 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 VIJEĆE ZA NACIONALNU SIGURNOST Na temelju članka 3. stavka 1. podstavka 2. Zakona o sigurnosnim službama Republike Hrvatske (»Narodne novine« 32/02 i 38/02) Vijeće za nacionalnu sigurnost, na sjednici održanoj dana 21. srpnja 2003. godine, utvrdilo je GODIŠNJE SMJERNICE ZA RAD SIGURNOSNIH SLUŽBI REPUBLIKE HRVATSKE I. UVODNE ODREDBE Godišnje smjernice predstavljaju planski i usmjeravajući dokument kojim Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske usmjeravaju rad Protuobavještajne agencije (POA), Obavještajne agencije (OA) i Vojne sigurnosne agencije (VSA) Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: sigurnosne službe). Godišnjim smjernicama određuju se ciljevi i prioriteti djelovanja sigurnosnih službi u području njihove nadležnosti. Godišnje smjernice temelje se na Strategiji nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, Strategiji obrane Republike Hrvatske, Zakonu o sigurnosnim službama, Zakonu o obrani i drugim dokumentima kojima se uređuje područje nacionalne sigurnosti i obrane. Temeljem Godišnjih smjernica sigurnosne službe dužne su izraditi provedbene planove. Godišnje smjernice polaze od nužnosti zaštite sljedećih vrijednosti i interesa nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske: – poštivanje Ustavom zajamčenih ljudskih prava i ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, spol, rasu, politička uvjerenja i socijalni status; – mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet države; – osiguranje socijalnog mira i stabilnosti u društvu; – zaštita života i zdravlja građana te održivog gospodarskog, socijalnog i kulturnog razvoja društva; – zaštita nezavisnosti, teritorijalne cjelovitosti i kulturnog identiteta Republike Hrvatske; – zaštita okoliša i najbitnijih infrastrukturnih objekata i instalacija; – očuvanje i razvoj demokratskog poretka i unutarnje sigurnosti; – sloboda međunarodnog djelovanja Republike Hrvatske; – dobri odnosi sa susjednim zemljama i razvoj svih oblika međusobne korisne regionalne suradnje. Godišnje smjernice polaze od temeljnih zadaća u području nacionalne sigurnosti i obrane države: – zaštita i obrana nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, uz zaštitu njenih demokratskih institucija; – osiguranje gospodarskog napretka, socijalne stabilnosti, razvoja demokracije, demokratskih institucija, pravnog poretka te kulturnog i povijesnog identiteta; – doprinos regionalnoj sigurnosti, stabilnosti i miru na području Jugoistočne Europe jačanjem međunarodne suradnje i integrativnih procesa u međunarodnoj zajednici. U suradnji s drugim nadležnim državnim tijelima u području nacionalne sigurnosti i obrane države, sigurnosne službe svojim djelovanjem prvenstveno moraju omogućiti očuvanje unutarnje sigurnosti, stabilnosti i razvoj pravne države, kroz sudjelovanje u zaštiti javnog reda i pravne sigurnosti građana, privatne i javne imovine te očuvanje prirode i čovjekova okoliša; suprostavljanje svim oblicima terotističkog djelovanja te radikalnim ponašanjima i aktivnostima u RH i iz inozemstva, koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost RH; suprotstavljanje organiziranom kriminalu u RH i iz inozemstva, koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost RH; zaštitu sigurnosti štićenih osoba, objekata i institucija u RH i u inozemstvu; te zaštitu tajnosti podataka u tijelima državne vlasti. Djelovanje sigurnosnih službi u sustavu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske također mora omogućiti jačanje regionalne i globalne sigurnosti kroz integraciju u euro-atlantske sigurnosne strukture i to ulazak u punopravno članstvo NATO saveza – realizacija Akcijskog plana članstva (MAP) u Partnerstvu za mir, integraciju u Europsku uniju i Europsku sigurnosno--obrambenu politiku (ESDP) – prilagođavanje standardima EU kroz proces implementacije Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji; potporu međunarodnoj sigurnosti kroz sudjelovanje u mirovnim i humanitarnim operacijama. U okviru svog djelovanja sigurnosne službe moraju kontinuirano jačati vlastite sposobnosti u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i u okviru toga osigurati spremnost i djelotvornost sustava za pravodobne odgovore na izazove i sigurnosne prijetnje nacionalnim interesima; detekciju svih procesa i pojava u RH i u inozemstvu (posebice u regiji) koje mogu ugroziti nacionalnu sigurnost, osigurati podatke u svrhu prevencije napetosti i razvoj sposobnosti za rješavanje kriznih situacija, izvanrednih okolnosti i stanja; kao i svojim djelovanjem doprinijeti nesmetanom provođenju reformi oružanih snaga države prema standardima NATO saveza i osiguranje kvalitetnih ljudskih, materijalnih, organizacijskih i drugih resursa za realizaciju sigurnosne politike. Sagledavajući potencijalne ugroze u kontekstu regionalnog, ali i globalnog stanja sigurnosti Godišnje smjernice polaze od procjene da je mala vjerojatnost za oružanu agresiju prema Republici Hrvatskoj te za radikalno ugrožavanje njene nacionalne sigurnosti. Istovremeno treba uzeti u obzir mogućnost drugih prikrivenih oblika utjecanja na nacionalne interese RH, prvenstveno na gospodarskom i financijskom području. Kao moguća ugroza nameću se i tzv. netradicionalne prijetnje u obliku radikalnih i potencijalnih terorističkih aktivnosti skupina i pojedinaca kako u neposrednom okružju tako i u samoj RH; djelovanja skupina organiziranog kriminala i s njima najčešće povezanom ile-galnom trgovinom narkoticima, oružjem i eksplozivnim materijalima, kemijsko-biološko-nuklearnim materijalom, ilegalnim prebacivanjem osoba, pokušajima ovladavanja hrvatskim privrednim subjektima plasiranjem tzv. »prljavog novca« i ostalim oblicima podrivanja osnova gospodarskog sustava RH te lokalnih i subregionalnih napetosti i mogućih sukoba koji bi mogli biti izvori nestabilnosti. U kontekstu navedenog, ali i aktualnog procesa modernizacije sigurnosnih službi i cjelokupnog sustava nacionalne sigurnosti, aktivnosti sigurnosnih službi u zaštiti i obrani nacionalnih interesa Republike Hrvatske trebaju biti usmjerene na: – prikupljanje, analizu, obradu i ocjenjivanje podataka političke, gospodarske, sigurnosne i vojne prirode koji se odnose na strane države, političke, vojne i gospodarske saveze, skupine i pojedince te podatke koji ukazuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti; – prikupljanje, analizu, obradu i ocjenjivanje podataka o djelovanju stranih obavještajnih službi te o djelovanju pojedinaca, grupa i organizacija na teritoriju Republike Hrvatske usmjerenom protiv nacionalne sigurnosti; – provođenje mjera informacijske sigurnosti u tijelima državne vlasti, prvenstveno kroz ustrojavanje Zavoda za informacijsku sigurnost i kriptozaštitnu tehnologiju te implementiranje aktivnosti Zavoda u sustavu sigurnosti u suradnji sa sigurnosnim službama RH u okviru nadzora i snimanja terenutnog stanja informacijske sigurnosti; – prikupljanje podataka o mogućim zloporabama i nezakonitostima u velikim gospodarskim i infrastrukturnim projektima koji se u znatnoj mjeri financiraju iz proračuna RH, odnosno koje iniciraju ili za koje garantiraju državna tijela RH; – implementiranje odredbi propisanih Uredbom o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora u provođenju protuobavještajne zaštite i skrbi za sigurnost štićenih osoba, objekata i prostora određenih odlukom Vlade RH te važnijih skupova i sastanaka kada to zatraži Vlada Republike Hrvatske; – implementaciju odredbi Uredbe kojom se utvrđuju dužnosti odnosno poslovi od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost za obavljanje kojih se provodi sigurnosna provjera, posebice kroz izradu sigurnosnih provjera osoba kojima se povjeravaju tajni podaci i predmeti od posebnog interesa, osoba koje tim podacima i predmetima mogu imati pristup, osoba koje su zaposlene ili će se zaposliti u državnoj upravi i stručnim službama tijela državne vlasti te pravnim poslovima značajnim za nacionalnu sigurnost; – protuobavještajnu sigurnost državljana i institucija Republike Hrvatske u inozemstvu; – analizu, obradu i ocjenjivanje podataka o oružanim snagama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost te o aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožavanje obrambene sigurnosti zemlje; – prikupljanje, analizu, obradu i ocjenjivanje podataka o namjerama, mogućnostima i planovima za djelovanje pojedinih osoba, grupa i organizacija u zemlji, kojima je cilj ugrožavanje obrambene moći države; Spomenute aktivnosti moraju omogućiti sigurnosnom i obrambenom sustavu Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i običajima te preuzetim obavezama, korištenje raspoloživih sredstava, a u slučaju potrebe i oružanih snaga, za zaštitu i obranu njenih nacionalnih interesa. II. PODRUČJA SIGURNOSNIH DJELOVANJA SIGURNOSNIH SLUŽBI U okviru zakonom određene nadležnosti i zakonskih ovlasti, nadležne agencije trebaju svoje resurse usmjeriti na prikupljanje i analizu podataka o namjerama ugroze nacionalne sigurnosti i nacionalnih interesa Republike Hrvatske; istraživanje djelatnosti pojedinaca, grupa, organizacija ili institucija te događaja i pojava koje narušavaju nacionalnu sigurnost te u suradnji s drugim sigurnosnim službama, nadležnim ministarstvima, Državnim odvjetništvom i pravosudnim tijelima doprinositi primjeni Ustavom i zakonima propisanih pravnih instrumenata za zaštitu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Prikupljanje i analizu podataka o namjerama ugroze nacionalne sigurnosti i nacionalnih interesa Republike Hrvatske agencije moraju provoditi u okviru svojih redovnih djelatnosti i/ili temeljem zahtjeva tijela državne vlasti i korisnika podataka prikupljenih radom sigurnosnih službi te ih pravovremeno dostavljati na Zakonom propisani način. Pod navedenim se podrazumijevaju podaci koji se mogu prikupiti protuobavještajnim i obavještajnim djelovanjem u zemlji i inozemstvu, koji su važni za donošenje odluka značajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa. U kontekstu sigurnosnog djelovanja agencije trebaju istraživati djelatnost pojedinaca, grupa osoba, organizacija ili institucija te događaja i pojava koje su uključene ili povezane s: – terorizmom i radikalnim rušenjem ustroja državne vlasti, Ustavom utvrđenog demokratskog poretka i ugrožavanjem temeljnih ljudskih prava i sloboda; – organiziranim kriminalom koji ugrožava nacionalnu sigurnost i osnove gospodarskog sustava; – počinjenjem ratnih zločina nad državljanima RH u zemlji i inozemstvu te s okolnostima nestanka osoba tijekom Domovinskog rata; – aktivnostima stranih obavještajno-sigurnosnih službi koje mogu ugroziti interese RH u zemlji i inozemstvu. Agencije će također: – sudjelovati u provođenju protuobavještajne zaštite i sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora; – sudjelovati u organiziranju i provođenju informacijske sigurnosti u tijelima državne vlasti te – razvijati operativno-tehničke sposobnosti za prikupljanje podataka. TERORIZAM I RADIKALNA DJELOVANJA Zaštita od terorističkih akata jedno je od temeljnih pitanja nacionalne sigurnosti te istodobno dio međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske. Agencije će i ubuduće intenzivno istraživati djelatnosti osoba, skupina, organizacija i institucija koje financiraju, podržavaju, planiraju, pripremaju, organiziraju i provode djelatnosti s obilježjima terorizma, bilo da se radi o globalnim terorističkim prijetnjama ili o terorističkim djelatnostima koje su po svojim motivima i drugim obilježjima regionalnog karaktera – usmjerene prema teritoriju RH ili protivno interesima RH i međunarodne zajednice, kao i mogućim terorističkim ugrozama koje su potaknute drugim motivima unutar Republike Hrvatske – domaći terorizam. Međunarodni terorizam Sukladno deklariranim političkim stavovima najviših državnih i političkih tijela RH te preuzetim međunarodnim obvezama kroz članstvo u Antiterorističkoj koaliciji, agencije će intenzivno istraživati aktivnost pojedinaca i skupina za koje postoje indicije i podaci o uključenosti u različite oblike sudjelovanja u terorističkim aktivnostima. Pri tome će posebno: – istraživati aktivnosti pripadnika pojedinih terorističkih organizacija; – prikupljati podatke i provoditi provjere podataka dobivenih od drugih nadležnih tijela RH i međunarodnom razmjenom; – redovito izvješćivati nadležna tijela i službe u RH te inicirati zajednički rad na suprotstavljanju globalnom terorizmu; – posebnu pozornost posvetiti pitanju financiranja terorizma koji se nameće kao jedan od prioriteta među zahtjevima međunarodnih čimbenika unutar Antiterorističke koalicije; – usko surađivati i podupirati aktivnosti kojih su nositelji druga državna tijela RH (MUP, MVP i dr.); – istraživati spregu terorizma i organiziranog kriminala, posebice u financiranju i korištenju kanala ilegalnih migracija; – istraživati spregu terorizma i obavještajnih službi. Unutarnji terorizam Agencije će istraživati i djelatnosti s obilježjima terorizma koje se po svojim motivima, načinu izvršenja i počiniteljima ne mogu dovesti u vezu s međunarodnim terorizmom, prije svega: – istraživati aktivnosti pojedinaca i skupina za koje postoje indicije da su osposobljeni za provođenje terorističkih akcija na području RH iz nacionalnih, socijalnih, revanšističkih i drugih motiva; – nastaviti aktivnosti na pronalaženju tajnih skladišta oružja i streljiva koji mogu poslužiti za izvođenje terorističkih akcija, a istodobno ugrožavaju sigurnost građana i njihove imovine. Radikalna djelovanja Agencije će istraživati aktivnosti pojedinih nositelja radikalnih političkih ili idejnih opcija, ukoliko oni potiču, zagovaraju, organiziraju ili provode aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonima ili Ustavom utvrđenim poretkom, posebice u slučajevima kad te aktivnosti dovode ili mogu dovesti do nepoštivanja na zakonu temeljenih odluka nadležnih državnih tijela, ukoliko potiču nacionalnu ili vjersku nesnošljivost i neravnopravnost ili vode ka izbijanju socijalnih nemira, narušavanju javnog reda i mira i dr. Agencije će, što je sukladno i preporukama Vijeća Europe, istraživati aktivnosti pripadnika pojedinih subkulturalnih pokreta i malih vjerskih zajednica koji su skloni izazivanju međunacionalnih i međurasnih incidenata te organiziranju nasilnih prosvjeda ili se nezakonito bave gospodarskim poslovima, utajom poreza i dr., a koji su istodobno povezani i s aktivnostima usklađenim na međunarodnoj razini. Agencije će istraživati aktivnosti radikalnih političkih skupina i drugih radikalnih organizacija u regiji koje mogu svojim djelovanjem neposredno ugrožavati interese RH ili predstavljati prijetnju regionalnoj stabilnosti. ORGANIZIRANI I GOSPODARSKI KRIMINAL Složeniji oblici organiziranog i gospodarskog kriminala predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti jer nanose velike materijalne štete gospodarstvu RH, prije svega kroz štete nastale na proračunskim osnovama te kroz pojedine oblike organiziranog kriminala (međusobna razračunavanja, trgovinu drogom) neposredno fizički ugrožavaju sigurnost građana RH i dovode u pitanje opstanak i razvoj pojedinih velikih gospodarskih sustava bitnih za gospodarsku stabilnost RH, dovode u pitanje pravni sustav i ometaju funkcioniranje pravne države i potiču korupciju čime, uz ostalo, utječu i na međunarodni kredibilitet RH i umanjuju interes stranih ulagača. Sudjelovanje u borbi protiv organiziranog kriminala dio je i međunarodno preuzetih obveza RH te jedan od ključnih momenata pri ocjeni spremnosti RH za pristupanje euroatlantskim integracijama. Stoga su agencije dužne nastaviti istraživati složenije oblike kriminala, koje karakterizira organiziranost, prikrivenost, profesionalnost, visoka razina sofisticiranosti i međunarodne veze. Prikupljene podatke agencije na daljnji postupak trebaju ustupati Državnom odvjetništvu. Agencije će, također, inicirati suradnju s policijom, Državnim inspektoratom, Poreznom upravom i Upravom za carinu te od njih tražiti ustupanje podataka koji se mogu dovesti u vezu s oblicima organiziranog i gospodarskog kriminala iz djelokruga nadležnosti agencija. Kao interesne prioritete po pitanju organiziranog kriminala agencije moraju tretirati: – ilegalne migracije; – krijumčarenje narkotika; – ilegalnu trgovinu i preprodaju oružja, dio kojeg se koristi za kriminalne i terorističke aktivnosti u trećim, ponekad i zapadnoeuropskim zemljama; – financiranje svih navedenih oblika organiziranog kriminala te »pranje novca« pribavljenog kriminalnim aktivnostima; – korupciju unutar državne uprave i državnih tijela, spregu državnih dužnosnika, službenika i političkih lobija s organiziranim kriminalom; – ulaganja u RH iz inozemstva kod kojih postoji sumnja u legalnost porijekla kapitala. U domeni gospodarskog kriminala prioriteti agencija moraju biti: – suprotstavljanje kriminalnim aktivnostima koje bi ugrozile interese RH prilikom privatizacije velikih javnih poduzeća; – zloporabe i nezakonitosti u pretvorbi, privatizaciji i u poslovanju velikih gospodarskih sustava od značaja za gospodarsku stabilnost RH i pojedine regije; – zloporabe i nezakonitosti u velikim gospodarskim i infrastrukturnim projektima koji se u znatnoj mjeri financiraju iz proračuna RH, odnosno koje iniciraju ili za koje garantiraju državna tijela RH; – složeniji oblici zloporaba i nezakonitosti u obrambenom sustavu. GOSPODARSKI PROCESI I AKTIVNOSTI U REGIJI Agencije također prikupljaju podatke o regionalnim i globalnim gospodarskim procesima i kretanjima koji mogu utjecati na gospodarski položaj i interese RH te prikupljaju podatke o aktivnostima stranih gospodarskih subjekata koji mogu utjecati na interese hrvatskih gospodarskih subjekata u RH u inozemstvu. RATNI ZLOČINI I NESTALE OSOBE Agencije će nastaviti djelovanje na prikupljanju podataka o počinjenim ratnim zločinima na području bivše SFRJ s ciljem pružanja potpore tijelima hrvatskog pravosuđa na otkrivanju i procesuiranju njihovih počinitelja. Također agencije će ostvariti suradnju s nadležnim institucijama RH s ciljem potpore ispunjenju obveza RH prema Međunarodnom kaznenom sudu za područje bivše SFRJ (MKSJ) u Haagu. Intenzivirat će suradnju s Državnim odvjetništvom s ciljem prikupljanja podataka o ratnim zločinima i drugim kaznenim djelima