POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Primjeri ugovora

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 28. 4. 2017.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



PRAVILNIK O NAČINU
POLICIJSKOG POSTUPANJA


Na temelju članka 128. i 129. stavka 2. podstavka 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Zakona o policiji (»Narodne novine«, br. 129/00.) te članka 186. stavka 7. Zakona o kaznenom postupku - pročišćeni tekst (»Narodne novine«, br. 62/03.), ministar unutarnjih poslova donosi Pravilnik o načinu policijskog postupanja. (Objavljeno u Narodnim novinama", broj 81/03)



I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način policijskog postupanja i primjene zakonom propisanih policijskih ovlasti.

Članak 2.

Policijski službenik dužan je u obavljanju policijskih poslova ophoditi se uljudno prema građanima.

Policijski službenik dužan je prije primjene policijske ovlasti predstaviti se na propisani način i priopćiti razloge primjene policijske ovlasti.

Policijski službenik neće postupiti prema stavku 2. ovog članka u zakonom propisanim slučajevima ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja primjene policijske ovlasti.

Članak 3.

Policijski službenik o obavljenim policijskim poslovima te primijenjenim policijskim ovlastima podnosi odgovarajuće izvješće neposredno nadređenom policijskom službeniku.


II. PROVJERA I UTVRĐIVANJE IDENTITETA OSOBA I PREDMETA

1. PROVJERA IDENTITETA OSOBE

Članak 4.

Policijski službenik provodi provjeru identiteta osobe uvidom u njenu osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu, putnu ili drugu javnu ispravu s fotografijom izdanu od ovlaštenih državnih tijela.

Provjera identiteta osobe koja nije dužna posjedovati javnu ispravu navedenu u stavku 1. ovoga članka, može se provesti i uvidom u drugu ispravu s fotografijom.

Provjera identiteta osobe koja nema kod sebe javnu ispravu navedenu u stavku 1. ovoga članka, može se provesti i na temelju vjerodostojnog iskaza osobe čiji je identitet provjeren.

Članak 5.

Policijski službenik prilikom provjere identiteta osobe mora biti pripravan da spriječi eventualni napad ili bijeg osobe čiji se identitet provjerava.

2. UTVRĐIVANJE IDENTITETA OSOBE

Članak 6.

Utvrđivanjem identiteta osobe provjeravaju se odnosno utvrđuju pravna, stvarna i tjelesna svojstva po kojima se osoba razlikuje od drugih osoba.

Utvrđivanje identiteta osobe se provodi u slučajevima:

1. kad se identitet ne može utvrditi provjerom ili

2. kad postoji sumnja u vjerodostojnost isprava ili iskaza ili

3. na zahtjev suda, državnog odvjetnika ili drugog nadležnog tijela.

Identitet se utvrđuje i za mrtvo tijelo nepoznate osobe.

Članak 7.

Utvrđivanje identiteta osobe provodi se korištenjem metoda i sredstava kriminalističke tehnike i taktike te primjenom medicinskih i drugih odgovarajućih postupaka, i to:

1. provjerom podataka o građanskom statusu osobe (uvidom u javne isprave, matice rođenih, vjenčanih, umrlih i druge službene evidencije);

2. uzimanjem otisaka papilarnih crta i usporedbom s postojećim otiscima;

3. fotografiranjem i usporedbom fotografije s postojećom;

4. iskazom osoba koje ju mogu prepoznati izravno ili predočenjem fotografija, odjeće, obuće i drugih predmeta koji mogu poslužiti za utvrđivanje identiteta;

5. pomoću osobnog opisa;

6. pomoću utvrđivanja strukture DNA;

7. drugim raspoloživim metodama (superpozicija, grafološko vještačenje, analiza glasa, zubna formula i dr.).

Metode i postupci utvrđeni stavkom 1. točkom 2., 6. i 7. ovoga članka mogu se primijeniti prilikom utvrđivanja identiteta osobe za koju ne postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo ili prekršaj isključivo na temelju njenog pisanog pristanka. Policijski službenik dužan je, prije davanja pristanka na potpis, osobi koja daje pristanak obrazložiti razloge primjene ovlasti utvrđivanja identiteta. >


3. PROVJERA I UTVRĐIVANJE IDENTITETA PREDMETA

Članak 8.

Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta obavlja se kada postoji sumnja o identitetu predmeta.

Provjerom i utvrđivanjem identiteta predmeta utvrđuju se obilježja i svojstva predmeta po kojima se on razlikuje od drugih istovrsnih predmeta (oblik, veličina, boja, težina, kvaliteta, tvornič­ke oznake i dr.) te utvrđuje odnos između osobe ili događaja i predmeta.

Članak 9.

Policijski službenik zatražit će od osobe koja sudjeluje u postupku utvrđivanja identiteta predmeta u smislu članka 8. ovog Pravilnika da opiše predmet i navede obilježja i svojstva prema kojima se taj predmet razlikuje od drugih predmeta.

Policijski službenik, po datom opisu predmeta, predočit će osobi iz stavka 1. ovog članka predmet čiji se identitet utvrđuje, po mogućnosti zajedno s drugim predmetima iste vrste.

4. IZVJEŠĆIVANJE O UTVRĐIVANJU IDENTITETA OSOBA I PREDMETA

Članak 10.

U izvješću o provedenom postupku utvrđivanja identiteta osobe ili predmeta mora se naznačiti sredstvo ili metoda kojom je utvrđen identitet te podaci o osobi koja je utvrdila identitet osobe ili predmeta.


III. POZIVANJE OSOBA

Članak 11.

Osoba koju je policijski službenik ovlašten pozivati sukladno odredbama Zakona o policiji, poziva se pisanim pozivom.

Maloljetna osoba poziva se pisanim pozivom putem roditelja ili zakonskog zastupnika.

Pisani poziv obvezno sadrži:

- naziv ustrojstvene jedinice Ministarstva, mjesto i adresa,

- broj i datum poziva,

- ime i prezime, datum rođenja, ime roditelja i adresa osobe koja se poziva,

- datum, vrijeme i mjesto na koje se osoba poziva,

- razlog pozivanja osobe

- službeni pečat i potpis.

Članak 12.

Pisani poziv upućuje se poštom ili ga osobno dostavlja policijski službenik.

Policijski službenik koji osobno dostavlja pisani poziv, uručit će ga osobi na adresi stanovanja ili na drugom mjestu gdje osobu zatekne.

Policijski službenik dužan je prije uručivanja poziva provjeriti identitet osobe kojoj uručuje poziv.

Policijski službenik će, prilikom uručivanja poziva na adresi stanovanja, osobi uručiti poziv na vratima stana te zatražiti potpisivanje potvrde o prijamu poziva. Iznimno, ako je pozvan da uđe u stan, policijski službenik može uručiti poziv i u stanu.

Ako primatelj ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati ili očigledno izbjegava primiti poziv, policijski službenik će o tome sastaviti službenu bilješku te naznačiti dan i sat njena sastav­ljanja.

Članak 13.

Iznimno od odredbe članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika, osoba će se pozvati usmeno ili putem sredstava za komunikaciju kada postoji opasnost od odgode za obavljanje poslova za koje je policijski službenik ovlašten pozivati sukladno odredbama Zakona o policiji.

Policijski službenik o upućenom pozivu iz stavka 1. ovoga članka sastavlja službenu zabilješku, a osobi koja se odazvala pozivu, na njeno traženje, izdaje o tome pisanu potvrdu.

IV. DOVOĐENJE

Članak 14.

Nalog o dovođenju izvršavaju najmanje dva policijska službenika.

Prije izvršenja naloga o dovođenju, provjerit će se u policijskim evidencijama postoje li podaci koji bi mogli ukazivati na eventualni bijeg, pružanje otpora ili napad na policijskog službenika od strane osobe koju treba dovesti.

Ukoliko postoje okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, dovo­đenje se može provesti samo na temelju prethodno izrađenog plana.

Plan iz stavka 3. ovog članka donosi neposredno nadređeni policijski službenik.

Članak 15.

Policijski službenik provjerit će identitet osobe koju treba dovesti te će joj uručiti dovedbeni nalog i pozvati je da pođe s njim.

Policijski službenik osobu koja odbije poći s njim dovest će prisilno.

Policijski službenik vezat će osobu koja pruža otpor dovođenju, odnosno pokuša bijeg ili napad na policijskog službenika ili se opravdano pretpostavlja da će to učiniti.

Policijski službenik nije dužan prethodno uručiti dovedbeni nalog i pozvati osobu iz stavka 3. ovoga članka da pođe s njim ako opravdano pretpostavlja da će pokušati bijeg, pružiti otpor ili da postoji mogućnost napada.

Članak 16.

Policijski službenik dužan je osobu koju dovodi upoznati s razlozima dovođenja, pravu na obavještavanje obitelji ili drugih osoba kao i o pravu na branitelja te ju upozoriti da ovo pravo ne obvezuje policijskog službenika na odgodu dovođenja.

Članak 17.

Policijski službenik pregledat će osobu koju dovodi radi pronalaženja i oduzimanja predmeta pogodnih za napad ili samoozljeđivanje.

Policijski službenik oduzete predmete iz stavka 1. ovoga članka predaje tijelu kojem se osoba dovodi.

Policijski službenik neće postupiti na način predviđen stav­kom 2. ovoga članka ako je kod osobe pronašao oružje, već će oduzeto oružje pohraniti u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici policije i postupiti sukladno propisima o oružju.

