IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 19. 4. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

IX. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA



1. Temelji utvrđivanja



Članak 43.

Prema članku 32. stavku 1. Zakona drugi dohodak utvrđuje se kao razlika između svakog pojedinačnog primitka prema članku 32. stavku 2. odnosno 3. Zakona i člancima 44. i 45. ovoga Pravilnika, umanjenog za propisane izdatke iz članka 32. stavaka 4. i 5. Zakona i članka 46. ovoga Pravilnika.



2. Primici po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak



Članak 44.

(1) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito se smatraju primici iz članka 32. stavka 3. Zakona.

(2) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani.

(3) Od primitaka po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, utvrđuje se drugi dohodak prema članku 32. stavku 3. točki 1. Zakona.

(4) Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i športaša smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima:

1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika – novinara, umjetnika, športaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona sukladno članku 19. stavku 4. Zakona,

2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona.

(5) Športašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš amater ili športaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u športu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i športskim priredbama i to: športski treneri, športski suci, športski delegati, športski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima.

(6) Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu prema stavku 5. ovoga članka, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona.

(7) Primici u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona odnosno primici iz članka 15. ovoga Pravilnika koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku 16. ovoga Pravilnika.

(8) Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 10. točke 6. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na razliku primitka iznad propisanog iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

(9) Isplatitelj primitka za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju prema posebnim propisima iz stavka 8. ovoga članka, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima koje isplaćuje učenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je učenik ili student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa primitka većeg od propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na koji se, prema odredbama Zakona, plaća predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik (učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi.

(10) Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 10. točke 14. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(11) Športskim stipendijama iz stavka 10. ovoga članka smatraju se:

a) olimpijske stipendije koje primaju športaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija određenog športa za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara,

b) stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o športu donosi Hrvatski olimpijski odbor,

a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi.

(12) Nagrade za športska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka 10. točke 16. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(13) Nagradama za športska ostvarenja iz stavka 12. ovoga članka smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji športaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, športski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni športski savezi te športske zajednice u gradovima i županijama i športski klubovi.

(14) Naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(15) Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

(16) Primici po osnovi službenih putovanja iz članka 13. stavka 2. točkama 1., 2., 5., 13., i 14. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju prema članku 10. točki 11. Zakona i članku 7. stavcima 5. i 6. ovoga Pravilnika ili nisu primici od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s člankom 13. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

(17) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona.

(18) Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu, smatraju se primitkom po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak.

(19) Ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, kapitala iz članka 30. Zakona i osiguranja iz članka 31. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada



Članak 45.

(1) Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona i članka 44. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji i to:

1. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10. točke 4. Zakona, do visine 1.600,00 kuna mjesečno,

2. primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 10. točke 6. Zakona, do visine 50.000,00 kuna godišnje,

3. stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona, učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.600,00 kuna mjesečno,

4. športske stipendije prema članku 10. točki 14. Zakona, koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje ukupno do 1.600,00 kuna mjesečno,

5. nagrade za športska ostvarenja iz članka 10. točke 16. Zakona, prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje,

6. naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjesečno.

(2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ili stipendije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili športske stipendije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ili naknade športašima iz stavka 1. točke 6. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.

(3) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi.

4. Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka



Članak 46.

(1) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se i izdaci za uplaćene premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, na temelju podnesene godišnje porezne prijave i to nakon izdataka za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka.

(2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona izdaci se, prije izdataka iz stavka 1. ovoga članka, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama (u izdatke u visini 30 % uključeni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave) po osnovi:

1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost,

2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju,

3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama.

(3) Izdaci iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka međusobno se isključuju. Izdaci iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka priznaju se po osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti športaša, umjetnika i novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama.

(4) Za priznavanje izdataka iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.

(5) U skladu s člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, fizičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo, priznaje se 25 % neoporezivog dijela od ostvarene naknade za umjetničko djelo. Neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo priznaje se u visini 25 % i osobama koje obavljaju umjetničku djelatnost prema stavku 2. točki 2. ovoga članka i prema članku 18. stavku 2. točki 4. Zakona. Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.

(6) Ako športsku stipendiju i nagradu za športska ostvarenja iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika ostvaruje porezni obveznik – športaš koji je po osnovi profesionalne djelatnosti športaša osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju, te po osnovi ostvarenih primitaka od te djelatnosti utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak plaća po odbitku, prema članku 32. stavku 5. točki 2. Zakona, ima pravo na 30% porezno priznatog izdatka odnosno iznos isplaćene športske stipendije i/ili nagrade za športsko ostvarenje, iznad propisanog iznosa, umanjuje se za 30% izdataka.



5. Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka



Članak 47.

(1) Porezni obveznik koji obavljanjem djelatnosti ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, može na vlastiti zahtjev, prema članku 32. stavku 6. Zakona, po osnovi tih primitaka utvrđivati dohodak na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, pod uvjetom da podnese prijavu u registar poreznih obveznika iz članka 91. ovoga Pravilnika.

(2) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.


X. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI



1. Temelji utvrđivanja



Članak 48.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici).

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 34. Zakona.

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.

(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti.

(5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti.

(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem.

(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike.

2. Zajednički dohodak



Članak 49.

(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona.

(2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 27. stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 40. stavak 5. ovoga Pravilnika u skladu s člancima 19. do 24. Zakona.

(3) Ako iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona.

(4) U skladu s odredbama članka 29. stavak 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak od imovine utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak odnosno obvezni su plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev za plaćanje poreza na dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.

(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka.

(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti.

(7) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.

(8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 24. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.



CIJELI PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK