IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 6. 5. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu ustavne tužbe T. d.o.o. S., zastupano od Z. I., odvjetnika iz S, na sjednici održanoj dana 6. lipnja 2002. godine, donio je



ODLUKU


I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Ukidaju se:

- rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: XV Pž-1862/01-2 od 8. svibnja 2001. godine;

- rješenje Trgovačkog suda u S. broj: VII St-96/00 od 19. veljače 2001. godine, te se predmet vraća Trgovačkom sudu u S. na ponovni postupak.

III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.



Obrazloženje

1. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: XV Pž-1862/01-2 od 8. svibnja 2001. godine. Tim je rješenjem odbijena žalba podnositelja i potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u S., broj: VII St-96/00 od 19. veljače 2001. godine.

2. Osporenim rješenjima, a pozivom na odredbe članaka 40. i 72. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 129/00, u nastavku: ZID SZ), pravomoćno je odbačena podnositeljeva prijava tražbine u stečajnom postupku koji se kod suda I. stupnja, pod brojem: VII St-96/00, vodi nad dužnikom J. P. d.o.o. S.. Ovo uz obrazloženje da je podnositeljeva prijava tražbine podnijeta po proteku roka od 3 mjeseca nakon održanja prvog ispitnog ročišta.

3. Podnositelj smatra da je osporenim odlukama sudova povrijeđena odredba članka 14. stavka 2. Ustava kojom je propisana jednakost svih pred zakonom, u svezi s odredbom članka 26. Ustava kojom je propisana jednakost svih građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, te odredba članka 18. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na žalbu.

Povrede naprijed navedenih ustavnih odredaba podnositelj obrazlaže žalbenim razlozima koji se u bitnome, svode na tvrdnje o pogrešnoj primjeni materijalnog prava od strane nadležnih sudova.

Po shvaćanju podnositelja, odredbe članaka ZID SZ-a na koje se osporena rješenja pozivaju, mogu se primijeniti samo ako je prvo ispitno ročište održano nakon što je isti zakon stupio na snagu, te da je odredbom članka 89. stavka 5. Ustava propisano da samo iz posebno opravdanih razloga pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, u kojem slučaju važi poseban postupak predviđen Poslovnikom Hrvatskoga sabora, ali da takvog postupka nije bilo u slučaju ovog Zakona.

Predlaže da ovaj Sud usvoji njegovu ustavnu tužbu, ukine osporena rješenja i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis predmeta Trgovačkog suda u S., broj: VII St 96/2000.

Iz stanja spisa predmeta i dokumentacije koja mu prileži te osporenih rješenja, razvidno je da je rješenjem toga suda, broj: VII St-96/2000 od 14. srpnja 2000. godine, nad stečajnim dužnikom J. P. d.o.o. S., otvoren stečajni postupak. Tim rješenjem pozvani su vjerovnici da u roku od 30 dana od dana objave oglasa u »Narodnim novinama« (oglas je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 75/00 od 26. srpnja 2000. godine), prijave svoje tražbine. Prvo ispitno ročište zakazano je za dan 28. rujna 2000. godine kada je i održano. Podnositelj nije u roku iz objavljenog oglasa podnio svoju prijavu tražbine.

Međutim, valja istaći da do stupanja na snagu ZID SZ-a nije ni bilo zakonom propisanog vremenskog ograničenja za podnošenje prijava pa su iste morale biti ispitane bez obzira kada su podnijete, a to je zapravo značilo do zaključenja ili obustave stečajnog postupka.

Svoju prijavu tražbine podnositelj je, kao vjerovnik, podnio 25. siječnja 2001. godine, koju su nižestupanjski sudovi osporenim rješenjima odbacili kao nepravodobnu, pozivom na odredbe članaka 40. i 72. ZID SZ-a.

Prema odredbi članka 40. stavka 2. ZID SZ-a, tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom ročištu, te tražbine prijavljene najkasnije u roku 3 mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta. Prema odredbi stavka 4. istog članka prijave koje su podnesene nakon isteka tih rokova, se odbacuju.

Odredbom članka 72. stavka 1. istog zakona propisano je da će se na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu ZID SZ-a, primjenjivati odredbe toga zakona.

Izuzetak od primjene ZID SZ-a predviđen je stavkom 2. naprijed navedenog članka. Tom je zakonskom odredbom propisano da će se iznimno od odredbe stavka 1. toga članka, na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu toga zakona, primjenjivati odredbe Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/96 i 29/99) i to na odnose uređene odredbama članaka 7., 9., 10., 16., 17., 18., 20., 27., 29., 34., 51. i 64. toga zakona, tj. ZID SZ-a.