Članak 18.

Policijski službenik će bez pisanog naloga dovesti u policijsku postaju na čijem području je zatečena osobu kojoj je potrebno utvrditi identitet sukladno članku 6. stavku 2. točki 1. i 2. ovoga Pravilnika.

Članak 19.

Dovođenje se, u pravilu, obavlja službenim vozilom.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se osoba dovodi javnim prijevoznim sredstvom, u pravilu se smješta izdvojeno od ostalih putnika.

Način smještaja policijskih službenika i osobe koju dovode u zrakoplovu ili plovilu određuje se u suradnji sa zapovjednikom zrakoplova ili plovila.

Članak 20.

Dovođenje maloljetnika obavlja se u građanskoj odjeći i službenim vozilom bez policijskih oznaka.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, a u slučaju kad su ispunjeni uvjeti za dovođenje bez naloga, dovođenje maloljetnika mogu obaviti i policijski službenici u odori.

Članak 21.

Ako se osoba koju treba dovesti tijekom izvršenja naloga o dovođenju pozove na imunitet, policijski službenik provjerit će vjerodostojnost isprave kojom se dokazuje postojanje imuniteta.

Policijski službenik koji je utvrdio postojanje imuniteta u smislu stavka 1. ovoga članka zastat će s postupanjem i o tome odmah izvijestiti neposredno nadređenog policijskog službenika i izdavatelja naloga za dovođenje te sastaviti službenu zabilješku.

Članak 22.

Kad se osoba dovede sudu ili drugom državnom tijelu bez pisanog naloga, policijski službenik će nadležnoj osobi toga tijela podnijeti pisanu obavijest o dovođenju. Obavijest se može dati i usmeno na zapisnik.

Policijski službenik zatražit će od nadležnog tijela iz stavka 1. ovoga članka pisanu potvrdu o vremenu predaje dovedene osobe.

V. TRAGANJE ZA OSOBAMA I PREDMETIMA

Članak 23.

Policijski službenik zaprimit će prijavu o nestanku osobe ili predmeta na zapisnik.

Policijski službenik dužan je odmah poduzeti potrebne mjere u svrhu pronalaska osobe ili predmeta za kojima se traga.

Policijski službenik će o poduzetim radnjama iz stavka 2. ovog članka sastaviti zabilješku, koja se zajedno sa zapisnikom iz stavka 1. ovoga članka ulaže u spis potrage.

Policija će o poduzetim mjerama iz stavka 2. ovog članka obavijestiti podnositelja prijave u roku od trideset dana od dana zaprimljene prijave.

Članak 24.

Policija raspisuje potragu i objavu za osobama i predmetima na informacijskom sustavu i objavljivanjem u registru potraga.

Policijski službenici prilikom preuzimanja službe upoznaju se sa objavljenim potragama i objavama, a po potrebi, prije upućivanja na izvršenje zadaća, dat će im se na uvid i fotografije osoba za kojima se traga.

Članak 25.

Ministarstvo u sjedištu ustrojava:

- evidenciju potraga,

- evidenciju objava za osobama i

- evidenciju objava za predmetima.

U evidenciju iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovog članka unose se sve važeće potrage, objave i tjeralice za osobama prema abeced­nom redu.

Evidencija iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovog članka sadrži prezime (za žene i djevojačko prezime) i ime osobe, fotografiju odnosno fotorobot, ime jednog od roditelja, datum rođenja, broj akta i naziv tijela koje ga je izdalo te mjere koje je potrebno poduzeti.

Evidencija iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka sadrži identifikacijske podatke o predmetima.

Članak 26.

Potraga i objava raspisana u skladu s posebnim zakonom ostaje na snazi dok tijelo koje je tražilo njeno raspisivanje ne povuče nalog.

Policija je svakih šest mjeseci dužna provjeriti postojanje razloga zbog kojih je raspisana potraga na temelju članka 36. stavka 3. točke 1. Zakona o policiji.

VI. DAVANJE UPOZORENJA I ZAPOVIJEDI

Članak 27.

Policijski službenik davanjem upozorenja osobi ukazuje da ona svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem određene radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine ili do počinjenja kaznenog djela ili prekršaja, odnosno do nastanka drugih štetnih posljedica.

Policijski službenik davanjem upozorenja ukazat će i na postojanje drugih izvora opasnosti.

Članak 28.

Policijski službenik davanjem zapovijedi obvezuje osobu na određeno ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje u slučajevima utvrđenim Zakonom o policiji.

Policijski službenik prije izdavanja zapovijedi upozorit će osobu da će u slučaju nepostupanja po zapovijedi, odnosno odbijanja postupanja po zapovijedi, uporabiti zakonom predviđeno sredstvo prisile.

Policijski službenik može zapovijediti samo ono ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje o kojima izravno ovisi izvršenje policijskog posla i to samo za vrijeme koje je nužno za obavljanje tog posla.

Članak 29.

Upozorenja i zapovijedi se daju usmeno, pisano, svjetlosnim ili zvučnim znakom ili signalom ili na drugi pogodan način te moraju biti zakonita, razumljiva i kratka.

VII. UPORABA SREDSTAVA PRISILE

1. OSNOVNE ODREDBE

Članak 30.

Policijski službenik smije uporabiti sredstva prisile iz razloga propisanih Zakonom o policiji, ako mjere upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.

Policijski službenik u slučaju iz stavka 1. ovoga članka uporabit će ono sredstvo prisile koje će s najblažim posljedicama prema osobi prema kojoj postupa jamčiti uspjeh policijskog posla.

Članak 31.

Policijski službenik će bez odgode pružiti prvu i organizirati liječničku pomoć vidljivo ozljeđenoj osobi prema kojoj su uporabljena sredstva prisile.

Policijski službenik će osobi prema kojoj su uporabljena sredstva prisile ponuditi organiziranje liječničke pomoći i u slučaju kada na njoj nema vidljivih ozljeda.

Pružanje liječničke pomoći mora se organizirati i u slučaju kada osoba prema kojoj su uporabljena sredstva prisile takvu pomoć zatraži tijekom primjene službenih mjera i radnji, neovisno o tome je li ranije ponuđenu pomoć odbila.

2. UPORABA TJELESNE SNAGE

Članak 32.

Policijski službenik ima pravo uporabiti tjelesnu snagu radi svladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba dovesti, zadržati ili uhititi kao i radi odbijanja napada na sebe ili drugu osobu ili na objekt ili prostor koji osigurava.

Uporabom tjelesne snage smatra se udarac, zahvat i druge vještine obrane ili napada kojima se prisiljava na poslušnost osoba koja svojim postupkom onemogućava izvršenje policijskog posla ili napada na policijskog službenika, na osobu koju osigurava policijski službenik, na drugu osobu ili objekt.

Policijski službenik dužan je prestati sa uporabom tjelesne snage kad prestane napad ili otpor.

Članak 33.

Otporom se u smislu članka 32. st. 1. ovoga Pravilnika smatra svako suprotstavljanje zapovijedi policijskog službenika izdanoj radi održavanja ili uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, udaljavanja s mjesta događaja, privremenog ograničenja kretanja, dovođenja, zadržavanja ili uhićenja, kao i radi obavljanja drugih policijskih poslova.

Otpor može biti aktivan i pasivan.

Aktivan otpor postoji kad osoba pruža otpor uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesnom snagom i na taj način onemogućava policijskog službenika u obavljanju policijskog posla. Aktivnim otporom smatra se i poticanje na otpor.

Pasivan otpor postoji kad osoba ne postupi po zapovijedi ili se stavi u takav položaj kojim onemogućava izvršenje policijskog posla (legne, klekne, uhvati se za osobu ili neki predmet i sl.).

3. UPORABA PALICE

Članak 34.

Uporaba palice je teži oblik uporabe tjelesne snage.

Policijski službenik neće uporabiti palicu prema djeci, trudnicama u vidljivom stanju trudnoće, starijim i vidljivo bolesnim ili nemoćnim osobama, duševnim bolesnicima i težim invalidima, osim ako takva osoba izravno ugrožava život policijskog službenika ili druge osobe.

Policijski službenik u pravilu neće uporabiti palicu prema osobi koja pruža pasivni otpor, osim ako se takav otpor ne može svladati na drugi način.

4. UPORABA SREDSTAVA ZA VEZIVANJE

Članak 35.

Uporaba sredstava za vezivanje je ograničavanje pokretljivosti tijela, osobito ruku i/ili nogu, u pravilu lisicama, a iznimno i drugim prikladnim sredstvom (remen, uže i sl.), osobi koja pruža otpor, pokušava napasti, pobjeći ili se samoozljediti.

Policijski službenik uporabit će sredstva iz stavka 1. ovog članka na način da sredstvo za vezivanje neće nanijeti nepotrebne tjelesne ozljede vezanoj osobi.

Policijski službenik ne smije jednim sredstvom za vezivanje istodobno vezati dvije osobe različitog spola.

5. UPORABA UREĐAJA ZA PRISILNO ZAUSTAVLJANJE VOZILA

Članak 36.

Uređaj za prisilno zaustavljanje vozila postavlja se uz poduzimanje mjera upozorenja.

