Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 21. 10. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



Odredbe za provođenje prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije



SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

KONAČNI PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA
SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Županijski zavod za prostorno uređenje
Split, svibanj 2002.godine

Naziv prostornog plana: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

Naziv priloga: Knjiga 4. Odredbe za provođenje

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

"Službeni glasnik Županije splitsko-dalmatinske" broj 1/2000.
Suglasnost na Plan prema članku 19. Zakona o prostornom uređenju

("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02)

Klasa: 350-02/02-04/0017
Ur. broj: 531-08-02-7
Datum: 23.07.2002.



SADRŽAJ:


Odluka o donošenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije   D2 D3 D4 D5 D6


4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE.

4.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni

4.1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju.

4.1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju.

4.1.2.1. Zaštita prirodne baštine.

4.1.2.2. Zaštita kulturnih dobara.

4.1.2.3. Zaštita poljoprivrednog zemljišta.

4.1.2.4. Zaštita šuma i šumskog zemljišta.

4.1.2.5. Geotehničke značajke tla.

4.1.2.6. Zaštita izvorišta voda za piće.

4.1.2.7. Područja ugroženog okoliša.

4.1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni

4.1.3.1. Površine naselja.

4.1.3.2. Površine za razvoj i uređenje naselja.

4.1.3.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene.

4.1.3.4. Poljoprivredne i šumske površine.

4.1.3.5. More i vodne površine.

4.2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju.

4.2.1. Građevine od važnosti za Državu.

Prometne građevine.

Energetske građevine.

Vodne građevine.

Proizvodne građevine.

Rudno blago.

Zdravstvene građevine.

Športske građevine.

Turističke i ugostiteljske građevine.

Građevine za postupanje s otpadom.

Građevine na zaštićenom području.

Građevine i kompleksi za potrebe obrane.

4.2.2. Građevine od važnosti za Županiju.

Prometne građevine.

Cestovne građevine.

Građevine zračnog prometa.

Pomorske građevine.

Energetske građevine.

Vodne građevine.

Građevine za postupanje otpadom:

4.3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru.

4.3.1. Šumarstvo.

4.3.2. Poljoprivreda i stočarstvo.

4.3.3. Ribarstvo i marikultura.

4.3.4. Turizam.

4.3.5. Rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina.

4.3.6. Ostale gospodarske djelatnosti.

4.3.7. Šport i rekreacija.

4.4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru.

4.4.1. Prosvjeta.

4.4.2. Zdravstvo.

4.4.3. Kultura.

4.5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela građevinskog područja.

4.5.1. Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja.

4.5.2. Kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja.

4.5.3. Kriterij za građenje izvan građevinskog područja.

4.5.3.1. Građevine infrastrukture.

4.5.3.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine.

4.5.3.3. Stambene i gospodarske građevine.

4.6. Uvjeti uređivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru.

4.6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

4.6.1.1. Ceste.

4.6.1.2. Željeznice.

4.6.1.3. Morske luke.

4.6.1.4. Zračne luke.

4.6.2. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje.

4.6.3. Energetska infrastruktura.

4.6.3.1. Energetski sustav.

4.6.3.2 Program korištenja plina.

4.6.4. Telekomunikacijski sustavi

Nepokretne mreže.

Pokretne mreže.

4.7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti

4.8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina.

4.8.1. Zaštita prirodne baštine.

4.8.2. Zaštita kulturnih dobara.

4.8.2.1. Smjernice za prostorno uređenje urbanih cjelina nacionalne i županijske razine značaja.

4.8.2.2. Smjernice za prostorno uređenje poluurbanih i ruralnih cjelina nacionalne 4.8.2.i županijske razine značaja.

4.8.2.3. Smjernice za prostorno uređenje fortifikacija nacionalne i županijske razine značaja.

4.8.2.4. Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kompleksa nacionalne i županijske razine značaja.

4.8.2.5. Smjernice za prostorno uređenje arheoloških i hidro-arheoloških zona nacionalne i županijske razine značaja.

4.8.2.6. Smjernice za prostorno uređenje etnozona nacionalne i županijske razine značaja.

4.8.2.7. Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika nacionalne i županijske razine značaja.

4.9. Postupanje s otpadom.

4.10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

4.10.1. Zaštita voda.

4.10.2. Zaštita mora.

4.10.3. Zaštita zraka.

4.10.4. Zaštita tla.

4.10.4.1. Šumsko zemljište.

4.10.4.2. Poljoprivredno zemljište.

4.10.4.3. Zemljište za planiranje izgradnje.

4.10.5. Zaštita od buke.

4.10.6. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš.

4.11. Mjere provedbe.

4.11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja.

4.11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera.

4.11.2.1. Priobalno područje.

4.11.2.2. Zaobalno područje.

4.11.2.3. Otočno područje.

4.11.2.4. Ostale mjere razvoja.

4.11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru.

4.11.3.1. Kulturna dobra.

4.11.3.2. Prirodna baština.

4.11.3.3. Zrak.

4.11.3.4. Voda.

4.11.3.5. More.

4.11.3.6. Buka.

4.12. Mjere posebne zaštite.

4.12.1. Sklanjanje ljudi

4.12.2. Zaštita od rušenja.

4.12.3. Zaštita od poplava.

4.12.4. Zaštita od požara.

4.12.5. Zaštita od potresa.

4.13. Završne odredbe.





Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (”Narodne novine”, br. 30/94.,68/98., 61/00. i 32/02.), Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Klasa: 350-02/02-04/0017, Ur.broj: 531-08-02-7 od 23.07.2002 i članka 14. Statuta Splitsko-dalmatinske županije (”Službeni glasnik Županije splitsko-dalmatinske” broj 3/94, 2/97 i 9/98.), Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na ___. sjednici održanoj ____. donijela je


ODLUKU

o donošenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije


Članak 1

Donosi se Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, u daljnjem tekstu Plan. Dva Tri Četri Pet Šest
Članak 2.

Plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu “Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije” (u daljnjem tekstu PPSDŽ) i sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio Plana sastoji se od četiri knjige: 1. Polazišta; 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja; 3. Plan prostornog uređenja i 4. Odredbe za provođenje. Sadržaj Plana je:

A. Tekstualni dio:

Knjiga 1. Polazišta:

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV DRŽAVE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Obilježja prostora Splitsko-dalmatinske županije

1.1.1.2. Reljef i klima

1.1.1.3. Povijest prostora Splitsko-dalmatinske županije

1.1.1.4. Županijsko područje u odnosu na prostor i sustav države

1.1.1.5. Prostorni model razvitka

1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

1.2.1. Geomorfološke i seizmičke značajke terena

1.2.2. Oceanografska svojstva mora

1.2.3. Klima i podneblje

1.2.4. Fizionomijska podjela prostora

1.2.4.1. Prostorno analitičke cjeline Splitsko-dalmatinske županije

1.2.4.2. Mikroregije Splitsko-dalmatinske županije, podjela: kopno, obala, otoci

1.2.4.3. Obala i pomorsko dobro

1.2.4.4. Utvrđivanje boniteta obalnog područja

1.2.4.5. Podjela: niska – strma obala

1.2.5. Demografija

1.2.5.1. Demografski okvir

1.2.5.2. Obrazovna struktura stanovništva

1.2.5.3. Ljudski resursi i gospodarska aktivnost

1.2.5.4. Pretpostavke za procjenu budućeg razvoja stanovništva

1.2.5.5. Elementi demografske politike i politike ljudskih resursa

1.2.5.6. Demografske procjene

1.2.6. Naselja

1.2.6.1. Formiranje naselja

1.2.6.2. Administrativna podjela

1.2.6.3. Elementi centraliteta naselja

1.2.7. Gospodarske djelatnosti

1.2.7.1. Poljoprivreda

1.2.7.2. Šumarstvo i šumsko zemljište

1.2.7.3. Ribarstvo

1.2.7.4. Rudarstvo

1.2.7.5. Industrija

1.2.7.6. Turizam

1.2.7 7. Građevinarstvo

1.2.8. Uslužne djelatnosti

1.2.8.1. Prijevoznička djelatnost

1.2.8.2. Trgovina

1.2.8.3. Vanjskotrgovinska razmjena

1.2.8.4. Banke i druge financijske i osiguravajuće institucije

1.2.9. Obrtništvo

1.2.10. Društvene djelatnosti

1.2.10.1. Predškolski odgoj

1.2.10.2. Osnovno školstvo

1.2.10.3. Srednje školstvo

1.2.10.4. Znanost i visoko obrazovanje

1.2.10.5. Kultura

1.2.10.6. Djelatnost informiranja

1.2.10.7. Zdravstvena djelatnost

1.2.10.8. Socijalna skrb

1.2.10.9. Šport i rekreacija

1.2.11. Prometni sustavi

1.2.12. Sustav vodnog gospodarstva

1.2.12.1. Vodoopskrbni sustavi na području Županije

1.2.12.2. Zahvati izvorskih, površinskih i podzemnih voda na području Splitsko-dalmatinske županije

1.2.13. Energetski sustav

1.2.14. Zaštita okoliša

1.2.14.1. Stanje tala

1.2.14.2. Stanje voda

1.2.14.3. Stanje zraka

1.2.14.4. More i stanje mora

1.2.15. Zaštita prirodne baštine

1.2.16. Zaštita kulturnih dobara

1.2.16.1. Zakonski okvir zaštite kulturnog dobra

1.2.16.2. Kulturna dobra na području Splitsko-dalmatinske županije

1.2.16.3. Načela zaštite kulturne baštine su:

1.2.16.4. Klasifikacija kulturne baštine prema vrstama kulturnih dobara:

1.2.16.5. Primjena aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu

1.2.16.6. Registar nepokretnih spomenika kulture

1.2.16.7. Valorizacija područja posebne vrijednosti

1.2.16.8. Zaštićena nepokretna kulturna dobra na području Splitsko-dalmatinske županije

1.2.17. Postupanje s otpadom

1.2.17.1. Pregled postojećih odlagališta otpada na području Splitsko-dalmatinske županije

1.3. OBVEZE IZ STRATEGIJE I PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.3.1. Područja strateške važnosti za državu

