvatu da se za isplaćenu svotu namire od osobe koja je ovlaštena raspolageti teretom kojoj je teret predan bez dobivanja jamstva.

Članak 832.

Vjerovnik iz zajedničke havarije koji ne dobije jamstvo da će njegova tražbina biti namirena ima pravo zaustaviti brod i teret da bi naplatio svoju tražbinu.

3. Zastara

Članak 833.

Tražbina za isplatu doprinosa iz zajedničke havarije zastarijeva nakon proteka jedne godine od dana kad je brod stigao u luku završetka zajedničkog pothvata u tijeku kojega je nastupio dogadaj na kojem se temelji zahtjev za doprinos iz zajedničke havarije.

Zastarijevanje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne teće od dana kada je imenovan likvidator do dana kada je konaćna diobna osnova sastavljena.

GLAVA V.

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA

1. zajedničke odredbe

Članak 834.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na štetu koju iz izvanugovornog odnosa preuzroči brod osobama i stvarima izvan broda te okolišu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na sudar brodova i nuklearne štete.

Članak 835.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na brodice i svaki drugi plovni objekt, bez obzira na veličinu i namjenu kojoj služi te na hidroavion na vodi.

Odrebe ove glave Zakona primjenjuju se i na ratne brodove, osim odredaba članka 839. do 849. ovoga Zakona.

2. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede

Članak 836.

Za smrt i tjelesne ozljede kupača i drugih osoba u moru koje prouzroči brod odgovara vlasnik broda i brodar te osoba koja u trenutku događaja upravlja brodom:

1) ako je smrt ili tjelesna ozljeda preuzročena u području koje je proglašeno kupalištem ili u kojem je zabranjena plovidba - ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom,

2) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u morskom pojasu do 150 metara od obale, a taj pojas ne ide u područje navedeno u točki 1., 3 i 4. ovog stavka - ako se ne dokaže da je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena višom silom, namjerom ili grubom nepažnjom usmrćene, odnosno ozlijeđene osobe,

3) ako je smrt ili tjelesna ozljeda uzrokovana u lukama. na prilazima luka, na uobičajenim plovnim putovima, na području koje se isključivo koristi za sportsku i sličnu plovidbu (kao što su veslačke i jedriličarske regate, skijanje i sl.) i na području udaljenom više od 150 metara od obale, a nije riječ o području iz točke 4. ovoga stavka - ako se dokaže da je brod kriv za smrt, odnosno tjelesnu ozljedu osobe,

4) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena na području u kojemu su zabranjeni pojedini načini ili sredstva plovidbe (npr. glisiranje, skijanje; prekoračenje brzine), a smrt je, odnosno tjelesna ozljeda nastupila za obavljanja zabranjenog načina ili zabranjenim sredstvima plovidbe ako se ne dokaže da je oštećenik preuzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom

Uvjete pod kojima se može proširiti ili suziti morski pojas određen u stavku 1. točki 2. ovoga članka propisuje ministar.

Odluku o proširenju ili suženju morskog pojasa donosi Ministarstvo

Vlasnik broda i brodar nisu odgovorni u skladu sa stavkom 1. ovoga olanka ako im je brod protupravno oduzet.

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka odgovorna je pored osobe koja je u trenutku događaja upravljala brodom, i osoba koja je protupravno oduzela brod.

3. Odgovornost za oštećenje stvari i onečišćenje okoliša

Članak 837.

Brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima (balisažnim oznakama, plutačama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl.) te drugim objektima u luci ili na moru.

Brod ne odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka u mjeri u kojoj je šteta prouzročena krivnjom trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom ili stanjem obale, lukobrana, uređaja i postrojenja.

Pod odgovornošću broda prema stavku 1. ovoga član ka razumijeva se odgovornost vlasnika broda, odnosno brodara.

Članak 838.

Izuzimajući štete iz članka 840. ovoga Zakona, odredbe članka 837. ovoga Zakona primjenjuju se i na štete koje pro uzroči brod izlijevanjem ili izbacivanjem tvari opasnih i štetnih za okoliš (ulja, otpadnih tekućih goriva i njihovih smjesa, otpadnih voda, drugih otpadnih tvari i drugih sličnih predmeta).

4. Odgovornost za onečišćenje od broda izlijevanjem ulja koje se prevozi kao teret

Članak 839.

U smislu odredaba ovoga dijela ove glave Zakona

1) brod označuje svaki brod ili plovilo bilo koje vrste konstruirano ili prilagođeno za prijevoz ulja u rasutom sta nju kao teret, s tim da se brod sposoban za prijevoz ulja ili drugih tereta smatra brodom samo ako stvarno prevoz ulje u rasutom stanju kao teret i za vrijeme bilo kojeg putovanja koje slijedi nakon takvoga prijevoza, osim ako se dokaže da na njemu nema ostataka od toga prijevoza ulja kao rasutoga tereta,

2) ulje označuje sva postojana ugljikova mineralna ulja kao što su sirova nafta, gorivo ulje, teško dizelsko ulje i ulje za podmazivanje, bez obzira da li se prevozi kao teret ili kao njegovo pogonsko gorivo,

3) šteta preuzročena onečišćenjem oznaćuje svaki gubitak ili štetu nastalu uslijed zagađivanja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za oštećenje okoliša ograničen na troškove stvarno poduzetih razumnih mjera ili onih koje će biti poduzete za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete,

4) nezgoda označuje svaki događaj ili skup događaja istoga porijekla koji preuzroči štetu uslijed zagađivanja ili stvori tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.

Članak 840.

Za štetu koju prouzroči brod koji prevozi ulje kao rasuti teret izlijevanjem ili izbacivanjem tog ulja odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je izlijevanje, odnosno izbacivanje ulja:

a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednog, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,

b) proistjeće u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu, ili

c) u potpunosti proistjeće iz krajnje nepažnje ili druge štetne radnje bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje svjetionika ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.

Ako vlasnik broda dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomićno oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.

Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja ne može se podnijeti protiv vlasnika broda osim na temelju ovoga Zakona.

Uz rezervu stavka 5. ovoga članka, zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja, bilo da se temelji na ovome Zakonu ili ne, ne može se podnijeti protiv:

a) osoba u službi vlasnika ili njegovih punomoćnika ili članova posade,

b) peljara ili bilo koje druge osobe koja je, bez svojstva člana posade, obavljala usluge za brod,

c) naručitelja ugovora o prijevozu (bilo kako opisanog, uključivši i zakupoprimca), upravitelja ili brodara,

d) osobe koja spašava uz pristanak vlasnika ili po uputama nadležne javne vlasti,

e) osobe koja poduzima zaštitne mjere,

f) svih osoba u službi vlasnika ili njegovih punomočnika spomenutih u točki c), d) i e), osim ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su navedene osobe učinile, bilo u namjeri da preuzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da bi šteta vjerojatno mogla nastupiti.

Nijednom odredbom ovoga Zakona ne dira se u preva vlasnika na regres.

Članak 841.

Ako je do izlijevanja ili izbacivanja ulja došlo iz dva ili više brodova, a nije moguće utvrditi iz kojeg je broda koji dio štete preuzročen, vlasnici tih brodova za tu štetu odgovaraju solidarno.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbe članka 840 ovoga Zakona

Članak 842.

Vlasnik broda za štete iz članka 840. ovoga Zakona mo že ograničiti svoju odgovornost do svota navedenih u stavku 2. ovoga članka osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za štete preuzročene izlijevanjem ili izbacivanjem ulja.

Vlasnik broda za štete iz članka 840 ovoga Zakona može ograničiti svoju odgovornost na ukupni iznos po događaju od 133 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po toni broda, s tim da ukupni iznos ni u kojem slučaju ne može prijeći 14 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja.

Vlasnik broda gubi pravo na ograničenje odgovornosti prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je vlasnik broda učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Članak 843.

Iz fonda ograničene odgovornosti iz članka 842. ovoga Zakona vlasnik broda može nadoknaditi troškove što ih je dobrovoljno podnio radi razumnog izbjegavanja ili smanjenja onečišćenja.

Članak 844.

Za utvrđivanje tonaže broda prema članku 842. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 411. ovoga Zakona

Članak 845.

Fond ograničene odgovornosti iz članka 842. ovoga Zakona može osnovati i osiguratelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema članku 846. ovoga Zakona.

Osnivanje fonda prema stavku 1. ovoga članka ima isti pravni učinak kao i osnivanje fonda od strane vlasnika broda.

Fond iz stavka 1. ovoga članka može biti osnovan i ako, na osnovi odredbe članka 842. stavak 3. ovoga Zakona vlas nik broda nije ovlašten na ograničenje odgovornosti ali se time ne diraju prava oštećenika prema vlasniku broda.

Članak 846.

Brod koji kao teret prevozi više od 2.000 tona ulja mora imati osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je bankovno jamstvo ili potvrda izdana od jednog od međunarodnih fondova za naknadu štete, do visine granice odgovornosti predviđene člankom 842. ovoga Zakona za pokriće odgovornosti za štetu od onečišćenja uljem.

Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1.ovoga članka mora biti bezuvjetno i neopozivo.

Valjanost osiguranja ili drugoga financijskog jamstva ne može prestati prije proteka roka od tri mjeseca, računajući od dana kad je Ministarstvu javljeno da će osiguranje ili drugo financijsko jamstvo izgubiti valjanost ako se, istodobno, jedno osiguranje ili financijsko jamstvo ne zamijeni drugim.

Članak 847.

Tužba za naknadu štete prouzročenu onečišćenjem može se podnijeti neposredno protiv osiguratelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 846. ovoga Zakona.

Osiguratelj ili jamac može istaći protiv tužitelja sve prigovore koje bi mogao istaći vlasnik broda, osim prigovora stečaja ili likvidacije.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguratelj ili jamac može istaći prigovor da je šteta onečišćenjem preuzročena namjernom radnjom vlasnika broda.

Osiguratelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika broda da se pridruži postupku kao umješač.

Članak 848.

Za razdiobu fonda ograničene odgovornosti koji je osnovan u Republici Hrvatskoj isključivo su nadležni hrvatski sudovi.

Članak 849.

Pravo na naknadu štete prema odredbama članka 840. do 848 ovoga Zakona zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je šteta nastala.

Pravo na naknadu štete prema odredbama članka 840. do 848. ovoga Zakona utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od šest godina od dana nastanka događaja koji je preuzročio štetu.

Kad je događaj nastao u više navrata, rok od šest godina iz stavka 2 ovoga članka počinje teći od dana kad je događaj započeo.

GLAVA VI.

ODGOVORNOST PODUZETNIKA NUKLEARNOG BRODA

Članak 850.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovoj glavi Zakona imaju ova znaćenja:

1) poduzetnik nuklearnog broda jest osoba koju je država ovlastila da iskorištava nuklearni brod ili država koja sama iskorištava nuklearni brod,

2) nuklearna šteta jest šteta koja preuzroči gubitak života ili svaku tjelesnu ozljedu čovjeka, odnosno gubitak ili oštećenje stvari koji,nastaju iz radioaktivnih svojstava s otrovnim, ekspolozivnim ili drugim pogibeljnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda i otpadaka,

3) nuklearna nezgoda jest svaki događaj ili niz događaja koji imaju isto porijeklo koje je prouzročilo nuklearnu štetu

Članak 851.

Za nuklearnu štetu isključivo odgovara poduzetnik nuklearnog broda.

Članak 852.

Ako su nuklearnu štetu i nenuklearnu štetu zajedno prouzročile nuklearne nezgode ili nuklearna nezgoda i jedan ili više drugih događaja, pri čemu nije moguće razumno razlučiti nuklearnu od druge štete, smatra se da je sva šteta nuklearna šteta prouzročena jedino nuklearnom nezgodom.

Članak 853.

Odredbe ove glave ne primjenjuju se na odgovornost poduzetnika nuklearnog broda za nuklearnu štetu preuzročenu tom nuklearnom brodu, njegovoj opremi, gorivu ili zalihama.

Članak 854.

Poduzetnik nuklearnog broda ne odgovara za nuklearnu štetu koja je neposredno preuzročena ratom, neprijateljstvima, građanskim ratom ili ustankom.

Članak 855.