Ispred uređaja za prisilno zaustavljanje vozila, policijski službenik je dužan u približno jednakim razmacima, na udaljenosti od 240 do 300 m iz smjera nailaska vozila, postaviti prometne znakove ovim redoslijedom: »Opasnost na cesti!«, »Zabrana pretjecanja!«, »Ograničenje brzine 40 km/h!«, »Zabrana prolaska bez zaustavljanja - Stop, policija!«.

Prilikom postavljanja uređaja za prisilno zaustavljanje vozila ne smije se dovoditi u opasnost život i sigurnost ostalih sudionika u prometu.

6. UPORABA SLUŽBENOG PSA

Članak 37.

Službeni (posebno izvježbani) pas se kao sredstvo prisile može koristiti samo pod nadzorom stručno osposobljenog policijskog službenika (vodiča pasa), na način kojim se neće izazvati uznemirenost građana.

Policijski službenik je dužan prije uporabe upozoriti osobu da će prema njoj uporabiti službenog psa kao sredstvo prisile ukoliko ne postupi po izdanoj zapovijedi.

Upozorenje iz stavka 2. ovog članka neće se dati kada bi to s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja onemogućilo izvršenje službenog zadatka.

Članak 38.

Službeni pas se kao sredstvo prisile u pravilu koristi uz uporabu zaštitne košare i to u slučajevima kada su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage i palice.

Iznimno, ako su ispunjeni Zakonom o policiji propisani uvjeti za uporabu vatrenog oružja, službeni pas se kao sredstvo prisile može koristiti i bez zaštitne košare.

Članak 39.

Ukoliko u obavljanju policijskog posla službeni pas ostane bez nadzora vodiča, drugi policijski službenik dužan je poduzeti potrebne mjere radi sprječavanja daljnje uporabe službenog psa kao sredstva prisile.

7. UPORABA SLUŽBENOG KONJA

Članak 40.

Službeni konj smije se uporabiti samo pod nadzorom stručno osposobljenog policijskog službenika (jahač konja).

Policija smije uporabiti službenog konja kao sredstvo prisile samo radi uspostavljanja narušenoga javnog reda i mira.

8. UPORABA VATRENOG ORUŽJA

Članak 41.

Ako policija u obavljanju policijskih poslova utvrđenih Zakonom o policiji, ili u provođenju izvida kaznenih djela dođe do saznanja koja upućuju na to da će osoba prema kojoj se treba primijeniti policijska ovlast pružiti oružani otpor, prije primjene policijskih ovlasti sastavit će se plan postupanja.

Planom iz stavka 1. ovog članka odredit će se potreban broj policijskih službenika, njihovo naoružanje, zaštitna oprema, stupanj pripravnosti za uporabu vatrenog oružja i drugi elementi u ovisnosti od prosudbe te odrediti neposredni rukovoditelj nadležan za provođenje planiranih mjera.

Policijski službenik koji sudjeluje u provedbi plana iz stavka 1. ovog članka mora biti upoznat s prosudbom očekivanog otpora, situacijskim planom, rasporedom i zadaćama drugih policijskih službenika te vlastitom službenom zadaćom.

Policijski službenik iz stavka 3. ovog članka vatreno oružje može upotrijebiti samo po zapovijedi neposrednog rukovoditelja.

Iznimno od stavka 4. ovog članka, policijski službenik smije uporabiti vatreno oružje i prije izdane zapovijedi za uporabu vatrenog oružja ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti.

Članak 42.

Ako okolnosti upućuju na postojanje uvjeta za zakonitu uporabu vatrenog oružja, policijski službenik pripremit će vatreno oružje za uporabu umetanjem streljiva u cijev prije upućivanja usmenih upozorenja propisanih člankom 62. stavkom 3. Zakona o policiji.

Policijski službenik u okolnostima iz stavka 1. ovog članka postavit će se u položaj koji mu pruža optimalnu sigurnost i omogućuje sigurnu uporabu vatrenog oružja te će usmjeriti vatreno oružje prema osobi prema kojoj ga namjerava upotrijebiti.

Policijski službenik iz stavka 2. ovog članka, nakon datih usmenih upozorenja (»stoj policija!«, »stoj pucat ću!«), a neposredno prije uporabe vatrenog oružja, ako to okolnosti dopuštaju, može pucanjem u zrak upozoriti osobu o namjeri uporabe vatrenog oružja kao sredstva prisile.

Policijski službenik tijekom pripravnosti za uporabu vatrenog oružja ne smije vatreno oružje usmjeravati prema drugim osobama, a odmah po prestanku okolnosti iz stavka 1. ovog članka dužan je izvaditi streljivo iz cijevi.

Članak 43.

Policijski službenik neće dati usmena upozorenja navedena u članku 42. stavku 3. ovoga Pravilnika ukoliko bi se time dovelo u pitanje izvršenje službene zadaće.

Članak 44.

Pucanje u zrak od strane policijskog službenika radi traženja pomoći ne smatra se u smislu ovoga Pravilnika uporabom vatrenog oružja kao sredstva prisile.

Članak 45.

Popis kaznenih djela iz članka 62. stavka 2. točke 2. i 3. Zakona o policiji zbog kojih policijski službenik ima pravo uporabiti vatreno oružje tiska se uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

9. UPORABA VATRENOG ORUŽJA PREMA ŽIVOTINJAMA

Članak 46.

Policijski službenik može uporabiti vatreno oružje prema životinjama ako na drugi način nije moguće odbiti izravni napad na život ljudi ili otkloniti opasnost za zdravlje ljudi.

Članak 47.

Kada veterinar ili druga osoba nije u mogućnosti poduzeti odgovarajuću mjeru, vatreno oružje se uz suglasnost posjednika životinje i veterinara smije uporabiti i prema bolesnoj ili teško ozlijeđenoj životinji:

1. čije bi liječenje bilo dugotrajno i povezano s patnjama, a ishod liječenja neizvjestan,

2. koja uslijed zarazne bolesti i/ili razdraženosti izazvane bolovima može ugroziti život ili zdravlje ljudi,

3. koja je uslijed neizlječive i /ili zarazne bolesti opasna za okolinu.

Vatreno oružje se pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka iznimno može uporabiti samo uz suglasnost veterinara, ukoliko suglasnost posjednika životinje nije moguće zatražiti ili se radi o životinji koja se ne nalazi u posjedu neke osobe.

10. UPORABA VATRENOG ORUŽJA U PROGONU PLOVILA

Članak 48.

Policijski službenik ovlašten je u progonu plovila uporabiti vatreno oružje radi zaustavljanja plovila koje nije postupilo po nesumnjivo primljenoj zapovijedi za zaustavljanje.

Znak za zaustavljanje plovila daje se vidljivim svjetlosnim i zvučnim signalima ili znacima međunarodnog signalnog kodeksa, na udaljenosti koja omogućuje da se s plovila kojem je upućen može vidjeti odnosno čuti.

Zaustavljanje plovila može se zapovijediti i uporabom sredstava veze.

Prije izdavanja zapovijedi o zaustavljanju plovila, policijski službenik dužan je utvrditi zemljopisnu poziciju plovila određivanjem koordinata. Pozicija manjih plovila namijenjenih športu i razonodi može se odrediti opisno.

Članak 49.

Ako se plovilo nakon nesumnjivo primljene zapovijedi o zaustavljanju ne zaustavi, policijski službenik započet će progon plovila.

Policijski službenik dužan je o započetom progonu odmah izvijestiti operativno-komunikacijski centar policijske uprave (u daljnjem tekstu operativno-komunikacijski centar).

11. UPORABA SREDSTAVA PRISILE PREMA SKUPINI

Članak 50.

Policijski službenik ovlašten je protupravno okupljenoj skupini koja se protupravno ponaša i prijeti da će izazvati nasilje uputiti zapovijed da se raziđe.

Zapovijed iz stavka 1. ovoga članka upućuje se usmeno ili tehničkim sredstvom tako da se omogući da većina okupljenih čuje zapovijed.

Ako se skupina na zakonom propisanu zapovijed o razilaženju ne raziđe, po zapovijedi načelnika policijske uprave ili policijskog službenika kojeg on ovlasti, prema skupini se mogu uporabiti sredstva prisile.

12. UPORABA MLAZOVA VODE

Članak 51.

Uređaje za izbacivanje mlazova vode dopušteno je koristiti radi uspostavljanja javnog reda i mira narušenog u većem obimu.

Policijski službenik ne smije uporabiti uređaje za izbacivanje mlazova vode veće snage prema osobi izravnim udarcem mlaza vode veće snage sa udaljenosti koja može ugroziti njen život.

13. UPORABA POSEBNIH VRSTA ORUŽJA I EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA

Članak 52.

Propisane posebne vrste oružja i eksplozivnih sredstava dopušteno je uporabiti kada su ispunjeni opći uvjeti za uporabu vatrenog oružja, na temelju članka 62. stavka 2. Zakona o policiji, a uporaba drugih vrsta oružja je neuspješna ili ne jamči uspjeh.

14. POSEBNA VOZILA

Članak 53.

Posebna vozila mogu se uporabiti samo radi osiguranja štićenih osoba, objekata, borbe protiv diverzantsko-terorističkih skupina, rješavanja talačkih situacija, uhićenja zabarikadiranih osoba i usmjeravanja osoba pri uspostavi javnog reda i mira narušenog u većem obimu.

15. IZVJEŠĆIVANJE O UPORABI SREDSTAVA PRISILE

Članak 54.