1.3.1.1. Obalno područje

1.3.1.2. Sustav otoka

1.3.1.3. Područja uz državnu granicu

1.3.2. Stanovništvo i naselja

1.3.3. Prometni sustav

1.3.3.1. Cestovni promet

1.3.3.2. Željeznički promet

1.3.3.3. Pomorski promet

1.3.3.4. Zračni promet

1.3.3.5. Telekomunikacijski promet

1.3.4. Energetski sustav

1.3.4.1. Elektroenergetski sustav

1.3.4.2. Plinsko gospodarstvo

1.3.5. Gospodarske djelatnosti

1.3.5.1. Poljoprivreda

1.3.5.2. Rudarstvo

1.3.5.3. Šumarstvo i gospodarenje šumskim zemljištem

1.3.5.4. Industrija

1.3.5.5. Turizam

1.3.6. Zaštita okoliša

1.3.7. Zaštita prirodne baštine

1.3.8. Zaštita kulturnih dobara - u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske

1.3.9. Ocjene postojećih prostornih planova i drugih dokumenata relevantnih za prostorno uređenje

1.3.9.1. Dokumenti prostornog uređenja doneseni do 23. travnja 1994.

1.3.9.2. Dokumenti prostornog uređenja doneseni nakon 23. travnja 1994.

1.3.9.3. Ocjena provedivosti i nedostaci prostorno planske dokumentacije

1.3.9.4. Pregled stanja izrade i donošenja prostornih planova

1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.4.1. Stanovništvo i naselja

1.4.1.1. Demografija

1.4.1.2. Mreža naselja

1.4.1.3. Objekti društvenog standarda

1.4.2. Prometni sustavi

1.4.2.1. Cestovni promet

1.4.2.2. Pomorski promet

1.4.2.3. Željeznički promet

1.4.2.4. Zračni promet

1.4.2.5. Telekomunikacijski promet

1.4.3. Vodoopskrbni sustav

1.4.4. Odvodnja i pročišćavanje voda

1.4.5. Energetski sustav

1.4.6. Gospodarska djelatnost

1.4.6.1. Prirodni uvjeti za razvitak Županije

1.4.6.2. Prirodni uvjeti za razvoj turizma

1.4.6.3. Gospodarski potencijali

1.4.6.1. Poljoprivreda

1.4.6.2. Turizam

1.4.6.3. Industrija

1.4.7. Zaštita prostora

1.4.7.1. Zaštita okoliša

1.4.7.2. Zaštita prirode

1.4.7.3. Postojeće stanje i stupanj ugroženosti graditeljske baštine



Knjiga 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA

2.1.1. Opći ciljevi prostornog uređenja

2.1.2. Posebni i pojedinačni ciljevi

2.1.2.1. Resursi na području Županije

2.1.2.2. Konfliktni procesi na prostoru Županije

2.1.3. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava

2.1.3.1. Razvoj gradova i naselja (općenito)

2.1.3.2. Infrastrukturni sustavi

2.1.4. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.5. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.1.6. Definiranje granica Županije

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.2.2.1 Prostorni model razvitka

2.2.2.2. Model gospodarskog razvitka

2.2.3. Društvene djelatnosti i upravljanje razvitkom

2.2.3.1. Društvene djelatnosti

2.2.3.2. Upravljanje razvitkom

2.2.4. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture

2.2.4.1. Razvoj naselja

2.2.4.2. RAZVOJ PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURE

2.2.4.3. Vodoopskrba

2.2.4.4. Navodnjavanje

2.2.4.5. Uređenje režima voda

2.2.4.6. Energetsko korištenje voda

2.2.4.7. Zaštita voda i mora

2.2.4.8. Energetski sustav

2.2.4.9. Zbrinjavanje otpada

2.2.4.10. Društvena infrastruktura

2.2.5. Zaštita krajobraznih vrijednosti

2.2.6. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

2.2.6.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

2.2.6.2. Zaštita kulturnih dobara

2.2.6.3. Zaštita prirodne baštine

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture



Knjiga 3. Plan prostornog uređenja

3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU NA STANJE I RAZVOJNA OPREDJELJENJA ŽUPANIJE I DRŽAVE

3.1.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske razvojna opredjeljenja Države

3.1.2. Prostorne strukture i razvojna opredjeljenja Županije

3.1.2.1. Prostorni model razvitka

3.1.3. Demografija

3.2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

3.2.1. Osnove za utvrđivanje područja za razvoj naselja

3.2.1.1. Područja za razvoj naselja prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji

3.2.1.2. Osnovne smjernice i kriteriji za racionalno utvrđivanje veličine građevinskih područja

3.2.1.3 . Dimenzioniranje građevinskih područja

3.2.2. Planirana područja za razvoj općina i gradova

3.2.2.1. Minimalne gustoće u pojedinim općinama i gradovima

3.2.2.2. Korigirane minimalne gustoće

3.2.2.3. Procjena broja ležaja povremenih stanovnika i broja turista po mikroregijama za 2015.

3.2.2.4. Kriteriji za dimenzioniranje područja za razvoj općina i gradova

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.3.1. Građevine infrastrukture

3.2.3.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

3.2.3.3. Građevine od interesa obrane

3.2.3.4. Područja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

3.2.3.5. Stambene i gospodarske građevine

3.2.4. Poljoprivredne površine

3.2.4.1. Mediteranska poljoprivreda

3.2.4.2. Namjena i korištenje poljoprivrednih površina Splitsko-dalmatinske županije

3.2.5. Šumsko zemljište

3.2.6. Vodni resursi Županije

3.2.6.1. Rijeke i jezera

3.2.6.2. Rijeka Cetina

3.2.6.3. Namjena i korištenje mora

3.2.7. Obalno područje

3.2.7.1. Pojam kriterija u obalnom planiranju i upravljanju

3.2.7.2. Parametri čovjekovih utjecaja

3.2.7.3. Kriteriji za evaluaciju plana

3.2.8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3.3. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

3.3.1. Administrativna podjela

3.3.1.1. Mreža naselja

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU

3.4.1. Gospodarstvo u prostoru-gospodarski pokazatelji potencijala malih i srednjih gradova (naselja) i ostalih razvojnih središta

3.4.1.1. Sintezna ocjena stanja

3.4.2. Poželjni razvitak gospodarstva

3.4.3. Ocjena stanja zastupljenosti sadržaja javnih i društvenih funkcija

3.4.3.1. Osnovna mreža javnih i društvenih funkcija ( procjena 2015. godina )

3.5. UVJETI KORIŠTENJA; UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.5.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline

3.5.2. Ekološki vrijedna i zaštićena područja prirode

3.5.2.1 Planske smjernice za pojedine kategorije zaštite prirode

3.5.3. Kulturna dobra - graditeljska, arhitektonska baština i povijesne graditeljske cjeline

3.5.3.1. Valorizacija područja posebnih vrijednosti

3.5.3.2. Područja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomeničke slojevitosti

3.5.3.3. Registar nepokretnih spomenika kulture

3.5.3.4. Smjernice za prostorno uređenje kulturnog dobra nacionalne i županijske razine značaja

3.5.3.5. Zaštićena nepokretna kulturna dobra na području Splitsko-dalmatinske županije

3.5.4. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

3.5.4.1. Osnovne mjere i planska rješenja

3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.6.1.1. Cestovni prometni sustav

3.6.1.2. Pomorski prometni sustav

3.6.1.3. Željeznički prometni sustavi

3.6.1.4. Zračni prometni sustav

3.6.1.5. Telekomunikacijski sustav

3.6.2. Vodnogospodarski sustav

3.6.2.1. Vodoopskrba

3.6.2.2. Odvodnja otpadnih voda

3.6.2.3. Uređenje režima voda

3.6.3. Razvitak energetike

3.6.3.1. Prijenos i distribucija

3.6.3.2. Program korištenja hidroenergije

3.6.3.3. Program korištenja plina

3.6.3.4. Program korištenja energije vjetra

3.6.3.5. Program korištenja energije sunca

3.7. POSTUPANJE S OTPADOM

3.7.1. Odlagališta (deponiji) otpada i međuskladišta

3.7.1.1. Opasnost nenadziranog odlaganja otpada

3.7.1.2. Tehničke odrednice suvremenog deponija

3.7.1.3. Projekt deponije otpada

3.7.1.4. Deponiranje otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji

3.7.1.5. Mjere privremenog rješavanja sadašnjeg stanja na odlagalištima otpada

3.7.1.6. Međuskladištenje opasnog otpada

3.7.1.7. Zaključna napomena

3.7.2. Planski zadaci u svezi odlaganja otpada

3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.8.1. Zaštita voda

3.8.1.1. Zaštita područja rijeke Cetine

3.8.2. Zaštita mora

3.8.2.1. Djelatnosti i izvori zagađenja mora

3.8.2.2. Mjere i aktivnosti za zaštitu mora

3.8.3. Zaštita tala

3.8.3.1. Opis tala

3.8.3.2. Monitoring tla

3.8.4. Zaštita zraka

3.8.5. Zaštita od buke

3.8.5.1. Utjecaj zračnih luka

3.9. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.9.1. Obveze za izradu procjena utjecaja na okoliš građevina i zahvata