Ako poduzetnik nuklearnog broda dokaže da je oštečenik namjerno preuzročio nuklearnu štetu u cijelosti ili djelomićno, sud može potpuno ili djelomično osloboditi poduzetnika nuklearnog broda njegove odgovornosti prema takvu oštećeniku.

Članak 856.

Poduzetnik nuklearnog broda, koji je na temelju odredaba ove glave Zakona nadoknadio nuklearnu štetu, ima pravo regresa:

1) prema osobi koja je namjerno izazvala nuklearnu nezgodu,

2) prema osobi koja je podigla podrtinu nuklearnog broda bez odobrenja poduzetnika nuklearnog broda ili države čiju zastavu brod vije ili države u čijim se vodama podrtina nalazi, a šteta je posljedica takva podizanja,

3) ako je regres izričito predviđen pisanim ugovorom s osobom prema kojoj se ističe regresni zahtjev.

Članak 857.

Poduzetnik nuklearnog broda odgovara za naknadu nuklearne štete prouzročenu nuklearnom nezgodom najviše do 100 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za svaku pojedinu nuklearnu nezgodu.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i kad je do nuklearne nezgode došlo osobnom krivnjom poduzetnika nuklearnog broda.

Kad država čiju zastavu strani nuklearni brod vije propisuje višu granicu odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda od granice iz stavka 1. ovoga članka, poduzetnik nuklearnog broda odgovara do te više granice.

Troškovi postupka u parnici za naknadu nuklearne štete i kamate isplaćuju se u punoj svoti, i to pored svote koju je poduzetnik nuklearnog broda dužan platiti prma odredbi stavka 1. ili 3. ovoga članka.

Članak 858.

Poduzetnik nuklearnog broda mora održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo koje pokriva njegovu odgovornost za nuklearnu štetu do visine svote iz članka 857. ovoga Zakona.

Članak 859.

Kad su za nuklearnu štetu odgovorni dva ili više poduzetnika nuklearnih brodova i kad se šteta koja se svakom od poduzetnika može pripisati ne može razumno razlučiti, tada poduzetnici nuklearnih brodova za takvu štetu odgovaraju solidarno.

U slučaju solidarne odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova iz stavka 1. ovoga članke svaki poduzetnik nuklearnog broda ima pravo tražiti doprinos od drugih poduzetnika u razmjeru s krivnjom svakoga od njih. Kad su okolnosti takve da se razmjer krivnje ne može odrediti, ukupna odgovornost dijeli se na jednake dijelove.

Članak 860.

U slučaju nuklearne nezgode kad je nuklearna šteta nastala od više nuklearnih brodova istog poduzetnika takav poduzetnik odgovara za svaki brod do granice iz članka 843. ovoga Zakona.

Članak 861.

Osoba koja pretrpi nuklearnu štetu ima pravo neposredno zahtijevati naknadu štete od osiguratelja poduzetnika nuklearnog broda ili osobe koja je pružila financijsko jamstvo za pokriće odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda.

Članak 862.

Pravo na naknadu štete prema odredbama ove glave Zakona prestaje ako se tužba ne podnese u roku od deset godina, računajući od dana nuklearne nezgode.

Ako je nuklearna šteta preuzročena nuklearnim gorivom, radioaktivnim proizvodima ili otpacima koji su bili ukradeni, izgubljeni, bačeni s broda ili napušteni, rok iz stavka 1 ovoga članka računa se od dana nuklearne nezgode koja je preuzročila nuklearnu štetu. ali taj rok ne može ni u kojem slučaju biti dulji od 20 godina od dana krađe, gubitka, bacanja s broda ili napuštanja nuklearnog goriva, radioaktivnih proizvoda ili otpadaka.

Članak 863.

Pravo na naknadu štete prema odredbama ove glave Zakona zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je osoba koja postavlja zahtjev za naknadu nuklearne štete saznala ili morala saznati za tu štetu i za osobu koja je za štetu odgovorna.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u rok iz članka 862. ovoga Zakona.

Članak 864.

Svote osiguranja ili drugoga financijskog jamstva iz članka 857. ovoga Zakone mogu se upotrijebiti samo za naknadu nuklearne štete.

Članak 865.

Na postupak u pogledu osnivanja fonda ograničene odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda u vezi sa člankom 857. ovoga Zakona te na njegovu diobu među vjerovnicima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 421. do 447. ovoga Zakona.

Članak 866.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na nuklearni brod od trenutka njegova porinuća. U vrijeme između porinuća i stjecanja driavne pripadnosti broda smatra se da nuklearni brod iskorištava vlasnik broda i da vije zastavu dreve u kojoj je izgrađen.

Vlasnik nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se prema ovoj glavi Zakona poduzetnikom nuklearnog broda, ali nema pravo na ograničenje odgovornosti iz članka 857. ovoga Zakona.

DIO DESETI

POSTUPAK IZVRŠENJA I OSIGURANJA NA BRODU I TERETU NA BRODU

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 867.

Odredbama ovog dijela Zakona uređuje se postupak izvršenja i osiguranja na brodu i teretu na brodu koji se nalazi u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Odredbe ovog dijela Zakona o određivanju izvršenja i osiguranja primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a upisan je u hrvatski upisnik brodova. U slučajevima predviđenim ovim Zakonom odredbe ovog dijela Zakona primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i koji nije upisan u hrvatski upisnik brodova.

Izvršenje i osiguranje na plovnom objektu koji se u smislu odredaba članka 5. ovoga Zakona ne smatra brodom provodi se prema propisima opčeg izvršnog postupka

Ako odredbama ovoga Zakona o postupku izvršenja osiguranja nije drugačije određeno, na taj će se postupak na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o postupku izvršenja.

Ako odredbama ovoga Zakona o postupku izvršenjža i osiguranja na brodu i teretu nije drugačije određeno, u tim će se postupcima na odgovarajući način primjenjivati propisi općeg izvršnog postupka o postnpkrr izvršenja i osiguranja.U postupku izvršenja na brodu radi naplate novčane tražbine na odgovarajući će se način osobito primjenjivati propisi općeg izvršnog postupka o izvršenju na nekretnini radi naplate novčanih tražbina, a u postupku izvršenja radi predaje broda propisi općeg izvršnog postupka o predaji pokretne stvari.

Izvršenje i osiguranje na brodu i teretu na brodu određuju i provode trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.

Članak 868.

Odredbe ovog dijela Zakona primjenjuju se i na postupak izvršenja i osiguranja na udjelima na brodu te na postupak izvršenja i osiguranja na brodu u gradnji

Članak 869.

Ne mogu biti predmet izvršenja ili osiguranja:

1) ratni i s njima izjednačeni brodovi, javni brodovi

2) strani brodovi u neškodljivom prolasku teritorijal nim morem Republike Hrvatske,

3) strani brodovi koji se zadržavaju na unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske zbog više sile ili zbog potrebe plovidbe, dok viša sila ili potreba plovidbe traje.

Brodovi iz stavka 1. točke 2) i 3) ovoga članka mogu biti predmet izvršenja ili osiguranja ako se postupak provodi radi izvršenja ili osiguranja tražbina koje su nastale za prolaska i zadržavanja broda na području Republike Hrvatske.

Članak 870.

Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na brodu upisanom u upisnik brodova, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova, odnosno upisnik brodova u gradnji u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan.

Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvršenje treba provesti odgovarajućim upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, izvršenje će provesti tijelo koje vodi upisnik brodova ili brodova u gradnji. Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvršenje ne treba provesti odgovarajućim upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, mjesno je nadležan za provedbu izvršenja sud na čijem se području nalazio brod, odnosno brod u gradnji u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje

Članak 871.

Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje i za provedbu izvršenja na stranom brodu i na domaćem brodu, odnosno brodu u gradnji koji nije upisan u upisnik brodova, odnosno u upisnik brodova u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod, odnosno brod u gradnji u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje.

Članak 872. .

Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje koje se ne provodi upisom u upisnik brodova ne zna da li se brod nalazi na teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, vjerovnik može predložiti da sud na čijem se području vodi upisnik u koji je brod upisan, ili, ako brod nije upisan u hrvatski upisnik brodova, bilo koji stvarno nadležni sud u Republici Hrvatskoj, donese rješenje o izvršenju. Vjerovnik može u tom slučaju podnjeti rješenje o izvršenju svakom stvarno nadležnom sudu na području kojega se nađe brod radi provedbe i ivršenja.

Članak 873.

Za odlučivanje o prijedlogu za osigurnje osnivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova, odnosno u upisnik brodva u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova, odnosno zapisnik brodova u gradnji u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan

Za provođenje osiguranja oszaivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu iz stavka 1. ovoga članka nadležno je tijelo koje vodi upisnik brodova u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan.

Članak 874

Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine i zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi upisnik broda u koji je brod upisan, odnosno upisnik broda u gradnji u koji je brod u zadnji upisan.

Određeno osiguranje provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji.

Ako brod ili brod u gradnji nije upisan u upisnik brodova ili brodova u gradnji, za odlućivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka i za provedbu osiguraraja nadležan je sud na čijem se području u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje brod, odnosno brod u gradnji nalazi.

Članak 875.

Ako se privremena mjera treba provesti upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, prije pokretanja parnićnog ili drugog sudskog postupka za odlućivanje o prijedlo gu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno upisnik brodova u gradnji.

Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka parnićni ili drugi sudski postupak pokrenut, za odlućivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji.

Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, prije pokretanja pžarnićnog ili drugog sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere na brodu mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme podnošenja prijedloga za odredivanje privremene mjere. Ako se brod, koji je upisan u hrvatski upisnik brodova, ne nalazi u teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, mjesno je nadležan za odredivanje privremene mjere sud na području kojega se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, nakon pokretanja parnićnog ili drugog sudskog postupka privremenu mjeru može odrediti i sud pred kojim se postupak vodi.

U slučajevima iz stavka 3 i 4 ovoga članka za provedbu određene privremene mjere mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme provedbe te mjere.

Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga na određivanje, privremene mjere, koju ne treba provesti u upisnik brodova, ne zna da li se brod nalazi na teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, vjerovnik može predložiti da sud na čijem se području vodi upisnik u koji je brod upisan, ili, ako brod nije upisan u hrvatski upisnik brodova, bilo koji stvarno nadležni sud u Republici Hrvatskoj, donese rješenje o određivanju privremene mjere. Vjerovnik može u tom slučaju podnijeti rješenje u određivanju privremene mjere svakorn stvarno nadležni sud na čijem se području nađe brod, s prijedlogom da taj sud provede izvršenje.

Članak 876

Za izvršenje, odnosno za osiguranje na teretu koji se nalazi na brodu na kojemu se provodi izvršenje ili osiguranje mjesno je nadležan isključivo sud koji provodi izvršenje, odnosno osiguranje na brodu

Članak 877.

Za odlućivanje o prijedlogu za izvršenje stranih sudskih odluka i za provedbu tog izvršenja mjera nadležnost suda određuje se primjenom pravila o mjesnoj nadležnosti suda za izvršenje na temelju odluka hrvatskih sudova

Odredbe članka 873. ovoga Zakona primjenjuju se i u slučaju kad se osiguranje zasnivanjem sudske hipoteke na brodu traži na temelju strane sudske odluke.

GLAVA II

IZVRŠENJE RADI NAMIRENJA NOVČANE TRAŽBINE NA BRODU

1. ograničenje izvršenja

Članak 878.

Odredbe općeg izvršnog postupka o ograničenju iz vršenja ne primjenjuju se ako se izvršenje provodi radi ostvarenja tražbine osigurane založnim pravom na brodu.

Odredbe općeg izvršnog postupka o ograničenju izvršenja ne primjenjuje se na izvršenje prodajom broda ni ako se izvršenje traži radi namirenja tražbina koje proizlaze iz

1) štete preuzročene sudarom broda na kojem se pro vodi izvršenje ili štete preuzročene brodom na koji drugi način,

2) smrti ili tjelesne ozljede preuzročene brodom na kojem se provodi izvršenje ili koje su nastale zbog iskorišta vanja tog broda,

3) spašavanja,

4) ugovora o iskorištavanju broda koji je predmet iz vršenja,

5) zajedničke havarije,

6) peljarenja,

7) opskrbe broda koji je predmet izvršenja radi njegrjvžk održavanja ili iskorištavanla,

8) gradnje, preinake, popravka, opreme ili dokovanjžr broda koji je predmet izvršenja,

9) prava posade broda po osnovi rada,

10) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u vezi s brodom

Članak 879.