Policijski službenik koji je uporabio kao i policijski službenik koji je zapovijedio uporabu sredstava prisile dužan je o tome izvijestiti operativno dežurstvo policijske postaje ili operativno komunikacijski centar i podnijeti pisano izvješće nadležnom rukovoditelju ustrojstvene jedinice.

Pisano izvješće o uporabi sredstava prisile mora sadržavati: vrijeme i mjesto uporabe, ime i osobne podatke osobe protiv koje je pojedino sredstvo prisile uporabljeno, zakonsku osnovu i vrstu uporabljenog sredstva prisile, opće i posebne uvjete pod kojima je sredstvo prisile uporabljeno, eventualno nastale posljedice te ime i prezime policijskog službenika koji je sredstva prisile uporabio odnosno zapovijedio njihovu uporabu.

Članak 55.

Policijski službenik o postupanju vezanom uz pružanje pomo­ći osobi sastavlja izvješće.

Osoba koja je odbila organiziranje liječničke pomoći potpisuje izvješće iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 56.

Rukovoditelj iz članka 54. stavka 1. ovog Pravilnika dužan je odmah prikupiti potrebne obavijesti o okolnostima uporabe sredstava prisile te ih zajedno s pisanim izvješćem i mišljenjem dostaviti na ocjenu načelniku policijske uprave.

Načelnik policijske uprave dužan je u roku 24 sata od prijama pisanog izvješća donijeti ocjenu zakonitosti uporabe sredstava prisile.

Ravnatelj policije donosi ocjenu zakonitosti uporabe sredstava prisile ako ih je uporabio ili zapovijedio načelnik policijske uprave ili policijski službenik Ministarstva u sjedištu.

Iznimno, kada je policijski službenik uporabio samo sredstva za vezivanje, ako vezana osoba nema vidljivih ozljeda i ne izjavljuje primjedbe na postupak policijskog službenika, zakonitost njihove uporabe ocijenit će njegov neposredni rukovoditelj.

VIII. PRIVREMENO OGRANIČENJE SLOBODE KRETANJA

Članak 57.

Kriminalističko taktičke radnje privremenog ograničenja slobode kretanja su:

1. blokada,

2. racija,

3. zasjeda,

4. potjera,

5. pregled određenih objekata i prostora.

Članak 58.

Odluku o privremenom ograničenju slobode kretanja na određenom prostoru ili objektu donosi načelnik policijske uprave ili osoba koju on za to ovlasti.

Iznimno, odluku o primjeni mjera iz članka 57. ovog Pravilnika u slučaju potrebe osiguranja štićenja određenih i štićenih osoba, donosi rukovoditelj ustrojstvene jedinice u sjedištu Ministarstva nadležan za poslove osiguranja štićenih osoba.

Članak 59.

Na temelju donesenog Plana blokade, odluku o njezinoj provedbi donosi šef smjene operativno-komunikacijskog centra odnosno operativnog dežurstva policijske postaje.

Članak 60.

Planom racije i zasjede obvezno se predviđaju: ciljevi, vrijeme provođenja, broj policijskih službenika, izravno nadležni rukovoditelj, mjere, radnje i način na koji će svaki od njih tijekom realizacije postupati, naoružanje i oprema, način i sredstva komuniciranja te mogućnost uključivanja dodatnih snaga i sredstava.

Uz elemente plana iz stavka 1. ovoga članka planom racije predviđaju se objekti i prostori u kojima će racija biti provedena, a planom zasjede mjesto provođenja zasjede.

Plan racije i zasjede u pravilu se donosi u pisanom obliku.

S obveznim sadržajem plana, izravno nadležni rukovoditelj je dužan usmeno upoznati policijske službenike kod upućivanja u raciju, odnosno zasjedu kao i u slučajevima da se iz razloga hitnosti s provođenjem racije, odnosno zasjede započinje prije donošenja pisanog plana.

Članak 61.

Potjera se poduzima iz razloga utvrđenih člankom 36. i 37. Zakona o policiji.

Policijski službenik koji je započeo potjeru dužan je o tome što prije obavijestiti operativno-komunikacijski centar odnosno operativno dežurstvo policijske postaje.

Članak 62.

Pregled određenih objekata i prostora poduzima se u preventivne i sigurnosne svrhe.

Pregled određenih objekata i prostora poduzima se na temelju zapovijedi načelnika policijske uprave ili osobe koju on za to ovlasti odnosno osobe iz članka 58. stavka 2. ovog Pravilnika, a iznimno, u slučajevima propisanim člankom 37., 38. i 48. Zakona o policiji i policijski službenik na vlastitu inicijativu.

Policijski službenik koji poduzima pregled samoinicijativno, dužan je o obavljanju pregleda obavijestiti operativno-komunikacijski centar odnosno operativno dežurstvo policijske postaje.

IX. ULAZAK U POSLOVNE PROSTORIJE I PREGLED POSLOVNE DOKUMENTACIJE

Članak 63.

Policijski službenik može ući u poslovni prostor, određene objekte i prostorije državnih tijela i drugih pravnih osoba i fizičkih osoba (u daljnjem tekstu: poslovni prostor) radi:

1. primjene ovlasti iz članka 48. Zakona o policiji,

2. primjene ovlasti iz članka 186. Zakona o kaznenom postupku.

Članak 64.

Policijski službenik, nakon ulaska u poslovni prostor, dužan je prije početka pregleda poslovnog prostora odnosno pregleda ili uvida u poslovnu dokumentaciju i podatke javiti se odgovornoj osobi i priopćiti joj razloge postupanja te u njenoj prisutnosti pristupiti pregledu poslovnog prostora odnosno pregledu ili uvidu u poslovnu dokumentaciju.

Članak 65.

Policijski službenik ovlašten je po saznanju ili zaprimljenoj dojavi o prisutnosti eksplozivne naprave ili druge opasnosti ući u poslovni prostor i obaviti njegov pregled i pregled dokumentacije radi provjere i otklanjanja opasnosti.

Policijski službenik može radi otklanjanja opasnosti iz stav­ka 1. ovoga članka upozoriti prisutne osobe ili zapovijediti njihovo udaljenje te za prijeko potrebno vrijeme privremeno ograničiti kretanje na određenom prostoru.

X. SNIMANJE NA JAVNIM MJESTIMA

Članak 66.

Odluku o snimanju na javnim mjestima donosi načelnik policijske uprave.

Odluka o snimanju javnih mjesta odnosno javnog okupljanja, kao i snimanju postupanja policije na tom javnom mjestu javno će se priopćiti na pogodan način prije početka snimanja.

Kad postoji vjerojatnost da snimljeni materijal sadrži dokaze o počinjenju kaznenog djela ili prekršaja, predat će se uz odgovarajuću prijavu državnom odvjetništvu ili sudu.

XI. PREGLED OSOBA, PREDMETA I PROMETNIH SREDSTAVA

Članak 67.

Policijski službenik može obaviti pregled osobe, predmeta koje osoba nosi sa sobom i prometnog sredstva radi pronalaska predmeta podobnih za napad ili samoozljeđivanje.

Pregled iz stavka 1. ovog članka policijski službenik može obaviti vizualno, dodirom, uvidom u sadržaj, korištenjem tehničkih sedstava (ogledala, detektora i sl.) odnosno službenog psa.

Članak 68.

Policijski službenik će, u pravilu, osobu nad kojom se obavlja pregled iz članka 67. ovog Pravilnika izdvojiti od drugih osoba i prije započinjanja pregleda upoznati je sa razlozima obavljanja pregleda.

Policijski službenik neće postupiti prema stavku 1. ovog članka prilikom obavljanja pregleda na javnim okupljanjima odnosno ako bi time doveo u pitanje njegovo obavljanje ili ako bi takvim postupkom doveo u pitanje izvršenje službene zadaće.

Članak 69.

Policijski službenik će prije obavljanja pregleda predmeta odnosno prometnog sredstva pozvati osobu da omogući uvid u sadržaj predmeta odnosno prometnog sredstva kojega će pregledati.

Ako osoba odbije omogućiti uvid u smislu stavka 1. ovoga članka, policijski službenik će sam provjeriti sadržaj predmeta odnosno prometnog sredstva kojeg pregledava.

Policijski službenik će pri nasilnom otvaranju zatvorenog predmeta odnosno prometnog sredstva nastojati prouzročiti što manju štetu, a nakon otvaranja, u slučaju nastanka štete, dužan je poduzeti mjere da se nastala oštećenja fiksiraju fotografijom ili na drugi pogodan način.

Članak 70.

Kad policijski službenik tijekom pregleda iz članka 67. stavka 1. ovog Pravilnika, utvrdi da postoje okolnosti zbog kojih je potrebno obaviti pretragu, zatražit će nalog nadležnog suda za provođenje te radnje.

Policijski službenik prestat će sa zadržavanjem osobe koju je potrebno pretražiti ukoliko se u roku od 6 sati ne pribavi nalog za pretragu.

Članak 71.

Policijski službenici protueksplozijske zaštite izvršit će protueksplozijske preglede svih paketa, poštanskih i drugih vrsta pošiljaka upućenih policiji i na adrese štićenih osoba, objekata i prostora nad kojima se provode mjere osiguranja.

XII. TRAŽENJE I PRIKUPLJANJE PODATAKA I OBAVIJESTI

Članak 72.

Policijski službenik podatke i obavijesti traži i prikuplja na osobnu inicijativu ili na inicijativu i uz pomoć građana, tijela državne vlasti i pravnih osoba.

