Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 24. 7. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



 ODREDBE ZA PROVOĐENJE
PROSTORNOG PLANA
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE



ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju


- 1 -

Područje Zagrebačke županije dijeli se na osam funkcionalnih cjelina koje se razgraničuju po granicama gradova i općina na:

· Grad Zaprešić i općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća,

· Grad Samobor i općine Stupnik i Sveta Nedjelja,

· Grad Jastrebarsko i općine Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i Žumberak,

· Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle i Pokupsko,

· Grad Dugo Selo i općine Brckovljani i Rugvica,

· Grad Ivanić Grad i općine Kloštar Ivanić i Križ,

· Grad Sveti Ivan Zelina i Općina Bedenica,

· Grad Vrbovec i općine Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec.


- 2 -

Prema karakteristikama urbanih procesa područje Zagrebačke županije dijeli se na:

1. prvi prsten oko Zagreba - zagrebačka konurbacija (gradovi Zaprešić, Samobor, Velika Gorica i Dugo Selo i općine Stupnik, Sveta Nedjelja, Rugvica, Brckovljani, Brdovec, Bistra) i

2. ostali prostor Županije. Drugi dio plana



U odnosu na položaj u prostoru Države prema susjednim državama, prostor Županije dijeli se na:

1. područje uz državnu granicu – gradovi Samobor i Zaprešić, općine Krašić, Žumberak, Sveta Nedjelja, Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica i Luka,

2. ostalo područje.





1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju



- 3 -



Prostor se prema načinu korištenja razgraničava temeljem kriterija zaštite prostora. Način korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora.



- 4 -



Prostor se prema načinu korištenja razgraničava na područja:

a) zaštićene prirodne baštine,

b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,

c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,

d) geotehničkih značajki tla,

e) zaštite podzemnih voda i izvorišta voda za piće,

f) područja i dijelovi ugroženog okoliša.

Razgraničenje prostora prema načinu korištenja, osim Prostornim planom Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Plan), obavlja se prostornim planovima uređenja gradova ili općina, odlukama o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra, te određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta vode.



1.2.1. Zaštićena prirodna baština

- 5 -



Razgraničenje površina zaštićene prirodne baštine obavlja se određivanjem granica zakonima ili odlukama o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, a detaljno razgraničenje provodi se vrednovanjem flore i faune, s endemima i reliktima.

Površine zaštićene prirodne baštine u ovom se Planu dijele na park prirode, posebni rezervat (botanički, ornitološki, zoološki i rezervat šumske vegetacije), park šumu, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture.



1.2.2. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe



- 6 -



Razgraničenje površina zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa obavlja se određivanjem granica putem Rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Detaljno razgraničenje provodi se na načelima očuvanja specifičnih ambijentalnih karakteristika prostora i kulturnog krajolika.

Površine zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa su gradska naselja, gradsko-seoska naselja, seoska naselja i pojedinačne građevine (kompleksi).

Osim navedenih površina, ovim Planom prostor Županije se dijeli na 4 kategorije kulturnih krajolika (krajobraznih cjelina) kojima se valorizira prostor prema vrijednosti kulturne i prirodne baštine integralno:

· I. kategorija kulturnog krajolika (krajobrazna cjelina nacionalnog značaja),

· II. kategorija kulturnog krajolika (krajobrazna cjelina regionalnog značaja),

· III. kategorija kulturnog krajolika (područje bez izraženog prostornog identiteta, s pojedinačnim vrijednostima kulturnih dobara),

· IV. kategorija kulturnog krajolika (područje prostornih konflikata).



1.2.3. Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište



- 7 -



Razgraničenje površina zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se određivanjem granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla. Bonitetnim vrednovanjem zemljišta, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tala, zemljišta su svrstana u tri prostorne kategorije, prema gradaciji kvalitete tla:

· osobito vrijedno obradivo tlo (P1)

· vrijedno obradivo tlo (P2)

· ostala obradiva tla (P3).

Razgraničenje površina zaštićenih šuma i šumskog zemljišta provodi se također u tri kategorije:

· gospodarske šume (Š1),

· zaštitne šume (Š2),

· šume posebne namjene (Š3)

Posebnu kategoriju čine ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta (PŠ).



1.2.4. Geotehničke značajke tla

- 8 -



Geotehničkim značajkama tla određuju se površine vrednovanja tla za građenje u 4 grupe:

· aktivno ili moguće klizište ili odron,

· područje pojačane erozije,

· pretežito nestabilno područje,

· ostala tla.

Posebno se označavaju linearni smjerovi seizmotektonski aktivnih područja i razgraničenja područja najintenzivnijih potresa (VII, VIII. i IX. stupanj po MCS skali).





1.2.5. Zaštita podzemnih voda i izvorišta voda za piće



- 9 -



Razgraničenje površina podzemnih voda i zaštite izvorišta vode za piće javne vodoopskrbe obavlja se određivanjem granica zaštite za:

a) vodozaštitno područje – tri zone sanitarne zaštite:

· I. zona – područje izvorišta (zona strogog režima zaštite),

· II. zona – uže vodozaštitno područje (zona strogog ograničenja),

· III. zona – šire vodozaštitno područje (zona ograničenja i kontrole).

b) potencijalno uže vodozaštitno područje (Črnkovec)

c) vodonosno područje

Zone sanitarne zaštite određuju se posebnim Odlukama o zaštiti pojedinačnih vodocrpilišta prema posebnim propisima, a istraživačke radove za određivanje zaštitnih zona treba provoditi na način da se obuhvati cjelokupno priljevno područje vodozahvata.

Potencijalno vodocrpilište “Črnkovec”, do konačnog određenja zona sanitarne zaštite vodocrpilišta, treba tretirati kao uže vodozaštitno područje (zonu strogog ograničenja).





1.2.6. Područja i dijelovi ugroženog okoliša



- 10 -



Razgraničenje površina ugroženog okoliša obavlja se određivanjem granica područja koja su posebno ugrožena.