3.9.1.1. Prometne građevine

3.9.1.2. Energetske građevine

3.9.1.3. Vodne građevine

3.9.1.4. Proizvodne građevine

3.9.1.5. Građevine za postupanje s otpadom

3.9.1.6. Sportske građevine

3.9.1.7. Građevne cjeline

3.9.1.8. Eksploatacije mineralnih sirovina

3.9.1.9. Građevine na zaštićenom području

3.9.1.10. Ostali zahvati



Knjiga 4. Odredbe za provođenje

4.1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

4.1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju

4.1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju

4.1.2.1. Zaštita prirodne baštine

4.1.2.2. Zaštita kulturnih dobara

4.1.2.3. Zaštita poljoprivrednog zemljišta

4.1.2.4. Zaštita šuma i šumskog zemljišta

4.1.2.5. Geotehničke značajke tla

4.1.2.6. Zaštita izvorišta voda za piće

4.1.2.7. Područja ugroženog okoliša

4.1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni

4.1.3.1. Površine naselja

4.1.3.2. Površine za razvoj i uređenje naselja

4.1.3.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

4.1.3.4. Poljoprivredne i šumske površine

4.1.3.5. Vodne površine

4.2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

4.2.1. Građevine od važnosti za Državu

Prometne građevine

Energetske građevine

Vodne građevine

Proizvodne građevine

Rudno blago

Zdravstvene građevine

Športske građevine

Turističke i ugostiteljske građevine

Građevine za postupanje s otpadom

Građevine na zaštićenom području

Građevine i kompleksi za potrebe obrane

4.2.2. Građevine od važnosti za Županiju

Prometne građevine

Cestovne građevine

Građevine zračnog prometa

Pomorske građevine

Energetske građevine

Vodne građevine

Građevine za postupanje otpadom

4.3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU

4.3.1. Šumarstvo

4.3.2. Poljoprivreda i stočarstvo

4.3.3. Ribarstvo i marikultura

4.3.4. Turizam

4.3.5. Rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

4.3.6. Ostale gospodarske djelatnosti

4.3.7. Šport i rekreacija

4.4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

4.4.1. Prosvjeta

4.4.2. Zdravstvo

4.4.3. Kultura

4.5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

4.5.1. Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja

4.5.2. Kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja

4.5.3. Kriterij za građenje izvan građevinskog područja

4.5.3.1. Građevine infrastrukture

4.5.3.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

4.5.3.3. Stambene i gospodarske građevine

4.6. UVJETI UREĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

4.6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

4.6.1.1. Ceste

4.6.1.2. Željeznice

4.6.1.3. Morske luke

4.6.1.4. Zračne luke

4.6.2. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

4.6.3. Energetska infrastruktura

4.6.3.1. Energetski sustav

4.6.3.2 Program korištenja plina

4.6.4. Telekomunikacijski sustavi

4.7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

4.8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

4.8.1. Zaštita prirodne baštine

4.8.2. Zaštita kulturnih dobara

4.8.2.1. Smjernice za prostorno uređenje urbanih cjelina nacionalne i županijske razine značaja

4.8.2.2. Smjernice za prostorno uređenje poluurbanih i ruralnih cjelina nacionalne 4.8.2. i županijske razine značaja

4.8.2.3. Smjernice za prostorno uređenje fortifikacija nacionalne i županijske razine značaja

4.8.2.4. Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kompleksa nacionalne i županijske razine značaja

4.8.2.5. Smjernice za prostorno uređenje arheoloških i hidro-arheoloških zona nacionalne i županijske razine značaja

4.8.2.6. Smjernice za prostorno uređenje etnozona nacionalne i županijske razine značaja

4.8.2.7. Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika nacionalne i županijske razine značaja

4.9. POSTUPANJE S OTPADOM

4.10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

4.10.1. Zaštita voda

4.10.2. Zaštita mora

4.10.3. Zaštita zraka

4.10.4. Zaštita tala

4.10.4.1. Šumsko zemljište

4.10.4.2. Poljoprivredno zemljište

4.10.4.3. Zemljište za planiranje izgradnje

4.10.5. Zaštita od buke

4.10.6. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

4.11. MJERE PROVEDBE

4.11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

4.11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

4.11.2.1. Priobalno područje

4.11.2.2. Zaobalno područje

4.11.2.3. Otočno područje

4.11.2.4. Ostale mjere razvoja

4.11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

4.11.3.1. Kulturna dobra

4.11.3.2. Prirodna baština

4.11.3.3. Zrak

4.11.3.4. Voda

4.11.3.5. More

4.11.3.6. Buka

4.12. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

4.12.1. Sklanjanje ljudi

4.12.2. Zaštita od rušenja

4.12.3. Zaštita od poplava

4.12.4. Zaštita od požara

4.12.5. Zaštita od potresa

4.13. ZAVRŠNE ODREDBE







B. Grafički dio:



List br.
Naziv i sadržaj lista:



Kartografski prikazi:
Mjerilo:

1.
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
1:100.000

2.
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE
1:100.000

3.
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
1:100.000




Grafički prilozi - kartogrami:


4.
Teritorijalno-politički ustroj
1:100.000


Administrativna sjedišta i

razvrstaj državnih i županijskih cesta



Prostorne cjeline


5.
Sustav središnjih naselja i razvojnih središta

Mikroregije
1:100.000

6.
Poljoprivredno zemljište - korištenje
1:100.000

7.
Demografija


8.
Javne i društvene djelatnosti


9.
Gospodarstvo









4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE








4.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni


4.1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju




Članak 3.



Kao uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju određuju se područja koja čine funkcionalne i prostorne cjeline, i u pravilu obuhvaćaju više jedinica lokalne samouprave, gradova i općina. Osnovni kriterij za određivanje funkcionalnih cjelina na području Županije je definiranje prostora Županije kao regije, u daljnjoj podjeli na mikroregije koje su formirane od prostornih cjelina, a prostorne cjeline od administrativnih cjelina. Funkcionalne cjeline u Županiji iskazuju se u tablici 4.1. i u grafičkom dijelu PPSDŽ na kartografskim prikazima br. 4., 5. i 6.



Funkcionalne cjeline
Administrativne cjeline

Regija
Mikroregije
Prostorne cjeline
Općine i Gradovi

Splitsko-dalmatinska županija
Obalna
Splitska konurbacija (dio)
Gradovi-Kaštela, Omiš (dio), Solin (dio), Split (dio), Trogir (dio), Općine-Klis (dio), Marina (dio), Dugi Rat, Podstrana, Seget (dio),



Makarsko primorje
Općine-Baška Voda, Brela, Gradac, Podgora, Tučepi, Zadvarje,

Grad-Makarska,


Zaobalna
Sinjska -Cetinska krajina (dio)
Općine-Dicmo, Otok (dio), Gradovi-Sinj (dio), Trilj (dio),



Splitska konurbacija (dio)
Općine-Dugopolje, Gradovi-Omiš (dio), Solin (dio),



Imotska krajina (dio)
Općine-Cista Provo (dio), Lokvičići, Lovreč (dio), Podbablje, Proložac (dio), Šestanovac, Zagvozd,



Zagora splitske konurbacije
Općine-Klis (dio), Lećevica, Marina (dio), Muć, Prgomet, Primorski Dolac, Seget (dio),



Vrgoračka krajina (dio)
Grad-Vrgorac (dio),



Poljica
Grad-Omiš (dio),



Vrlička (Cetinska) krajina (dio)
Grad-Vrlika (dio)


Zaobalno granična
Sinjska (Cetinska) krajina
Općine-Hrvace, Otok (dio), Gradovi-Sinj (dio), Trilj (dio),



Imotska krajina (dio)
Općine-Cista Provo (dio), Lovreč (dio), Proložac (dio), Runovići, Zmijavci, Grad-Imotski,



Vrgoračka krajina (dio)
Grad Vrgorac (dio),



Vrlička (Cetinska) krajina (dio)
Grad Vrlika (dio),


Otočna
Otok Brač
Općine-Bol, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sutivan,

Grad Supetar,



Otok Hvar
Općine-Jelsa, Sućuraj, Gradovi-Hvar, Stari Grad



Splitska konurbacija (dio)
Općina-Okrug,

Gradovi-Split (dio), Trogir (dio),



Otok Šolta
Općina-Šolta,



Otok Vis, Biševo, Svetac
Gradovi-Komiža, Vis,




Tablica 4.1: Funkcionalne cjeline





Kriterij za određivanje funkcionalnih cjelina utvrđeni su na osnovu administrativne podjele prostora te prostornih, prirodnih, demografskih razvojnih i drugih analiza i odrednica utvrđenih PPSDŽ i ovom Odlukom. Temeljem utvrđenih funkcionalnih cjelina određuje se vrsta, kapacitet i uvjeti za smještaj primarnih djelatnosti u prostoru, kako je to određeno u PPSDŽ - Knjiga 3. Plan prostornog uređenja.





4.1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju


Članak 4.



Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem uvjeta zaštite prostora. Način korištenja prostora uvjetovan je utvrđenom kategorijom zaštite, kategorijom osjetljivosti ili prijedlogom za proglašenje zaštićenog područja.



Članak 5.



Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:

- zaštićene prirodne baštine,

- zaštićenog kulturno-povijesnog nasljeđa,

- zaštićenog poljoprivrednog zemljišta,

- šuma i šumskog zemljišta,

- geotehničkih značajki tla,

- zaštite izvorišta voda za piće i potencijalnih izvora voda za piće,

- zaštićeni morski okoliš i

- područja i dijelove ugroženog okoliša.

Razgraničenje prostora prema načinu korištenja utvrđuje se Prostornim planovima uređenja Općina i Gradova, odlukama i rješenjima o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, spomenika i područja kulturno - povijesnog nasljeđa, određivanjem bonitetnih klasa poljoprivrednih zemljišta, određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta voda, izradom šumsko-gospodarskih osnova te utvrđivanjem granica pomorskog dobra i zaštitnog obalnog pojasa voda i vodotokova (prostorno planska kategorija).



Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je i u grafičkom dijelu PPSDŽ i to u kartografskim prikazima br. 1."Korištenje i namjene prostora" i br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora".





4.1.2.1. Zaštita prirodne baštine


Članak 6.



Poseban značaj, odredbama ove Odluke i PPSDŽ, daje se zaštiti prirode:



- Zaštitom dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu a mogu se kategorizirati kao, nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture i pojedina biljna ili životinjska vrsta;

- Osiguravanjem racionalnog korištenja prirodnih dobara bez oštećivanja i ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora;

- Sprječavanje štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode;

- Donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova; i

- Izradom i provedbom prostornih planova, odnosno mjerama zaštite zaštićenih dijelova prirode.





Članak 7.