Nije dopuštena prodaja broda koji je iskljućivi ili pretežni izvor prihoda dužnika koji je fizička osoba ako bi njome bilo ugroženo uzdržavanje dužnika i osoba koje je dužnik prema Zakonu dužan uzdržavati.

Postoje li pri odlućivanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka sud će, uzimajući u obzir osobito godine života dužnika, njegovo zdravstveno stanje i radnu sposobnost te broj i dob osoba koje je dužnik dužan uzdržavati, ocijeniti je li moguće da dužnik zaposlenjem ili na drugi način ostvari prihode potrebne za uzdržavanje.

Nije dopušlena prodaja broda koji na temelju ugovora o doživolnom uzdržavanju nakon smrti vlasnika prelazi u vlasništvo davatelja uzdržavanja ako je pravo na uzdržavanje upisano u upisnik brodova prije prava na temelju kojega vjerovnik traži prodaju broda

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se u postupku prodaje stranih brodova, uz uvjet uzajamnosti.

Članak 880.

Odredbe članka 879. ovoga Zakona ne primjenjuju se ako se izvršenje prodajom provodi radi namirenja tražbina osiguranih založnim pravom.

Odredba članka 879. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuje se na prodaju brodova ni ako se prodaja traži radi namirenja tražbina iz članka 878. stavka 2. ovoga Zakona.

2. Prijedlog za prodaju

Članak 881.

Prijedlog za prodaju broda mora posebno sadržavati:

1) ime, odnosno naziv, zanimanje, boravište, odnosno sjedište i državljanstvo, odnosno državnu pripadnost vjerovnika,

2) ime, odnosno naziv, zanimanje, boravište, odnosno sjedište i državljanstvo, odnosno državnu pripadnost dužnika,

3) ime i oznaku broda, vrstu broda, luku upisa i državnu pripadnost broda,

4) upisnik brodova u koji je hrvatski brod upisan,

5) mjesto gdje se brod nalazi,

6) valutu i visinu tražbine za koju se traži prodaja,

7) naznaku isprava na temelju kojih se traži izvršenje,

8) popis poznatih založnih vjerovnika,

9) izjavu je li u odnosu prema brodu na kojemu se traži izvršenje dopušteno kakvo sredstvo osiguranja,

10) po mogućnosti količinu i vrstu tereta na brodu i broj članova posade.

Članak 882.

Uz prijedlog iz članka 881. ovoga Zakona vjerovnik treba priložiti:

1 ) ispravu na temelju koje se traži izvršenje (izvršna isprava), u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu (npr. izvadak iz upisnika brodova),

2) ipravu kojom se dokazuje postojanje hipoteke na brodu i tereta te prava preće kupnje koji su upisani u upisnik brodova te podatke o poznatim privilegijama na brodu koji je predmet izvršenja.

Ako se izvršenje provodi na hrvatskom brodu, uz prijedlog treba priložiti izvadak iz upisnika brodova kojim se dokazuje vlasništvo dužnika na brodu, ili, ako brod nije upisan u upisnik brodova - isprava kojom se dokazuje da se brod koji je predmet izvršenja nalazi u posjedu jednog ili više dužnika.

Ako je strani brod na kojemu se traži izvršenje u vrijeme podnošenja prijedloga za prodaju već zaustavljen, uz prijedlog za izvršenje treba priložiti i ovjeren prijepis i pri jevod isprave na hrvatskom jeziku, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, kojom se po pravu zemlje državne pripadnosti broda dokazuje vlasništvo i državna pripadnost broda.

Ako strani brod na kojemu se traži izvršenje u vrijeme podnošenja prijedloga za prodaju još nije zaustavljen, vjerovnik mora učiniti vjerojatnim da je brod vlaništvo dužnika.

Kad strani brod na kojem se provodi izvršenje prodajom bude zaustavljen, sud će pozvati vjerovnika da u roku od tri dana podnese isprave navedene u stavku 3 ovoga članka.

Ako vjerovnik ne postupi prema odredbi stavka 5. ovoga članka, sud će rješenjem obustaviti izvršni postupak

3. Rješenje o izvršenju prodajom

Članak 883.

Rješenje o izvršenju prodajom broda sud dostavlja prema odredbama Zakona o parnićnom postupku o osobnoj dostavi strankama i svim osobama u čiju korist, prema podacima iz spisa, postoji kakvo založno pravo, pravo na namirenje ili pravo preće kupnje u pogledu broda koji je predmet izvršenja.

Pored dostave rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud posebno obavještava osobe u čiju je korist upisano pravo preće kupnje da se u postupku prodaje neće moći pozivati na svoje pravo preće kupnje.

Ako je boravište dužnika nepoznato ili ako se dužnik nalazi u inozemstvu, sud će dužniku po službenoj dužnosti postaviti za privremenog zastupnika zapovjednika broda, kojem će dostaviti rješenje o izvršenju prodajom broda.Ako je zapovjednik napustio brod, sud će za privremenog zastupnika dužnika postaviti drugu odgovarajuću osobu za obavljanje te dužnosti.

Članak 884.

Kad donese rješenje o prodaji broda koji je upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se to rješenje zabilježi u upisnik brodova.

Kad donese rješenje o prodaji broda koji nije upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se obavi popis broda.

Učinak zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno popisa iz stavka 2. ovoga članka sastoji se u tome da se prodaja radi namirenja tražbine vjerovnika može provesti protiv svake osobe koja kasnije stekne pravo vlasništva nad brodom koji je predmet prodaje (pravo na namirenje) i da vjerovnik u čiju je korist ta zabiježba, odnosno popis učinjen ima prvenstvo u pogledu namirenja svoje izvršne tražbine i sporednih tražbina prema svakoj drugoj osobi koja kasnije stekne kakvo založno pravo na brodu ili koja ostvari pravo na namirenje.

Za prvenstveni red prava na namirenje koje pripada vjerovniku odlućujući je trenutak kad je tijelu koje vodi upisnik brodova podnesen prijedlog za izvršenje prodajom bi-oda.

Ako predmet izvršenja nije upisan u upisnik brodova, red prvenstva određuje se prema trenutku kad zamolnica za provodenje popisa stigne sudu nadležnom za provođenje izvršenja, odnosno ako je taj sud nadležan za donošenje rješenja o izvršenju prodajom - prema trenutku kad tom sudu stigne prijedlog za prodaju broda.

Članak 885

Ako je u kakvu prijašnjem postupku obavljen popis broda koji je predmet prodaje, a taj brod nije upisan u upisnik brodova, u zapisnik o prijašnjem popisu zabilježit će se rješenje o izvršenju prodajom

Članak 886.

Nakon zabilježbe rješenja o izvršenju prodajom, odnosno sastavljanja popisa, pa dok se postupak prodaje ne obustavi, ne nkože se provesti poseban postupak prodaje u korist drugih iz.vršnih tražbina u pogledu istog broda.

Vjerovnici, u čiju korist, u t.ijeku postupka prodaje iz stavka 1. ovoga članka do pravomoćnosti rješenja o dosudi broda. bude doneseno rješenje o izvršenju prodajom, prislupaju pokrenutom postupku i dužni su ga preuzeti u stanju u kojem se nalazio u trenutku njihova pristupanja.

O pristupanju novih vjerovnika sud će obavijestiti sve osobe iz članka 883. ovoga Zakona.

4. Provedba izvršenja

Članak 887.

Kad donese, odnosno kad primi rješenje o izvršenju, izvršni sud će bez odgode:

1) odrediti zaustavljanje broda (članak 974.) i u tu svrhu pozvati teritorijalno nadležnu lučku kapetaniju da brodu oduzme upisni list, odnosno brodsku svjedodžbu, popis posade i isprave o sposobnosti broda za plovidbu, a stranom brodu - isprave koje odgovaraju tim hrvatskim ispravama,

2) prema potrebi odrediti čuvanje broda,

3) obaviti popis broda i njegovih pripadaka čija se vrijednost posebno utvrđuje prema odredbi članka 912. ovoga Zakona,

4) sastaviti popis posade i putnika koji ostaju na brodu i popisati vrstu i količinu tereta koji se nalaze na brodu.

Članak 888.

Sud može čuvanje broda povjeriti zapovjedniku broda, kome će u tu svrhu odobriti da zadrži potreban broj članova posade, a može narediti da se posada broda zajedno sa zapovjednikom iskrca te da se postave drugi čuvari.

Pri odlućivanju hoće li brod povjeriti na čuvanje zapovjedniku broda ili drugoj osobi sud će, vodeći računa o prijedlozima vjerovnika, uzeti u obzir sigurnost broda, troškove čuvanja te druge važne okolnosti

Članak 889.

Sud može, na prijedlog stranaka, zapovjednika broda ili čuvara broda narediti da se brod premjesti u drugo mjesto ako nađe da bi to bilo potrebno radi sigurnosti broda ili da bi bilo korisno iz drugih važnih razloga osobito radi smanjenja troškova čuvanja i održavanja broda.

Mjesto u koje se brod premjesti, u skladu s odredbom stavka 1 ovoga članka, ne mora se nalaziti na području suda koji provodi izvršenje

Članak 890.

Ako se osoba ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu na kojem se provodi izvršenje ne prijavi sudu u roku od tri dana od zaustavljanja broda, sud će po službenoj dužnosti toj osobi postaviti privremenog zastupnika.

Dok se teret nalazi na brodu, brigu o čuvanju tereta vodi zapovjednik broda, odnosno osoba koju sud postavi za čuvara broda.

Na prijedlog osobe ovlaštene da raspolaže teretom ili njezina privremenog zastupnika, dužnika ili zapovjednika broda, a ako postoje opravdani razlozi, i na prijedlog čuvara broda, sud će dopustiti da se teret iskrca i da se smjesti na čuvanje u javno slsladište ili na drugo prikladno mjesto

Sud će osobi ovlašlenoj da raspolaže teretorn, odnosrlo njezinu privremenom zastupniku dopustiti slobodno raspolaganje teretom ako se tome ne protivi brodar, zapovjednik broda ili drugi zastupnik brodara

Ako se zapovjednik broda po nalogu suda ili dobro voljno iskrca, to ne utjeće na njegova ovlaštenja da zastupa brodara, odnosno poduzetnika prema teretu koji se na brodu nalazio u,trenutku zaustavljanja.

Odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari.

Članak 891.

Putnici i njihova prtljaga moraju se iskrcati s broda na kojem se provodi izvršenje.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud će, na prijedlog dužnika, dopustiti putnicima da s prtljagom ostanu na brodu ako se tome ne protivi vjerovnik ili čuvar broda i ako dužnik predujmi troškove uzdržavanja putnika

Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti slranaka koji proizlaze iz ugovora o prijevozu.

Članak 892.

Troškove provođenja izvršenja, čuvanja i održavanja broda prethodno snosi vjerovnik.

Sud može odrediti da vjerovnik predujmi potrebnu svotu za namirenje troškova provedbe izvršenja.

Ako vjerovnik u roku koji mu odredi sud ne položi predujam, sud će rješenjem obustaviti izvršni postupak.

Članak 893.

Ako za to postoje posebno opravdani razlozi, sud može na prijedlog zainteresirane osobe nakon što sasluša stranke i poznate vjerovnike koji na brodu imaju kakav stvarnopravni teret, dopustiti da brod u tijeku postupka izvršenja poduzme jedno ili više putovanja:

Sud neće dopustiti putovanje iz stavka 1. ovoga članka ako nije sklopljen ugovor o osiguranju broda, uz uvjete koje sud šmatra prikladnim, i ako predlagać putovanja ne dade odgovarajuće osiguranje raspoloživo i prenosivo u korist vjerovnika za štetu koja bi za njih iz toga mogla proisteći.

Radi saslušanja stranaka i ostalih vjerovnika, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će zakazati ročište ili će ovlaštenim osobama pisano priopćiti prijedlog i uvjete uz koje se traži dozvola za poduzimanje putovanja, uz poziv da se o prijedlogu izjasne u roku od tri dana od dana dostave poziva.