- 11 -



Prostor se prema osjetljivosti, a temeljem pokazatelja iz tablice 1, dijeli na 4 kategorije zaštite:

I. kategorija - područje zabrane gradnje

II. kategorija - područje strogog ograničenja gradnje

III. kategorija - područje ograničenja gradnje

IV. kategorija - područje bez ograničenja



Tablica 1: Kriteriji razgraničenja osjetljivosti prostora





OSJETLJIVOST

(kategorija ograničenja)
KRITERIJI



I. kategorija

(područje zabrane gradnje)
Područja sanitarne zaštite izvorišta vode za piće:

- I. zona - područje izvorišta (zona strogog režima zaštite)

- II. zona - uže vodozaštitno područje (zona strogog ograničenja)


Aktivno ili moguće klizište ili odron


Prostor posebne namjene namijenjen širenju zračne luke Zagreb


Šume


II. kategorija

(područje strogog ograničenja izgradnje)
Sanitarna zaštita izvorišta vode za piće – III. zona: šire vodozaštitno područje (zona ograničenja i kontrole)


Područje sanitarne zaštite izvorišta vode za piće – potencijalno uže vodozaštitno područje


Zaštićena i evidentirana prirodna baština – park prirode i posebni rezervat


Pojas 50 m od šume


Područje ugroženo bukom


III. kategorija

(područje ograničenja gradnje)
Zaštita vodonosnih područja (vodonosnika)


Zaštićena i evidentirana prirodna baština – park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik parkovne arhitekture


Osobito vrijedni predjeli (prirodni i kultivirani krajobrazi)


Zaštićena nepokretna kulturna dobra i okruženje


Krajobrazna cjelina (kulturni krajolik) I. i II. kategorije


Osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo - P1 i P2


Područje pojačane erozije






Pretežno nestabilno područje


IV. kategorija

(područje bez ograničenja)
Ostalo područje





Detaljno razgraničenje površina osjetljivosti vrši se određivanjem njihovih granica u prostornim planovima uređenja gradova i općina, a temeljem kriterija iz ovog Plana.





1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni



- 12 -



Detaljno razgraničenje prostora prema namjeni, te određivanje veličine, položaja i oblika prostora pojedine namjene vrši se u prostornim planovima uređenja gradova i općina, a temeljem kriterija iz ovog Plana. Prostor se prema namjeni dijeli na:

· površine naselja,

· površine izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarska – proizvodna i poslovna, te ugostiteljsko – turistička),

· površine za iskorištavanje mineralnih sirovina,

· športsko – rekreacijska namjena.

· poljoprivredne površine,

· šumske površine,

· vodne površine,

· posebna namjena,

· površine infrastrukturnih sustava

· groblja.

Prostornim planovima uređenja gradova i općina može se obavljati razgraničenje unutar svake od navedenih namjena.

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. građevinska područja za:

· površine naselja,

· površine izvan naselja za izdvojene namjene,

2. područja i građevine izvan građevinskih područja za objekte infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), zdravstvene i rekreacijske objekte, objekte obrane, objekte za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, poljoprivredne farme, kao i za gospodarske objekte za vlastite potrebe i u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.



1.3.1. Površine naselja

- 13 -



Naseljem se razumijeva struktura grada ili sela sa stanovanjem, pratećim funkcijama i gospodarskom namjenom u planiranom opsegu.

Razgraničenje površine naselja obavlja se određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz Plana.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njoj se smještaju, osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko – turistička i sl.), športsko – rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane) itd. Drugi dio plana



1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene



- 14 -



Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se zbog svoje veličine, strukture i načina korištenja obično smještaju izvan naselja. One se planiraju kao izdvojena građevinska područja prema pojedinim namjenama. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati stambena gradnja.

Izdvojene namjene su:

1. gospodarska namjena – proizvodna i poslovna,

2. ugostiteljsko – turistička namjena.

Određivanje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavlja se određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz Plana.



- 15 -



Površine za gospodarske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještaju proizvodne i poslovne djelatnosti.

Planirane, odnosno postojeće površine gospodarske namjene (proizvodne i poslovne) mogu biti smještene u sklopu građevinskog područja naselja ili izdvojene kao samostalne površine izvan naselja.

- 16 -



Novi ugostiteljsko – turistički sadržaji planiraju se, osim u okviru naselja, i na izdvojenim lokacijama.

Gradnju novih građevina treba uklapati u oblike gradnje lokalnog ambijenta.

Ugostiteljsko – turistička područja su prostori na kojima su dominantne gospodarske djelatnosti ugostiteljstva i turizma. Pored toga na ovim prostorima treba planirati športsko-rekreacijske sadržaje u funkciji ugostiteljstva i turizma.



1.3.3. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina



- 17 -



Prostori za eksploataciju mineralnih sirovina prikazani su u Planu znakom, osim prostora za eksploataciju nafte i plina koji su prikazani površinom.

Veličine eksploatacijskih polja, uvjete korištenja i način sanacije treba odrediti prostornim planovima uređenja gradova i općina, a prema kriterijima iz ovog Plana.



1.3.4. Površine za športsko – rekreacijsku namjenu



- 18 -



Površine za športsko – rekreacijsku namjenu mogu biti unutar prostora naselja i na predviđenim područjima izvan naselja, prema kriterijima iz ovog Plana.



1.3.5. Poljoprivredno tlo i šumske površine



- 19 -



Razgraničenje namjene poljoprivrednih i šumskih površina obavlja se određivanjem granica u prostornim planovima uređenja gradova i općina, a prema uvjetima iz ovog Plana.

U prostornim planovima uređenja gradova i općina treba detaljnije razgraničiti područje namjene na poljoprivredna tla, šume osnovne namjene i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

Pored toga, potrebno je detaljno razgraničiti šumske površine od poljoprivrednog tla na kojem je ovim Planom predviđeno vršenje hidromelioracijskih radova, uz obvezu primjene svih mjera zaštite šuma osnovne namjene i očuvanja njihove bioraznolikosti.



- 20 -



Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina vrši se na temelju vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na:

· osobito vrijedno obradivo tlo (P1)

· vrijedno obradivo tlo (P2)

· ostala obradiva tla (P3).

- 21 -



Osobito vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju mogu se prenamijeniti samo za:

· potrebe oružanih snaga, odnosno obrane,

· osnivanja i proširivanja groblja, ako ne postoji druga mogućnost,

· izgradnju objekata koji služe za obranu od poplave, za odvodnjavanje i navodnjavanje, za uređivanje bujica, te za zaštitu voda od zagađivanja,

· izgradnju infrastrukturnih i prometnih sustava i mreža, ako ne postoji druga mogućnost,

· područja sanitarne zaštite vodocrpilišta pitke vode,

· pošumljavanje u svrhu zaštite vodonosnog područja,

· proširivanje građevinskih područja postojećih naselja samo ako ne postoji mogućnost širenja na manje kvalitetno zemljište.