Razgraničenje površina zaštićene prirodne baštine provodi se određivanjem granice "Odlukom o proglašenju zaštićenog djela prirode". Na području Županije su sljedeći zaštičeni dijelovi prirode:



Zaštićeni dijelovi prirode prikazani su u tablici sa navedenom kategorijom zaštite:



Redni broj
Naziv zaštićenog dijela prirode - lokalitet
Općina/ Grad
Kategorija zaštite
Godina proglašenja

1.
Planina Biokovo (dio)
Grad Makarska, Grad Vrgorac

Općina Šestanovac, Općina

Zagvozd, Općina Brela, Općina Baška Voda, Općina Podgora i Općina Zadvarje
Park prirode
1981.

2.
Jadro – gornji tok
Općina Klis, Grad Solin
Posebni rezervat ( ihtiološki)
1984.

3.
Rijeka Vrljika /izvor/
Grad Imotski
Posebni rezervat ( ihtiološki)
1971.

4.
Pantan
Grad Trogir
Posebni rezervat (Ihtiološko- ornitološki)
2000.

5.
Marjan
Grad Split
Park šuma
1964.

6.
Imotska jezera – Gaj
Grad Imotski
Zaštićeni krajolik


7.
Izvor rijeke Rude
Općina Otok
Zaštićeni krajolik
2000.

8.
Kanjon Cetine
Grad Omiš
Zaštićeni krajolik
1963.

9.
Kanjon Sutine i donji tok Sutine
Grad Sinj , Općina Muć
Zaštićeni krajolik
2000.

10.
Otok Ravnik
Grad Vis
Zaštićeni krajolik
1967.

11.
Otok Šćedro
Općina Jelsa
Zaštićeni krajolik
1972.

12.
Otok Zečevo
Općina Jelsa
Zaštićeni krajolik
1972.

13.
Pakleni (Paklinski) otoci
Grad Hvar
Zaštićeni krajolik
1972.

14.
Plaža i šuma u Brelima
Općina Brela
Zaštićeni krajolik
1964.

15.
Potok Grab (izvor i područje oko Mlinica)
Grad Trilj
Zaštićeni krajolik
2000.

16.
Potok Rumin (dio)
Općina Hrvace, Grad Sinj
Zaštićeni krajolik
2000.

17.
Prološko blato
Općina Lokvičići, Općina Donji Proložac
Zaštićeni krajolik
1971.

18.
Vidova gora
Općina Bol, Općina Nerežišća, Općina Postira
Zaštićeni krajolik
1973.

19.
Borić ( na krovu crkve Sv. Petra )
Općina Nerežišća
Spomenik prirode (botanički)
1969.

20.
Čempres ( u Franjevačkom samostanu )
Grad Hvar
Spomenik prirode (botanički)
1961.

21.
Čempres , močvarni
Grad Solin
Spomenik prirode (botanički)
1996.

22.
Divlja kruška
Općina Selca
Spomenik prirode (botanički)
1961.

23.
Hrast medunac
Općina Brela
Spomenik prirode (botanički)
1967.

24.
Hrast crnika (česmina)
Općina Pučišća
Spomenik prirode (botanički)
1961.

25.
Hrast dub
Grad Kaštela
Spomenik prirode (botanički)
1996.

26.
Maslina
Grad Kaštela
Spomenik prirode (botanički)
1990.

27.
Miletin bor
Grad Makarska
Spomenik prirode (botanički)


28.
Skupina stabala čempresa

(kraj groblja)
Općina Gradac
Spomenik prirode (botanički)
1970.

29.
Skupina stabala čempresa (kraj samostana Svetog Križa)
Općina Gradac
Spomenik prirode (botanički)
1970.

30.
Zelenika
Općina Selca
Spomenik prirode (botanički)
1961.

31.
Crveno jezero
Grad Imotski
Spomenik prirode (gemorfološki)
1964.

32.
Medvidina špilja (Biševo)
Grad Komiža
Spomenik prirode (gemorfološki)
1967.

33.
Modra špilja
Grad Komiža
Spomenik prirode (gemorfološki)
1951.

34.
Modro jezero
Grad Imotski
Spomenik prirode (gemorfološki)


35.
Špilja (otok Ravnik )
Grad Vis
Spomenik prirode (gemorfološki)
1967.

36.
Špilja Vranjača
Općina Dugopolje
Spomenik prirode (gemorfološki)
1963.

37.
Predio Ruskamen
Grad Omiš
Spomenik prirode (gemorfološki)
1968.

38.
Uvala Stiniva
Grad Vis
Spomenik prirode (gemorfološki)
1967.

39.
“Zlatni rat”
Općina Bol
Spomenik prirode (gemorfološki)
1965.

40.
Otok Brusnik
Grad Komiža
Spomenik prirode ( geološki )
1951.

41.
Otok Jabuka
Grad Komiža
Spomenik prirode (geološki )
1958.

42.
Grapčeva špilja
Općina Jelsa
Spomenik prirode (paleontološki)
1964.

43.
Botanički vrt OŠ “Ostrog”
Grad Kaštela
Spomenik parkovne arhitekture
1985.

44.
Park ex Fanfogna
Grad Trogir
Spomenik parkovne arhitekture
1962.

45.
Park hotela Palace
Grad Kaštela
Spomenik parkovne arhitekture
1970.

46.
Park Vitturi
Grad Kaštela
Spomenik parkovne arhitekture
1968.




Tablica 4.2: Zaštićeni dijelovi prirode





Članak 8.



PPSDŽ planira se zaštita još 82 objekata, lokaliteta i područja zaštite prirode.

Objekti, lokaliteti i područja koja su čl. 193. ove Odluke navedena kao prijedlozi za zaštitu prirodne baštine, moraju se kod izrade Prostornih planova uređenja Općina i Gradova zadržati u postojećoj namjeni i očuvati prirodne vrijednosti.





4.1.2.2. Zaštita kulturnih dobara


Članak 9.



Zaštićena kulturna dobra nacionalnog i županijskog značaja na teritoriju Splitsko-dalmatinske županije kao temelj kulturnog identiteta uživaju osobitu zaštitu. Svrha je zaštite kulturnih dobara očuvanje kulturnih dobara u izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima. Za uređenje zaštite kulturnih dobara izrađena je Konzervatorska podloga PPSDŽ kojom je analizirano postojeće stanje kulturnih dobara, izvršena njihova valorizacija, te dane smjernice za njihovu zaštitu. Područja i lokaliteti kulturnih dobara razvrstana su u poglavlju 1.2.16.8. Knjige 1. Polazišta.



Za područje Splitsko-dalmatinske županije u sustavu mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara obuhvaćena su načela zaštite i smjernice za prostorno uređenje kulturnih dobara nacionalne i županijske razine značaja, i izradu prostornih planova užih područja.



Članak 10.



Razgraničenje površina zaštićenih kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije izvršeno je temeljem Konzervatorske podloge PPSDŽ koja zaštićena kulturna dobra razvrstava na:





broj

Kultivirani krajobraz
"Obala"- obalno područje Splitsko-dalmatinske županije
1

Zone posebne namjene
Područja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomeničke slojevitosti: Vrgorac, Imotski, Sinj, Split-Trogir
4

Povijesne graditeljske cjeline
Urbane cjeline
28

Urbano-ruralne i ruralne cjeline
68

Arheološka baština
arheološki lokaliteti i zone
20

Pojedinačna kulturna dobra: memorijalna baština, povijesni sklop i građevine
memorijalni spomenici, graditeljski sklop, civilne građevine, obrambene građevine, gospodarske građevine, sakralne građevine, grobne građevine, urbana oprema i javna plastika
1697




Tablica 4. 3: Zaštićena nepokretna kulturna dobra na području Splitsko-dalmatinske županije.



Područja zaštite kulturnih dobara prikazana su u grafičkom dijelu PPSDŽ-kartografski prikaz br. 3. "Režimi zaštite prostora.



Članak 11.



Područja za koja se konzervatorskom podlogom planova prostornog uređenja užeg područja ustanovi da imaju vrijedne etnološke osobine koje treba zaštititi, potrebno je proglasiti etno zonama. Za etno zone je shodno njihovim osobinama potrebno izraditi planove užeg područja.



Članak 12.



Etnozone se uređuju ostvarivanjem mreže naselja u kojima se razvoj gospodarskih djelatnosti veže za običaje stanovnika (poljoprivreda, obrt, seoski turizam).

U prostor etnozona su uključena naselja morfološke, tipološke, strukturalne i funkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora.



Članak 13.



Na području Splitsko-dalmatinske županije su sljedeće zaštićene cjeline kulturnih dobara:








Grad/Općina
Naselje
Ime
vrsta
REG.BROJ

1
Baška Voda
Baška Voda
Baška Voda
urbano-ruralna cjelina
RST-950

2
Baška Voda
Bratuš
Kačića Dvori
graditeljski sklop
RST-742

3
Baška Voda
Krvavica
Krvavica
ruralna cjelina
E

4
Baška Voda
Topići
Topići
ruralna cjelina
E

5
Baškavoda
Bast
Bast
ruralna cjelina
E

6
Bol
Bol
Bol
urbana cjelina
E

7
Cista Provo
Karadže
Karadže
ruralna cjelina
E

8
Dicmo
Butige
Butige
ruralna cjelina
E

9
Donja Brela
Donja Brela
Zelići
ruralna cjelina
E

10
Donja Brela
Filipovići
Filipovići
ruralna cjelina
RST-864

11
Donja Brela
Kričak
Bekavci
ruralna cjelina
RST-865

12
Dugopolje
Balića Doci
Antički put Balića Doci
arheološka zona
E

13
Dugopolje
Kolići
Antički put Kolići
arheološka zona
E

14
Dugopolje
Kolići-Podi
Antički put Podi
arheološka zona
E

15
Dugopolje
Koprivno
Ramljak
ruralna cjelina
E

16
Dugopolje
Koprivno
Dolonga
ruralna cjelina
E

17
Gradac
G.Drvenik
Kostanić
ruralna cjelina
RST-834

18
Gradac
Podaca
Viskovića Vala
graditeljski sklop
E

19
Gradac
Podaca
Podaca
ruralna cjelina
RST-687

20
Hvar
Hvar
Hvar
urbana cjelina
RST-540

21
Imotski
Crveno Jezero
Solile
arheološka zona
RST-779

22
Imotski
Imotski
Imotski
urbana cjelina
RST-725

23
Jelsa
Bogomolje
Jerkov Dvor
graditeljski sklop
E

24
Jelsa
Gdinj
Visoka
graditeljski sklop
RST-72

25
Jelsa
Humac
Humac
ruralna cjelina
RST-921

26
Jelsa
Jelsa
Jelsa
urbana cjelina
RST-799

27
Jelsa
Vrboska
Vrboska
urbano-ruralna cjelina
RST-804

28
Kaštel Lukšić
Biranj -Kaštel Lukšić
Biranj
arheološka zona
E

29
Kaštel Štafilić
Kaštel Štafilić

arheološka zona
E

30
Kaštel Štafilić
Resnik
Resnik
arheološka zona
RST-1358

31
Kaštela
Kaštel Gomilica
Kaštel Gomilica
urbana cjelina
RSTP-1450

32
Kaštela
Kaštel Gomilica
Kaštel Gomilica
urbana cjelina
RSTP-1450

33
Kaštela
Kaštel Kambelovac
Kaštel Kambelovac
urbana cjelina
RSTP-1451

34
Kaštela
Kaštel Lukšić
Kaštel Lukšić
urbana cjelina
RSTP-1452

35
Kaštela
Kaštel Sućurac
Kaštel Sućurac
urbana cjelina
RSTP-1449

36
Kaštela
Stari,Novi,Štafilić I Nehaj
Kaštel Stari, Novi, Štafilić I Nehaj
urbana cjelina
RSTP-1453

37
Kaštelanska Zagora
Primorski Dolac
Barići
ruralna cjelina
E

38
Kaštelanska Zagora
Primorski Dolac
Šustići
ruralna cjelina
E

39
Klis
Bili Brig

arheološka zona
E

40
Klis
Bili Brig
Antička cesta Salona-Klis
arheološka zona
E

41
Klis
Bročanac
Orošnjakove Staje
ruralna cjelina
E

42
Klis
Klis
Klis
ruralna cjelina
RSTP-1446

43
Klis
Konjsko
Šeravići
ruralna cjelina
E

44
Klis
Konjsko
Čulići
ruralna cjelina
E

45
Klis
Meštrovići
Meštrovići
ruralna cjelina
E

46
Klis
Odže
Odže
ruralna cjelina
E

47
Komiža
Biševo
Napoje
graditeljski sklop
E

48
Komiža
Komiža
Komiža
urbana cjelina
RST-1407

49
Komiža
O. Palagruža
Palagruža
arheološka zona
RST-1413

50
Komiža
Podhumlje
Sklop Mardešić s Kapelom Sv. Nikole
graditeljski sklop
E

51
Komiža
Podhumlje-Zaselak Pribusatovo
Petrić
graditeljski sklop
E

52
Komiža
Podšpilje
Uz kulu Giacini
ruralna cjelina
E

53
Lovreć
Jurčevići
Rimske Ceste
arheološka zona
E

54
Makarska
Makar
Makar
ruralna cjelina
E

55
Makarska
Makarska
Sv. Petra
arheološka zona
E

56
Makarska
Makarska
Makarska
urbana cjelina
RST-1052

57
Makarska
Veliko Brdo
Žlib-Baškovići
ruralna cjelina
E

58
Marina
Drid
Drid
arheološka zona
E

59
Marina
Drid
Petine
arheološka zona
E

60
Marina
Marina
Marina
urbana cjelina
RST-663

61
Marina
Uvala Poljica
Pristani
hidro arheološka zona
E

62
Milna
Bobovišća
Bobovišća
ruralna cjelina
E

63
Milna
Bobovišća
Luka Bobovišća
ruralna cjelina
E

64
Milna
Ložišća
Ložišća
ruralna cjelina
E

65
Milna
Milna
Milna
urbana cjelina
E

66
Muć
Gornji Muć
Andetrium
arheološka zona
E

67
Nerežišća
Donji Humac
Donji Humac
ruralna cjelina
E

68
Nerežišća
Dračevica
Dračevica
ruralna cjelina
E

69
Nerežišća
Nerežišća
Nerežišća
ruralna cjelina
E

70
Omiš
Omiš
Omiš
urbana cjelina
RST-822

71
Omiš
Zakučac
Zakučac
ruralna cjelina
RST-743

72
Podgora
Gornja Mala
Gornja Mala
ruralna cjelina
E

73
Podgora
Igrane
Igrane
ruralna cjelina
E

74
Podstrana
Podstrana
Gornja Podstrana
ruralna cjelina
E

75
Split
Srinjine
Mužinići
ruralna cjelina
E

76
Split
Stobreč
Stobreč
urbana cjelina
RST-636

77
Pogora
Živogošće
Brikva
ruralna cjelina
E

78
Postira
Dol
Dol
ruralna cjelina
E

79
Postira
Postira
Postira
urbana cjelina
E

80
Pučišća
Gornji Humac
Gornji Humac
ruralna cjelina
E

81
Pučišća
Pražnice
Pražnice
ruralna cjelina
E

82
Pučišća
Pučišća
Pučišća
urbana cjelina
RST-645

83
Seget
Begovići
Begovići
ruralna cjelina
E

84
Seget
Čudine
Čudine
ruralna cjelina
E

85
Seget
Seget
Seget
urbana cjelina
RST-253

86
Selca
Novo Selo
Novo Selo
ruralna cjelina
E

87
Selca
Povlja
Povlja
ruralna cjelina
E

88
Selca
Selca
Selca
ruralna cjelina
E

89
Selca
Sumartin
Sumartin
ruralna cjelina
E

90
Sinj
Sinj
Sinj
urbana cjelina
RST-740

91
Solin
Kučine
Kučine
ruralna cjelina
RSTE-99

92
Solin
Mravince
Mravince
ruralna cjelina
RSTP

93
Solin
Solin
Salonae
arheološka zona
RST-661

94
Solin
Vranjic
Vranjic
ruralna cjelina
RSTP

95
Split
Kamen
Kamen
ruralna cjelina
RSTP

96
Split
Slatine-Čiovo
Slatine
ruralna cjelina
E

97
Split
Split
Split
urbana cjelina
RSTP-1480

98
Stari Grad
Stari Grad
Stari Grad
urbana cjelina
RST-945

99
Starigrad
Bogomolje
Jerkovići
ruralna cjelina
E

100
Starigrad
Stari Grad
Ager
arheološka zona
RST-1392

101
Sućuraj
Sućuraj
Sućuraj
urbana cjelina
RST-821

102
Supetar
Mirca
Mirca
ruralna cjelina
E

103
Supetar
Splitska
Splitska
ruralna cjelina
E

104
Supetar
Supetar
Supetar
urbana cjelina
E

105
Supetar
Škrip
Škrip
ruralna cjelina
E

106
Supetar
Škrip
Škrip
ruralna cjelina
E

107
Sutivan
Sutivan
Sutivan
urbana cjelina
E

108
Šolta
Donja Krušica
Donja Krušica
ruralna cjelina
E

109
Šolta
Donje Selo
Donje Selo
ruralna cjelina
RSTP 1460

110
Šolta
Gornje Selo
Gornje Selo
ruralna cjelina
RSTP 1456

111
Šolta
Grohote
Grohote
ruralna cjelina
RSTP 1458

112
Šolta
Maslinica
Maslinica
ruralna cjelina
RSTP 1461

113
Šolta
Rogač
Rogač
ruralna cjelina
RSTP 1457

114
Šolta
Srednje Selo
Srednje Selo
ruralna cjelina
RSTP 1459

115
Šolta
Stomorska
Stomorska
ruralna cjelina
RSTP 1455

116
Trilj
Kundidi
Kundidi
ruralna cjelina
E

117
Trogir
Trogir
Trogir
urbana cjelina
RST-252

118
Vis
Vis
Issa
arheološka zona
RST-500

119
Vis
Vis
Vis
urbana cjelina
RST-1406

120
Vrgorac
Kljenak
Bobanci
ruralna cjelina
E

121
Vrgorac
Kokrići
Pervana
ruralna cjelina
E

122
Vrgorac
Vrgorac
Vrgorca
urbana cjelina
RST-986




Tablica 4. 4: Zaštićene cjeline kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije.





Članak 14.



Osnovno obilježje aktivne zaštite nasljeđa u prostoru je provedba zaštite kroz Prostorne planove uređenja Općina i Gradova i planove užeg područja, a temeljem valorizacije zatečenih i prepoznatih povijesnih vrijednosti primjenjujući pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije, restauracije, rekompozicije, tipološke rekonstrukcije i interpolacije na svim razinama zaštite nasljeđa.



Članak 15.



Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesnog identiteta urbanih cjelina, a sukladno propisima i Zakonu o prostornom uređenju, za obuhvat zaštićenih urbanih i urbano-ruralnih cjelina potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja.



Članak 16.



Prostornim planom užeg područja potrebno je za zaštićene ruralne cjeline, graditeljske sklopove, arheološke i hidroarheološke zone, fortifikacijske i sakralne objekte, te ostala zaštićena pojedinačna kulturna dobra, shodno karakteru i važnosti kulturnog dobara, a sukladno sa konzervatorskim podlogama, utvrditi potrebu izrade planova užih područja, konzervatorskih smjernica, mjera zaštite, i načine korištenja.

Neposredna osnova za intervenciju na površinama zaštićenih cjelina kulturnih dobara treba uvažavati načela:

- očuvanja specifičnih osobitosti,

- njegovanja tradicijskog kreativnog izražaja,

- selektivnog odabira gospodarske namjene,

- pozitivne interakcije na razvoj infrastrukture i suprastrukture ambijenta,

- edukacijskih potreba i

- autorestrikcije pri intervencijama u tipologiji, strukturi i odnosu spram ambijenta kulturnog dobra.



Članak 17.



Arheološke i hidroarheološke zone određene u PPSDŽ potrebno je detaljnije istražiti, a obuhvat zone, mjere zaštite i način korištenja tih područja odrediti sukladno rezultatima arheoloških istraživanja, prostornim planovima uređenja užih područja.