Ako koja od pozvanih osoba ne dođe na ročište, odnosno ako se u roku iz stavka 3. ovoga članka ne izjasni o prijedlogu, smatrat će se da pristaje na to da se predloženo putovanje poduzme.

Osoba na čiji je prijedlog putovanje dopušteno dužna je, na zahtjev suda, predujmiti troškove putovanja. Ako to ne učini u roku koji sud odredi, putovanje se neće poduzeti

5. Utvrđivanje vrijednosti broda te popis i procjena pripadaka

Članak 894.

Kad rješenje o izvršenju prodajom broda postane pravomoćno, izvršni sud će utvrditi vrijednost broda i njegovih pripadaka.

Posebno se popisuju i procjenjuju samo oni pripaci koji se redovno ne nalaze na brodovima slićnoga tipa kojem pripada brod koji je predmet izvršenja, a koji su veće vrijednosti, odnosno dijelovi koji su privremeno odvojeni od broda.

Vrijednost broda utvrđuje se u visini njegove tržišne cijene na dan prodaje

Pri utvrdivanju vrijednosti broda treba navesti koju vrijednost ima brod koji je predmet izvršenja ako ostanu na snazi stvarnopravni tereti, a koju vrijednost ima bez tih prava i tereta te posebno vrijednost stvarnopravnih tereta.

Ako je vrijednost broda koji je predmet izvršenja bila utvrdena u prijašnjem izvršnom ili stećajnom postupku, a od tada nije nastupila važnija promjena, sud može kao vrijednost broda uzeti vrijednost utvrdenu u tom prijašnjem postupku. Prije donošenja te odluke sud će o tome saslušati stranke.

Naprijedlog jedne od stranaka koji mora biti podnesen najkansije osam dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju sud može zaključkom ponovno utvrditi vrijednost broda ako stranka učini vjerojatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti do dana prodaje.

Članak 895.

O ročištu za popis i utvrđivanje vrijednosti broda sud obavještava stranke.

Ročište za popis i utvrđivanje vrijednosti broda održava se, u pravilu, na mjestu gdje se brod nalazi.

Radi utvrđivanja vrijednosti broda sud će imenovati jednog ili više vještaka.

Rješenjem kojim utvrđuje vrijednost broda sud donosi po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka i ostale podatke iznesene tijekom postupka.

Protiv rješenja o imenovanju vještaka iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba.

Protiv rješenja o utvrdivanju vrijednosti broda koji je predmet izvršenja žalbu može izjaviti, osim stranaka, i svaka osoba koja ima pravo da se namiri iz cijene ostvarene prodajom broda.

6. Uvjeti prodaje

Članak 896.

Kad rješenje o utvrđivanju vrijednosti broda koji je predmet izvršenja postane pravomoćno, sud će pozvati vjerovnika da u odredenom roku podnese nacrt uvjeta prodaje, ako vjerovnik nije to već učinio.

Ako vjerovnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne podnese nacrt uvjeta prodaje, smatrat će se da pristaje da se prodaja obavi uz uvjete određene ovim Zakonom.

Ako uvjeti prodaje koje predloži vjerovnik odgovaraju odredbama ovoga Zakona o uvjetima prodaje, izvršni sud odobrit će ih bez prethodne rasprave.

Ako vjerovnik predloži uvjete prodaje koji odstupaju od odredaba ovoga Zakona, sud će odrediti ročište za utvrdivanje uvjeta prodaje.

Na ročište iz stavka 4. ovoga članka sud će pozvati stranke i sve one osobe u čiju korist, prema podacima iz spisa koji se nalaze kod suda, postoje kakvi stvarnopravni tereti na brodu koji je predmet izvršenja.

Osobama kojima se poziv vjerovatno neće moći dostaviti sud će postaviti privremenog zastupnika, kome će dostaviti poziv za ročište.

Članak 897.

Na ročištu za raspravljanje o predloženim uvjetima prodaje sve pozvane osobe mogu dati prijedloge za izmjenu predloženih uvjeta.

Sud će na temelju rezultata raspravljanja utvrditi uvjete prodaje u okviru odredaba ovoga Zakona.

Ako se na ročištu za utvrđivanje uvjeta prodaje predloži obustava ili odgoda prodaje, raspravljanju o uvjetima prodaje može se pristupiti tek nakon što prijedlog bude odbijen.

Sud će odlućiti hoće li se s donošenjem odluke o uvjetima prodaje prićekati dok rješenje o odbijanju prijedloga iz stavka 3. ovoga članka ne postane pravomoćno

Članak 898.

Uvjeti prodaje moraju sadržati

1) naziv, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište i državljanstvo vjerovnika,

2) naziv, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište i državljanstvo dužnika,

3) ime ili oznaku, vrstu, luku upisa i državnu pripadnost broda, bruto i neto tonažu broda, odnosno istisninu, nosivost, granice plovidbe, podatke važne za utvrđivanje stanja i upotrebljivosti broda, kao što su namjena. godina gradnje, materijal od kojega je brod izgrađen, vrstu i snagu pogonskih strojnih uređaja i uređaja za posebnu namjenu, za brodove u gradnji navodi se i stupanj izgradenosti te popis i vrijednost neugrađenog materijala koji će biti obuhvaćen prodajom,

4) naznaku stvarnopravnih tereta što ih je kupac dužan preuzeti bez uračunavanja u kupovninu,

5) utvrđenu vrijednost broda,

6) naznaku najniže prihvatljive ponude,

7) odredbe o načinu davanja i o visini jamstva koje treba da daju ponuđaći,

8) odredbe o načinu isplate kupovnine,

9) naznaku vremena kad rizici i koristi prelaze na kupca,

10) odredbe o vremenu i uvjetima uz koje će se brod predati kupcu, posebno ako teret do pravomoćnosti rješenja o dosudi ne bude iskrcan s broda, i upisati njegovo pravo vlasništva u upisnik brodova,

11) prema potrebi odredbe o prodaji suvlasnićkog dijela broda.

Članak 899.

Na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje polože jamčevinu.

Ako sud, na prijedlog stranaka, ne odredi drugačije, jamčevina koju ponuditelji moraju položiti čini deseti dio utvrđene vrijednosti broda koji je predmet izvršenja.

Jamčevina se polaže u gotovom novcu, vrijednosnim papirima ili drugim imovinskim vrijednostima koji su raspoloživi i slobodno prenosivi.

Od polaganja jamćevine oslobođeni su vjerovnik koji je predložio izvršenje i založni vjerovnici ako njihove tražbine dostižu svotu jamćevine i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost broda, ta svota mogla namiriti iz cijene ostvarene prodajom.

Od polaganja jamćevine kao ponuđaći olobođeni su Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i njihova tijela.

Članak 900

Jamćevina koju je dao ponuditelj ćija je ponezda prihvaćena ostaje kod suda dok ponuditelj ne udovolji svim obvezama prema uvjetima prodaje ili dok rješenje suda o uskraćivanju dosude broda ne postane pravomoćno.

Ostalim ponuditeljima vratit će se položena jamćevina poslije zaključenja roćišta zu prodaju.

Jamćevina najboljeg ponuditelja služi kao zalog za sve obveze koje nastanu protiv njega iz postupka prodaje.

Članak 901.

Ako sud, na prijedlog stranaka i uz pristanak ovlaštenika ne odredi drugačije, kupac preuzima dosudeni brod slobodan od svih stvarnopravnih tereta.

Članak 902.

Najniža je prihvatljiva ponuda, u pravilu, najmanje jedna polovica utvrdene vrijednosti broda.

Na prijedlog vjerovnika čija je tražbina osigurana založnim pravom ili dužnika, ako na to pristane vjerovnik koji je predložio izvršenje,sud može kao najnižu prihvattljivu ponudu odrediti i veću svotu

Članak 903.

Ako se na prijedlog stranaka ne odredi drugačije, kupac je dužan u roku od petnaest dana od dana dosude dokazati da je položio sudu kupovninu za dosuđeni brod koji je predmet izvršenja.

Od polaganja. kupovnine ili njezina dijela u gotovom novcu kupac se oslobada ako vjerovnici čije su tražbine osigurane zalogom na brodu pristanu da kupac preuzme te dugove.

Ako je kupac udovoljio svim obvezazna iz uvjeta prodaje, gotovi novac položen sudu kao jamstvo može se upotrijebiti kao dio kupovnine.

Članak 904.

Rizik za prodani brod koji je predmet izvršenja prelazi na kupca onog dana kad mu je brod pravomoćno dosuden. Od tog dana kupac snosi i sve terete vazane za pravo vlasništva na brodu.

Kupcu se predale dosuđeni brod zajedno s prodanim pripacima i njegovir pravo vlasništva upisuje se nakon što udovolji svim uvjetima prodaje

7. ročište za prodaju

Članak 905.

Prodaja broda obavlja se na ročištu za prodaju usmenom javnom dražbom.

Članak 906.

Kad sud utvrdi vrijednost broda koji je predmet izvršenja i odredi uvjete prodaje, zakazat će ogiasom ročište za prodaju tako da od dana prve objave oglasa do dana ročišta za prodaju protekne najmanje 15, a najviše 30 dana.

Ročište za prodaju ne smije se održati prije nego što rješenje o izvršenju prodajom i rješenje o utvrdivanju uvjeta prodaje postanu pravomoćni.

Članak 907

Oglas o prodaji sadrži osobito:

1) naznaku broda i pripadaka koji će se izložiti prodaji i vrijednost broda koji je predmet izvršenja,

2) naziv, odnosno inke, sjedište, odnosno boravište i državljanstvo stranaka,

3) vrijeme i mjesto održavanja ročišta za prodaju,

4) naznaku najniže prihvatljive ponude i stvote jamčevine,

5) priopćenje da se uvjeti prodaje i isprave koje se odnose na brod, koji je predmet izvršenja, mogu razgledati kod izvršnog suda,

6) poziv založnim vjerovnicima čija prava nisu upisana u upisnik brodova da najkasnije na ročištu za prodaju prijave svoje tražbine, s upozorenjem da će se njihova prava u postupku uzeti u obzir samo ako proizlaze iz izvršnih spisa,

7) poziv da svaka osoba koja na brodu, koji je predmet izvršenja, ima kakvo pravo, zbog kojega prodaja ne bi bila dopuštena, prijaviti svoje pravo sudu najkasnije na ročištu za prodaju prije poćetka usmene javne dražbe, s upozorenjem da se to pravo u pogledu broda na kojem se provodi izvršenje na štetu savjesnog kupca neće više moći ostvariti,

8) priopćenje da će se osobi koja na brodu koji je predmet izvršenja ima takvo pravo ili teret dostavljati obavijesti o daljnjem tijeku postupka samo ako boravi u Republici Hrvatskoj ili ako u Republici Hrvatskoj ima svog punomoćnika, odnosno punomoćnika za primanje pismena

Članak 908.

Sud će oglas o prodaji dostaviti strankama i svim osobama koje, prema spisima koji se nalaze kod suda, imaju na brodu kakav stvarnopravni teret ili pravo preće kupnje.

Sud će ujedno pozvati vjerovnike koji na brodu imaju zalogoin osigurane tražbine da se najkasnije pet dana prije ročišta za prodaju izjasne traže li da se njihove tražbine isplate u gotovom novcu ili pristaju da kupac preuzme dug, tako da se od duga oslobodi dotadašnji dužnik, a ako se u određenom roku ne izjasne, smatra se da traže da im se tražbine isplate u gotovom novcu.

Ako je na brodu uknjižena kakva kreditna ili kaucijska hipoteka, vjerovnici će se pozvati da najkasnije prije poćetka prodaje prijave iznose svojih tražbina iz pravnilk odnosa osiguranih tim založnim pravima.

Oglas o prodaji dostavlja se prema odredbama Zakona o parnićnom postupku o dostavi osobno strankama.

Osobi kojoj se oglas o prodaji vjerovatno neće moći dostaviti na vrijeme ili je pokušaj dostave ostao bez uspjeha, sud će postaviti privremenog zastupnika kome će dostaviti oglas o prodaji

Članak 909.

Sud će oglas o prodaji objaviti u "Narodnim novinama", na oglasnoj ploći suda, na oglasnoj ploči teritorijalno nadležne lučke kapetanije te na drugi prikladan način.