- 22 -



Šume osnovne namjene dijele se na:

· gospodarske šume (Š1), namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih proizvoda,

· zaštitne šume (Š2), namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina,

· šume posebne namjene (Š3) su:

§ šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena,

§ šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja (posebni rezervati i park šume),

§ šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama (obrana), te potrebama utvrđenim posebnim propisima,

§ šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

Prostornim planovima uređenja gradova i općina detaljnije će se razgraničiti šume po namjeni, posebno vodeći računa o mogućim proširenjima šumskih površina.



- 23 -



Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ) je prostor na kojem se mogu, osim poljoprivredne proizvodnje, odvijati sve ostale aktivnosti sukladne planskoj namjeni prostora. Zemljišta koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti.



1.3.6. Vodne površine



- 24 -



Vodne površine razgraničuju se prema vrsti na:

1. vodotoke,

2. jezera,

3. akumulacije,

4. ribnjake,

5. retencije.

Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.



- 25 -



Razgraničenje vodnih površina provodi se određivanjem namjene za:

a) prometne djelatnosti (plovidba),

b) akvakulturu (koja obuhvaća jezera – ribnjake),

c) rekreaciju, turizam i športski ribolov,

d) akumulacije za obranu od poplava i navodnjavanje,

e) retencije (prirodne depresije za povremeno upuštanje vode u sustavu obrane od poplava),

f) ostale djelatnosti: eksploatacija mineralnih sirovina i druge.



1.3.7. Površine za posebnu namjenu



- 26 -



Prostori i građevine posebne namjene određeni ovim Planom koriste se prema posebnim uvjetima nadležnih državnih tijela za poslove obrane i unutarnjih poslova.

Dokumentima prostornog uređenja užeg područja, u suradnji s nadležnim tijelima, detaljno će se odrediti granice vojnih kompleksa i zaštitni pojasevi, u kojima je izgradnja i način korištenja ograničen u skladu s posebnim uvjetima ovih tijela. Ovim dokumentima također će se odrediti točan položaj prometnica unutar ili u neposrednoj blizini prostora posebne namjene.



1.3.8. Površine infrastrukturnih sustava



- 27 -



Površine za infrastrukturu razgraničuju se na:

1. infrastrukturne koridore i

2. infrastrukturne prostore.

Površine za infrastrukturu određuju se prema specifičnim tehničkim zahtjevima i kriterijima ovog Plana, uvažavajući:

1. mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš,

2. vrednovanje prostora za građenje (građevinska područja),

3. uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

4. mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

5. mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

6. mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,



- 28 -



Infrastrukturni koridori su prostori namijenjeni za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

Širine infrastrukturnih koridora izvan građevinskih područja i unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja, kao i izvan područja zaštićenih dijelova prirode, određuju se prema tablici 2.



Tablica 2: Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora





SUSTAV




PODSUSTAV




GRAĐEVINA


KORIDOR GRAĐEVINE

(u metrima)

vrsta
kategorija
vrsta









PROMETNI


željeznica
državna
magistralna
200

I. reda
200

županijska
II. reda
100





ceste


državna
autoceste
200

brze ceste
150

ostale
100

županijska
županijske
70



TELEKOMUNIKACIJE
kablovska

kanalizacija
državni
međunarodni
5

županijski
magistralni
5





VODOOPSKRBA I ODVODNJA
vodovodi
državni
magistralni
5

županijski
ostali
5



kolektori
županijski
kolektor
10













ENERGETIKA
naftovod
državni
međunarodni magistralni
100


magistralni
60



produktovod
županijski
magistralni
100



plinovod
državni
međunarodni magistralni
100

županijski
magistralni
60





dalekovodi
državni
dalekovod 400 kV
200

dalekovodi 220 kV
100

županijski
dalekovodi 110 kV
70




Širine infrastrukturnih koridora unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja i na područjima zaštićenih dijelova prirode određuju se prema posebnim propisima, odredbama ovog Plana i prema posebnim uvjetima nadležnih upravnih tijela ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava i kategoriji zaštite dijelova prirode.

Kod paralelnog vođenja infrastrukturnih građevina moguće je preklapanje njihovih koridora uz nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja.



- 29 -



Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturne prostore provodi se određivanjem namjena, a prema kriterijima za planiranje izgradnje izvan građevinskih područja.

Infrastrukturni prostor je prostor namijenjen za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl. u funkciji određenog cjelokupnog infrastrukturnog sustava.



1.3.9. Groblja



- 30 -



Groblja se mogu planirati unutar građevinskih područja naselja ili kao površine izvan naselja za izdvojene namjene.





2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU



- 31 -



Građevine od važnosti za Državu određene su prema značenju zahvata u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu.

Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije.







2.1. Građevine od važnosti za Državu



- 32 -



Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za Državu:

1. Prometne građevine:

a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

· Autoceste:

§ Zagreb – Macelj – R. Slovenija

§ Zagreb – Bregana – R. Slovenija

§ Zagreb – Varaždin – Mađarska

§ Zagreb – Sisak – R. BiH

§ Zagreb – Slavonski Brod – Bajakovo

§ Zagreb – Karlovac – Rijeka

§ Zagrebačka obilaznica

· Brze ceste:

§ Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica

§ Vrbovec – Križevci – Koprivnica

§ Samobor – Sveta Nedelja – Zagreb

§ Zagreb – Velika Gorica

· Ostale državne ceste:

§ cesta Sv. Ivan Zelina - Vrbovec – Čazma – Garešnica, D26

§ cesta GP Gola – Koprivnica – Križevci – Vrbovec - Dugo Selo - Sesvete, D41

§ cesta Vrbovec – Haganj - Bjelovar - Veliki Zdenci, D28

§ cesta Đurđevac – Bjelovar – Čazma – Šumečani - Ivanić Grad, D43

§ cesta Velika Gorica – Petrinja – Hrvatska Kostajnica, D30

§ cesta Velika Gorica – Kravarsko – Pokupsko - Viduševac, D31

§ cesta Velika Gorica – Zračna luka Zagreb

§ cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak – Popovača, D36

§ cesta Bobovica – Bregana – Krašić – Ozalj – Karlovac, D505

§ cesta GP Harmica – Brdovec – Zaprešić, D225

§ cesta spoj Jastrebarskog i autoceste Zagreb - Karlovac; D310

§ cesta most na Kupi (Lasinja) – čvor Donja Zdenčina (autocesta Zagreb – Karlovac)

· Stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije: Bregana – Obrežje

· Stalni međudržavni granični cestovni prijelaz II. kategorije:

§ Harmica – Rigonce,

§ Bregana Naselje – Slovenska Vas

· Granični cestovni prijelazi za pogranični promet:

§ Blaževa Gora,

§ Novo Selo Žumberačko - Planina,

§ Kraj Donji – Rakovec,

§ Gornji Čemehovec (u Krapinsko – zagorskoj županiji) - Stara Vas.

b) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima (osim industrijskih kolosjeka):

· glavne magistralne pruge (pruge velikih učinkovitosti):

§ R. Slovenija – Savski Marof – Zagreb – Tovarnik (pruga koridora X)

§ Zaprešić – Krapina – R. Slovenija (pruga koridora X)

§ Mađarska – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Oštarije – Rijeka (pruga koridora V)

§ Zagreb – Karlovac – Oštarije – Knin – Split (pruga koridora V)

· Stalni međunarodni granični željeznički prijelaz I. kategorije: Savski Marof - Dobova

c) Građevine zračnog prometa:

· Zračna luka Zagreb u Gradu Velika Gorica za međunarodni i unutarnji promet za prihvat i otpremu zrakoplova, 4E razreda i skupine,

· stalni međunarodni granični zračni prijelaz I. kategorije: Zagreb.

d) Riječne građevine :

· luka Rugvica

· plovni put II kategorije: Sava nizvodno od Rugvice i Kupa nizvodno od Karlovca.

e) Telekomunikacijske građevine:

· radijski koridori: TV odašiljač Sljeme i odašiljačko središte uz glavnu radio i TV postaju (izvan prostora Županije)­ – drugi odašiljači u Državi,

· međunarodni TK kabeli,

· magistralni TK kabeli,

· TV pretvarači (ukupno 22 na području Županije).

2. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine:

· Proizvodne:

§ HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused),

§ HE Drenje,

§ kombi elektrana – toplana na lokaciji Prevlaka,

· Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja:

§ dalekovodi 2 x 400 kV, 400 kV, 2 x 220 kV, 220 kV– prema grafičkom prikazu 2.1. “Infrastrukturni sustavi – Energetika i telekomunikacije”,

§ transformatorska postrojenja:

- TS Zlodi 400/x kV

- TS Mraclin 220/x kV

§ rasklopno postrojenje: Veleševec

b) Građevine za transport nafte i plina:

· Otpremna stanica za naftu: Graberje Ivanićko

· Naftovodi i produktovodi :

§ magistralni naftovod za međunarodni transport:

- Omišalj – Sisak – Bjelovar – Mađarska (JANAF, DN 700)

§ magistralni naftovod:

- Graberje Ivanićko – Hrastilnica – Stružec – Sisak (rafinerija), DN 500

- Graberje Ivanićko – Šumečani – Budrovac, DN 500



§ produktovodi:

- Zagreb – Ivanić Grad – Šumečani – Budrovac

- Zagreb – Ivanić Grad – Sisak (rafinerija)

· Plinovodi:

§ magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700, radnog tlaka 75 bara: Pula – Delnice – Vrbovsko – Karlovac – Zagreb – Ivanić Grad – Slavonski Brod (odvojak Ivanić Grad – Bjelovar)

§ magistralni plinovodi DN 500, radnog tlaka 50 bara:

- Rogatec (Slovenija) – Zabok – Podsused – Ivanić Grad – Kutina (odvojak Zabok – Ludbreg)

- Ivanić Grad – Budrovac

- Dugo Selo – Vrbovec – Bjelovar

- Konjšćina – Sveti Ivan Zelina

§ mjerno redukcijske stanice (MRS) u veledistribuciji: Čabdin, Haganj, Ivanić Grad III, Zagreb – zapad, Zagreb – jug, Zaprešić, Zelina, Zagreb – Obilaznica, Dugo Selo, Graberje, Šumečani i Vrbovec.



c) Građevine eksploatacije energetskih mineralnih sirovina:

· eksploatacijska polja nafte i plina u gradovima Dugo Selo i Ivanić Grad te općinama Kloštar Ivanić, Križ, Brckovljani i Rugvica.

3. Vodne građevine

a) Regulacijske i zaštitne vodne građevine

· Građevine na međunarodnim vodama: HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused), i nasip za obranu od poplava uz Sutlu,

· Građevine na vodotoku od posebnog državnog interesa za zaštitu od poplava:

§ ustava Prevlaka

§ HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused), na Savi

§ nasipi uz rijeku Savu

· Lateralni kanali za zaštitu od poplava:

§ odteretni kanal Odra

§ kanal Kupa – Kupa

§ kanal Lonja – Strug

· Retencije za obranu od poplava:

§ Žutica

§ Kupčina

§ Jantak

· Regulacije vodotoka:

§ spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica

§ regulacija vodotoka Krapine nizvodno od Kupljenova

§ regulacija vodotoka Lonje nizvodno od Ivanić Grada

§ regulacija vodotoka Glogovnice nizvodno od naselja Gradec

§ regulacija vodotoka Česme nizvodno od spojnog kanala.

b) Građevine za melioracijsku odvodnju:

· sustav melioracijske odvodnje Črnec polje

· sustav melioracijske odvodnje Odransko polje.

c) Građevine za korištenje voda:

· vodoopskrbni sustavi s pripadajućim izvorištima: Zagreb (podsustavi Samobor, Dugo Selo i Vrbovec), Velika Gorica i Zaprešić

· zahvati za korištenje voda na međudržavnim vodama: HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused),

· ribnjaci: Pisarovina i Crna Mlaka.

d) Građevine za zaštitu voda:

· sustavi odvodnje otpadnih voda: Zagreb, Zaprešić i Velika Gorica.

4. Proizvodne građevine

Građevine za:

· proizvodnju baznih kemijskih proizvoda i preradu nafte,

· preradu obojenih metala, crnu metalurgiju, preradu nemetalnih minerala, cementa, stakla, keramike, celuloze, papira, tekstila i kože,

· proizvodnja i promet na veliko lijekova i opojnih droga,

· proizvodnja ionizirajućih zračenja.

5. Športske građevine

· zimski športsko – rekreacijski centri: Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje

· igrališta za golf površine preko 40 ha.