počinjenima tijekom Domovinskog rata na području RH. Agencije su dužne u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske nastaviti s prikupljanjem podataka o osobama nestalim tijekom Domovinskog rata (Republika Hrvatska još uvijek potražuje 1275 nestalih građana) te surađivati u pronalaženju lokacija masovnih grobnica. STRANE OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNE SLUŽBE Unutarnjopolitička situacija u RH, hrvatska vanjska politika te svi potezi i aktivnosti koje državna vlast RH provodi po ovim pitanjima predstavljaju neupitan i kontinuiran interes država čije političke aktivnosti i stavovi presudno utječu na politička, gospodarska i sigurnosna kretanja u svijetu, pa time i na temeljne interese RH, kao i država koje u konkretnim pitanjima imaju direktne interese suprotne interesima RH. U tom kontekstu registrirana je značajna aktivnost različitih obavještajno-sigurnosnih službi prema RH, koje su jedno od sredstava u funkciji realizacije interesa domicilnih država, prije svega kroz: – prikupljanje relevantnih podataka o RH, osobito o političkim kretanjima, odnosima i situaciji u RH; vojnom kompleksu; ustroju i djelovanju hrvatskih službi sigurnosti; gospodarskim kretanjima i stranim ulaganjima; privatizaciji poduzeća i banaka; međunarodnoj političkoj, sigurnosnoj, vojnoj i gospodarskoj suradnji RH; odnosima RH sa susjedima; aktivnostima kriminalnih, radikalnih ili terorističkih skupina koje djeluju na ili s teritorija RH; otvorenim problemima sa susjedima; pitanjima razgraničenja; pitanjima povratka građana RH u RH; pitanjima zakonitosti i učinkovitosti djelovanja hrvatskih državnih tijela; poštivanju ljudskih prava u RH itd; – kreiranje političkih, gospodarskih i drugih procesa u RH ostvarivanjem utjecaja na političke, gospodarske, financijske i medijske strukture u RH te – obavještajno djelovanje s teritorija RH prema trećim zemljama i kriznim žarištima u regiji, s obzirom na specifičan geostrateški položaj i okruženje RH. Agencije moraju istraživati aktivnosti nositelja obavještajnih djelatnosti stranih službi i njihovih obavještajnih izvora, u cilju otkrivanja i sprječavanja tih djelatnosti. Istodobno, agencije će nastojati definirati interese, planove i strategiju stranih obavještajnih službi u RH kako bi ih prezentirale nadležnim državnim tijelima RH radi donošenja odluka značajnih za ostvarenje nacionalnih interesa. REGIONALNA SIGURNOST Područje Jugoistočne Europe još uvijek obilježava niska razina političke stabilnosti uz povremene eskalacije kriza i pojačane aktivnosti međunarodnih političkih subjekata na unilateralnoj i multilateralnoj razini. Ovakvi procesi na neposredan ili posredan način utječu na nacionalne interese RH i na njezin međunarodni položaj. Stoga je osiguravanje stabilnosti političko-sigurnosnih prilika u hrvatskom okružju jedno od bitnih područja rada sigurnosnih agencija, pri čemu će se posebno obratiti pozornost na: – procese koji mogu voditi narušavanju teritorijalne cjelovitosti RH (uključujući aktivnosti pojedinaca, skupina, organizacija i institucija koje ističu ili bi mogle isticati teritorijalne pretenzije prema RH); – unilateralne ili multilateralne inicijative i aktivnosti u regiji relevantne za hrvatski strateški interes uključenja u EU i NATO (uključujući i okolnosti formiranja multinacionalnih vojnih postrojbi u kojima RH aktivno sudjeluje ili u koje se namjerava uključiti na regionalnoj i globalnoj razini); – aktivnosti vojnih i paravojnih skupina i organizacija koje su u mogućnosti značajno ugroziti sigurnosnu situaciju u pojedinim zemljama i, s tim u vezi, uspješnost upravljanja krizom od strane međunarodnih aktera na