Stranke mogu zahtijevati da se oglas o prodaji objavi na njihov trošak na drugi način koji oni predlože

Članak 910.

Ako se prodaja provodi na domaćem brodu, sud će Udrediti da se ročište za prodaju zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Članak 911

Dužnik je dužan u vrijerne između objave i održavanja roćišta za prodzaju omogućiti osobama koje su zainteresirane da sudjeluju u prodaji da razgledaju brod koji je predmet izvršenja te isprave koja se na njega odnose

Sud će zakljućkom odrediti kad se brod može razgleda ti, uzimajući u obzir potrebe nesmetanog poslovanja broda

Članak 912.

Ročište za prodaju jest javno i drži se, u pravilu, u zgradi suda.

Sud može odrediti da se ročište za prodaju održi na mjestu gdje se nalazi brod koji je predmet izvršenja

Sud će na ročištu za prodaju staviti sudionicima na uvid uvjete prodaje i ostale isprave koje se odnose na postupak prodaje.

Ako ročištu za prodaju prisustvuje samo jedan ponuditelj, sud će zaključkom odlućiti hoće li se ročište odgoditi ili će se održati

Članak 913

Kad utvrdi da nema smetnji za održavanje ročišta za prodaju, sud će iznijeti uvjete prodaje, podatke o tražbinama vjerovnika koji imaju pravo namirenja iz postignute kupovnine, izjave vjerovnika koji imaju na brodu zalogom osiguranu tražbinu o načinu namirenja ili o preuzimanju njihovih tražbina, o tražbinama osiguranim kreditnim ili kaucijskim hipotekama i o drugim okolnostima koje su značajne za provođenje ročišta za prodaju

Zastupnici ponuditelja moraju dokazati svoje ovlaštenje na zastupanje na tom ročištu javnom ispravom ili javno ovjerenom punomoći.

Članak 914.

Sud može odrediti da se prodaja i plaćanje kupovnine postignute prodajom stranog broda obavlja u stranim sredstvima plaćanja, u skladu sa posebnim zakonom.

Odredba stavka 1. ovoga članka može se primijeniti i kad se prodaja provodi radi namirenja tražbina stranih vjerovnika na hrvatskom brodu i kad na javnoj dražbi kao ponuditelji sudjeluju strane fizičke ili pravne osobe.

Sud, na zahtjev stranoga hipotekarnog vjerovnika u skladu s posebnim zakonom, mora dopustiti prodaju broda za strana sredstva plaćanja ako je hipotekarna tražbina upisana u stranim sredstvima plaćanja.

Članak 915.

Ponuditelj je vezan za svoju ponudu sve dok se ne stavi veća ponuda (članak 916.).

Članak 916.

Sud će pozvati prisutne stranke da stavljaju ponude tek nakon što protekne pola sata od vremena koje je određeno za poćetak ročišta za prodaju.

Usmena javna dražba nastavit će se sve dok se stavljaju veće ponude.

Ako to traži koji ponuditelj, sud može, radi stavljanja veće ponude, dopustiti kratak rok za razmišljanje.

Usmena javna dražba zakljućit će se ako ni poslije drugog poziva u roku od pet minuta nije stavljena veća ponuda. Na to će sud osobito upozoriti prisutne.

Prije zakljućenja prodaje sud će još jednom objaviti posljednju ponudu, a zatim će proglasiti da je prodaja zaključena.

Članak 917.

Kad sud zaključi prodaju, pozvat će prisutne da odmah na ročištu za prodaju istaknu prigovore protiv dosude.

Prigovor protiv dosude najboljem ponuditelju može se temeljiti samo na ovim razlozima:

1) da od dana objave do dana održavanja ročišta za prodaju nije prošlo 15 dana (članak 906.),

2) da oglas o ročištu za prodaju nije bio pravilno sastavljen ili objavljen,

3) da o ročištu za prodaju nisu bile obaviještene sve osobe koje je sud bio dužan obavijestiti,

4) da je postupak prodaje nastavljen iako je bilo doneseno rješenje o obustavi postupka,

5) da su pri usmenoj javnoj dražbi povrijeđene odredbe ovoga Zakona o dražbi,

6) da uvjeti uz koje je stavljena najbolja poikuda nisu u skladel s utvrđenim uvjetima prodaje,

7) da najbolji ponuditelj, odnosno njegov zastupnik ni su sposobni za sudjelovanje u prodaji broda,

8) da najviša ponuda nije dovoljna da se njome potpuno namiri zalogom osigurana tražbina sa sporednim traž binama vjerovnika koji podposi prigovor, a njegovoj tražbini pripada prvenstvo pred tražbinom vjerovnika koji je predložio izvršenje.

Članak 918.

O nedostacima navedenim u članku 917. stavku 2. točki 4), 6) i 7) ovoga Zakona sud vodi računa po službenoj dužnosti. O ostalim nedostacima sud će odlučivati samo ako budu pravovremeno istaknuti u podnesenim prigovorima

Činjenice na kojima se temelje prigovori sud će istražiti i utvrditi po službenoj dužnosti.

Članak 919.

O podnesenim prigovorima sud će odlučiti, u pravilu, na ročištu za prodaju.

Kad u povodu uvažavanja podnesenih prigovora uskrati dosudu, sud će, nakon što sasluša prisutne koje je bio dužan obavijestiti o ročištu za prodaju, odlućiti o tome hoće li prodaju odmah nastaviti ili će odrediti novo ročište za prodaju.

Ako odlući da se prodaja odmah nastavi, ponuditelji koji su sudjelovali u prodaji vezani su svojim prijašnjim ponudama ako one zbog većih ponuda nisu izgubile valjanost.

Ako se o prigovorima ne odlući na samom ročištu, sud će svoje rješenje o prigovorima dostaviti najboljem ponuditelju, strankama i svim osobama koje protiv donesene odluke imaju pravo podnijeti žalbu.

Članak 920.

Ako prigovori ne budu podneseni i ako se ne ustanovi da ima nedostataka iz članka 917. stavka 2. točke 4), 6) i 7), ovoga Zakona, sud će već na ročištu za prodaju donijeti rješenje o dosudi broda koji je predmet izvršenja najboljem ponuditelju za čiju ponudu nađe da je prihvatljiva. To će rješenje sud objaviti na ročištu i dostaviti osobama iz članka 927. stavka 1. ovoga Zakona i svima ostalim sudionicima u prodaji.

Hješenje o dosudi objavit će se u roku od osam dana na oglasnoj ploči suda i zabilježiti u upisniku brodova. Posljedica te zabilježbe jest da kasniji upisi u upisniku brodova stvaraju prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda samo ako rješenje o dosudi bude ukinuto. U objavljenom će se rješenju navesti najviša ponuđena cijena i rok za prijavu natponude, uz naznaku njezine najmanje svote.

Svaka osoba koju je sud bio dužan obavijestiti o ročištu za prodaju može tražiti da se rješenje iz stavka 2. ovoga članka objavi o njezinu trošku u "Narodnim novinama" ili na drugi način

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena

Članak 921.

Brod koji je predmet izvršenja ne smije se dosuditi ako na ročištu za prodaju nije stavljena ponuda koja dostiže najnižu prihvatljivu ponudu (članak 902).

Sud će rješenjem uskratiti dosudu ako nađe da su podneseni prigovori opravdani, ako utvrdi da postoji kakav nedostatak na koji pazi po službenoj dužnosti ili ako ustanovi da je prodaja održana prije pravomoćnosti rješenja o izvršenju prodajom i rješenja o utvrđivanju uvjeta prodaje.

Rješenje o uskraćivanju dosude zabilježit će se u upisnik brodova

Ako viši sud, rješavajući o žalbi protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, donese rješenje o dosudi, zabilježba dosude djelovat će otkad je bilo zabilježeno da je dosuda uskraćena (stavak 1. i 2).

Članak 922.

Rješenje o dosudi može se pobijati žalbom iz razloga navedenih u članku 917. stavku 2 i članku 921. stavku 1. ovoga Zakona te zbog toga što rješenje o dosudi nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji

Osoba kojoj je sud dosudio brod koji je predmet izvršenja može pobijati rješenje iz razloga što je sud bio dužan uskratiti dosudu, odnosno donijeti rješenje o dosudi uz druge uvjete, a ne uz one koji su navedeni u rješenju o dosudi.

Rješenje kojim se dosuda uskračuje može se pobijati zato što nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji, odnosno što nije postojao zakonski razlog za uskraćivanje dosude.

Osoba koja je na ročištu za prodaju prigovorila dosudi nema pravo žalbe protiv rješenja o uskraćivanju dosude.

8. Novo ročište za prodaju

Članak 923.

Ako je dosuda pravomoćno uskraćena zato što nije stavljena najniža prihvatljiva ponuda, sud će odrediti novo ročište za prodaju, ako to predloži vjerovnik koji je predložio izvršenje u roku od osam dana od dana bezuspješno održanog ročišta.

Prije nego što odredi novo ročište za prodaju, sud može odrediti novo utvrđivanje vrijednosti broda koji je predmet izvršenja i zakazati ročište radi raspravljanja o izmjeni uvjeta prodaje.

Od prvog do drugog ročišta za prodaju mora proći najmanje 30 dana.

Ako vjerovnik koji je predložio izvršenje ne predloži novo ročište za prodaju u roku iz stavka 1. ovoga članka sud će rješenjem obustaviti izvršni postupak.

Članak 924.

Ako sud uskrati dosudu iz drugog razloga, a ne iz razloga navedenog u članku 923. ovoga Zakona, i ako nema nedostataka koji čine nedopustivim nastavak postupka, sud će po službenoj dužnosti odrediti novo ročište za prodaju.

Na novom ročištu za prodaju prodaja će se obavljati na temelju prije utvrđenih uvjeta.

9. Pravomoćnost rješenja o dosudi

Članak 925.

Kad rješenje o uskraćivanju dosude postane pravomoćno, sud će najboljem ponuditelju vratiti položenu jamćevinu.

Članak 926.

Kad rješenje o dosudi broda postane pravomoćno, sud će, na prijedlog kupca ili ovlaštenika terete ili njegova privremenog zastupnika, odrediti da se iz broda iskrca teret, odnosno na prijedlog kupca - osobe i njihove stvari.

Troškove iskrcavanja tereta prema odredbi stavka 1. ovoga članka predujmljuje, na zahtjev suda, osoba koja traži iskrcavanje, ako iz uvjeta prodaje ne proizlazi što drugo.

Ako se osoba koja je bila brodar prije nego što je brod prodan ili njegov zastupnik protivi da se teret preda u slobodno raspolaganje njegovu ovlašteniku, sud će odrediti da se teret, na trošak brodara, preda na čuvanje u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto

Odredbama stavka 1. do 3 ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koji proizlazi iz ugovora o prijevozu stvari.

Protiv rješenja kojim se određuje iskrcavanje tereta, osoba i njihovih stvari te smještaj tereta u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto žalba nije dopuštena

Članak 927.

Vlasnici pripadaka broda koji nisu bili obuhvaćen, prodajom ovlašteni su da poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi broda na svoj trošak i rizik iznesu te pripatke.

Članak 928.

Prava koja je kupac stekao na temelju pravomoćne do sude broda koji je predmet izvršenja ne mogu še pobijati zato što je poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi bila uki nuta ili preinaćena izvršna isprava na kojoj je bilo uteme ljeno rješenje o izvršenju prodajom broda

10. Ponovna prodaja

Članak 929.

Ako kupac ne dokaže da je isplatio kupovninu u roku iz članka 903. stavka 1. ovoga Zakona, sud će, na prijedlog ovlaštene osobe, oglasiti nevažećim pravomoćno rješenje o dosudi i odrediti ponovnu prodaju na trošak i rizik kupca.

Prijedlog za ponovnu prodaju mogu staviti stranke, vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu koji je predmet izvršenja i vjerovnici za čije privilegije na brodu ne postoji izvršna isprava.

Predlagatelj je dužan predložiti ponovnu prodaju najkasnije u roku od deset dana od dana proteka roka iz član ka 903. stavka 1. ovoga Zakona. Ako u tom roku nitko ne predloži ponovnu prodaju, sud će rješenjem obustaviti iz vršni postupak i osloboditi brod koji je predmet izvršenja.