6. Građevine posebne namjene prikazane su u grafičkom dijelu Plana.







2.2. Građevine od važnosti za Županiju



- 33 -



Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Prometne građevine

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Županijske ceste :

· postojeće ceste (sadašnje županijske ceste i lokalne ceste koje se ovim Planom planiraju u rangu županijskih) i

· planirane županijske ceste:

§ cesta Vrbovec – Poljanski Lug – Kloštar Ivanić

§ cesta Drenje Šćitarjevsko – brana na Savi (Drenje) – Dumovec

§ cesta produžetak Ulice grada Vukovara – Črnec Dugoselski

§ cesta Cerje – Prozorje – Brckovljani

§ cesta Oborovo – Prečno – Topolje – Lijeva Luka (Sisačko-moslavačka županija)

§ cesta Veleševec – Pešćenica (Sisačko-moslavačka županija)

§ cesta Kuče – Veleševec – Pešćenica

§ cesta Draga Svetojanska – Brezovac Žumberački

§ cesta Hartje – Sopote – Sošice

§ cesta Tihočaj – Paljugi – Bukovac Svetojanski

§ cesta Pećno – Višći Vrh – Gornja Vas

§ cesta Gabrovica – Koretići – Jelenići – Pećno

§ cesta Sošice – Sveta Gera

§ cesta Prigorje Brdovečko – Novi Dvori – Jablanovec

§ cesta Bobovica – Prigorje Brdovečko

§ cesta Bestovje – brana na Savi (Podsused) – Zaprešić

§ cesta Mićevec – Ščitarjevo – Strmec Bukevski – Veleševec

§ obilaznice središnjih naselja gradova i općina

2. Željezničke pruge II. reda s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

· Podsused – Sveta Nedelja – Samobor – Bregana

· Savski Marof – Kumrovec

· Gradec – Sveti Ivan Žabno.

3. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Zračno pristanište:

· Buševec na području Grada Velika Gorica,

b) Letjelišta:

· Krašić na području Općine Krašić,

· Cvetković na području Grada Jastrebarsko,

· Veleševec na području Općine Orle,

· Lupoglav i Štakorovec na području Općine Brckovljani,

· Zaprešić na području Grada Zaprešića,

· Donji Šarampov i Topolje na području Grada Ivanić Grada,

· Komin na području Grada Sveti Ivan Zelina,

· Dubrava na području Općine Dubrava

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Telekomunikacijske građevine:

· telekomunikacijske građevine: radio relejne postaje Zaprešić, Jastrebarsko, Samobor, Željezno i Vrbovec

· mjesne telefonske centrale: Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica, Ivanić Grad, Dugo Selo, Vrbovec.

b) Poštanske građevine su: poštanski uredi koji pripadaju središnjoj pošti Zagreb

2. Energetske građevine

a) Elektroenergetske građevine

· male hidroelektrane

· dalekovodi naponskog nivoa 110 kV (trase prema grafičkom prikazu 2.1. “Infrastrukturni sustavi – Energetika i telekomunikacije”),

· transformatorska postrojenja:

§ TS 110/x kV (x=10, 20, 30 i/ili 35 kV)

3. Vodne građevine

a) Zaštitne i regulacijske građevine

· sustav nasipa za obranu od poplava

· retencije i akumulacije veće od 25 ha

b) Građevine za melioracijsku odvodnju: sustav melioracijske odvodnje površine 2.000 - 10.000 ha;

c) Građevine za korištenje voda:

· vodoopskrbni sustavi s pripadajućim izvorištima: Jastrebarsko, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina,

d) Građevine za zaštitu voda:

· sustavi odvodnje otpadnih voda: Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Dugo Selo i Ivanić Grad.

4. Športske građevine

· športsko – rekreacijski sadržaji iznad 5 ha za dodatne potrebe stanovnika ili u funkciji turizma,

· igrališta za golf površine do 40 ha;



5. Ugostiteljske i turističke građevine

· ugostiteljsko – turističke zone veće od 5 ha ili veće od 1.000 smještajnih jedinica;

6. Ostale građevine

Društvene djelatnosti:

· srednje škole

· građevine sekundarne zdravstvene zaštite.







3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU



- 34 -



Planom su određeni gospodarski sadržaji sljedećih djelatnosti:

a) Gospodarske djelatnosti (proizvodne i poslovne),

b) Ugostiteljstvo i turizam,

c) Poljoprivreda, stočarstvo, ribogojstvo i šumarstvo,

d) Eksploatacija mineralnih sirovina.





3.1. Gospodarske djelatnosti



- 35 -

.

S ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja potrebno je poticati disperziju gospodarskih djelatnosti u lokalna središta. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva posebice u gradovima i općinskim središtima i naseljima s više od 1000 stanovnika s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru.





Gospodarske djelatnosti smještavaju se u prostor uz uvjet:

· da racionalno koriste prostor, bolje iskoriste i popunjavaju postojeće zone namijenjene ovim djelatnostima, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina,

· da nisu energetski zahtjevne te da su prometno primjerene (prometno ne opterećuju lokaciju),

· da zadovoljavaju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl).



- 36 -



Prostor za gospodarske djelatnosti određuje se u građevinskim područjima naselja, i u građevinskim područjima izvan naselja.

Razlikuju se dvije osnovne namjene:

· proizvodne: pretežno industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija i sl.) i

· poslovne: pretežno manji proizvodni i skladišni kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, usluge, komunalne usluge i sl.).

Raspored gospodarskih djelatnosti na proizvodne i poslovne određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina vrednujući specifičnost svake pojedine gospodarske djelatnosti.

Određivanje namjene proizlazi iz procjene utjecaja na onečišćenje okoliša, ugrožavanja krajolika, učestalosti količine i vrste prometa, vrste i kapaciteta infrastrukture, broja radnih mjesta itd. Temeljem navedenih kriterija obavlja se razgraničenje gospodarske namjene na proizvodne i poslovne. U proizvodne namjene smještaju se prvenstveno djelatnosti koje mogu imati nepovoljniji utjecaj na okoliš.

Prostorni razmještaj proizvodnih i poslovnih namjena treba bazirati na sadašnjem razmještaju gospodarstva, stvarnim prostornim mogućnostima, planiranom sustavu centara i mreža naselja, rasporedu stanovništva i povezanosti s osnovnom prometnom i drugom infrastrukturom. Veće skladišne i industrijske zone čine s površinama za infrastrukturne građevine funkcionalno jedinstvo.



