POKLON BON u vrijednosti 500 kuna
Besplatni poklon bon u vrijednosti 500 kuna koji možete iskoristiti Vi ili ga pokloniti drugoj osobi ili poslovnom subjektu. Pravi poklon za Vas ili Vaše poslovne partnere koji možete iskoristiti kako bi unaprijedili svoje poslovanje i marketing.
Link na poklon bon - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 













 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Primjeri ugovora

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 8. 2019.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



Odredbe za provođenje prostornog plana Karlovačke županije



1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

1.1. Prostorni plan Karlovačke županije (PPŽ) razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora uvažavanjem društveno gospodarskih, kulturno povijesnih i prirodnih vrijednosti.

1.2. Za provedbu ovog Plana primjenjuju se ove provedbene odredbe uz grafički dio, a za šire tumačenje provedbenih odredbi koristi se tekstualni dio plana pod nazivom Plan prostornog uređenja.

1.3. Prostor Županije prema osnovnim obilježjima, korištenju i namjeni, razgraničuje se na:

Ø prirodna područja

· poljoprivredne površine;

· šumske površine;

· vodne površine;

Ø područja građenja ili uređenja prostora

· građevinska područja naselja s pratećim funkcijama;

· prostori i površine izvan naselja izdvojenih namjena (gospodarska, poslovna, športsko rekreacijska, područja posebne namjene);

· područja infrastrukturnih sustava.

1.4. Prirodna područja su ona u kojima su prirodni resursi osnova za obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti koje se tu mogu ili moraju izvoditi, što pretpostavlja samo ograničene građevinske zahvate u prostoru. Razvitak osnovne namjene treba provoditi u funkciji zaštite, očuvanja i unaprjeđenja stabilnosti prirodnih ekosustava (šume, pašnjaci, vodne površine), odnosno održavanja ekološke, biološke i krajobrazne raznolikosti.

Prostor namijenjen:

· za ograničene gospodarske aktivnosti korištenja prirodnih resursa (gospodarsko iskorištavanje šuma, lovstvo, vodno gospodarstvo, slatkovodno ribarstvo);

· za zaštitu ekosustava (proglašavanjem zaštitnih šuma i sl.);

· za sve oblike poljoprivredne proizvodnje.

1.4.1. Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo.

1.4.2. Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene (P1, P2 i P3), tla su od I do V razreda kvalitete (do konačnog definiranja metodologije vrednovanja, odnosno bonitiranja zemljišta, razred kvalitete utvrđuje prema podacima u katastru I - V katastarska klasa), koja je sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu zabranjeno koristiti u nepoljoprivredne svrhe. Drugačija se namjena prostornim planom može predvidjeti samo iznimno i djelomično u slučajevim navedenim u pojedinim kategorijama vrijednosti tala. Dijele se na:

· osobito vrijedna obradiva tla (P1) - u koja su na području Karlovačke županije uvrštena tla II i III razreda kvalitete (broj bonitetnih bodova 84, 74, 73 i 66). Područja na kojima su zemljišta I, II i III razreda smiju se koristiti samo za osnovnu namjenu u poljoprivrednoj proizvodnji, a iznimno se mogu koristiti za nepoljoprivredne svrhe kada u blizini nema zemljišta nižih razreda, pri čemu se može planirati izgradnja stambenih i gospodarskih objekata koji služe za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, objekata infrastrukture te objekata za istraživanje i eksploataciju energetskih mineralnih sirovina. U sklopu prostornih planova uređenja općina i gradova, potrebno je detaljnije odrediti osobito vrijedna obradiva tla (P1) na temelju vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih razreda. Grafički prikaz razgraničenja potrebno je izraditi u mjerilu 1 : 5.000.

· vrijedna obradiva tla (P2) - u koji je uvršten dio tala IV razreda kvalitete (I podrazred, broj bonitetnih bodova 60 i 61). Obzirom da na području Županije nema dovoljno osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, korištenje vrijednog obradivog tla (P2) ograničuje se istim odredbama kao i tla P1 kvalitete.

· ostala obradiva tla (P3) - tla IV razreda (II podrazred) i V razreda (I i II podrazred) kvalitete. Ova tla trebaju biti prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji (osobito ona na kojima je moguće i isplativo agrotehničkim mjerama poboljšati bonitet). Druga se namjena može predvidjeti samo iznimno i djelomično, i to:

- kod pripajanja dijelova rubnih katastarskih čestica koje se većim dijelom već nalaze u građevinskom području;

- kad je potrebno zauzeti određenu površinu za razvoj naselja, a u blizini nema zemljišta nižeg razreda kvalitete;

- kad se radi o lociranju građevina od važnosti za državu ili županiju.  Drugi dio


1.4.3. Šumske površine dijele se prema namjeni na šume isključivo osnovne namjene te ostale šume i šumsko zemljište.