4.1.2.3. Zaštita poljoprivrednog zemljišta


Članak 18.



Razgraničenje površina zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se određivanjem granica, temeljem izvršenog bonitiranja odnosno klasificiranja tla po produktivnoj sposobnosti. Za kriterij bonitiranja u pravilu se uzimaju one osobine tla koje imaju trajni karakter. Temeljem izvršene bonifikacije, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tla, zemljišta su razvrstana u pet (I. - V.) bonitetnih klasa, od kojih se prve četiri kategorije odnose na tla, na bilo koji način pogodna za kultivaciju odnosno obradu, dok su u petoj kategoriji u pravilu neobradiva tla, u naravi šumski ili pašnjački tereni.

Poljoprivredno zemljište prikazano je u grafičkom dijelu PPSDŽ-kartografski prikaz br. 1. "Korištenje i namjene prostora".



Članak 19.



Bonitetne klase poljoprivrednog zemljišta su:

Klasa I.

Prvu bonitetnu klasu predstavljaju vrlo dobra tla koja se lako i sigurno obrađuju uobičajenim metodama gospodarenja. Tla su duboka i produktivna. Reljef je ravan i tu ima vrlo malo ili ništa erozije tla. Latituda upotrebe ove klase u biljnoj proizvodnji je široka. Kultivacija tih tala nije problematična u smislu vlažnosti, alkaliteta, zaslanjenosti, klime, nagiba, erozije ili plavljenja, kao ni u smislu vodopropusnosti, kapaciteta za vodu, dubine ukorjenjivanja, stanja hranjiva u tlu ili teksture.

Klasa II.

U drugu bonitetnu klasu uvrštena su dobra tla koja se sigurno mogu kultivirati lako primjenjivim načinima. Tla su srednje duboka, produktivna, većinom su to tla tek blagih padina, podvrgnuta samo umjerenoj eroziji, a neka su neznatno vlažna ili npr. zahtijevaju intenzivniju gnojidbu, lakšu drenažu ili su alkalna. Tla druge klase, za razliku od tala prve klase koja nemaju nikakvih graničenja, zahtijevaju niži stupanj zaštite. U uvjetima Splitsko-dalmatinske županije zbog različitih pedogenetskih čimbenika tla druge klase su po svojim kemijsko fizikalnim svojstvima vrlo varijabilna, no zbog ujednačene proizvodno-upotrebne vrijednosti čine istu bonitetnu klasu.

Klasa III.

U treću bonitetnu klasu uvrštena su osrednje dobra tla za kultivaciju, ponajviše tla umjerenih padina. Ova tla su u pravilu plića i manje produktivna od tala druge klase. Većinom su ta tla prekomjerno suha ili prekomjerno vlažna (vrlo rijetka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, npr. Vrlika, Imotski). Ovim tlima se može gospodariti sigurno uz mjere konzervacije tla, u prvom radu jake zaštite tla od erozije (terasiranje). Ako je riječ o ograničenju uslijed prekomjerne vlažnosti onda su potrebne temeljitije hidromelioracije.

Klasa IV.

U četvrtu bonitetnu klasu svrstana su poljoprivredna tla prikladna za vrlo ograničenu kultivaciju, a koja su jako podložna eroziji. U Županiji to su u pravilu visoko terasirana zemljišta jakih padina, često plitka i kamenita. Zbog velikih ograničenja, potrebno je pažljivo gospodariti takovim tlima i to s ekstenzivnim karakterom proizvodnje. Tla četvrte kategorije se najčešće koriste za maslinarsku, vinogradarsku i voćarsku proizvodnju.

Klasa V.

Petu bonitetnu klasu čine tla iznimno jakih padina, plitkog pedološkog profila, zatim kamenita tla, kao i tla izrazito podložna suši. Uslijed erozije, u prvom redu vodom, došlo je do degradacije i devastacije tog zemljišta koje je sada s djelomično ili potpuno erodiranom podnicom. Zbog plitkoće profila i stjenovitosti tih površina, uglavnom nije moguća upotreba ni malih poljoprivrednih strojeva. Njihova kultivacija zahtjeva primjenu niza radikalnih mjera, pa se takva tla u Županiji više ne koriste za poljoprivredu. To poljoprivredne površine ili pašnjački tereni često s mnogo ograničenja, terasirani i još s tragovima poljoprivrednih kultura, ali uglavnom ponovo zaposjednuti od šumskih vrsta.



4.1.2.4. Zaštita šuma i šumskog zemljišta


Članak 20.



Prostornim planom uređenja Općine i Grada trebaju se razgraničiti šume i šumsko zemljište u osnovnoj podjeli na:

- visoke šume,

- niske šume,

- šikare, makije i

- neobraslo šumsko zemljište.

Šumske površine razgraničuju se na gospodarske šume, zaštitne šume, rekreacijske šume i šume posebne namjene. Potrebno je primjenjivati koncepciju suvremenog šumarstva uređivanjem šuma, te izradom programa gospodarenja gospodarskim jedinicama, odrediti ciljeve, propisati smjernice i način gospodarenja te odrediti mjere zaštite šuma. Šumske površine prikazane su u grafičkom dijelu PPSDŽ-kartografski prikaz br. 1. "Korištenje i namjene prostora".



Članak 21.



Od posebnog je interesa zaštita šumskih površina i obnova šuma uništenih požarom, kao i stvaranje preduvjeta za pošumljavanje novih šumskih površina.



4.1.2.5. Geotehničke značajke tla


Članak 22.



Razgraničenje površina prema geotehničkim značajkama odnosno kategorizacija u odnosu na geotehnički rizik, razmatrana je na osnovu geoloških geomorfoloških i seizmičkih značajki prostora Županije. Razgraničenje se provodi određivanjem granica uzimajući u obzir značajke reljefa (nagib i raščlanjenost), štetno djelovanje površinskih i podzemnih voda, mogućnost erozije i nestabilnost na padinama, deformabilnost odnosno nosivost tla i stupanj seizmičkog rizika.



Članak 23.



U inženjersko geološkom smislu, odnosno povoljnosti za gradnju i stabilnost građevina, područje Županije se razgraničuje u četiri kategorije:

- vapnenačke naslage koje su većinom stabilne u prirodnim uvjetima i u slučajevima usijecanja i zasijecanja,

- tinjčasti pješčenjaci, lapori i fliš, naslage kod kojih stabilnost u prirodnom stanju a u slučaju rada u njima, u mnogome ovise o položaju slojeva i njihovoj trošnosti,

- kvartarne naslage u kojima ova svojstva tla ovise o njihovoj stišljivosti i razini podzemnih voda i

- područja zahvaćena klizanjem su nepovoljna za bilo kakove građevinske zahvate.



Članak 24.



Razgraničenje površina s obzirom na seizmičke značajke područja, izvršeno je temeljem karti rizika s povratnim periodom od 500 godina, i razgraničeno na seizmičke zone 7,8 i 9 stupnja intenziteta prema skali Mercali Cancani Sieberg uz 63% vjerojatnost pojave. Razgraničenje površina prikazano je na grafičkom prilogu PPSDŽ - Knjiga 3. Plan prostornog uređenja (sl. br. 3.10).



Članak 25.



U prostornim planovima užeg područja treba obaviti geotehničko zoniranje terena na sljedeći način:

- Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Općine ili Grada treba obaviti geotehničko zoniranje u smislu povoljnosti prostora za gradnju i stabilnost objekta prema razgraničenju iz članka 23. ove Odluke.

- Zoniranje se u pravilu obavlja na temelju postojećih podataka. Svrha zoniranja je određivanje mogućih građevinskih područja. Zoniranje se treba provesti u mjerilu topografske podloge 1 : 25 000.



4.1.2.6. Zaštita izvorišta voda za piće


Članak 26.



Razgraničenje površina zaštite izvorišta vode za piće obavlja se određivanjem granica zona sanitarne zaštite. Određivanje granica se utvrđuje donošenjem "Odluke o određivanju zona sanitarne zaštite" pojedinog izvorišta. Istraživačke radove radi određivanja zaštitnih zona treba izvršiti na način da se obuhvati cjelokupni hidrogeološki i hidrološki sliv pojedinog područja.



Članak 27.



Vodoopskrbni rezervati vodnih resursa od strateškog značaja za sadašnju i buduću opskrbu vodom za piće su slivovi rijeke Cetine, Jadra, Matice i Žrnovnice, te izvorišta vode za piće na pripadajućim slivovima. Vodozahvati vode za piće na području Županije su:

- Izvor Cetine, tok Cetine (vodostan HE Kraljevac, Zasunska komora HE Zakučac), izvor Jadra, izvor Žrnovnice, izvor Rude, izvor Kosinac, izvor Šilovka, izvor Opačac, izvor Vrutak, izvor Grebice ( Makarska), izvor Libora (Jelsa), izvor Korita (Vis), izvor Pištica (Vis), izvor Banja (Vrgorac), Butina (Vrgorac) i izvor Rimski bunar (Gustirna). Kao potencijalna izvorišta vode za piće određena su izvorišta Rude velike i izvorište Žrnovnice (koje je sada samo lokalno kaptirano za potrebe naselja Žrnovnice i Sitna Donjeg) i kaptaže Bol i Dol.



Vodoopskrbni sustavi prikazani su u grafičkom dijelu PPSDŽ-kartografski prikaz br. 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže".



Članak 28.



Zone sanitarne zaštite zahvata vode iz površinskih voda jezera i akumulacija, određuju se kao zone zaštite kraških izvora, uz specifičan pristup s obzirom na način dotoka voda (podzemni ili površinski), i zaštitu vodnog prostora površinske vode.



Jezera i akumulacije koja se koriste za vodoopskrbu kao i potencijalna izvorišta vode za piće pripadaju prvim zonama zaštite. Na njihovom se vodnom dijelu i obalnom području ne dopuštaju nikakve aktivnosti i zahvati koji nisu isključivo u funkciji očuvanja kakvoće vode.



Članak 29.