- 37 -



Raspored proizvodnih kapaciteta i poslovnih sadržaja u prostoru treba planirati uz sljedeće uvjete:

a) planirati ih pretežito u postojećim proizvodnim ili poslovnim zonama, gdje su do sada izgrađeni dijelovi tih zona i osnovna infrastrukturna mreža,

b) mogu se formirati i nove površine za gospodarske proizvodne i poslovne sadržaje, ali ukupna površina svih proizvodnih i poslovnih zona u općini odnosno gradu treba biti u okvirima ukupnih površina iz važećih prostornih planova gradova i općina na dan donošenja ovog Plana,

c) u urbanim sredinama treba planirati intenzivnije korištenje poslovnog prostora i prenamjenu postojećih prostora za tercijarne i kvartarne djelatnosti, kao i proizvodne pogone koji ne umanjuju kvalitetu stanovanja,

d) u ruralnim sredinama treba predvidjeti kapacitete za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda,

e) za pojedinačne poslovne sadržaje s posebnim lokacijskim zahtjevima, prije određivanja lokacije izraditi prethodna istraživanja,

f) disperziju i raspored radnih mjesta prilagoditi postojećim i planiranim područjima stanovanja,

g) smještaj novih građevina i daljnji rad postojećih prilagoditi zahtjevima zaštite okoliša i zaštite prirodne i kulturne baštine.



- 38 -



Određuju se sljedeća načela osnovnog rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru:

a) veće gospodarske sadržaje (proizvodne i poslovne) funkcionalno povezati s razvojem prometnog sustava i druge infrastrukture,

b) izvan naselja treba smjestiti veće proizvodne pogone, skladišta, robne terminale, radionice i druge poslovne građevine,

c) ostale manje proizvodne i poslovne sadržaje planirati disperzivno i decentralizirano,

d) posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivrednu i stočarsku djelatnost.



- 39 -



U građevinskim područjima naselja mogu se planirati:

· manje proizvodne, pretežito zanatske građevine,

· poslovne građevine (pretežito uslužne, trgovačke i komunalno servisne),



- 40 -



Građevne parcele u građevinskim područjima naselja namijenjene gospodarskim djelatnostima moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

· najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %, a najmanja 10 %,

· na parcelama koje se nalaze uz postojeću stambenu izgradnju mora se prema toj izgradnji osigurati tampon zelenila najmanje širine 5,0 metara,

· parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na parceli.



- 41 -



U građevinskim područjima naselja na pojedinačnim građevnim parcelama mogu se graditi gospodarske građevine koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja bez štetnog utjecaja na okoliš i normalnog funkcioniranja naselja.





3.2. Ugostiteljstvo i turizam



- 42 -



Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam, je osim u građevinskim područjima naselja, iznimno predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.

Kriterije za raspored, vrstu, kapacitet i veličinu, i ostale pokazatelje ugostiteljsko-turističkih područja, mora se provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora osobito:

· izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude,

· prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju viših i visokih kategorija,

· poboljšati infrastrukturu i unaprijediti zaštitu okoliša,

· gradnju novih građevina treba prostorno i oblikovno uklapati u oblike tradicionalne gradnje lokalnog ambijenta,

· koristiti resurse etnološke i kulturne baštine, npr. vrijedne ruralne cjeline i dvorce,

· osigurati prostore za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje, kao npr. golf igrališta i uvjete za razvoj zdravstveno-rakreacijskog i selektivnog turizma (rafting, jahanje, biciklizam, zmajarenje, lov, ribolov, planinarenje i sl.).



- 43 -



Izdvojene površine ugostiteljsko – turističke namjene planiraju se bez stambene namjene.

U sklopu ovih površina potrebno je osigurati prostore za šport i rekreaciju u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Odnose površina ovih dviju osnovnih djelatnosti treba odrediti u prostornim planovima uređenja gradova i općina ovisno o odabiru njihovih podvrsta.

Ugostiteljsko-turističke površine dijele se na:

a) turističke zone, koje sadrže razne namjene u funkciji turizma, kao što su kampovi, smještajni kapaciteti, športske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.,

b) turističke punktove, koji obuhvaćaju smještajne kapacitete, u pravilu pojedinačne građevine (hoteli, izletišta, domovi i sl.) koji mogu formirati i zasebne komplekse, ali mogu biti i u stambenim zonama,

c) kampove sa rekreacijskim površinama.







- 44 -



Novi turistički kapaciteti mogu se planirati u okviru postojećih naselja, u granicama predviđenim za proširenja naselja, ali i na građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja.

Razvoj turizma s gledišta prostora i planiranja sadržaja u prostoru usmjerava se na:

· podizanje razine ugostiteljske usluge na cijelom području,

· planiranje i opremanje smještajnih i pratećih turističkih kapaciteta u urbanim sredinama, planiranje površina turističke namjene izvan naselja i formiranje turističko – ugostiteljskih punktova na izdvojenim turistički atraktivnim lokacijama,

· planiranje i opremanje zdravstveno - lječilišnih kompleksa,

· turističko - rekreativne sadržaje sa seoskim turizmom u okviru obiteljskih gospodarstava uz oglednu proizvodnju zdrave hrane (agroturizam),

· planiranje auto - kampova visoke kategorije,

· sanaciju i uređenje zaštićenih povijesnih urbanih, poluurbanih i ruralnih sredina i stavljanje u funkciju turizma i ugostiteljstva,

· vinski turizam vezan uz izgradnju “vinskih cesta” sa odgovarajućim sadržajima vezanim uz tradiciju vinarstva,

· planiranje zimskih i vodenih športova i rekreacije na pogodnim lokacijama,

· planiranje građevina za lovni i ribolovni turizam,

· planiranje novih lokacija za golf - igrališta,

· opremanje turistički atraktivnih područja u Županiji športskim građevinama za rekreaciju i natjecanja.





3.3. Poljoprivreda, stočarstvo, akvakultura i šumarstvo



- 45 -



Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na:

· osobito vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji,

· vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji,

· ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.



- 46 -



Osnovne poljoprivredne, stočarske, akvakulturne i šumarske djelatnosti po reljefnim značajkama su:

a) gorska područja: šumarstvo, stočarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, slatkovodno ribarstvo, voćarstvo, gljivarstvo i uzgoj planinskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja i dr,

b) brežuljkasta područja: stočarstvo, povrtlarstvo, cvjećarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, pčelarstvo, ribogojstvo i dr,

c) nizinska područja: ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo, ribogojstvo, proizvodnja industrijskog i krmnog bilja i dr.



- 47 -



U korištenju poljoprivrednog zemljišta treba, osim konvencionalne, predvidjeti i promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.

Ekološka poljoprivreda (također organska ili biološka), je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija, a treba je prije svega planirati na vodozaštitnim područjima.



- 48 -



Šumske površine koriste se u okviru osnovne namjene (gospodarske, zaštitne i posebne namjene), te za lovstvo i rekreaciju. U šumama se mogu graditi objekti vezani za gospodarenje šumama, prihranjivanje divljači, staze i odmorišta za planinare, šetače, bicikliste i sl.





- 49 -



Djelatnost uzgoja riba moguće je vršiti na postojećim stajaćim i tekućim vodama, postojećim ribnjacima i na, ovim Planom predviđenim, novim ribnjacima.



- 50 -



Područja za uzgoj riba (akvakultura) moraju imati zadovoljavajuću kakvoću vode.

Djelatnost ribogojstva ne može se odvijati na:

· područjima s nezadovoljavajućim higijenskim uvjetima,

· područjima na kojima je izraženo onečišćenje zbog blizine urbanih centara i industrijskih djelatnosti,

· područjima intenzivne rekreacijske aktivnosti,

· područjima posebne namjene (npr. vojna područja),

· osjetljivim dijelovima posebno zaštićenih područja.



- 51 -



Na području Županije može se izvan građevinskih područja na poljoprivrednom zemljištu planirati izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i to:

· gospodarski sklopovi (obiteljska poljoprivredna gospodarstva),

· gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje,

· građevine za uzgoj životinja (tovilišta),

· ribnjaci za uzgoj riba,

· spremišta u vinogradima (klijeti) i spremišta voća u voćnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore, spremišta drva u šumama i sl.



- 52 -



Dopustivu izgradnju objekata izvan građevinskog područja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, moguće je dozvoliti na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.

Pod pojmom “posjed” podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje međusobno čine jednu prostornu cjelinu.



- 53 -



Veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja objekata izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, treba biti:

1. u nizinskim područjima (do 150 mnm):

· građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 10 ha,

· građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine od 5 ha,

· građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 3 ha,

· građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 1 ha.

2. u gorskim i brežuljkastim područjima (iznad 150 mnm):

· građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 5 ha,

· građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha,

· građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1,5 ha,

· građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 1 ha.

Uvjeti smještaja spremišta u vinogradima (klijeti), spremišta voća u voćnjacima, ostava za alat, oruđe, kultivatore, spremišta drva u šumama i sl. na posjedima manjim od navedenih u prethodnom stavku određuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina, prema kriterijima iz ovog Plana i uz uvjet da se ista grade kao prizemnice s mogučnošću gradnje podruma i da njihova brutto površina prizemlja ne prelazi 40 m2.



- 54 -



Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja objekata (farme) za uzgoj stoke iznosi 15 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se grlo težine 500 kg (krava, steona junica) i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iz tablice 3:



Tablica 3: Iskaz uvjetnih grla sa koeficijentima za pojedine stočne vrste:



Vrsta stoke:
Koeficijent
Broj grla

- krava, steona junica
1,00
15

- bik
1,50
10

- vol
1,20
13

- junad 1-2 god.
0,70
22

- junad 6-12 mjeseci
0,50
30

- telad
0,25
60

- krmača + prasad
0,055
273

- tovne svinje do 6 mjeseci
0,25
60

- mlade svinje 2-6 mjeseci
0,13
115

- teški konji
1,20
13

- srednji teški konji
1,00
15

- laki konji
0,80
19

- ždrebad
0,75
20

- ovce, ovnovi, koze i jarci
0,10
150

- janjad i jarad
0,05
300

- tovna perad
0,006
2500

- nesilice
0,008
1875




Objekti (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju biti odgovarajuće udaljeni od građevinskih područja naselja da se spriječe negativni utjecaji. Najmanje udaljenosti od građevinskih područja naselja, prema broju uvjetnih grla, definirane su tablicom 4.



Tablica 4: Odnos broja uvjetnih grla i udaljenosti farma od građevinskih područja naselja i cesta:





Broj uvjetnih grla
Minimalne udaljenosti

od građ. područja

(m)
od državne ceste

(m)
od županijske ceste (m)
od lokalne ceste

(m)

15-20
50
50
30
20

21-100
100
100
50
30

101-300
200
150
80
50

301 i više
400
200
100
50






- 55 -



Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti bez izvora zagađenja od građevinskih područja naselja, te državnih, županijskih kao i lokalnih cesta odredit će se prostornim planovima uređenja gradova odnosno općina, prema mjesnim prilikama.

Broj uvjetnih grla u objektima koji se mogu graditi u građevinskim područjima naselja određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina prema mjesnim prilikama, uz uvjet da isti nije veći od 20 grla.



- 56 -



Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne potrebe te izgradnja na površinama manjim od određenih ovim Planom, za voćnjake, vinograde, povrtnjake, cvjetnjake i slično, moguća je unutar građevinskih područja naselja u skladu s odredbama iz prostornih planova uređenja gradova ili općina.









3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina



- 57 -



Na prostoru obuhvata ovog Plana vrši se, ili planira eksploatacija sljedećih mineralnih sirovina:

· građevni šljunak,

· građevni pijesak,

· tehnički građevni kamen,

· opekarska glina,

· keramička glina,

· nafta i plin.



- 58 -



Eksploatacija mineralnih sirovina prema ovom Planu planira se na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima. Na ovim poljima moguće je prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati eksploataciju više vrsta mineralnih sirovina.

Lokacije eksploatacijskih polja označene su u Planu simbolima, osim za polja za eksploataciju nafte i plina, koje su označene površinama. Točan položaj, veličina i oblik eksploatacijskih polja označenih simbolima određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim ili detaljnim planovima uređenja.



- 59 -



U prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim ili detaljnim planovima uređenja potrebno je, između ostalog, odrediti uvjete prostornog oblikovanja eksploatacijskih polja u funkciji zadovoljavanja potreba konačne namjene i uklapanja u okoliš.