1.4.4. Šume isključivo osnovne namjene dijele se na:

· gospodarske šume (Š1) imaju uza sve višekorisne funkcije i veliko gospodarsko značenje (posebice u brdsko - planinskim dijelovima Županije). U njima prvenstveno treba poticati njihovu prirodnu obnovu. Radi povećanja proizvodnih mogućnosti potrebno je uklanjati bolesna i stabla lošije kakvoće, u manje vrijednim šumama saditi stabla vrijednijih vrsta drveća, a u mladim šumama poticati prirast drvne mase. U šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom, a PPUO/G može se predvidjeti gradnja objekata infrastrukture te građevina za potrebe sporta, rekreacije, lova i obrane, ali samo ukoliko zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta njihovu gradnju nije moguće planirati izvan šuma i šumskog zemljišta. Gradnja infrastrukturnih i drugih objekata u područjima šuma i šumskog zemljišta mora se prvenstveno usmjeravati na manje vrijedne zone, a eventualno zauzimanje šumskih zemljišta treba ići na račun neobraslih šumskih zemljišta, djelomično obraslih šumskih zemljišta te šikara i lošijih šuma panjača.

· zaštitne šume (Š2) imaju iznimno ekološko značenje u zaštiti zemljišta, vodenih tokova te erozionih područja, pa ih treba strogo štititi od svake prenamjene. Neizbježni građevinski zahvati moraju se izvoditi uz stroge mjere konzervacije kako se ne bi pojačala erozija šumskog zemljišta. Zaštitnim šumama potrebno je pojačati režim zaštite i temeljem Zakona o zaštiti prirode.

· šume posebne namjene (Š3), posebice zaštitne šume klime i imisijske šume treba podržavati na područjima s većim kapacitetom za antropogena opterećenja. Potrebno je preispitati njihovu vrijednost i predvidjeti njihovu adekvatnu namjenu. Prostornim planovima nižeg reda treba odrediti položaj neuređenih i uređenih šuma u naseljima i uz naselja.

1.4.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

U ovu su kategoriju uvrštene površine poljoprivrednog zemljišta VI razreda (I i II podrazred), VII razreda (I i II podrazred), VIII razreda (I i II) te neobraslo šumsko zemljište. Poljoprivredne površine ove kategorije mogu se podijeliti u dvije grupe:

· površine privremeno nepogodnih tala za obradu su tla na kojima je mogućnost oranične proizvodnje ograničena jakim utjecajem prekomjernog vlaženja podzemnom, poplavnom i slivenom vodom, a koja predstavljaju najznačajnije zalihe potencijalno kvalitetnih zemljišnih površina koje se mogu dobiti nakon izvršenih melioracija. Ova tla treba štititi na način da se prilikom izrade PPUO/G izvrši preispitivanje njihove potencijalne vrijednosti za poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, pri čemu se to naročito odnosi na površine većih kompleksa zemljišta bliža naseljima. Proizvodno manje vrijedne površine treba štititi u smislu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

· površine tala trajno nepogodnih za obradu:

- tla koja zauzimaju najniže reljefne položaje i najizloženija su prekomjernom vlaženju poplavnom, slivenom i podzemnom vodom, a zbog teškog mehaničkog sastava na njima ne bi bilo isplativo izvođenje hidrotehničkih melioracija zbog zaštite i očuvanja ekološke stabilnosti poželjno je pošumljivati, a neka od njih moguće je koristiti za ribnjačarstvo;

- plitka kamenita i stjenovita tla brdsko - planinskih predjela zbog nepogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju potrebno je pošumljivati u prvom redu radi protuerozijske, hidrološke i klimatske, ali na dubljim tlima i proizvodne, odnosno, višenamjenske uloge šuma (vapneno dolomitne crnice i rendzine, plitka smeđa tla i lesivirana tla na vapnencu);

- neobrasle površine šumskog zemljišta poželjno je pošumljivati;

- neke od tih površina mogu se koristiti za uzgoj ljekovitog i začinskog bilja.

· neplodna tla se mogu koristiti za raznu namjenu.

1.4.6. Vodne su površine:

· vodotoci (rijeke, potoci, kanali)

· jezera,

· akumulacije,

· retencije,

· bajeri,

· ribnjaci.