Određivanje zona sanitarne zaštite područja u kojima se nalazi izvorište vode za piće utvrđuju se prema stupnju opasnosti od mogućeg zagađenja u pravilu, kroz četiri zone i to:

- Prva zona (zona izvorišta, ponora kaptaže crpilišta i vodoopskrbnih objekata) zona strogog režima;

- Druga zona (zona užeg vodozaštitnog područja) zona strogog ograničenja;

- Treća zona (zona šireg vodozaštitnog područja) zona ograničenja; i

- Četvrta zona (zona sanitarno-epidemiološkog opažanja, promatranja i istraživanja) zona ograničenja.

. Određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prikazano je u grafičkom dijelu PPSDŽ-kartografski prikaz br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora".



4.1.2.7. Područja ugroženog okoliša


Članak 30.



Razgraničenje površina ugroženog okoliša obavlja se i prikazuje u Prostornim planovima uređenja Općina i Gradova određivanjem granice područja u kojima se određenim aktivnostima posebno ugrožavaju ili bi mogli biti ugroženi prostori vodotoka, mora, tla, zraka, flore i faune, te prostori ugroženi bukom.



Članak 31.



Prostornim planom uređenja Općine i Grada treba razgraničiti površine posebne osjetljivosti prostora i prikazati u grafičkom dijelu plana određivanjem granica a temeljem odluka i kriterija:

- određivanja zona sanitarne zaštite vode za piće,

- bonitiranja odnosno klasifikaciju poljoprivrednog tla,

- obalnog područja,

- programa gospodarenja šumama,

- zaštite prirodne baštine,

- zaštite mora,

- ugroženost od buke (temeljem izvršenih ispitivanja),

- onečišćenje zraka i

- za utvrđivanje količine i sastava ispuštenih štetnih sastojaka (temeljem izvršenja ispitivanja) u odnosu na dopuštene vrijednosti.



Područja ugroženih bukom i onečišćenog zraka kategoriziraju se na temelju rezultata mjerenja tijekom najmanje godinu dana.





4.1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni


Članak 32.



Prostornim planom uređenja Općine i Grada treba razgraničiti prostor prema namjeni i prikazati u grafičkom dijelu plana veličinu, položaja i oblik površine pojedine namjene. Prostor se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja (sa površinama za razvoj i uređenje naselja),

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne i šumske površine,

- vodne površine i

- površine infrastrukturnih sustava.

Prostornim planom uređenja Općine i Grada treba izvršiti daljnje razgraničenje unutar svake od navedenih površina u smislu određivanja detaljnije namjene prostora. Površine naselja (sa planiranim površinama za razvoj naselja) i površine izvan naselja za izdvojene namjene prikazuju se Prostornim planom uređenja sa razgraničenjem na izgrađeni i neizgrađeni dio. Orijentacijsko razgraničenje je prikazano u grafičkom dijelu PPSDŽ-kartografski prikaz br. 1. "Korištenje i namjena prostora" i isto ne predstavlja obvezu za planove užeg područja.



Članak 33.



Površine koje su s obzirom na namjenu u ulozi razvoja i uređenja prostora, definiraju se unutar građevinskog područja. Unutar građevinskoga područja se smještaju:

- površine naselja i

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.



Van građevinskog područja se smještaju:

- površine za istraživanje iskorištavanje mineralnih sirovina,

- pojedinačni objekti zdravstvene, rekreacijske i gospodarske i stambene namjene u funkciji poljoprivrede, i

- objekti i površine sustava zbrinjavanja otpada.

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja određeni su člankom 110. do 113. ove Odluke.



4.1.3.1. Površine naselja


Članak 34.



Naseljem se smatra cjelovit prostor sa strukturom grada, sela ili drugog oblika stanovanja, koji sadrži i prateće funkcije sukladno veličini, rangu i značenju naselja, a sve u zatečenom opsegu koji obuhvata izgrađeni i neizgrađeni dio naselja. Naseljem se smatra i izgrađeni prostor autohtone tipologije stanovanja ambijentalne vrijednosti, a koji nema pratećih funkcija.

Razgraničenje površine naselja obavlja se određivanjem granica građevinskih područja prema namjeni sukladno kriterijima ove Odluke. U površini naselja se osim površina za stanovanje u cilju zadovoljavanja funkcije naselja određuju i površine za javne, društvene, sportske, gospodarske (obrtništvo, ugostiteljstvo, turizam, prometna i poslovna namjena i sl.), javne zelene površine, infrastrukturne sustave, groblja i posebne namjene (interes obrane).



Ukoliko je prostornim planom uređenja užeg područja, temeljem kriterija ovog Plana moguće, i izradom prostornog plana se planira proširenje građevinskog područja naselja u zatečenom opsegu, površine za koje se uvećava građevinsko područje moraju se planom posebno iskazati kao površine za razvoj i uređenje naselja. Ove površine zajedno sa površinom naselja ćine ukupno građevinsko područje naselja (površina naselja iz čl. 32. st. 1. al. 1.).



4.1.3.2. Površine za razvoj i uređenje naselja


Članak 35.



Površine za razvoj i uređenje naselja su površine na kojima se planira razvoj i uređenje naselja a predstavlja povećanje postojećeg građevinskog područja naselja.

Razgraničenje tih površina obavlja se određivanjem granica građevinskih područja i razradom kriterija za pojedinu namjenu prostora.

Površine za razvoj naselja moraju biti kontaktna zona naselja i ne mogu se razgraničavati na način da su granice površina za razvoj i uređenje odvojene (udaljene) od granica građevinskog područja naselja u zatečenom opsegu.

Na površinama za razvoj i uređenje naselja potrebno je optimalnim iskorištenjem prostora prioritetno osigurati prostor za realizaciju potreba javnih funkcija i infrastrukturnog opremanja.

Površine za razvoj i uređenje naselja ne mogu se određivati na način da se zauzima obalna linija mora i obalni pojas, osim za:

- gospodarske namjene - djelatnosti vezane isključivo za more i iskorištavanje mora,

- sportske namjene vezane isključivo za sportove na moru,

- turističke namjene,

- javne površine,

- infrastrukturne sustave (osim za energetske građevine za proizvodnju),

- posebne namjene (interesi obrane) i

- prometne namjene (pomorski promet, amfibijski promet).



4.1.3.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene


Članak 36.



Površine izvan naselja za izdvojene namjene su površine na kojima se planira obavljanje specifičnih funkcija, a koje zbog svoje veličine, strukture, načina korištenja i mjesta u prostoru, nemaju karakter i strukturu naselja, niti funkcionalno moraju biti povezani sa naseljem. Na površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati stanovanje.

Razgraničenje tih površina obavlja se određivanjem granica građevinskih područja određene namjene, i razradom kriterija za istu namjenu. Obavezno je izradom kriterija izvršiti razgraničenje prostora i to za:



- Gospodarsku namjenu na:-Proizvodnu industrijsku (ne može se planirati u obalnom i otočnom dijelu Županije),

-Poslovno uslužnu, komunalno-servisnu, obrtničku, trgovačke centre, slobodne zone i sl.

-Turističku namjenu na: hotele, turistička naselja i kampove.

- Športsku namjenu na: golf igrališta, športske centre (teniski centar, jahački centar - hipodrom, centar za vodene športove itd.).

- Posebne namjene (interesi obrane) - prema posebnim zahtjevima obrane.

- Groblja.



Unutar površine kojom se određuje granica obuhvata za golf igrališta, granicom građevinskog područja razgraničuje se površina za izgradnju pratećih, smještajnih i javnih sadržaja koji su u funkciji golf igrališta.



Članak 37.



Razgraničenje površina infrastrukturnih sustava obavlja se određivanjem granica na:

- površine predviđene za infrastrukturne koridore i

- površine predviđene za infrastrukturne objekte.

Takovo razgraničenje obavlja se za površine infrastrukturnih sustava unutar i izvan građevinskog područja. Površine infrastrukturnih sustava detaljnije se razgraničuju na:

- prometne : cestovni promet, željeznički promet, pomorski promet, zračni promet i integralni transport

- pošta i telekomunikacije: pošte, javne telekomunikacije (javne telekomunikacije u pokretnoj mreži, telefonska mreža, telegrafska mreža, radio i TV sustav mreža)

- energetski sustavi: proizvodni i cijevni transport nafte i plina i elektroenergetika (proizvodni uređaji, transformatorska i rasklopna postrojenja, elektroprijenosni uređaji); i

- vodnogospodarski sustavi: korištenje voda, odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja.



Članak 38.



Površine infrastrukturnih sustava određuju se prema kriterijima pravilnika o kategorizaciji i uvjetima ove Odluke, posebno odredbama članka 37., a uvažavajući:

- mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš,

- mjere zaštite kulturno povijesnog nasljeđa,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- uvjete utvrđivanja i međusobnog usklađenja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i

- vrednovanje prostora za građenje.



4.1.3.4. Poljoprivredne i šumske površine


Članak 39.



Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina i šumskih zemljišta obavlja se određivanjem granica u Prostornom planu uređenja Općine i Grada. U Prostornim planovima uređenja Općine i Grada treba i detaljnije razgraničiti poljoprivredne površine u pogledu boniteta. Šumske površine potrebno je razgraničiti na šume prema osnovnoj podjeli i šumsko zemljište.



Članak 40.



Poljoprivredno zemljište u pogledu postojećeg korištenja se razgraničuje na:

- oranice - polja,

- vinograde,

- maslinike,

- voćnjake i

- pašnjake.

Prema svojim karakteristikama prostori razgraničeni kao pašnjaci mogu se koristiti kao poljoprivredno ili šumsko zemljište.



Članak 41.



Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o gospodarskom korištenju šuma, zaštitnoj funkciji, ulozi u očuvanju bioloških raznolikosti, stvaranju zdravstveno rekreativnih zona, trajne zaštite tla i krajobraznih vrijednosti.



4.1.3.5. More i vodne površine


Članak 42.



Vodne površine razgraničuju se na:

- rijeke i vodotoke i

- jezera.

Razgraničenje vodne površine provodi se na osnovi izrađenih vodnogospodarskih osnova. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.