Ponovna se prodaja obavlja prema odredbama koje va že za prvu prodaju i prema uvjetima koji su bili utvrđeni.

Sud može, na prijedlog ovlaštenih osoba, odrediti da se pri ponovnoj prodaji uvaže i takve ponude koje su niže od polovice vrijednosti broda utvrđene za prvu prodaju.

Ponovna prodaja neće se održati ako kupac koji je za kasnio s plaćanjem kupovnine prije proteka roka za žalbu protiv dozvole ponovne prodaje dokaže da je isplatio zaostalu kupovninu s kamatama i svotom potrebnom za nakna du do tada nastale štete.

Članak 930.

Ako se na ponovnoj prodaji postigne cijena koja je niža od cijene postignute na prethodnoj prodaji, kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine odgovara jamstvom, položenim dijelom kupovnine i ostalom svojom imovinom za nastalu razliku, troškove ponovne prodaje i za svaku štetu uzrokovanu njegovim zakašnjenjem.

Izvršni će sud, po službenoj dužnosti, utvrditi iznos razlike u postignutoj cijeni te visinu troškova iz stavka 1. ovoga članka.

Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 2. ovogž: članka sud će provesti izvršenja na položenoj jamćevini, dijelu isplaćene kupovnine, a prema potrebi, i na ostalim sredstvima, odnosno imovini kupca. Izvršenje će se provesti na zahtjev jedne od osoba koje su u pogledu namirenja svojih tražbina upućene na kupovninu.

Izvršenje se provodi u korist diobne mase. Toj masi pri pada i razlika između cijene postignute na ponovnoj i pri jašnjoj prodaji.

Kupac koji je zakasnio s plaćanjem nema pravo na svotu za koju kupovnina postignuta na ponovnoj prodaji prelazi kupovninu postignutu na prijašnjoj prodaji.

11. Obustava postupka

Članak 931.

Pored razloga za obustavu izvršenja prema općim propisima izvršnog postupka i ostalih razloga predviđenih ovim Zakonom postupak prodaje obustavit će se i:

1) ako treća osoba najkasnije osam dana prije dana ročišta za prodaju, dajući primjereno osiguranje, izjavi da je voljna preuzeti brod koji je predmet izvršenja za cijenu koja utvrđenu vrijednost broda prelazi najmanje za jednu ćetvrtinu i ako izjavi da će snositi sve troškove koje bi inaće morao snositi dužnik,

2) ako to zahtijeva založni vjerovnik koji najkasnije do poćetka dražbe na ročištu za prodaju otkupi tražbine zbog kojih je dopuštena prodaja i nadoknadi troškove koje bi inaće morao snositi dužnik,

3) ako vjerovnik do poćetka prodaje odustane od postupka za prodaju, u takvu se slučaju ne može zbog iste tražbine predložiti nastavljanje postupka prodaje prije proteka roka od šest mjeseci od dana obustave postupka prodaje,

4) ako dužnik prije početka prodaje preda sudu svote potrebne za potpuno namirenje izvršnih tražbina i dotadašnjih troškova postupka svih vjerovnika koji su predložili izvršenje,

5) ako ni na drugom ročištu za prodaju (članak 943. stavak 1. i članak 944.) ne bude stavljena najniža prihvatljiva ponuda.

Članak 932. .

Ako sud prihvati prijedlog za obustavu prodaje iz članka 931. točke 1. ovoga Zakona, sud će odgoditi postupak prodaje.

Ako predlagatelj iz članka 931. točke 1. ovoga Zakona ne predloži odgovarajuće osiguranje u određenom roku, sud će odgođeni postupak nastaviti po službenoj dužnosti.

Osiguranje koje je predlagatelj položio pripada, u slučaju nastavljanja postupka iz stavka 2. ovoga članka, diobnoj masi.

U pogledu naplate cijene za koju je predlagatelj pristao da preuzme brod koji je predmet izvršenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 930. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Kad predlagatelj isplati svote iz članka 931. točke 1. ovoga Zakona, sud će obustaviti postupak prodaje.

Članak 933.

O odgodi i obustavi postupka prodaje sud će obavijestiti sve qsobe navedene u članku 908. stavku 1. ovoga Zakona.

Sud će istodobno upozoriti vjerovnika koji je predložio izvršenje na pravo koje mu pripada prema odredbi članka 920. ovoga Zakona.

Kad protekne rok od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, sud će odrediti da se brišu sve zabilježbe u upisniku brodova, odnosno u popisu koje se odnose na postupak prodaje.

Članak 934.

Vjerovnik u čiju je korist u upisniku brodova zabilježena dozvola prodaje može u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, predložiti izvršnom sudu da se prema prvenstvenom redu navedene zabilježbe u korist njegove izvršne tražbine i sporednilh tražbina uknjiži hipoteka na brodu koji je predmet izvršenja

Okolnost što je dužnik u meduvrernenu otuđio ili opteretio brod koji je predmet izvršenja ne smeta takvu knjiženju hipoteke

Prijedlog prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne mo že se uvažiti ako je postupak prodaje bio obustavljen zatci što izvršenje nije bilo uopće dopustivo, što je izvršna isprava pravomoćno ukinuta ili proglašena bez učinika, što je tražbina radi koje se vodi izvršenje namireno ili je praivomoćno utvrđeno da tražbina ne pripada vjerovnku.

12. Razdioba kupovnine

Članak 935.

Kad kupovina bude isplaćena i rješenje o dosudi po stane pravomoćno, sud će odrediti roćište za raspravu o razdiobi kupovnine.

Na ročište će sud pozvati osobe navedene u članku 908 stavku 1. ovoga Zakona, a kupca će obavijestiti da na tom ročištu može sudjelovati.

U pozivu na ročište iz stavka 1. ovoga članlca sud će upozoriti vjerovnika da će se tražbina vjerovnika koji ne dođu na ročište uzeti u obzir prema stanju koje proizlazi iz upisnika brodova i izvršnih spisa i da najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine mogu drugim osobama osporiti postojanje njihovih tražbina, njihovu visinu i red po kojem se te tražbine mogu namiriti.

Zaključak o zakazivanju ročišta objavljuje se na oglasnoj ploči suda.

Članak 936.

Na ročištu će se raspravljati o tražbinama koje bi u razdiobi kupovnine trebalo uvažiti te o redu njihova namirenja.

Dužnik je dužan dati sudu sva objašnjenja potrebna radi utvrđivanja pravilnosti prvenstvenog reda tražbina koje bi trebalo namiriti iz kupovnine.

Vjerovnik čije bi tražbine pri razdiobi kupovnine mog le doći na red kad bi osporena tražbina otpala može naj kasnije na ročištu za razdiobu kupovnine prigovoriti prijavljenim tražbinama, odnosno tražbinama koje proizlaze iz izvršnih spisa. Prigovor se može odnositi na postojanje tražbina, visinu i prvenstveni red namirenja

Dužnik ima pravo prigovora samo u vezi s onim tražbinama za koje tvrdi da u pogledu njih nema nikave osnove za namirenje.

Tražbine koje ne bi mogle biti namirene iz kupovnine ni kad bi osporena tražbina s povoljnijim prvenstvenink redom otpala neće se uzeti u raspravljanje.

Članak 937.

Diobnu masu čine

1 ) kupovnina,

2) jamčevina što ju je položio kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine, dio kupovnine što ju je položio i druge svote koje je nadoknadio,

3) plodovi i prihodi dobiveni od broda koji je predmet izvršenja koje je kupac dužarl vratiti,

4) prihodi od putovanja koje je obavljeno za postupka prodaje,

5) svote iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

Kupovnina što se odnosi na brod koji je predmet iz vršenja, uzgrednosti broda koji je predmet izvršenja, vozarina, odnosno prevoznina čine posebne diobne mase ovisno o tome na koju se od tih vrijednosti odnose privilegiji ili hipoteke vjerovnika koji su predložili izvršenje.

Vozarina, prevoznina i svote koje se odnose na uzgrednosti broda koje su plaćene do zakljućenja ročišta za raspravu o razdiobi kupovnine podijelit će se zajedno s kupovninom postignutom prodajom broda koji je predmet izvršenja.

Članak 938.

Iz diobne mase vjerovnici se podmiruju prema ovom redu prvenstva:

1) vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskim privilegijem,

2) vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu,

3) ostali vjerovnici.

Za utvrđivanje prvenstvenog reda namirenja vjerovnika iz stavka 1. točke t ) i 2) ovoga članka unutar pojedinog isplatnog, reda važe odredbe ovoga Zakona o pomorskim privilegijima i hipoteci na brodu.

Izvršavanjem prava zadržaja broda iz članka 456. ovoga Zakona ne dira se u red prvenstva tražbina osiguranih pomorskim privilegijima.

Troškovi nastali u tijeku postupka prodaje broda namiruju se prije razdiobe kupovnine, pa i prije tražbina osiguranih pomorskim privilegijima.

Članak 939.

Red prvenstva koji pripada glavnici pripada i kamatama te glavnice koje nisu zaostale za vrijeme dulje od tri godine od dosude te parnićnim i izvršnim troškovima koji su nastali radi ostvarenja kojeg od tih zahtjeva.

Plaćanja koja se ponavljaju, a nisu zaostala za vrijeme duije od tri godine prije dosude imaju isti prvenstveni red kao i pravo koje je osnova tim plaćanjima.

Ako diobna masa ne dostigne za namirenje vjerovnika, troškovi i sporedne tražbine podmiruju se prije glavnice.

Članak 940.

Ako diobna masa nedostaje za namirenje vjerovnika istoga isplatnog reda (članak 938. stavak 1. i 2.) njihove tražbine, zajedno s troškovima i sporednim tražbinama namirit će se u razmjeru prema cjelokupnoj svoti tih tražbina.

Članak 941.

Višak diobne mase koji ostane nakon što se namire sve tražbine navedene u članku 938. ovoga Zakona sud dodjeljuje dužniku.

Članak 942.

Ako sud, na prijedlog i uz pristanak sudionika, ne odredi što drugo, plaćanja koja se ponavljaju namirit će se tako da će se prije svega isplatiti svote zaostale od dana dosude, a zatim će se uložiti na kamate toliko glavnice koliko je potrebno da se njezinim kamatama namire plaćanja koja dospijevaju poslije dana dosude.

Glavnicu koja će postati slobodna zbog prestanka prava na plaćanje sud će dodijeliti, ako je to moguće, već unaprijed onim ovlaštenicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz diobne mase, i to prema prvenstvenom redu njihovih tražbina; a ako takvih ovlaštenika nema - dužniku.

Članak 943.

Tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu namiruje se isplatom u gotovom novcu samo ako vjerovnik dade osiguranje da će u slučaju nastupanja uvjeta vratiki ono što je primio.

Ako vjerovnik ne položi osiguranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o namirenju, svota potrebna za namirenje njegove tražbine predat će se banci kao štedni ulog

Kad postane sigurno da uvjet neće nastekpiti, vjerovniku će se isplatiti njegova tražbina.

Ako raskidni uvjet nastupi, postupit će se sa svotom koju je vjerovnik vratio ili koja je predana banci tako da će se isplatiti onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom; a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati dužniku.

Članak 944.

Ako je isplata tražbina vezana za koji odgodivi uvjet, tražbine će se namiriti tako da će se odgovarajuća svota izdvojiti i predati banci kao štedni ulog koji će se iSplatiti vjerovniku kad uvjet nastupi.

Ako uvjet ne nastupi, uložene svote isplaćuju se onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom; a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati dužniku.

Članak 945.

Ako je u pogledu stvarnopravnih lereta na brodu koji je predmet izvršenja upisana u upisnik brodova zabilježba spora ili zabilježba da je podnesena tužba radi brisanja tog prava, tražbine, odnosno naknade za to pravo namiruju se na način kao i tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu.

Kad je u upisniku brodova predbilježen stvarnopravni teret na brodu koji je predmet izvršenja, a korisnik tog prava dokaže da je u tijeku postupak za opravdanje predbilježbe ili da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka. tražbina, odnosno naknada za to pravo namiruje se kao i tražbina uz odgodivi uvjet.

Članak 946.