Policijski službenik podatke i obavijesti iz stavka 1. ovoga članka prikuplja osobnim zapažanjem kao i putem odgovarajućih izvora saznanja i korištenjem određenih metoda i sredstava u skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

Članak 73.

Policijski službenik traži i prikuplja podatke i obavijesti od građana radi primjene ovlasti propisanih zakonom na adresi njihova stanovanja, na njihovom radnom mjestu, na drugom pogodnom mjestu ili u službenim prostorijama.

Članak 74.

Policijski službenik u provedbi propisa o zaštiti mladeži, odnosno o sudovima za mladež, prikuplja obavijesti od maloljetnih osoba i mlađih punoljetnika koji žive u zajedničkom domaćinstvu s roditeljem ili zakonskim zastupnikom u prisutnosti roditelja ili zakonskog zastupnika, u pravilu u domu maloljetne osobe ili mlađeg punoljetnika.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prikupljanje obavijesti od maloljetnika smije se obaviti i u školskim prostorima u prisutnosti ravnatelja škole ili pedagoga odnosno psihologa kojeg on odredi, i to samo ako roditelj ne može ili ne želi doći.

Prikupljanje obavijesti od oštećenog djeteta ili maloljetnika u predmetima kazneno-pravne zaštite djece i maloljetnika može se obavljati uz pomoć pedagoga, psihologa ili druge stručne osobe.

XIII. DAVANJE PODATAKA IZ POLICIJSKIH EVIDENCIJA

Članak 75.

Osoba na koju se odnose podaci koji su sadržani u policijskim evidencijama, podnosi zahtjev za njihovim izdavanjem usmeno na zapisnik.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, zahtjev se može podnijeti poštom, uz dostavljanje ovjerovljenog potpisa podnositelja zahtjeva.

Zahtjev iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti biljegovan prema odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

Članak 76.

Policija podatke iz članka 75. ovog Pravilnika izdaje u pisanom obliku i dostavlja ga podnositelju zahtjeva preporučenim pismom.

Ako zahtjev nije biljegovan u smislu članka 75. stavka 3. ovog Pravilnika, policija će pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev biljeguje ili dostavi dokaz o uplaćenoj pristojbi i upozoriti ga da će se u suprotnom zahtjev odbaciti.

XIV. JAVNO RASPISIVANJE NAGRADE

Članak 77.

Visina nagrade za obavijest danu radi otkrivanja i uhićenja osobe koja je počinila teže kazneno djelo određuje se:

- za teže kazneno djelo za koja je zaprijećena kazna zatvora u trajanju do osam godina - do 20.000,00 kn neto,

- za teže kazneno djelo za koja je zaprijećena kazna zatvora u trajanju do petnaest godina - do 50.000,00 kn neto,

- za teža kaznena djela za koja je zaprijećena kazna dugotrajnog zatvora – do 100.000,00 kn neto.

Visina nagrade za obavijest koja je dovela do pronalaska nestale osobe iznosi do 40.000,00 kn neto.

Visina nagrade za obavijesti koje se traže u drugim opravdanim slučajevima, osim slučajeva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, iznosi do 10.000,00 kn neto.

Iznos visine nagrade u svakom pojedinom slučaju utvrđuje ravnatelj policije uz suglasnost ministra unutarnjih poslova i javno objavljuje prigodom raspisivanja nagrade.

Ravnatelj policije može predložiti ministru unutarnjih poslova raspisivanje nagrade u iznosu većem od 100.000,00 kn neto ako se do tada raspisanom nagradom nije postigla svrha.

Članak 78.

Ukoliko okolnosti ukazuju na postojanje opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu i imovinu osobe koja ostvaruje pravo na nagradu, ravnatelj policije na prijedlog nadležnog rukovoditelja može odobriti isplatu nagrade uz mjere prikrivanja identiteta primatelja nagrade.

Podaci o identitetu primatelja nagrade pohranjuju se u spis predmeta i službena su tajna.

XV. ZAPRIMANJE PRIJAVA

Članak 79.

Policijski službenik zaprimit će prijavu u pisanom obliku ili izjavljenu usmeno.

Usmeno izjavljenu prijavu policijski službenik može zaprimiti u službenim prostorijama Ministarstva ili izvan njih.

Policijski službenik dužan je odmah sastaviti zapisnik o zaprimanju prijave kada je ona zaprimljena u službenim prostorijama Ministarstva.

Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka sadrži:

1. naziv ustrojstvene jedinice Ministarstva koja je primila prijavu, ime i prezime te zvanje policijskog službenika koji je zaprimio prijavu i zapisničara, mjesto i vrijeme primanja prijave te dovršenja zapisnika,

2. osobne podatke prijavitelja te je li oštećen kažnjivim djelom,

3. opis događaja (okolnosti, način, mjesto i vrijeme izvršenja i dr.),

4. popis i detaljan opis otuđenih ili oštećenih predmeta te visinu štete, ako ju je moguće utvrditi ili procijeniti i postavljeni imovinsko-pravni zahtjev,

5. podatke koji ukazuju na osobu koja bi mogla biti počinitelj djela,

6. dokaze kojima podnositelj prijave potvrđuje svoje navode ili pretpostavke,

7. upozorenje građaninu na posljedice lažnog prijavljivanja.

Prije zaključenja, zapisnik će se pročitati podnositelju te će se unijeti njegove primjedbe, odnosno konstatacija da je zapisnik pročitan prije potpisivanja.

Kod kaznenih djela kod kojih se progon poduzima na temelju prijedloga, u zapisnik se unosi i upozorenje da se podnošenje kaznene prijave smatra prijedlogom kaznene prijave za progon.

Zapisnik o zaprimanju prijave potpisuje podnositelj prijave, policijski službenik koji je zaprimio prijavu te zapisničar.

Kada se prijava podnosi usmeno izvan službenih prostorija Ministarstva, o zaprimanju kaznene prijave sastavlja se službena zabilješka, koja sadrži podatke iz stavka 4. ovoga članka.

Policijski službenik sastavit će službenu zabilješku iz stavka 8. ovog članka i o prijavi koju je usmeno zaprimio u prostorijama Ministarstva, ako je ona priopćena telefonom ili drugim telekomunikacijskim uređajem.

Članak 80.

Kada policijski službenik iz podnesene prijave kažnjivog djela ili na drugi način dozna da postoje sumnje da je počinitelj kažnjivog djela mlađa punoljetna osoba, maloljetna osoba ili dijete, dužan je poduzeti hitne i neodgodive mjere i radnje te zatražiti dalje postupanje posebno osposobljenih službenika za poslove suzbijanja maloljetničke delinkvencije.

Policijski službenik postupit će prema stavku 1. ovog članka i u slučaju kada je osoba oštećena kaznenim djelom iz članka 117. Zakona o sudovima za mladež maloljetna osoba ili dijete.

Članak 81.

Policijski službenik koji je zaprimio prijavu na zapisnik du­žan je podnositelju prijave, na njegov zahtjev, izdati potvrdu.

XVI. OSIGURANJE MJESTA DOGAĐAJA

Članak 82.

Policijski službenik radi osiguranja mjesta događaja dužan je:

1. privremeno ograničiti slobodu kretanja i vidno ga obilježiti,

2. davati upozorenja i zapovijedi,

3. pregledati prostorije, prostor, objekte i dokumentaciju,

4. pregledati osobe, predmete i prometna sredstva,

5. provjeriti i utvrditi identitet zatečenih osoba i predmeta,

6. privremeno oduzeti predmete, zaštititi tragove i predmete od značaja za razjašnjavanje događaja,

7. poduzeti mjere za zaštitu žrtava kaznenih djela i drugih osoba,

8. zadržati osobu pod uvjetima iz članka 50. stavka 2. Zakona o policiji,

9. zabraniti snimanje mjesta događaja pod uvjetima iz članka 50. stavka 3. Zakona o policiji.

Članak 83.

Policijski službenik dužan je po dolasku na mjesto događaja poduzeti mjere i radnje radi otklanjanja opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu te pružanja pomoći ozlijeđenim osobama ako ih ima.

Članak 84.

Policijski službenik pri pregledu mjesta događaja postupa na način kojim onemogućava uništavanje eventualnih tragova i promjenu zatečenog stanja.

Policijski službenik prikupit će obavijesti o događaju od građana zatečenih na mjestu događaja.

Članak 85.

Policijski službenik će izvijestiti nadležnog rukovoditelja o zatečenom stanju i činjenicama na mjestu događaja.

Policijski službenik je dužan po dolasku istražnog suca ili policijskog službenika koji obavlja očevid ili drugu osobu ovlaštenu za daljnje poduzimanje potrebnih mjera i radnji podnijeti usmeno izvješće o zatečenom stanju i činjenicama na mjestu događaja, poduzetim radnjama i promjenama na mjestu događaja.

Policijski službenik koji je osiguravao mjesto događaja dužan je podnijeti i pisano izvješće koje sadržava podatke iz stavka 2. ovog članka kao i podatke o osobama koje su zatečene ili bile prisutne na mjestu događaja.

Izvješće iz stavka 3. ovog članka sastavni je dio očevidne dokumentacije.

XVII. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

Članak 86.

O privremeno oduzetim predmetima vodi se poseban upisnik.

Članak 87.

Kad se osobi vraćaju privremeno oduzeti predmeti, sastavlja se zapisnik u kojem će se upisati vrijeme i mjesto vraćanja, podaci o osobi kojoj se predmeti vraćaju i opis predmeta.

Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka potpisuje službenik koji predmet vraća i osoba kojoj se vraća predmet.

XVIII. POLIGRAFSKO TESTIRANJE

Članak 88.

Poligrafsko testiranje smije obavljati samo policijski službenik koji je za to osposobljen (u daljnjem tekstu: poligrafski ispitivač).

Članak 89.

Branitelju uhićenog ispitanika omogućit će se praćenje poligrafskog testiranja, iz odvojene prostorije, putem transparentnog ogledala ili zatvorenog sustava za snimanje i prijenos slike i zvuka, ako za to postoje tehnički uvjeti.

Članak 90.

Poligrafski ispitivač prije poligrafskog testiranja upozorit će ispitanika da nije dužan podvrgnuti se ispitivanju te na Zakonom propisane razloge zabrane poligrafskog testiranja.

XIX. PRUŽANJE POMOĆI (ASISTENCIJA)

Članak 91.

Policija u pružanju pomoći tijelima državne uprave, sudovima i pravnim osobama s javnim ovlastima, radi osiguranja provedbe izvršenja njihovih akata kada se opravdano očekuje otpor, postupa na temelju prethodno izrađenog plana asistencije.

Plan asistencije odobrava načelnik policijske uprave.

Članak 92.

Policijski službenik primijenit će sredstva prisile po nalogu sudskog ovršitelja, ako se udaljenje osobe koja ometa ovrhu ne može izvršiti primjenom ovlasti upozorenja i zapovijedi.

Policijski službenik upozorit će sudskog ovršitelja u slučaju kada nisu ispunjeni uvjeti za uporabu sredstava prisile i o tome izvijestiti nadležnog rukovoditelja.

Prilikom pružanja pomoći policijski službenici, sukladno propisima koji uređuju uporabu sredstava prisile, smiju, ukoliko mjere upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh, uporabiti samo ona sredstva prisile koja su nužna radi odbijanja napada od sebe, ovršitelja ili treće osobe, odnosno svladavanja otpora kojim se omogućava provedba izvršne odluke.

Sukladno važećim propisima, poštujući opća načela policijske uporabe sredstava prisile, odluku o izboru, načinu i vremenu primjene određenog sredstva prisile, može donositi samo policijski službenik, odnosno neposredni rukovoditelj, konstantno i izravno procjenjujući okolnosti konkretne situacije.

Članak 93.

Policijski službenici pružit će na poziv doktora medicine pomoć zdravstvenim djelatnicima pri svladavanju tjelesnog otpora osobe s težim duševnim smetnjama, koja uslijed svoje duševne smetnje ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti život ili zdravlje ili sigurnost, odnosno život ili zdravlje ili sigurnost drugih osoba, a koju treba smjestiti u psihijatrijsku ustanovu bez njezinog pristanka, ali samo dok ta osoba pruža tjelesni otpor te dok se ne osigura njeno zbrinjavanje i otklanjanje izravne opasnosti od te osobe.

Policijski službenici će na poziv ravnatelja ili zdravstvenog djelatnika kojeg je za to ovlastio ravnatelj psihijatrijske ustanove žurno pružiti odgovarajuću pomoć, kada postoji izravna opasnost da će osoba s duševnim smetnjama svojim ponašanjem u psihijatrijskoj ustanovi napasti na život ili tijelo neke osobe ili otuđiti, uništiti ili teže oštetiti imovinu te ustanove.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, osobu za koju se osnovano sumnja da će uslijed duševne smetnje izravno ugroziti vlastiti život ili zdravlje, odnosno život ili zdravlje drugih, u osobito žurnim slučajevima policijski službenici mogu dovesti u psihijatrijsku ustanovu nadležnu prema prebivalištu ili boravištu osobe, odnosno prema mjestu na kojem je osoba trenutno zatečena bez prethodnog liječničkog pregleda.


XX. POLICIJSKO POSTUPANJE U IZVIDIMA KAZNENIH DJELA

1. PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD OSOBA U PRITVORU

Članak 94.

Policija dostavlja nadležnom sudu pisani prijedlog za prikup­ljanje obavijesti od osobe koja se nalazi u pritvoru.

Pisani prijedlog iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati razloge i svrhu zbog koje se obavijesti prikupljaju.

Članak 95.

Policijski službenik koji prikuplja obavijesti od osobe koja se nalazi u pritvoru, prije prikupljanja obavijesti poučit će ju da nije dužna iskazivati te da ima pravo uzeti branitelja koji će biti nazočan prikupljanju obavijesti.


2. DAVANJE POUKE UHIĆENOJ OSOBI

Članak 96.

Policijski službenik dužan je uhićenoj osobi dati sljedeću pouku:

»Uhićeni ste zbog (naziv kažnjivog djela zbog kojeg je uhićena), niste dužni iskazivati, imate pravo na branitelja i obavještavanje obitelji.«


Iznimno, u pouci iz stavka 1. ovog članka ne mora se izreći točan naziv kažnjivog djela, već ga je dovoljno pobliže odrediti ako je osoba zatečena u počinjenju tog djela.

Kad je uhićena osoba gluha ili nijema, omogućit će joj se stručna osoba zbog komunikacije.

Kad je uhićena osoba u takvom stanju da ne može shvatiti značenje pouke iz stavka 1. ovog članka (teško alkoholizirana, duševno bolesna i dr.) ili je u trajnom stanju pružanja otpora ili se otpor opravdano očekuje, davanje pouke odgodit će se do prestanka takvog stanja.

Članak 97.

Policijski službenik zatražit će od uhićene osobe koja se odrekla prava na branitelja ili prava na obavještavanje obitelji da svoju odluku potvrdi vlastoručnim potpisom na Izvješću o uhićenju.

Policijski službenik će prije početka pretrage zatražiti od okrivljenika kod kojega se ima provesti pretraga stana da svoju odluku o odricanju prava na branitelja potvrdi vlastoručnim potpisom na pisanoj Izjavi o odricanju prava na branitelja.

Policijski službenik će prije prikupljanja obavijesti od osobe koja se nalazi u pritvoru i pristaje iskazivati, a odrekla se prava na branitelja, zatražiti da vlastoručnim potpisom potvrdi svoju odluku na Izjavi iz stavka 2. ovoga članka.


3. PRIKRIVENE IZVIDNE MJERE

Članak 98.

Policijski službenik u obavljanju izvida kaznenog djela može uporabiti prikrivene izvidne mjere iz članka 186. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku, ako do tada drugim poduzetim izvidnim mjerama nije postignuta svrha ili ako se opravdano prosuđuje da drugim izvidnim mjerama neće biti postignuta svrha njihove primjene.

Prikrivenim izvidnim mjerama u smislu ovog Pravilnika razumijevaju se sljedeće mjere:

1. nadziranje kretanja određenih osoba na određenom prostoru:

– promatranjem,

– pratnjom,

– klopkom,

– nadzorom prijenosa stvari,

2. prikupljanje obavijesti:

– uz prikrivanje svrhe prikupljanja obavijesti

– s prikrivanjem svojstva policijskog službenika,

– putem tajnog izvjestitelja,

3. provjeru istovjetnosti i učestalosti telekomunikacijskih adresa koje su u određenom razdoblju uspostavile vezu.

Članak 99.

Uporabu prikrivenih izvidnih mjera iz članka 98. ovog Pravilnika odobrava nadležni rukovoditelj.

Iznimno, policijski službenik, ako za to postoje opravdane okolnosti, može, bez prethodno pribavljenog odobrenja izravno nadređenog rukovoditelja, primjeniti prikrivene izvidne mjere:

– promatranja i pratnje u trajanju do 2 sata,

– prikupljanja obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja obavijesti ili s prikrivanjem svojstva policijskog službenika.

Policijski službenik dužan je u slučaju iz stavka 2. ovog član­ka o poduzetim mjerama odmah izvijestiti izravno nadre­đenog rukovoditelja.

PROMATRANJE I PRATNJA

Članak 100.

Policijski službenik koji primjenjuje prikrivene izvidne mjere promatranja ili pratnje u trajanju dužem od dva sata dužan je sastaviti Plan provođenja izvidnih mjera.

Prikrivenu izvidnu mjeru promatranja i pratnje u trajanju do 8 sati odobrava neposredni rukovoditelj, a u trajanju do 72 sata nadležni rukovoditelj kriminalističke policije.

Odobrenje za provedbu prikrivenih izvidnih mjera promatranja i pratnje u trajanju dužem od 72 sata kao i provođenje mjera od strane ustrojstvene jedinice kriminalističke policije nadležne za posebne kriminalističke poslove odobrava načelnik uprave u Ravnateljstvu policije nadležan za poslove kriminalističke policije (u daljnjem tekstu: načelnik Uprave kriminalističke policije).

KLOPKA

Članak 101.

Policijski službenik koji namjerava primijeniti prikrivenu izvidnu mjeru klopke sastavit će prije poduzimanja mjere Plan provedbe klopke i Zapisnik o postavljanju klopke.

Plan iz stavka 1. ovog članka odobrava nadležni rukovoditelj kriminalističke policije. Policijski službenik dužan je prije provođenja klopke dostaviti državnom odvjetniku Zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ili posebno izvješće iz kojega su razvidne osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te Zapisnik o postavljanju klopke.

Članak 102.