ZID SZ objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 129 od 22. prosinca 2000. godine, te je prema odredbi članka 73. stupio na snagu 30. prosinca 2000. godine, izuzev odredbi članaka 9. i 10. za koje je rok stupanja na snagu određen danom 6. veljače 2001. godine.

5. Iz svega navedenog, slijedi da je ZID SZ stupio na snagu dva dana nakon što je protekao tromjesečni rok za naknadno podnošenje prijava, određen člankom 40., a na propust kojeg se u svezi s člankom 72. ZID SZ-a trgovački sudovi pozivaju u osporenim rješenjima.

6. Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su sudovi na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, a koje ne osporava niti sam podnositelj, pogrešno primijenili mjerodavno pravo kada su donosili osporena rješenja. Pri tome je Sud pošao od činjenice da je prvo ročište u konkretnom stečajnom predmetu održano 28. rujna 2000. godine, tj. prije donošenja i stupanja na snagu ZID SZ-a, a da je i prije stupanja na snagu toga Zakona protekao i tromjesečni rok za naknadno podnošenje prijava, na protek kojeg se sudovi pozivaju pri donošenju rješenja o odbačaju naknadne prijave tražbine.

Slijedom te činjenice, odredbe članka 40. ZID SZ-a, po stajalištu ovoga Suda, mogu se primijeniti samo ako je prvo ispitno ročište održano nakon što su izmjene i dopune stečajnog zakona stupile na snagu tj. od 30. prosinca 2000. godine pa nadalje.

Suprotno tumačenje odredbi članaka 40. i 72. stavka 1. predmetnog zakona ima za posljedicu stvaranje pravne nesigurnosti, koja se na strani podnositelja i ostvarila, budući da je on sve do stupanja na snagu ZID SZ-a, odnosno donošenja osporenih rješenja, imao pravo naknadno prijaviti svoju tražbinu u skladu s tada važećim odredbama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/96 i 29/99), da bi tek po donošenju osporenih rješenja saznao da je glede iste bio u prekluziji. Sve to imalo je za posljedicu povredu ustavnih prava iz članka 14. stavka 2. i članka 26. Ustava, na koja podnositelj upućuje u ustavnoj tužbi.

7. Valja također istaći, ustavno jamstvo jednakosti iz članka 14. stavka 2. Ustava, koje svoju razradu i primjenu na području sudske i druge pravne zaštite nalazi u odredbi članka 26. Ustava, u procesnopravnom smislu znači da svakome treba biti zajamčena jednaka zaštita prava u postupku pred sudovima i drugim državnim tijelima. Do povrede ovog načela dolazi kada stranci nije omogućeno da, u okviru zakona, sudjeluje u postupku odnosno kada joj općenito nije omogućeno pravično suđenje.

Navedena povreda očituje se, pored ostalog, i na način da se nadležno tijelo ne izjasni o navodima stranke važnim za odlučivanje i/ili na način da ne obrazloži doneseni pojedinačni akt.

Povreda jednakosti u materijalnopravnom smislu očituje se i u pogrešnom tumačenju odnosno primjeni mjerodavnog propisa, što pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim.

8. Ocjenjujući, dakle, razloge ustavne tužbe sa stajališta ustavnih odredaba na koje podnositelj upućuje u svojoj ustavnoj tužbi, Sud je utvrdio postojanje povrede podnositeljevog ustavnog prava na jednakost u materijalnopravnom smislu.

Ovo stoga, jer su sudovi podnositeljevu prijavu tražbine podnijetu 25. siječnja 2001. godine, tj. šesnaest dana nakon stupanja na snagu ZID SZ-a, pogrešnom primjenom odredbi članaka 72. i 40. ZID SZ-a, izuzeli od razmatranja.

9. Glede isticanja povrede odredbe članka 18. stavka 1. Ustava, kojim se jamči pravo na žalbu, ističe se da ta ustavna odredba nije podnositelju povrijeđena, jer mu je omogućeno korištenje tog pravnog sredstva koje je on stvarno i koristio.

10. U svezi isticanja povrede odredbe članka 89. stavka 5. Ustava, kojom se određuje da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, Sud je utvrdio da ZID SZ u članku 72. propisuje koje se odredbe primijenjuju na pokrenute postupke, a koje će se primjenjivati na postupke koji će se tek ubuduće pokrenuti, pa takvim uređenjem primjene ZID SZ-a nisu povrijeđena ustavna prava podnositelja ustavne tužbe.

11. Slijedom navedenog, a temeljem odredaba članaka 73. stavka 1. i 74. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst), odlučeno je kao u izreci.

12. Odluka o objavi (točka III. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-III-1763/2001
Zagreb, 6. lipnja 2002.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Suda
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.