Pod ovim se podrazumijeva:

· određivanje za prostor i namjenu prihvatljivih oblika jezera kod šljunčara, ili novonastalog oblika terena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kamenoloma,

· određivanje konačne namjene ili mogućih namjena,

· određivanje dubine jezera i njegovih pokosa pogodnih za konačnu namjenu i održavanje kvalitete vode,

· određivanje svih potrebnih planerskih mjera koje će onemogućiti negativan utjecaj na okoliš, posebno u pogledu zaštite i očuvanja kvalitete podzemnih voda i izvorišta pitke vode,

· razgraničenje površina za eksploataciju mineralnih sirovina od okolnog prostora namijenjenog za šport i rekreaciju.



- 60 -



Eksploatacija šljunka, pijeska i tehničkog građevnog kamena na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može se vršiti isključivo u funkciji prostorno – oblikovno – tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja.

U tom smislu nisu moguća nova povećanja ovih eksploatacijskih polja, osim u dijelovima nužno potrebnim za sanaciju u funkciji privođenja konačnoj namjeni, a najviše do 10 % površine polja. Ova povećanja mogu se odobriti tek nakon izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja za područja na kojima se nalaze eksploatacijska polja.

Na prostorima parkova prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje postojeći kamenolomi ne mogu se proširivati izvan ranije odobrenih granica.



- 61 -



Određivanju novih lokacija za eksploataciju mineralnih sirovina moći će se prići tek nakon izrađene i po predstavničkom tijelu Zagrebačke županije prihvaćene Studije društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijele Županije.

Kod određivanja ovih lokacija obvezatna je primjena kriterija iz ovog Plana.



- 62 -



Kod planiranja jezera u funkciji eksploatacije šljunka i pijeska, a koja se planiraju na prostoru namijenjenom za šport i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvatljivom odnosu vodnih površina i kopna. Vodne površine ne mogu biti veće od 50 % ukupnih površina planiranih za te namjene.





4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU



- 63 -



Mreža građevina društvenih djelatnosti je prostorni raspored osnovnih javnih funkcija državnog i županijskog interesa. Ovim Planom određena je mreža građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije: školstva, zdravstva, športa i kulture i socijalne skrbi.



Broj pojedinih vrsta građevina javnih funkcija određen ovim Planom minimalan je za zadano područje.

Konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina pojedinih djelatnosti određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina, a temeljem smjernica i kriterija iz ovog Plana.



4.1. Školstvo



- 64 -



Mreža osnovnih škola određuje se u skladu s projekcijom školskoobvezatne populacije 2015. godine, standardom za dimenzioniranje osnovnih škola i klasifikacijom središnjih funkcija i kategorizacijom središnjih naselja u poglavlju 3.3.2. Društvene djelatnosti, tekstualnog dijela ovog Plana.

Prikazani prostorni raspored osnovnih škola po općinama i gradovima je upućujući, a detaljni raspored odredit će se prostornim planovima uređenja gradova i općina.



- 65 -



Srednje škole lociraju se u pravilu u gradovima (urbanim sredinama). Vrsta i veličina škola odredit će se mrežom srednjih škola sukladno potrebama.



4.2. Zdravstvo



- 66 -



Prostorni razmještaj građevina pojedinih grupa zdravstvene djelatnosti obavlja se prema sljedećim uvjetima:

1. Objekte primarne zdravstvene zaštite treba planirati u svim sjedištima gradova i općina. Pod primarnom zdravstvenom zaštitom podrazumijevaju se djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći.

2. Objekte sekundarne zdravstvene zaštite u pravilu treba planirati u centrima subregija. Pod sekundarnom zdravstvenom zaštitom podrazumijevaju se djelatnosti opće bolnice i specijalne bolnice. Postojeće građevine sekundarne zdravstvene zaštite koje nisu smještene u skladu s hijerarhijom središnjih naselja, uključuju se u mrežu centara sekundarne zdravstvene zaštite.



4.3. Šport i rekreacija



- 67 -



Površine za športsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti.

Prostori za razvoj športsko-rekreacijskih aktivnosti su:

· športsko-rekreacijski centri, građevine i tereni za zadovoljavanje osnovnih športskih i rekreativnih potreba stanovnika gradova i naselja,

· športsko-rekreacijski centri, građevine i područja vezani za turističko-ugostiteljsku djelatnost i dodatne potrebe stanovnika, te centri od šireg značaja (kao zimski športsko- rekreacijski centri na Medvednici i u Žumberku-Samoborskom gorju).



Prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu se predvidjeti i druga područja za športsko-rekreacijske namjene prema kriterijima ovog Plana. Među ostalim treba planirati prostore za nove i atraktivne sadržaje športsko-rekreacijske namjene, kao npr. golf igrališta, športove na snijegu i vodi, reprezentativne turističko-rekreacijske sadržaje za visoki turizam (biciklizam, lovstvo, športski ribolov, jahanje, kupanje, planinarenje, ekstremni sportovi i dr.).



- 68 -



Površine športsko-rekreacijske namjene mogu biti planirane unutar i izvan građevinskog područja. Na njima se mogu planirati građevine i prateći sadržaji u funkciji športa i rekreacije.

Za površine športsko-rekreacijske namjene izvan naselja potrebno je u prostornim planovima uređenja gradova i općina odrediti osnovne podvrste namjena (golf igralište, jahački športovi, zimski športovi, tenis, vodeni športovi i dr.)

Prostornim planovima uređenja gradova i općina treba predvidjeti prostore za potrebe športa i rekreacije koje obuhvaćaju:

a) šport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja,

b) natjecateljski šport radi ostvarivanja športskih rezultata,

c) športsku rekreaciju građana do najstarije životne dobi,

d) šport i rekreacija u funkciji turizma,

e) zdravstveno-terapijsku rekreaciju.



4.4. Kultura



- 69 -



Za potrebe odvijanja kulturnih aktivnosti potrebno je planirati minimalno sljedeće sadržaje:

a) otvorena ili pučka učilišta,

b) muzeje, galerije, zbirke,

c) knjižnice i čitaonice (teže dostupna područja mogu se opslužiti bibliobusima),

d) kina,

e) manje scenske prostore.

Prostorni raspored minimalnih sadržaja u kulturi određen je po kategorizaciji središnjih naselja, tabelarno u poglavlju 3.3.2. Društvene djelatnosti, tekstualnog dijela ovog Plana.



Drugi dio plana