Zapisnik o postavljanu klopke mora sadržavati sljedeće podatke:

- identifikacijske podatke (marku, tip, tvornički broj, serijski broj i dr) i opis predmeta koji će biti korišten u provođenju klopke,

- o načinu prikrivenog obiljažavanja predmeta koji će biti korišten u provođenju klopke.

Uz Zapisnik iz stavka 1. ovog članka može se priložiti tehnički snimak predmeta koji se koristi za provođenje klopke.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako se klopka postavlja u računalnom sustavu ili na mreži, Zapisnik o postavljanju klopke treba sadržavati podatke o softwareu (alatu) koji je korišten, podatke o njegovom autoru (ako su ti podaci dostupni) kao i podatke o načinu na koji će se software (alat) koristiti za postavljanje klopke.

Članak 103.

Policijski službenik koji provodi klopku, u pravilu će, za postavljanje klopke koristiti predmet koji je vlasništvo oštećenog, a iznimno predmet koji će se koristiti za postavljanje klopke može osigurati i policija.

Policijski službenik može predmet iz stavka 1. ovog članka opremiti uređajem za nadziranje prijenosa predmeta.

Članak 104.

Policijski službenik koji provodi klopku dužan je tijekom planiranja i provođenja klopke voditi brigu o sigurnosti osoba koje sudjeluju u provođenju klopke, poglavito o sigurnosti oštećenog u slučaju kada oštećeni sudjeluje u provođenju klopke.

NADZOR PRIJENOSA STVARI

Članak 105.

Policijski službenik koji provodi prikrivenu izvidnu mjeru nadzora prijenosa stvari dužan je prije provođenja mjere sastaviti Plan provođenja nadzora prijenosa stvari i Zapisnik o prikrivenom obilježavanju stvari nad kojom se provodi mjera.

Plan iz stavka 1. ovog članka odobrava nadležni rukovoditelj kriminalističke policije.

Policijski službenik koji provodi prikrivenu izvidnu mjeru iz stavka 1. ovog članka dužan je Plan provođenja nadzora prijenosa stvari i Zapisnik o prikrivenom označavanju stvari prije provo­đenja mjere dostaviti državnom odvjetniku.

Članak 106.

Prikrivena izvidna mjera nadzora prijenosa stvari može se provoditi samo nad stvarima koje uslijed nestručnog prijenosa neće uzrokovati opasnost za zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.

U slučaju potrebe nadzora prijenosa stvari koja bi mogla uzrokovati opasnost za zdravlje ljudi i imovinu većeg opsega, nad tom stvari će se obaviti očevid, nakon čega će se uz odobrenje državnog odvjetnika stvar učiniti neškodljivom ili će se zamijeniti sličnom stvari koja će simulirati nadziranu stvar prilikom provođenja mjere.

Policijski službenik koji provodi mjeru nadzora prijenosa stvari može stvar nad kojom će se provoditi izvidna mjera prikriveno označiti, tehnički snimiti te opremiti uređajem za nadzor prijenosa.

PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI UZ PRIKRIVANJE SVRHE PRIKUPLJANJA OBAVIJESTI

Članak 107.

Policijski službenik koji provodi prikrivenu izvidnu mjeru prikupljanja obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja obavijesti, neće upoznati osobu sa stvarnim razlogom provjere njenog identiteta niti sa stvarnim razlogom traženja obavijesti, ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja mjere ili radnje koju provodi.

PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI S PRIKRIVANJEM SVOJSTVA POLICIJSKOG SLUŽBENIKA

Članak 108.

Policijski službenik koji provodi prikrivenu izvidnu mjeru prikupljanja obavijesti s prikrivanjem svojstva policijskog službenika neće se predstaviti pokazivanjem službene značke i službene iskaznice, ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja mjere ili radnje koju provodi.

Policijski službenik iz stavka 1. ovog članka svojstvo policijskog službenika može prikrivati uporabom za tu svrhu pripremljenih isprava o svom identitetu i vlasništvu nad stvarima.

Izradu i uporabu isprava i stvari iz stavka 2. ovog članka odobrava načelnik Uprave kriminalističke policije.

TAJNI IZVJESTITELJ

Članak 109.

Policijski službenik prijedlog za primjenu prikrivene izvidne mjere prikupljanja obavijesti putem tajnog izvjestitelja podnosi izravno nadređenom rukovoditelju, a odobrenje za primjenu mjere donosi načelnik Uprave kriminalističke policije.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na osobu koja povremeno policijskom službeniku daje obavijesti korisne za obavljanje policijskih poslova.

Policijski službenik kojemu je odobrena primjena mjere iz stavka 1. ovog članka, dužan je prije provedbe mjere sastaviti Plan prikupljanja obavijesti putem tajnog izvjestitelja te od osobe koja će biti tajni izvjestitelj pribaviti vlastoručno potpisanu izjavu u kojoj potvrđuje da dragovoljno pristaje biti tajni izvjestitelj te da je upoznata s pravima i obvezama koje će imati kao tajni izvjestitelj.

Plan iz stavka 3. ovog članka odobrava i njegovu realizaciju nadzire rukovoditelj policije kojega odredi načelnik Uprave kriminalističke policije.

Članak 110.

Policijski službenik ne može kao tajnog izvjestitelja koristiti osobu koja je svjedok ili sudionik kaznenog djela u svezi kojega se provodi prikrivena izvidna mjera.

Tajni izvjestitelj može biti saslušan kao svjedok u kaznenom postupku u čijem je izvidu sudjelovao samo ako on na to pristane.

Članak 111.

Tajni izvjestitelj za uloženi trud i prikupljene obavijesti može biti novčano nagrađen, a obvezno mu se nadoknađuju troškovi koje je imao u izvršenju postavljenih zadaća.

Tajni izvjestitelj koji prilikom prikupljanja obavijesti izgubi život, pretrpi tjelesna oštećenja ili mu se naruši zdravlje ostvaruje prava određena Zakonom o policiji.

Članak 112.

Policijski službenik prilikom podnošenja izvješća o obavijestima prikupljenim putem tajnog izvjestitelja postupit će sukladno odredbi članka 70. Zakona o policiji.

PROVJERA ISTOVJETNOSTI I UČESTALOSTI TELEKOMUNIKACIJSKIH ADRESA KOJE SU U ODREĐENOM RAZDOBLJU USPOSTAVILE VEZU

Članak 113.

Policijski službenik pisani obrazloženi prijedlog za primjenu operativno-izvidno mjere provjere istovjetnosti i učestalosti telekomunikacijskih adresa koje su određenom razdoblju uspostavile vezu, dostavlja na odobrenje neposrednom rukovoditelju.

Odobreni prijedlog iz stavka 1. ovog članka dostavlja se načelniku Uprave kriminalističke policije.

XXI. POSEBNE OBVEZE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA U OBAVLJANJU SLUŽBE

Članak 114.

Policijski službenik dužan je službu obavljati odjeven i opremljen sukladno propisima.

Policijski službenik ne smije obavljati policijske poslove ako je pod utjecajem alkohola ili omamljujućih sredstava koja utječu na njegovo tjelesno i duševno stanje.

Članak 115.

Izravno nadređeni rukovoditelj prije početka obavljanja službe dužan je policijske službenike upoznati sa službenim zadaćama i provjeriti jesu li policijski službenici:

- tjelesno i duševno sposobni za obavljanje službe,

- opremljeni ispravnim oružjem i drugom propisanom opremom.

Izravno nadređeni rukovoditelj dužan je podvrći provjeri pomoću odgovarajućih sredstava policijskog službenika koji svojim ponašanjem ukazuje na sumnju da je pod utjecajem alkohola ili omamljujućih sredstava, ili takva sumnja proizlazi iz drugih okolnosti.

Pod utjecajem je alkohola, u smislu ovoga Pravilnika, policijski službenik kojemu je prisutnost alkohola u organizmu utvrđena odgovarajućim sredstvima i aparatima za mjerenje alkoholiziranosti.

Izravno nadređeni rukovoditelj dužan je zabraniti prijam službe odnosno onemogućiti dalje obavljanje službe policijskom službeniku koji nije ispravno odjeven ili opremljen, ili za kojega alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom utvrdi prisutnost alkohola ili drugih omamljujućih sredstava, kao i policijskom službeniku koji se odbije podvrći provjeri.

Članak 116.

Policijski službenik smije napustiti objekt, osobu ili prostor koji osigurava samo u situacijama kada se u neposrednoj blizini izvršava kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili više, ili kada je to nužno radi sprečavanja izravne opasnosti, osim u situacijama kada napuštanjem mogu biti ugroženi životi i sigurnost štićenih osoba, objekata i prostora.

XXII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 117.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu postupanju službe javne sigurnosti («Narodne novine», br. 25/83.).

Članak 118.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
(Objavljeno u Narodnim novinama", broj 81/03, od 17.05.2003.)

Broj: 511-01-01-85/03
Zagreb, 12. svibnja 2003.

Ministar
Šime Lučin, v. r.