Tražbine koje su osigurane zajedničkom hipotekom namiruju se iz diobne mase u gotovom novcu.

Ako se u postupku prodaje prodaju svi brodovi koji ne djeljivo jamče za tražbine, diobna masa svakog pojedinog broda pridonijet će namirenju tražbina osiguranih zajednićkom hipotekom samo za onu svotu koja, prema tim tražbinama sa sporednim pristojbama i troškovima, stoji u is tom razmjeru u kojemu stoji ostatak diobne mase svakog pojedinog broda koji je predmet izvršenja prema zbroju os tataka svih diobnih masa. Taj se ostatak dobiva nakon od bitka svote tražbina kojima pripada prvenstveni red pred tražbinama osiguranim zajedničkom hipotekom.

Ako vjerovnik čija je tražbina osigurana zajedničkon hipotekom traži namirenje u drugom razmjeru, vjerovnic čije tražbine po redu prvenstva dolaze poslije tražbina to vjerovnika, a koji zbog toga dobivaju manje nego što bi dobili kad bi se vjerovnik namirio prema stavku 2. ovog članka, mo tražiti da im se iz pojedinih diobnih masa isplati svota koja bi, kad bi se razdioba obavljala prema stavku 2. ovoga članka, pripala tražbini osiguranoj zajedničkom hipotekom, ako je to potrebno da se pokrije manjak.

Ako se u postupku prodaje ne prodaju svi brodovi koji nedjeljivo jamće, radi utvrđivanja naknade koja pripad vjerovnicima koji dolaze poslije vjerovnika čije su tražbin osigurane zajedničkom hipotekom, uzet će se kao račukska podloga, umjesto pojedinih diobnih masa, vrijedno pojedinih brodova opterećenih zajedničkom hipotekom Zahtjev tih vjerovnika na naknadu uknjižuje se u njihovu korist na neprodanim brodovima, i to s onim redom prvenstva koji pripada potpuno ili djelomićno namirenoj tražbini vjerovnika koji je bio osiguran zajedničkom hipotekom. Tu zajedničku hipoteku na neprodanim brodovima sud će po službenoj dužnosti brisati

Članak 947

Korisnici služnosti koje kupac ne preuzima namiruju se tako da im se za njihovo pravo daje naknada iz svote dobivene prodajom.

Ako se korisnici služnosti ne sporazumiju s vjerovnicima koji po redu namirenja dolaze poslije njih o svoti naknade iz stavka 1. ovoga članka, visinu naknade određuje sud uzimajući osobito u obzir vrijeme za koje bi služnost još mogla trajati, njezinu vrijednost, korist za korisnika služnosti i godine života korisnika.

Kupac i korisnici služnosti i vjerovnici koji po redu namirenja dolaze poslije njih mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost i da se određena svota naknade za preuzimanje služnosti odbije od kupovnine.

Članak 948.

Tražbina založnog vjerovnika koja nije dospjela do donošenja rješenja o namirenju isplatit će se i prije proteka dospjelosti zajedno sa svotom ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o razdiobi kupovnine.

Ako za takvu tražbinu nisu određene kamate, odbit će se svota koja odgovara zakonskim kamatama od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti tražbine.

Članak 949.

Ako se ne zna tko je sadašnji vjerovnik hipotekarne tražbine koje bi po svojem redu prvenstva bile pokrivene diobnom masonk ili mu se ne zna boravište, sud će svotu koja se odnosi na tu tražbinu položiti u banku kao štedni ulog, a u rješenju o razdiobi kupovnine odredit će kome će ta svota pripasti ako je vjerovnik ne podigne.

Ako vjerovnik u čiju je korist položena svota iz stavka 1. ovoga članka tu svotu ne podigne u roku od tri godine od dana kada je bila položena u banku, svaki vjerovnik kome bi ta svota ili njezin dio imala pripasti može tražiti da mu se isplati svota koja odgovara njegovoj tražbini. Ako takvih vjerovnika nema, isplatu može tražiti dužnik.

Članak 950.

Ako založni vjerovnici koji traže namirenje iz kupovnine ne mogu biti u cijelosti namireni, sud će, na prijedlog nekog od njih ili vjerovnika koji je predložio izvršenje, osobama na čija se dugovanja prostiru pomorski privilegiji ili hipoteka na brodu narediti da dugovane svote, ako je potrebno da se namire, predlagatelj i oni koji imaju povoljniji prverlstveni red namirenja u određenom roku polože u sud.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u tijeku izvršnog postupka najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine.

Naredbe dužnikovim dužnicima izdane na temelju stavka 1. ovoga članka uzrokuju da svaka isplata koju bi oni obavili dužniku ili trećoj osobi protivno odluci suda prema založnim vjerovnicima nema pravni učinak.

Ako u roku koji sud odredi te svote ne budu položene, sud će, na prijedlog vjerovnika na kog se isplata odnosi, postupati prema odredbama o izvršenju na novčanim tražbinama, s tim da će odrediti kojem založnom vjerovniku pripadaju pojedine tražbine i u kojoj svoti.

13. Prodaja udjela broda

Članak 951.

Ako se izvršenje prodajom provodi prodajom udjela broda, odredbe ovoga Zakona o prodaji primjenjivat će se uz ova odstupanja

1) zaustavljanje broda može se dopustiti samo ako se izvršenje traži na udjelima koji prelaze polovicu ukupne vrijednosti broda na kojem se provodi izvršenje, odnosno ako vjerovnik koji je predložio izvršenje učini vjerojatnim da postoji opasnost da bi se bez toga osujetilo ili znatno otežalo naplaćivanje tražbine,

2) ako se izvršenje provodi na više od polovice udjela broda koji je predmet izvršenja, vjerovnik koji je predložio izvršenje može zahtijevati da se proda cijeli brod, s tim što će se njegova tražbina isplatiti samo iz dijela kupovnine koji se odnosi na dio dužnika,

3) svaki suvlasnik broda koji je predmet izvršenja ovlašten je prije početka ročišta za prodaju namiriti tražbinu vjerovnika koji je predložio izvršenje zajedno sa sporednim tražbinama i tako stupiti na njegovo mjesto,

4) uz jednake uvjete suvlasnici imaju prednost u dosudi broda koji je predmet izvršenja pred ostalim sudionicima dražbe,

5) ako više suvlasnika nudi iste uvjete kupnje, sud će dio izložen prodaji dodijeliti suvlasnicima u jednakim udjelima.

14. Rješenje o razdiobi kupovnine

Članak 952.

O namirenju vjerovnika i drugih osoba koje polažu pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem nakon održanog ročišta za razdiobu kupovnine, uzimajući u obzir stanje koje proizlazi iz upisnika brodova, spisa izvršnog po stupka i rezultata ročišta za razdiobu kupovnine.

U rješenju o razdiobi kupovnine sud će odlučiti o prigovorima koje su pojedini vjerovnici i ostali sudionici istakli u tijeku postupka, ako se prigovor odnosi na kakvo pravno pitanje.

Ako odluka o prigovoru ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će uputiti sudionika koji je prigovorio da u roku od 15 dana pokrene parnicu, odnosno upravni postupak radi utvrđivanja osnovanosti prigovora. Ako prigovaratelj ne postupi po nalogu suda, smatrat će se kao da prigovor nije bio ni stavljen.

Sud će odgoditi donošenje odluke o namirenju onog vjerovnika o čijoj se tražbini vodi parnica, odnosno upravni postupak, a svotu diobne mase koja se odnosi na osporenu tražbinu položit će u banku kao štedni ulog.

Rješenje o razdiobi kupovnine sud će dostaviti svim osobama koje se moraju pozvati na ročište o razdiobi (članak 835. stavak 2.).

Odredbom stavka 3. ovoga članka ne dira se u pravo osobe koja je osporila određenu tražbinu, a nije u roku pokrenula parnicu, da nakon završetka postupka prodaje pokrene parnicu protiv osobe čiju je tražbinu osporila.

Članak 953.

Odluka dorlesena u sporu o prigovorima iznesenim u postupku razdiobe kupovnine djeluje prema svim vjerovnicima i ovlaštenicima kojih se razdioba tiče te prema dužniku.

Članak 954.

Kad rješenje o razdiobi kupovnine postane pravomoćno, sud će narediti da se u upisniku brodova brišu sva upisana prava i tereti na prodanom brodu, osim onih koji ostaju i poslije prodaje.

Članak 955.

Kad rješenje o razdiobi kupovnine postane pravomočno, sud će predati pojedinim vjerovnicima svote koje im se irnaju isplatili u gotovom novcu, ako u pogledu njih ne teće parnica, odnosno upravni postupak ili ako je bez uspjeha bi otekao rok određen za podnošenje tužbe,odnosno za pokretanje upravnog postupka.

U pogledu svota koje se po nalogu suda imaju položiti u banku kao štedni ulog sud će izdati potrebne naredbe, ako o tome osobe kojima su te svote ili njihove kamate namijenjene sporazumno ne odrede drugačije.

Ako se rješenje o razdiobi kupovnine ne može provesti zato što je u tijeku kakva parnica ili upravni postupak, svota koja se odnosi na taj dio rješenja o razdiobi položit će se u banku kao štedni ulog do pravomoćnosti odluke o razdiobi.

GLAVA III.

IZVRŠENJE RADI PREDAJE BRODA

Članak 956.

U postupku izvršenja radi predaje broda koji je upisan u domaći upisnik brodova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 884., 890. i 891. ovoga Zakona.

Prijedlog za donošenje rješenja o izvršenju predajom broda mora sadržati podatke iz članka 881 ovoga Zakona, osim podataka iz točke 6. tog članka.

Na izvršenje radi predaje broda na odgovarajući se način primjenjuju propisi općeg izvršnog postupka o izvrše nju radi predaje pokretnih stvari, ako u ovom Zakonu nema posebnih odredaba.

Članak 957.

Izvršenje radi predaje broda koji se nalazi kod dužnika provodi se tako da službena osoba oduzima brod od dužnika i predaje ga, uz potvrdu, vjerovniku.

Izvršenje predajom provodi se prema odredbi stavka 1. ovoga članka i kad se brod nalazi kod treće osobe koja pristaje na brod preda službenoj osobi.

Ako treća osoba ne pristaje da brod preda službenoj osobi, vjerovnik može predložiti izvršnom sudu da na nj prenese tražbinu dužnika prema trećoj osobi na predaju broda.

Članak 958.

O izvršenoj predaji broda sud će obavijestiti vjerovnike čije su tražbine osigurane hipotekama na brodu te one vjerovnike o kojima postoje podaci u spisima izvršnog postupka.

Članak 959.

Ako se izvršenje predajom broda provodi na brodu strane državne pripadnosti, sud će, umjesto postupanja prema odredbanka članka 884. ovoga Zakona, poduzeti što je potrebno da se strano tijelo koje vodi upisnik u koji je upisan strani brod na kojem se provodi izvršenje obavijesti o pokretanju postupka radi predaje broda, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije predvideno.

GLAVA IV.

OSIGURANJE

1. Osnivanje sudske hipoteke

Članak 960.

Radi osiguranja novćanih tražbina ika temelju izvršne isprave vjerovnik može predložiti sudu osnivanje sudskc hipot.eke na brodu dužnika

Članak 961.

Usnivanje sudske hipoteke iz članka 960 ovoga Zakona na brodovirna upisanim u upisnik brodova obavlja se uknjižbom.

Osnivanje sudske hipoteke iz članka 960 ovoga Zakona na brodovima koji nisu upisani u upisnik brodova obavlja se popisom broda.

Osnivanje sudske hipoteke popisom iz stavka 2 ovoga članka upisuje se u privremeni plovidbeni list.

Članak 962.

U upisniku brodova u koji se upisuje sudska hipoteka mora se nazznaćiti izvršnost tražbine u čiju se korist sudska hipoteka upisuje.

Ako je za tražbinu već uknjižena sudska hipoteka ili je sudska hipoteka samo predbilježena, sud će odrediti da se izvršnost tražbine zabilježi u upisnik brodova

Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova izvršnost tražbine upisuje se u popis broda.

U pogledu učinka obavljene uknjižbe, odnosno zabilježbe ili popisa broda važe odredbe članka 884 stavka 1 ovoga Zakona

Članak 963.