pojedinim područjima u regiji; – političke procese koji bi srednjoročno ili dugoročno mogli dovesti do redimenzioniranja državne arhitekture u Jugoistočnoj Europi (uključujući nacionalne težnje prema stvaranju tzv. velikodržavnih tvorevina); – odnos prema Hrvatima kao manjinskom ili konstitutivnom narodu u susjednim zemljama; – proces povratka izbjeglica u regiji; – odnos prema osobama osumnjičenim za ratne zločine u pojedinim zemljama regije; – pitanja sukcesije SFRJ i povratka nestale imovine. Ovako prikupljene podatke koristit će Predsjednik Republike, Vlada RH i druga tijela državne uprave nadležna za razvijanje dobrosusjedskih odnosa i stvaranje regionalne stabilnosti. PROTUOBAVJEŠTAJNA ZAŠTITA I SIGURNOST ŠTIĆENIH OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA Protuobavještajna zaštita predstavlja jedan od temeljnih instrumenata preventivnog postavljanja u zaštiti nacionalne sigurnosti zemlje. Agencije, implementiranjem odredbi Uredbe o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora, Uredbe kojom se utvrđuju dužnosti odnosno poslovi od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost za obavljanje kojih se provodi sigurnosna provjera te drugih zakonskih ovlasti, moraju izrađivati sigurnosne provjere osoba kojima se povjeravaju tajni podaci i predmeti od posebnog interesa, osoba koje takvim podacima i predmetima mogu imati pristup, osoba koje su zaposlene ili će se zaposliti u državnoj upravi i stručnim službama tijela državne vlasti te pravnim osobama značajnim za nacionalnu sigurnost. Radi ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti zemlje i usporavanja demokratskih procesa u planovima pojedinih radikalnih i terorističkih skupina, moguća su i djelovanja koja imaju za cilj ugrožavanje sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora, kao i važnijih skupova i sastanaka. Agencije moraju sudjelovati u njihovoj protuobavještajnoj zaštiti i skrbiti za njihovu sigurnost protuobavještajnom analizom, procjenom i pravovremenim dostavljanjem podataka iz svoje nadležnosti o njihovoj ugroženosti, suradnjom s mjerodavnim čimbenicima zaduženim za njihovu neposrednu zaštitu u provođenju odgovarajućih mjera zaštite i provođenjem protuprislušne zaštite štićenih objekata i prostora. U sklopu protuobavještajne zaštite štićenih osoba i objekata, a na temelju propisa o štićenim objektima i osobama koji donosi Vlada RH, neophodno je izraditi potrebnu podzakonsku regulativu i pripremiti sustavno uvođenje sigurnosnih mjera. Sigurnosne mjere za štićene objekte podrazumijevaju sigurnost u širem smislu, koja, osim informacijske sigurnosti (INFOSEC), obuhvaća i druge sigurnosne oblike, poput fizičkih i tehničkih mjera sigurnosti te sigurnosnih provjera osoblja. U okviru protuobavještajne zaštite nadležne agencije će tretirati objekte i osobe od interesa za RH u inozemstvu (štićene osobe, diplomatske misije i konzularni uredi, mirovne misije u kojima sudjeluju pripadnici Oružanih snaga RH, ostale misije, uredi i prestavništva RH u inozemstvu), te prikupljati, analizirati i korisnicima prosljeđivati podatke o mogućem ugrožavanju tajnosti podatka i povjerljive dokumentacije, osoba, radnih mjesta, objekata i imovine te sredstava komunikacije i drugih aktivnosti. U okviru toga agencije će organizirati i primjenjivati sustav preventivne zaštite institucija i građana RH u inozemstvu. INFORMACIJSKA SIGURNOST U TIJELIMA DRŽAVNE VLASTI Tijela državne vlasti raspolažu podacima visokog stupnja tajnosti političkog, vojnog, gospodarskog i drugog karaktera, koji su predmet interesa stranih obavještajnih službi, stranih gospodarskih subjekata, organiziranih kriminalnih grupa i