 




POPIS KAZNENIH DJELA ZA KOJE SE TEMELJEM ODREDBI ČLANKA 62. STAVKA 2. TOČAKA 2. I 3. ZAKONA O POLICIJI MOŽE UPORABITI VATRENO ORUŽJE KAO SREDSTVO PRISILE

I. Policijski službenik ovlašten je uporabiti vatreno oružje kada na drugi način ne može spriječiti izvršenje kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 5 godina i više (članak 62. stavak 2. točka 2. Zakona o policiji):

- Kaznena djela protiv života i tijela, Glava deseta (X.) Kaznenog zakona:

• Ubojstvo (članak 90. Kaznenog zakona),

• Teško ubojstvo (članak 91. Kaznenog zakona),

• Ubojstvo na mah (članak 92. Kaznenog zakona),

• Usmrćenje na zahtjev (članak 94. Kaznenog zakona),

• Teška tjelesna ozljeda (članak 99. stavak 2. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Glava jedanaesta (XI.) Kaznenog zakona:

• Protupravno oduzimanje slobode (članak 124. stavak 3. Kaznenog zakona),

• Otmica (članak 125. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Iznuđivanje iskaza (članak 126. stavak 2. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv Republike Hrvatske, Glava dva­nae­sta (XII.) Kaznenog zakona:

• Veleizdaja (članak 135. Kaznenog zakona),

• Ubojstvo najviših državnih dužnosnika (članak 138. Kaznenog zakona),

• Otmica najviših državnih dužnosnika (članak 139. Kaznenog zakona),

• Nasilje prema najvišim državnim dužnosnicima (članak 140. Kaznenog zakona),

• Protudržavni terorizam (članak 141. Kaznenog zakona),

• Oružana pobuna (članak 142. Kaznenog zakona),

• Diverzija (članak 143. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, Glava trinaesta (XIII.) Kaznenog zakona:

• Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja (članak 161. Kaznenog zakona),

• Međunarodni terorizam (članak 169. Kaznenog zakona),

• Ugrožavanje sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom (članak 170. Kaznenog zakona),

• Uzimanje talaca (članak 171. Kaznenog zakona),

• Zlouporaba nuklearne tvari (članak 172. stavak 4. Kaznenog zakona),

• Uspostava ropstva i prijevoz robova (članak 175. Kaznenog zakona),

• Mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje (članak 176. Kaznenog zakona),

• Otmica zrakoplova ili broda (članak 179. Kaznenog zakona),

• Morsko i zračno razbojništvo (članak 180. Kaznenog zakona),

• Ugrožavanje sigurnosti međunarodnog zračnog prometa i međunarodne plovidbe (članak 181. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, Glava četrnaesta (XIV.) Kaznenog zakona:

• Silovanje (članak 188. Kaznenog zakona),

• Spolni odnošaj s nemoćnom osobom (članak 189. stavci 2., 3. i 4. Kaznenog zakona),

• Spolni odnošaj s djetetom (članak 192. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv imovine, Glava sedamnaesta (XVII.) Kaznenog zakona:

• Razbojništvo (članak 218. Kaznenog zakona),

• Razbojnička krađa (članak 219. Kaznenog zakona),

• Iznuda (članak 234. stavak 2. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i, imovine i sigurnosti prometa, Glava dvadeseta (XX.) Kaznenog zakona:

• Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom rad­njom ili sredstvom (članak 263. stavci 1. i 3. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv javnog reda, Glava dvadeset četvrta (XXIV.) Kaznenog zakona:

• Sprječavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti (članak 317. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Napad na službenu osobu (članak 318. stavak 3. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv oružanih snaga Republike Hrvatske, Glava dvadeset šesta (XXVI.) Kaznenog zakona:

• Protivljenje nadređenome (članak 354. stavci 3., 4. i 5. Kaznenog zakona),

• Napad na vojnu osobu u obavljanju službene dužnosti (članak 357. stavak 2. Kaznenog zakona),

II. Policijski službenik ovlašten je uporabiti vatreno oružje kada na drugi način ne može spriječiti bijeg osobe zatečene u izvršenju kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža, ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog izvršenja takvog kaznenog djela (članak 62. stavak 2. točka 3. Zakona o policiji):

- Kaznena djela protiv života i tijela, Glava deseta (X.) Kaznenog zakona:

• Ubojstvo (članak 90. Kaznenog zakona),

• Teško ubojstvo (članak 91. Kaznenog zakona),

• Ubojstvo na mah (članak 92. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Glava jedanaesta (XI.) Kaznenog zakona:

• Protupravno oduzimanje slobode (članak 124. stavak 3. Kaznenog zakona),

• Otmica (članak 125. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Iznuđivanje iskaza (članak 126. stavak 2. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv Republike Hrvatske, Glava dvanaesta (XII.) Kaznenog zakona:

• Veleizdaja (članak 135. Kaznenog zakona),

• Ubojstvo najviših državnih dužnosnika (članak 138. Kaznenog zakona),

• Otmica najviših državnih dužnosnika (članak 139. Kaznenog zakona),

• Nasilje prema najvišim državnim dužnosnicima (članak 140. Kaznenog zakona),

• Protudržavni terorizam (članak 141. Kaznenog zakona),

• Oružana pobuna (članak 142. Kaznenog zakona),

• Diverzija (članak 143. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, Glava trinaesta (XIII.) Kaznenog zakona:

• Genocid (članak 156. Kaznenog zakona),

• Agresivni rat (članak 157. Kaznenog zakona),

• Ratni zločin protiv civilnog pučanstva (članak 158. Kaznenog zakona),

• Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika (članak 159. Kaznenog zakona),

• Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (članak 160. Kaznenog zakona),

• Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja (čanak 161. Kaznenog zakona),

• Uništavanje kulturnih dobara i objekata u kojima se nalaze kulturna dobra (članak 167. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Međunarodni terorizam (članak 169. Kaznenog zakona),

• Ugrožavanje sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom (članak 170. Kaznenog zakona),

• Uzimanje talaca (članak 171. Kaznenog zakona),

• Zlouporaba nuklearne tvari (članak 172. stavci 4., 6. i 7. Kaznenog zakona),

• Uspostava ropstva i prijevoz robova (članak 175. Kaznenog zakona),

• Otmica zrakoplova ili broda (članak 179. Kaznenog zakona),

• Morsko i zračno razbojništvo (članak 180. Kaznenog zakona),

• Ugrožavanje sigurnosti međunarodnog zračnog prometa i međunarodne plovidbe (članak 181. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, Glava četrnaesta (XIV.) Kaznenog zakona:

• Silovanje (članak 188. Kaznenog zakona),

• Spolni odnošaj s nemoćnom osobom (članak 189. stavci 2., 3. i 4. Kaznenog zakona),

• Spolni odnošaj s djetetom (članak 192. stavci 2., 3., 4. i 5. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv imovine, Glava sedamnaesta (XVII.) Kaznenog zakona:

• Razbojništvo (članak 218. Kaznenog zakona),

• Razbojnička krađa (članak 219. Kaznenog zakona),

• Iznuda (članak 234. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Ucjena (članak 235. stavak 2. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv zdravlja ljudi, Glava osamnaesta (XVIII.) Kaznenog zakona:

• Nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela (članak 242. stavak 7. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i, imovine i sigurnosti prometa, Glava dvadeseta (XX.) Kaznenog za­ko­na:

• Teška djela protiv opće sigurnosti (članak 271. stavci 1. i 2. Kaznenog zakona),

• Izazivanje prometne nesreće (članak 272. stavak 3. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i pos­lovanja, Glava dvadeset prva (XXI.) Kaznenog zako­na:

• Krivotvorenje novca (članak 274. stavak 1. Kaznenog zakona),

• Krivotvorenje vrijednosnih papira (članak 275. stavak 1. Kaznenog zakona),

• Prikrivanje protuzakonito dobivenog novca (članak 279. stavak 3. Kaznenog zakona),

• Sklapanje štetnog ugovora (članak 294. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Izdavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne (članak 295. stavak 2. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv službene dužnosti, Glava dvadeset peta (XXV.) Kaznenog zakona:

• Zlouporaba položaja i ovlasti (članak 337. stavak 4. Kaznenog zakona),

• Povreda čuvanja državne granice (članak 341. stavak 3. Kaznenog zakona),

• Prijevara u službi (članak 344. stavak 3. Kaznenog zakona),

- Kaznena djela protiv oružanih snaga Republike Hrvatske, Glava dvadeset šesta (XXVI.) Kaznenog zakona:

• Neizvršenje i odbijanje izvršenja zapovjedi (članak 352. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Protivljenje nadređenome (članak 354. stavci 2., 3., 4. i 5. Kaznenog zakona),

• Napad na vojnu osobu u obavljanju službene dužnosti (članak 357. stavak 3. i 4. Kaznenog zakona),

• Povreda stražarske, ophodne ili druge slične službe (članak 360. stavak 4. Kaznenog zakona),

• Nepoduzimanje mjera za zaštitu vojne postrojbe (članak 362. stavak 3. Kaznenog zakona),

• Neosiguranje na vojnim vježbama (članak 363. stavak 3. Kaznenog zakona),

• Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne službe (članka 364. stavci 3. i 4. Kaznenog zakona),

• Izbjegavanje vojne službe onesposobljenjem ili prijevarom (članak 365. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne postrojbe ili službe (članak 367. stavak 4. Kaznenog zakona),

• Nepropisan i nesavjestan odnos prema povjerenom oružju (članak 371. stavak 3.),

• Krađa oružja i dijela bojnog sredstva (članak 373. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Odavanje vojne tajne (članak 374. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Napuštanje oštećenog broda ili zrakoplova prije vremena (članak 381. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Slabljenje bojnog morala i bojne situacije (članak 383. stavak 2. Kaznenog zakona),

• Neosiguranje vojne postrojbe (članak 384. stavak 3. Kaznenog zakona),