Članak 43.



Morsko područje Splitsko-dalmatinske županije prema prostornim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama mora razgraničuje se na:

- poluzatvorene zaljeve (Kaštelanski, Marinski, Trogirski),

- kanale (Splitski, Brački, Hvarski, Viški) i

- otvorene vode Srednjeg Jadrana.



Članak 44.



Daljnje razgraničenje morskog prostora zbog identifikacije ekološki značajnih lokaliteta koji su od posebne važnosti za razvoj bioloških vrsta, na kojima postoji ili se predlaže određeni oblik zaštite, kao i područja pogodnih za obavljanje djelatnosti morskog ribolova koja se obavljaju na područjima mora Županije:

- Akvatorij trogirskog i Marinskog zaljeva,

- Akvatorij otoka Drvenik Veliki i Drvenik Mali,

- Akvatorij otoka Šolte,

- Splitski kanal,

- Brački kanal,

- Kaštelanski zaljev,

- Hvarski kanal,

- Neretvansko-Korčulanski kanal,

- Viški i Biševski kanal i

- Akvatorij otoka Jabuke.

Razgraničenje morskog prostora prikazano je u grafičkom dijelu PPSDŽ na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora".



Članak 45.



Razgraničenje mora provodi se i određivanjem namjene za:

- prometne djelatnosti,

- ribarenje,

- marikulturu,

- turizam,

- rekreaciju i

- ostale djelatnosti.

Morske površine namijenjene za prometne djelatnosti razgraničuju se na plovne putove, luke, privezišta i sidrišta. Područja pogodna za obavljanje djelatnosti morskog ribolova određena su PPSDŽ -Knjiga 3. Planom prostornog uređenja i u grafičkom dijelu PPSDŽ na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora".





Članak 46.



Područja pogodna za uzgoj i razvoj riba i školjkaša određena su definiranjem zona podesnih za marikulturu i potencijalnih lokacija za kavezni uzgoj ribe i to:

- Uvala Drašnice;

- Marinski zaljev;

- Akvatorij otoka Klude;

- Otok Čiovo .- uvala Kruščica i Sv. Fumija;

- Otok Drvenik V - uvala M. Luka i Luka Drvenik;

- Otok Šolta - zapadna obala i područje otočića Stipanska, Balkon, Grmelj, Radula, Saskinja, Polebrnjak i hrid Kančić, uvala Šipkova, uvala Tatinja, uvala Senjska, uvala Stračnska i uvala mala Šešula.;

- Otok Brač - uvala luke (Povlja), uvala Smrka, uvala Mala i Vela Griška, uvala Lučice uvala Osibova, uvala Bobovišća, uvala Tiha, uvala Stiniva i uvala Stipanska;

- Otok Hvar - uvala Lukova, uvala Vlaška, uvala Duga, uvala Tiha, uvala Pelegrin, uvala Duboka, uvala Kozja i uvala Rasovatica; i

- Otok Vis - istočna obala i područje otočića Ravnik, Budikovac veliki, Budikovac mali, Pržan mali i Greben, Luka Rogačić, uvala Gradac i uvala Okljočan.



Pored navedenih područja koja su u grafičkom dijelu PPSDŽ određena kao zone pogodne za marikulturu, lokacije za marikulturu se mogu odrediti i na drugim područjima, tako da se usklade funkcije s planiranim namjenama iz prostornih planova. Pod ovim se podrazumjeva da je osim u određenim obalnim zonama otoka i kopna moguće određivanje zona za marikulturu i u otočnim i kanalskim područjima poluotvorenog mora ("semi off shore") te u otvorenom moru ("off shore") većeg djela akvatorija. Kako je takav uzgoj vezan uz posebne okolnosti to će se određivanje lokacije takovog vida marikulture sagledavati zasebno u skladu sa zahtjevima i potrebama pojedinog projekta, u odnosu na druge korisnike prostora u smislu sprječavanja konflikata, u odnosu na odredbe ove Odluke.



"In shore¨ tehnologija uzgoja se koristi u zaštićenim uvalama, na područjima gdje je dubina mora iznad 15 metara, s tim da dubina ispod sake mora biti dvostruko veća od dužine sake (npr. 5 m dužina sake – 15 m dubina mora). Pri tome se lokacija smatra nepovoljnom ako visina valova ne prelazi 1 m, dok je optimalno da se visina valova kreće u rasponu od 2-3 m, jer to upućuje na bolju prozračenost područja.

¨Off-shore¨ tehnologija uzgoja, kao i ¨semi off-shore¨ tehnologija, znatno su primjerenije otočnim i kanalskim područjima, posebice u uvjetima dobro razvedene obale kao što je hrvatska obala. Kod ¨off-shore¨ tehnologije uzgoja, uzgoj se obavlja u otvorenim vodama ( u pravilu se koristi za dubine iznad 60 m), pri čemu se koriste postrojenja (kavezi), koji mogu izdržati udare valova visine od 7 – 9 m.



Kao jedan kompromis između ¨in-shore¨ i ¨off-shore¨ tehnologije, u našim je uvjetima najprihvatljivija ¨semi off-shore¨ tehnologija uzgoja, koja pruža visok stupanj zaštite okoliša. Kod ove se tehnologije također mora poštivati pravilo da je dubina ispod sake dvostruko veća od visine sake (npr. visina sake 15 m – dubina mora 45 m), s tim da se kavezi moraju postavljati u kanalima, što je moguće dalje od obale.



Članak 47.



Unutar područja koja su grafičkom dijelu PPSDŽ određena kao makrozone pogodne za marikulturu PPU općine ili grada potrebno je odrediti mikrolokacije za obavljanje ove djelatnosti, sukladno prostornim mogućnostima i okolnoj namjeni prostora, a po kriterijima lokacija u obalnim zonama potrebno je utvrditi adekvatne površine s gospodarskog aspekta obavljanja djelatnosti. PPU općine ili grada potrebno je utvrditi kriterije i uvjete za "off shore" i "semi off shore" način uzgoja.

Nakon što se PPU Općine ili Grada odrede ove lokacije ostali obalni i morski prostor obuhvaćen određivanjem makrozona pogodnih za marikulturu prema PPSDŽ, može se PPU općine ili grada odrediti za drugu namjenu u skladu s kriterijima ove Odluke, na način da se ne stvaraju konflikti u korištenju prostora.

U postupku utvrđivanja lokacija za marikulturu obvezna je izrada Procjena utjecaja na okoliš, ukoliko je to propisano posebnim propisima ili PPSDŽ.

Odobrenje za obavljanje ove djelatnosti ishodi se na temelju odredbi PPU općine ili grada.



Razgraničenje morskog prostora na područja pogodna za uzgoj ribe i školjkaša prikazana su u grafičkom dijelu PPSDŽ, na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora".



Članak 48.



Morske površine namijenjene turizmu su dijelovi akvatorija uz obalu koji su određeni za turističke sadržaje. Ne podrazumijeva se da svaki prostor predviđen za turističku namjenu ima ili može imati pripadajući dio akvatorija Na tim dijelovima obale pojas obalnog mora je širine minimalno 300 metara. U kontaktnim zonama te namjene (kopna i mora) ne mogu se planirati sadržaji koji su potencijalni zagađivači mora.



Članak 49.



Morske površine namijenjene za rekreaciju su površine uz obalu koja je određena kao kupališni obalni pojas, i morske površine namijenjene sportskim sadržajima na moru.

Vrednovanje prostornog potencijala kupališnog obalnog pojasa je provedeno kroz globalnu analizu prirodnih, pejsažnih, povijesnih obilježja, maritimnih karakteristika, podataka o prostornoj infrastrukturi, te podatnosti prostora za te aktivnosti. Uz kupališni obalni pojas, obalno more mora imati minimalnu širinu od 300 metara.

S obzirom na uvjete i način korištenja kupališnog obalnog pojasa kao kupališne zone, načelno se određuje slijedeća podjela:

- kupališna zona - uređena,

- kupališna zona - djelomično uređena i

- kupališna zona - prirodna.


Uređena kupališna zona
Obala na kojoj se odvija kupališna aktivnost, lako pristupačna kupačima, najčešće infrastrukturno opremljena, u mjestu ili u blizini mjesta, hotela, kampova, sportskih luka itd. Te zone nisu u ambijentalnom smislu prirodnog, već artificijelnog ili najvećim dijelom artificijelnog karaktera.


Djelomično uređena kupališna zona
Obala na kojoj se odvija kupališna aktivnost, pristupačna ili slabije pristupačna kupačima, najčešće izvan naselja, infrastrukturno slabo opremljena ili najčešće neopremljena. U ambijentalnom smislu, u pravilu je ova zona zadržala prirodna obilježja.


Prirodna kupališna zona
Obala teško pristupačna ili samo dijelom pristupačna (morskim putem) kupačima, infrastrukturno neopremljena i u ambijentalnom smislu potpuno očuvana. U pravilu se radi o kvalitetnim šljunčanim ili pjeskovitim plažama, većih ili manjih površina, na završetku udolina, više ili manje udaljenim od naseljenih mjesta. U skladu sa temeljnim principima očuvanja prirodne baštine, intervencije bilo kakove vrste, s obzirom na njihovo uređenje, povećanje kapaciteta, opremanje, osiguranje pristupa i sl. nije dopušteno.

Prostornim planom uređenja Općine i Grada potrebno je razgraničiti uređene kupališne zone te odrediti uvjete i kriterije za uređenje, opremanje i povećavanje kapaciteta kupališnih zona.

Morske površine namijenjene ostalim djelatnostima podrazumijevaju eksploataciju podmorskih sirovina ostale podmorske aktivnosti, površine za izgradnju infrastrukturnih građevina i instalacija, akvatorij uz gospodarske djelatnosti vezane za korištenje i eksploataciju mora, te akvatorij vezan za posebne namjene.



Članak 50.



Razgraničenje vodotoka i jezera obavlja se određivanjem namjene za:

- crpilište vode za piće,

- akvakulturu,

- turizam,

- rekreaciju,

- tehničke potrebe i

- energetski sustav.



Nastavak