Poželjno je da vodne površine imaju multifunkcionalnu ulogu, odnosno, uz osnovnu namjenu trebaju se koristiti za dopunske namjene. U planiranju korištenja vodnih resursa, potrebno je uskladiti osnovnu i dopunske namjene (sport, rekreacija, ribolov i sl.), a sve s ciljem racionalnog i održivog gospodarenja.

1.5. Područja građenja ili uređenja prostora područja su stvorenih vrijednosti i planiranih zahvata određene namjene kojima se stalno i trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju:

· građevinska područja naselja s pratećim funkcijama,

· površine izvan naselja izdvojene namjene (gospodarske, sportsko rekreacijske i područja posebne namjene);

· područja infrastrukturnih sustava.

1.5.1. Građevinska područja naselja, područja su postojeće i planirane izgradnje. Detaljno i konačno određuju se prostornim planovima uređenja općine / grada (u daljnjem tekstu PPUO/G). Osnovna namjena građevinskog područja naselja je stanovanje s pratećim društvenim, uslužnim i gospodarskim sadržajima, sukladno veličini, odnosno središnjem značaju naselja.

1.5.2. Površine izdvojenih namjena, namjenjene su smještavanju pojedinih sadržaja koji se uslijed specifične namjene, kapaciteta ili utjecaja koje proizvode na okolni prostor nemogu smještati unutar građevinskih područja naselja. Osnovne skupine namjena su:

· gospodarske (pretežito industrija i zanatstvo, komunalno servisni sadržaji, trgovačke i bescarinske zone i dr.),

· sportsko – rekreacijske (golf, zimski športovi, vodeni športovi i dr.),

· ugostiteljsko turističke (kampovi, turistička naselja, hoteli i dr.),

· posebna namjena,

· groblja.

1.5.3. Površine infrastrukturnih sustava prostori su izvan naselja predviđeni za izgradnju građevina linijske i površinske infrastrukture.

1.6. Razvitak i izgradnju u prostoru potrebno je provoditi kontinuiranim postupcima koji se temelje na znanstvenim i stručnim spoznajama o prostoru i procesima koji se u njemu odvijaju. Svi zahvati u prostoru, bez obzira na kategoriju njegovog korištenja moraju se podrediti uvjetima zaštite i osiguranja osnovne namjene tog prostora, pri čemu je na prvom mjestu briga o očuvanju prirodnih komponenti prostora kako bi se omogućilo gospodarenje prirodnim resursima na održiv način.

1.7. Osnovna namjena i korištenje prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ. Obzirom na mjerilo plana očitavaju se kao plansko usmjerenje, a razgraničenje se vrši u prostorno planskoj dokumentaciji nižeg reda.

2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

2.1. Građevine od važnosti za Državu određene Programom prostornog uređenje Republike Hrvatske i Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku.

2.1.1. Prometne građevine

2.1.1.1. Cestovne građevine

· Postojeće državne ceste – održavanje, uređenje i rekonstrukcija s obilaznicama naselja;

· Nove ceste:

- auto cesta Zagreb – Rijeka,

- auto cesta Bosiljevo – Sv. Rok,

- jugoistočna obilaznica grada Karlovca,

- brza cesta Karlovac – Slunj – Plitvice,

- brza cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak,

- brza cesta Tounj – Slunj – Cetingrad – Sisak,

- cesta Netretić – Novigrad (čvor AC) – Lišnica (Dubravci);

· međunarodni cestovni granični prijelazi Jurovski Brod i Pribanjci prema Sloveniji te međunarodni i međudržavni cestovni granični prijelazi prema BiH određeni međudržavnim ugovorom;

2.1.1.2. Željezničke građevine s pripadajućim postrojenjima/građevinama:

· nova transeuropska željeznička pruga velike propusne moći Zagreb – Karlovac – Josipdol – Rijeka s odvojkom Drežnica – Gospić – Knin,

· magistralna željeznička pruga Zagreb – Rijeka i Josipdol – Gospić – Knin,

· željeznička pruga Bubnjarci – Karlovac i Karlovac – Vojnić – Sisak;

2.1.1.3. Zračna luka Karlovac;

2.1.2. Energetske građevine

2.1.2.1. Elektroenergetske građevine

· Hidroelektrane Ozalj, Gojak, Lešće, Lučica, Barilović;

· Dalekovodi Meline – Tumbri (400 kV), Brinje – Mraclin, Tumbri – Bihać /koridor za istraživanje/ i Brinje – Bihać (2x400 kV), Brinje – Mraclin (200 kV), Moravice – Švarča, Pokupje – Gojak, Vinodol – Rakitje, Gojak – Vinodol, Gojak – Oštarije, Plitvice – Slunj – Vojnić – Glina, Švarča – Vojnić, Švarča – Dubovac – Pokupje, Gojak – Lučica – Barilović – Švarča (Vojnić) (110 kV);