Odredbe članka 884. ovoga Zakona o podnošenju prijedloga za provođenje postupka prodaje na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak osnivanja sudske hipoteke.

Članak 964.

Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova sud može narediti da se izvršnost tražbine, pored upisa u popis broda prema odredbi članka 962. stavka 3 ovoga Zakoni; upiše i u privremeni plovidbeni list.

Članak 965.

Popis broda može se provesti samo ako je brod u pusjedu ili suposjedu dužnika.

to izvršnom sudu nije poznato, niti se podnešenim ispravama učini vjerojatnim, sud će prije nego što rlarec: popis, saslušati o tome dužnika.

Članak 966.

O naredenom popisu sud će obavijestiti dužnika, i: naznaku mjesta i vremena popisa.

Popis broda obavlja se na licu mjesta, tako da se u zapisnik unosi opis predmeta popisa.

Ako se pri popisu nađe isprava na kojoj se temelji dil nikovo pravo vlasništva, ili se ono njome dokazuje, sud i na ispravi naznačiti da je popis obavljen. Kad sudska hip teka na brodir koji je predmet izvršenja prestane. sud će 1; prijedlogu zabilježiti na toj ispravi da je sudska hipoteka prestala.

O obavljenom popisu sud će obavijestiti stranke.

Članak 967.

Dok se ne utvrdi da je provedeni popis broda nepravilan, osiguranje na istom brodu u korist druge tražbine tog ili drugog vjerovnika za koje se kasnije traži osniva sudske hipoteke na istom brodu neće se provoditi nad popisom. nego će se to kasnije osiguranje provesti sarnci bilježbom u postojećem zapisniku o popisu broda

Članak 968

Žalba protiv rješenja kojim se dopušta osiguranje osnivanjem sudske hipoteke ne zadržava izvršenje rješenja

2. Predbilježba sudske hipoteke

Članak 969.

Osiguranje novčanih tražbina prelhodnom mjerom predbilježbe sudske hipoteke vjerovnik može traiili na temelju domaće sudske odluke koja još nije poslužila pravo moćna ili izvršna, odnosno na temelju sudske nagodbe kojoj nije protekao rok za dobrovoljno izvršenje činidbe, ako učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja sprijećilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

Članak 970.

Osiguranje iz članka 969. ovoga Zakona na brodovima upisanim u upisnik brodova obavlja se predbilježbom u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Osiguranje iz. elanka 969. ovoga Zakona na brodovima koji nisu upisani u upisnik brodova obavlja se popisom broda

Članak 971.

U rješenju u kojemu se odreduje prethodna mjera iz članka 969. ovoga Zakona naznaćuje se. pored ostalog, svota tražbine koja se osigurava s kamatama i troškovima te vrijeme trajanja tog osiguranja.

Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što odluka, odnosno sudska nagodba na temelju koje je određena prethodna mjera postane izvršna, sud će, na prijedlog vjerovnika, produljiti vrijeme trajanja osiguranja, uz uvjet da se nisu izmijenile okolnosti pod kojima je prettkodna rnjera bila određena.

Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od 15 dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera bila određena ne bude udovoljeno uvjetima za izvršenje radi namirenja vjerovnikove tražbine ili za osiguranje uknjižbom sudske hipoteke (članak 960).

I prije proteka vremena iz stavka 3. ovoga članka za koje je osiguranje odredeno sud će obustavili postupak i ukinuti provedene radnje:

1 ) ako dužnik položi sudu svotu tražbine koja se osigurava s kamatama i troškovima,

2) ako dužnik učini vjerojatnim da je tražbina u vrijeme donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka već bila naplaćena ili dovoljno osigurana,

3) ako je pravomoćno utvrđeno da tražbina nije nastala ili da je prestala,

4) ako predlagać osiguranja u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke, odnosno sudske nagodbe na temelju koje je prethodna mjera bila određena ne predloži osiguranje uknjižbom sudske hipoteke (članak 960 ), odnosno izvršenje prodajom broda radi namirenja svoje tražbine

Članak 972.

U postupku osiguranja prethodnom mjerom predbilježbe sudske hipoteke na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka 961. stavka 3., članka 962 stavka 4. i članka 963. do 968. ovoga Zakona o osiguranju osnivanjem sudske hipoteke.

2a. Zasnivanje sudske hipoteke na brodu na temelju sporazuma stranaka

Članak 973.

Propisi općeg izvršnog postupka o osiguranju zasnivanjern sudske hipoteke na nekretnini i na pokretnim stvarima na lernelju sporazuma stranaka na odgovarajući se način primjenjkiju i na zasnivanje založnog prava na brodu. brodu u gradnji, pripacima broda i teretkr na brodu na temelju sporazuma stranaka, ako odredbama ovoga Zakona nije što drugo predviđeno.

U postupku iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe o ograničenju izvršenja ako se prodaja predmeta izvršenja provodi radi namirenja lražbine osigurane sud skom hipotekom zasnovanom u tom postupku.

3. Privremene mjere

Članak 974.

Prije pokretanja ili tijekom parnićnog, izvršnog ili kip ravnog postupka sud može, radi osiguranja vjerovnikove noveane tražbine, na prijedlog vjerovnika, odrediti svžuik mjeru kojom se postiže svrha takova osiguranja, a osobito zabranu otuđenrja ili drugog raspolaganja brodom, čuvanje broda i zaustavljanje broda, uz uvjete utvrđene propisima općeg izvršnog pustupka, ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije predviđeno.

Privremene mjere radi osiguranja vjerovnikove nenovćane tražbine sud može odrediti uz uvjete utvrđene propisi ma općeg izvršnog postupka, ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije predviđeno.

Članak 975

Privremena mjera zaustavljanja broda provodi se na temelju zabrane odlaska broda iz luke

Članak 976.

Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine iz članka 878. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uza jamnost.

Članak 977.

Može biti zaustavljen svaki brod na kojem postoji pravo vlasništva na brodu, odnosno koji je u vlasništvu istih osoba ili dužnika, ili koji je za tražbine za koje se traži zaustavljanje opterećen pomorskim privilegijem ili hipotekom na brodu ili drugim založnim pravom stranog prava te za druge tražbine navedene u članku 878. stavku 2 ovoga Za kona koje se odnose na taj brod.

Ako je dužnik zakupac broda ili naručitelj - koji prema pravu koje se primjenjuje u ugovornom odlukomizmeđu njega i vlasnika broda ili brodara sam odgovara trećim osobama - može se zaustaviti taj brod ili bilo koji drugi brod koji je u vlasništvu zakupca ili naručitelja

Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i u svim drugim slučajevima kad brodar ili naručitelj koji je osobni dužnik, a nije i vlasnik broda, sam odgovara na tražbine za koje se traži zaustavljanje broda.

Prema zahtjevu koji se odnosi na vlasništvo, suvlasništvo i založno pravo na brodu može se zaustaviti samo onaj brod na koji se zahtjev odnosi.

Članak 978.

Ako se privremene mjere odreduju radi osiguranja novčanih tražbina, sud će osloboditi brod zaustavljanja ili čuvanja ako budu dana osiguranja ili druge imovinske vrijednosti dovoljne za pokriće ukupnih lražbina za koja se traži zaustavljanje, ukljućujući i tražbine po osnovi troškova postupka i kamata, uz uvjet da su ta osiguranja, odnos no druge imovinske vrijednosti raspoloživi i prenosivi u korist vjerovnika.

Ako je rijeć o tražbinama za koja dužnik može ograranićiti svoju odgovornost, visina osiguranja ili drugih imovinskih vrijednosti iz stavka 1 ovoga članka ne mora biti veća od svote ograničene odgovornosti

Kad jedan od sudova na području Republike Hrvatske na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka oslobodi brod od zaustavljanja, nijedan drugi sud na području Republike Hrvatske ne može odrediti zaustavljanje ni tog ni bilo kojega drugog broda za istu tražbinu i za istog vjerovnika, uz uvjet da su dana osiguranja, ili druge imovinske vrijednosti još raspoloživi ili prenosivi u korist vjerovnika

Članak 979.

Sud neće odrediti zaustavljanje broda, a već određeno zaustavljanje ukinut će ako dužnik dokaže da je u nekoj drugoj državi već dao primjereno osiguranje ili drugu imovinsku vrijednost za istu tražbinu, ili za istog vjerovnika, uz uvjet

1 ) da osiguranje ili druga imovinska vrijednost odgovara uvjetima iz članka 978. stavka 1. ovoga Zakona,

2) da država na čijem je području osiguranje ili druga imovinska korist dana postupa na jednak način prema osiguranjima i drugim imovinskim vrijednostima koji su položeni na području Republike Hrvatske.

Članak 980.

Davanje osiguranja ili druge imovinske vrijednosti ne znači priznanje odgovornosti te tražbine za koje je osiguranje, odnosno druga imovinska vrijednost dana niti odricanje od mogućnosti ograničenja odgovornosti.

Članak 981.

U rješenju kojim određuje privremenu mjeru sud će odrediti vrijeme njezina trajanja.

Ako se privremena mjera odredi prije pokretanja parnićnog, izvršnog ili upravnog postupka vjerovnik je dužan dokazati, u roku od 15 dana, da je pokrenuo parnićni, izvršni, odnosno upravni postupak.

Ako vjerovnik u roku iz stavka 2. ovoga članka ne dokaže da je pokrenuo parnićni, izvršni, odnosno upravni postupak, sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru.

Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što bude udovoljeno uvjetima za izvršenje ili osiguranje uknjižbom ili predbilježbom založnog prava, sud će, na prijedlog vjerovnika, produljiti vrijeme njezina trajanja, uz uvjet da se nisu izmijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena,

Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne a ne udovolji se uvjetima iz stavka 4. ovoga članka za produljenje određene privremene mjere, sud će, na prijedlog dužnika, obustaviti postupak osiguranja i ukinuti izvršene radnje.

Članak 982.

Postupak osiguranja obustavit će se i određena privremena mjera ukinuti ako se udovolji kojoj od pretpostavaka iz članka 971. stavka 4. točke 1) do 3) ovoga Zakona.

Članak 983.

Troškove održavanja broda i uzdržavanja posade za vrijeme zaustavljanja snosi vlasnik broda ili brodar.

Ako sredstva za uzdržavanje posade nisu dovoljna, sud će vjerovniku narediti da predujmi potrebnu svotu za uzdržavanje posade.

Troškove čuvanja broda predujmljuje vjerovnik.

Odredbe stavka 1. i 3. ovoga članka ne diraju u obvezu konaćnog snošenja tih troškova.

Članak 984.

Privremenom mjerom zaustavljanja broda ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari ili putnika.

Članak 985.

Kad sud odredi privremenu mjeru na brodu, bez odgode će se na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 887. ovoga Zakona prema naravi mjere koju je odredio.

Članak 986.

Kad sud odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja ili raspolaganja brodom, naredit će istovremeno da se ta mje ra zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Kad sud pravomoćno ukine privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kad ona prestane po zakonu, sud će narediti da se obavi brisanje zabilježbe iz stavka 1 ovoga članka.

Članak 987.

Kad odredi privremenu mjeru prema brodu pod stranom zastavom, sud će, na prijedlog vjerovnika i na njegov trošak, obavijestiti nadležno inozemno tijelo o toj mjeri i njenom ukidanju.

Članak 988.

Radi osiguranja novćanih tražbina te radi osiguranja nenovćanih tražbina vjerovnika protiv osobe koja je ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu, sud može dopustiti privremenu mjeru koja se sastoji u tome što će se odrediti iskrcaj tereta s broda i njegovo čuvanje u javnom skladištu ili drugom prikladnom mjestu, ako vjerovnik plati brodaru cijelu ugovorenu vozarinu koja mu još nije plaćena i nadoknadi mu sve troškove koje je imao, a koji nisu ukljućeni u vozarinu.

Ako se predaja tereta na temelju odredbe stavka t. ovoga članka traži u luci u kojoj se teret prema ugovoru o prijevozu nije morao predati, sud će dopustiti privremenu mjeru iž stavka 1. ovoga članka samo uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcaja ne nastane veće zadržavanje u dolasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim osobama koje su ovlaštene da raspolažu teretom te da iskrcaj nije protivan drugim važnim razlozima.