organizacija, radikalnih terorističkih grupa i organizacija i drugih subjekata koji predstavljaju sigurnosni rizik za RH. Razvoj informacijske tehnologije rezultira činjenicom da se sve više takvih podataka nalazi pohranjeno u informacijskim resursima tijela državne vlasti ili među njima putuje informatičkim komunikacijskim kanalima. Radi zaštite tih podataka, čije bi neovlašteno korištenje moglo prouzročiti štetu nacionalnoj sigurnosti zemlje, Zavod za informacijsku sigurnost i kriptozaštitnu tehnologiju treba u suradnji sa sigurnosnim službama pripremiti koncepciju uvođenja i budućeg provođenja informacijske sigurnosti u RH. Koncepcija treba sadržavati načela informacijske sigurnosti, vremenski plan realizacije te pripremu normativnih akata iz ovog područja, koje donosi Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi, a koja će obvezivati sva tijela državne vlasti RH. Sigurnosne službe, u suradnji sa Zavodom za informacijsku sigurnost i kriptozaštitnu tehnologiju, trebaju provesti širi nadzor stanja u tijelima državne vlasti, s ciljem prikupljanja statističkih pokazatelja i uočavanja većih odstupanja od normi prihvaćenih u svijetu te općih propisa uredskog poslovanja i pozitivnih pravila tehničkog projektiranja. Također je u suradnji sa Savjetom za koordinaciju sigurnosnih službi, potrebno ostvariti preduvjete za brzo uvođenje minimalnih standarda informacijske sigurnosti u državna tijela, što je prvi korak do sustavnih mjera informacijske sigurnosti u RH, kao i preduvjete za sustavni pristup svim aktualnim i budućim projektima informatizacije tijela državne vlasti u RH. RAZVOJ OPERATIVNO-TEHNIČKIH SPOSOBNOSTI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA Razvoj operativno-tehničkih mogućnosti prikupljanja podataka mora ići u dva pravca: ostvarivanje adekvatnih tehničkih uvjeta za nadzor telekomunikacija i razvoj sustava za elektronsko izviđanje. Sustav operativno-tehničkog prikupljanja podataka nužno mora imati osigurane uvjete i provoditi kontinuirano praćenje i uvođenje potrebnih tehničkih dostignuća i obuke kadrova u skladu s tim, kako bi se omogućilo dostizanje sposobnosti operativno-tehničkog prikupljanja podataka sukladno potrebama sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. SIGURNOSNE SLUŽBE U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU U okviru provedbe predmetnih Smjernica sigurnosne službe su dužne raditi na jačanju službi u smislu izvršavanja Zakonom naloženih zadaća kroz sustavnu edukaciju kadrova, uvođenje svjetskih profesionalnih i normativnih standarda, sustavnim provođenjem mjera unutarnjeg nadzora, uz maksimalno sprječavanje mogućih zloporaba zakonskih ovlaštenja unutar sustava te na taj način doprinijeti stvaranju civilnog i demokratskog društva. Također je nužno konkretnije povezivanje i kontinuirana suradnja svih nadležnih državnih tijela koja u okviru svojih nadležnosti zahvaćaju područja važna za nacionalnu sigurnost. Takav pristup mora omogućiti učinkovitost sustava nacionalne sigurnosti u izvršavanju aktivnosti iz Ustavom i zakonima određene nadležnosti. Uz aktivnosti navedene u Godišnjim smjernicama sigurnosne službe će provoditi i druge aktivnosti koje im u skladu sa svojim Ustavnim i zakonskim ovlaštenjima nalože Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. U roku od 30 dana od objavljivanja Godišnjih smjernica za rad sigurnosnih službi sigurnosne službe su dužne napraviti provedbene planove koji predstavljaju državnu tajnu i koji neće biti objavljeni. Klasa: 200-01/03-01/07 Urbroj: 50439-03-04 Zagreb, 21. srpnja 2003. Predsjednik Vlade Predsjednik Republike Ivica Račan, v. r. Stjepan Mesić, v. r.
|
|||||||||||||||