· Trafostanice Dubovac, Švarča, Pokupje

· EVP Oštarije;

2.1.2.2. Građevine za transport nafte i plina

· Jadranski naftovod,

· Magistralni plinovod Pula – Rijeka – Zagreb, Karlovac – Sisak, Vrbovsko – Ogulin – Slunj – BiH, Ogulin – Gospić – Dalmacija;

2.1.2.3. Građevine eksploatacije mineralnih sirovina

2.1.3. Vodne građevine

2.1.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine

· Sustav za obranu od poplave grada Karlovca sa pripadajućim građevinama (VES Brodarci, kanal Kupa – Kupa, retencija Kupčina)

2.1.3.2. Građevine za melioracijsku odvodnju

· Hidromelioracijsko polje Draganić,

· Hidromelioracijsko polje Zorkovac – Ozaljsko polje,

· Hidromelioracijsko polje Srednje Pokuplje,

· Hidromelioracijsko polje Kupčinski šumski bazen,

· Hidromelioracijsko polje Plašćansko polje;

2.1.3.3. Građevine za korištenje voda;

· Vodoopskrbni sustav grada Karlovca

· Regionalni vodoopskrbni sustav Lička Jasenica,

2.1.3.4. Građevine za zaštitu voda

· Sustav odvodnje otpadnih voda Karlovac – Duga Resa;

2.1.4. Športske građevine

· HOC Bjelolasica – skijalište;

· turistička destinacija Mašnik – športski tereni;

2.1.5. Ugostiteljske i turističke građevine

· HOC Bjelolasica – turističko naselje

· TN Korana (Čatrnja, Drežničko Selište)

2.1.6. Proizvodne građevine

· Građevine za proizvodnju nemetalnih minerala, keramike, celuloze, papira, tekstila i kože;

· Građevine za promet otrova na veliko;

2.1.7. Građevine za obradu i skladištenje opasnog otpada

2.1.8. Građevine na zaštićenom području za koje se izdaje građevina dozvola prema posebnom zakonu, osim obiteljske kuće:

· Građevine u NP “Plitvička Jezera”

· Građevine u PP “Žumberak – Samoborsko gorje”







2.1.9. Građevine posebne namjene

Jedinica lokalne samouprave
Kompleks / građevina











Karlovac
Cerovac

Domobranska
Jamadol
Kamensko
Kamensko – 1
Kupa
Luščić
Mekušje
Skakavac
Skakavac – 1
Barilović – Krnjak
Korana
Korana – 1
Ogulin
Sv. Petar
Slunj, Rakovica, Plaški, Josipdol, Tounj
Eugen Kvaternik

2.1.10. Ostale građevine

· Slobodna zona,

· Trgovački centar površine 5 ha i više.

2.2. Određuju se građevine od važnosti za Županiju:

Prometne građevine

2.2.1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima

· ŽC Lišnica – Belavići – Barilović;

· ŽC Tounj (DC – 23) – Primišlje – Slunj – Cetingrad – Topusko;

· ŽC Drežnik Grad – Nova Kršlja – Furjan – Cetingrad uz državnu granicu prema Bosni i Hercegovini;

· ŽC Rakovica – Nova Kršlja – Kordunski Ljeskovac – državna granica s Bosnom i Hercegovinom;

2.2.2. Željezničke građevine s pripadajućim objektima:

· sustav prigradskog željezničkog putničkog prometa Županije s centrom u Karlovcu, koji bi se istovremeno nalazio u sustavu prigradskog prometa grada Zagreba;

· terminal kombiniranog prijevoza na širem području Josipdola.

2.2.3. Zrakoplovne građevine

· letjelište na području općine Rakovica,

· heliodromi.

2.3. Energetske i telekomunikacijske građevine

2.3.1. Elektroenergetske građevine

· 35 kV elektroenergetska mreža sa pripadajućim postrojenjima i više.

2.3.2. Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim postrojenjima

· županijska plinska mreža (20 bar-a) – opskrbni sustavi Karlovac, Ogulin, Slunj-Rakovica.

2.3.3. Bazne stanice mobilne telefonije

2.4. Vodne građevine

2.4.1. Zaštitne i regulacijske građevine

· retencija Jamadol;

· retencija Smoljanac;

· retencija Ogulin;

· akumulacija Okić.

2.4.2. Građevine za korištenje voda

· regionalni vodovodni sustavi – Lička Jasenica i Karlovac;

· vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/s.

2.4.3. Građevine za zaštitu voda

· sustavi za odvodnju otpadnih voda sa uređajem za pročišćavanje kapaciteta do 25.000 ES.

2.5. Proizvodne građevine - industrijske i obrtničke zone veličine iznad 25 ha.

2.6. Građevine za postupanje s otpadom:

· karlovačko odlagalište otpada I i II kategorije;

· ogulinsko odlagalište otpada I i II kategorije;

· slunjsko odlagalište otpada I i II kategorije.

2.7. Kriteriji za određivanje lokacija i koridora građevina od važnosti za Državu i Županiju sadržani su u točkama 3, 5, 6, 9, 10 i 11.3. ovih odredbi za provođenje.

2.8. Za građevine pod točkom 2.1.1.3., 2.1.4. točka 2, 2.1.5., 2.1.6., 2.1.7., 2.1.8., 2.1.10., 2.2.1., 2.2.2., 2.2.3., 2.4.1. i 2.5., lokacije i koridori u kartografskim prikazima ovog Plana te uvjeti uređenja u tekstualnom dijelu dani su kao planski i usmjeravajući, a detaljno se razgraničuju i određuju PPOU/G i drugim planovima.



3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

3.1. Ovaj Plan utvrđuje osnovna usmjerenja za smještaj djelatnosti: poljoprivrede, šumarstva, industrije i obrtništva, rudarstva te turizma.

3.2. Razvitak poljoprivrede treba temeljiti na razvitku pravnih subjekata koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda te na obiteljskom gospodarstvu sa specijaliziranim proizvodnim programima ustanovljenim na tržišnom principu (farme).

3.2.1. Prostor treba klasificirati prema tipovima regionalnih područja:

· Područje najvećeg interesa zaštite krajobraza - podrška poljoprivrednicima usmjerena prvenstveno na zaštitu okoliša, smanjenu primjenu agrokemikalija i prodaju registriranih ekoloških proizvoda. Koristeći najveću prednost Županije koja se odražava u očuvanom stanju okoliša treba ulagati napore u razvitak ekološke poljoprivrede (organske ili biološke), koja pod strogim nadzorom proizvodnje, bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija ne može postići zadovoljavajuće prinose, ali uz dobru organizaciju tržišta može postići dobre ekonomske rezultate.

· Područje intenzivne poljoprivrede - podrška usmjerena ka okrupnjavanju posjeda i povećanju količine proizvodnje. Neophodno je težiti postizanju kompromisa između konvencionalne (intenzivne) poljoprivredne proizvodnje, koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, novostvorenih sorti i pasmina te uz velike količine energije uspijeva postići vrlo visoke prinose i što djelotvornijeg očuvanja i unaprjeđenja stanja okoliša kroz očuvanje izvornosti i biološke raznolikosti prirodnih zajednica, racionalnog korištenja prirodnih dobara te očuvanja i obnavljanja kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza.

· Područje poljoprivrede sa znatnim učešćem nepoljoprivrednih djelatnosti u kojem treba stimulirati uvođenje dopunskih djelatnosti - preradu i finalizaciju poljoprivrednih proizvoda u mini postrojenjima te njihovo plasiranje kroz turističku ponudu.

3.2.2. Dokumentima prostornog uređenja mora se onemogućiti svako dalje usitnjavanje katastarskih čestica i cjelina poljoprivrednog zemljišta te stimulirati njihovo objedinjavanje u funkcionalne proizvodne posjede.

3.2.3. Poljoprivredna djelatnost zasnovana na tržišnim načelima najčešće se odvija izvan granica građevinskog područja, a obzirom da je vezana za korištenje znatnih površina kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, na tom se zemljištu iznimno može dozvoliti samo gradnja građevina za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Zahvate gradnje stambenih i gospodarskih građevina za potrebe poljoprivredne proizvodnje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (farme) te raznih vidova ruralnog turizma treba planirati pod uvjetom da ti objekti budu isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

3.2.4. Prilikom planiranja gradnje građevina novih poljoprivrednih gospodarstava izvan građevinskih područja te planiranja građenja u svrhu proširivanja postojećih gospodarstava, treba poticati objedinjavanje čestica poljoprivrednog zemljišta u funkcionalnu cjelinu odgovarajuće veličine da bi se na njemu mogla zasnovati rentabilna, tržišna proizvodnja.

3.2.5. Zahvati gradnje građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja moraju se planirati s ciljem onemogućavanja formiranja grupa građevinskih čestica koje bi zauzimale vrijedne poljoprivredne površine.

3.2.6. Poljoprivredni proizvodni kompleksi zemljišta i građevina ne smiju se planirati u I i II zaštitnim zonama vodocrpilišta i izvorišta pitke vode, prostorima prirodnih inundacijskih područja te u pojasu 50 m od ruba šume.

3.2.7. Zasnivanje nove proizvodnje i zahvati gradnje mogu se dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje njihova ekonomska opravdanost i ekološka prihvatljivost, a koji treba sadržati:

· dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (zakupu) zemljišta, a za zahvate građenja dokaz o vlasništvu ili dugoročnom pravu korištenja dovoljno velikih površina poljoprivrednog zemljišta za određenu proizvodnju;

· vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na tom zemljištu, sa kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim planom razvitka po etapama;

· broj, okvirnu veličinu i predviđeni razmještaj planiranih građevina, ovisno o vrsti i opsegu namjeravane proizvodnje i prerade te planirane turističke ponude;

· mogućnost pristupa na javne prometnice te eventualnu potrebu za novom prometnom i komunalnom infrastrukturom;

· mjere zaštite okoliša, u prvom redu zaštita voda i tla;

· projekt sanacije i uređenja okoliša (npr. potreba sadnje zaštitnog raslinja).

3.2.8. Ukoliko zbog objektivnih razloga nije moguće ispuniti uvjet minimalne veličine posjeda, odnosno broja uvjetnih grla, potrebno je uvjetovati samo proizvodnju visokorentabilnih kultura, odnosno uzgoj domaćih životinja (npr. ekološka proizvodnja).

3.2.9. Minimalna veličina zemljišta na kojem se planira zasnovati poljoprivredno gospodarstvo, odnosno gradnja građevina, ovisno o vrsti poljoprivredne djelatnosti preporuča se u sljedećim površinama:

· za intenzivnu ratarsko - stočarsku djelatnost - 10 ha;

· za intenzivno bilinogojstvo – voćarstvo i vinogradarstvo - 2 ha;

· za sjemenarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko - plasteničku proizvodnju - 1 ha;

· za uzgoj malih životinja 2 ha.

Najveća površina građevnih čestica namjenjenih za izgradnju građevina poljoprivrednog gospodarstva određuje se u odnosu na ukupnu površinu zemljišta koje služi potrebama farme:

· 5% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivnu ratarsko-stočarsku djelatnost;

· 25% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivno bilinogojstvo – voćarstvo i vinogradarstvo;

· 25% površine poljoprivrednog zemljišta farme za uzgoj malih životinja;

· 50% površine poljoprivrednog zemljišta farme za smjemenarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko-plasteničku proizvodnju.

Građevna čestica farme mora biti izgrađena minimalno 20%, a može se izgrađivati do maksimalno 40%.

3.2.10. Kao minimalni broj uvjetnih grla (grlo težine 500 kg - koeficijent 1), temeljem kojeg se može planirati građenje na poljoprivrednom gospodarstvu izvan granica građevinskog područja preporuča se 10 kom, što po vrstama stoke iznosi:

Vrsta stoke
Koeficijent
Broj grla

krave, steone junice
1,00
10

bik
1,50
7

vol
1,20
8

junad 1 - 2 godine
0,70
14

junad 6 - 12 mjeseci
0,50
20

telad
0,25
40

krmača i prasad
0,055
181

tovne svinje do 6 mjeseci
0,25
40

mlade svinje 2 - 6 mjeseci
0,13
77

teški konji
1,20
8

srednje teški konji
1,00
10

laki konji
0,80
13

ždrebad
0,75
13

ovce, ovnovi, koze i jarci
0,10
100

janjad i jarad
0,05
200

tovna perad
0,000555
18.000

konzumne nesilice
0,002
5.000

rasplodne nesilice
0,0033
3.000

za krznaše i sl. broj se utvrđuje programom o namjeravanim ulaganjima


3.2.11. Gradnja ribnjaka (za komercijalne i osobne potrebe) i pratećih građevina za potrebe uzgoja ribe (spremišta za hranu, vozila, uređaji i sprave) dozvoljena je na poljoprivrednom zemljištu katastarske kulture močvara, trstik, bara te na tlima nepogodnim za obradu i na ostalom neplodnom tlu. Uz ribnjake moguće je graditi stambene građevine za članove obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji se bave ribnjačarstvom.

Prilikom gradnje ribnjaka, potrebno je osigurati nepropusnu podlogu, dovoljne količine vode te zaštiti građevine od poplave. Prilikom izgradnje iskopani materijal potrebno je deponirati i koristi za uređenje okoline, kako bi se prostor u slučaju napuštanja mogao vratiti u prvobitno stanje.

Maksimalna dozvoljena dubina nizinskih ribnjaka iznosi 6 m.

U brdskim predjelima na visinskim vodama mogu se graditi ribnjaci na mjestima gdje ima dovoljno čiste i hladne vode koja sadrži mnogo kisika.

Ekonomska isplativost i ekološka opravdanost izgradnje ribnjaka dokazuje se programom iz točke 3.2.7..

3.3. Šumarstvo kao djelatnost treba promovirati s ciljem promicanja uravnoteženog razvitka cjelokupnog ruralnog, u prvom redu brdsko - planinskog prostora, planiranjem na principima istraživanja i zaštite prirodnih bogatstava.

3.3.1. Na uređenom šumskom zemljištu prednost treba dati održavanju i mogućem proširenju površina, podizanju proizvodnog potencijala, zaštiti šumskih tala te zadovoljenju višestrukih i općekorisnih funkcija šuma.

3.3.2. Radi povećanja kvalitete života treba stimulirati razvoj urbanog šumarstva pošumljavanjem gradskih te rubnih gradskih i seoskih područja. Uređene i neuređene šume uz naselja treba privesti funkciji stvaranja zdravstvenih i rekreativnih zona za potrebe stanovništva.

3.3.3. Obzirom da je priroda šumarske djelatnosti da više štiti nego što oštećuje prostor, naglasak je na gospodarenju u skladu sa šumskogospodarskim osnovama i planovima gospodarenja. Planiranje razvoja šumarske djelatnosti treba zasnivati na korištenju šuma prema njihovoj osnovnoj namjeni, što znači da treba strogo štititi šume posebne namjene i zaštitne šume, a na neobraslom šumskom te poljoprivrednom zemljištu slabe kvalitete vršiti pošumljavanje, osobito na područjima gdje postoji pojačana opasnost od erozije te područjima većih antropogenih opterećenja.

3.4. Industrija i obrtništvo prvenstveno se smještaju u postojeće zone gospodarske namjene do njihovog potpunog iskorištenja, izuzev djelatnosti koje se zbog specifične tehnologije ili vezanosti uz određene lokalitete iskorištavanja prirodnih resursa moraju smještati drugdje u prostoru prema svojim posebnim zahtjevima.

3.4.1. Prostorni razmještaj gospodarskih djelatnosti treba temeljiti na planiranom sustavu središnjih naselja, demografskoj strukturi pojedinih područja, infrastrukturnoj opremljenosti, te utvrđenim rezervama postojećih zona gospodarske namjene.

3.4.2. Gospodarske djelatnosti mogu se smještati unutar mješovite namjene građevinskog područja naselja, pri čemu je u PPUO/G potrebno postaviti ograničenja mjerljivim parametrima i određivanjem tipa proizvodne jedinice, vezano na obim djelatnosti i moguće utjecaje na okoliš. Potrebno je odrediti i one sadržaje koji se mogu smještati isključivo u zasebnu zonu.

3.4.3. Prilikom izrade prostornih planova nižeg reda, potrebno je preispitati izgrađenost, opremljenost i stupanj iskorištenja postojećih gospodarskih zona, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina. Iz središnjih dijelova gradskih naselja predvidjeti izmještanje postojećih proizvodnih zona.

3.4.4. Nove industrijske zone izdvojene namjene treba planirati na udaljenosti najmanje 50 metara od stambenih mješovitih te ih odvojiti zelenim pojasom, prometnicom i sl.

3.4.5. U postojećim proizvodnim zonama potrebno je pristupiti intenzivnijem korištenju kapaciteta modernizacijom proizvodnje i podizanjem kvalitete infrastrukturne opremljenosti, uz poduzimanje mjera zaštite okoliša.

3.4.6. Nove gospodarske zone moguće je planirati u slučajevima:

· visoke iskorištenosti postojećih (90 % i više);

· u manjim naseljima gdje one do sada nisu postojale;

· na osnovu istraživanja stvarnih potreba i isplativosti u odnosu na troškove opremanja i uređenja zemljišta.

3.4.7. Općine na području kojih ne postoje gospodarske zone, mogu ih planirati u površini do 20 m2/st.

3.4.8. Razvoj većih gospodarskih zona potrebno je razmatrati usklađeno s razvojem željezničkog i cestovnog prometnog sustava, koristeći komparativne prednosti prometnog položaja županijskih središta.

3.4.9. Potrebno je poticati stvaranje manjih decentraliziranih gospodarskih zona u središnjim naseljima, čije se osnovne djelatnosti temelje na lokalnim uvjetima. Osobito se to odnosi na male i srednje gradove, kako bi se potakao njihov gospodarski rast i ojačale funkcije, a oni postali stvarni nositelji razvitka gravitirajućeg ruralnog prostora.

3.5. Iskorištavanje mineralnih sirovina je djelatnost vezana na istraživanje i iskorištavanje organskih i neorganskih mineralnih sirovina, što pretpostavlja da se lociranje djelatnosti najčešće veže uz nalazišta.

3.5.1. Postojeća eksploataciona polja koja imaju lokacijsku dozvolu, odnosno odobrenje za rudarske radove, moguće je i dalje iskorištavati sukladno uvjetima pod kojima su odobrena.

3.5.2. Za eksploataciona polja mora se u postupku izdavanja rudarske i lokacijske dozvole izraditi projekt sanacije polja koji je sastavni dio tehničke dokumentacije, pri čemu treba predvidjeti da se radovi na tehničkoj i biološkoj sanaciji devastiranog okoliša provode u što većoj mjeri tijekom trajanja eksploatacije, ovisno o primijenjenoj tehnologiji i posljedicama eksploatacije.

3.5.3. Za eksploataciona polja koja se nalaze u prostoru predloženom za zaštitu u rangu parka prirode i zaštićenog krajolika sanaciju treba predvidjeti na način da se provodi tijekom trajanja eksploatacije. Po isteku koncesije važeće na dan 20.04.2001. godine ta se eksploataciona polja saniraju i zatvaraju.

3.5.4. Do donošenja karte ležišta mineralnih sirovina nije moguće povećanje površina eksploatacionih polja iznad površina određenih ovim Planom.

3.5.5. Temeljem ovog Plana moguće je iskorištavanje sljedećih eksploatacionih polja:

Naziv eksploatacionog polja
Grad/općina
Vrsta sirovine Površina (ha)

BARILOVIĆ
Barilović
građevni kamen
6,3

BATNOGA
Cetingrad
građevni kamen
4,0

BELAJ
Barilović
građevni kamen
0,8

BIJELA DRAGA
Ogulin
građevni kamen
2,0

BLATA
Saborsko
građevni kamen
2,0

BREZOVI REBAR
Karlovac
kvarcni pijesak
87,0

BROĆANAC
Slunj
građevni kamen
13,0

BROD
Krnjak
dolomit
4,0

CVITOVIĆ
Slunj
dolomit
4,0

ČUKUR
Krnjak
vapnenac
10,0

DONJA JELSA
Karlovac
kvarcni pijesak
41,0

DRAGOJEVIĆ
Slunj
građevni kamen
4,0

GAVANI
Ogulin
građevni kamen
5,0

GRABOVAC
Rakovica
građevni kamen
33,0

JARČE POLJE
Netretić
građevni kamen
13,0

JAPAGA
Plaški
građevni kamen
12,0

JOHOVO
Vojnić
građevni kamen
8,0

KOSTELIĆI
Ogulin
građevni kamen
9,0

KREMEŠNICA
Lasinja
građevni kamen
3,0

KUZMA
Slunj
građevni kamen
3,0

LOSKUNJA
Krnjak
građevni kamen
41,0

LOSKUNJA
Vojnić
građevni kamen
9,0

MALI VUKOVIĆ
Slunj
građevni kamen
4,0

PLAŠKARICA
Bosiljevo
građevni kamen
24,0

POBIJENKA
Žakanje
građevni kamen
18,0

RASNICA
Ogulin
građevni kamen
25,0

REČICA
Karlovac
opekarska glina
155,0

REČICA I
Karlovac
opekarska glina
46,0

REČICA II
Karlovac
opekarska glina
76,0

SMUTA
Ogulin
građevni kamen
4,0

TOUNJ
Tounj
građevni kamen
55,5

VRH KAPELE
Josipdol
građevni kamen
2,0

ZRNIĆ POLJANA
Ogulin
građevni kamen
2,0

ZVEČAJ
Duga Resa
građevni kamen
15,0


3.5.6. Za sljedeća eksploataciona polja način korištenja utvrditi će se prostornim planom uređenja općine / grada:

Naziv eksploatacionog polja
Grad/općina
Vrsta sirovine Površina (ha)

BASAROVAC
Vojnić
keramička glina
10,5

IVOŠEVIĆ GAJ
Vojnić
keramička glina
150,0

KOKIREVO
Vojnić
keramička glina
123,8

MAZALICA
Vojnić
keramička glina
15,7


3.5.7. Za otvaranje novih eksploatacionih polja unutar istražnog polja “Vojnić” prikazanog na karti “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” primjenjuju se odredba broj 3.5.8. točka 2 i 3. ovog Plana, a detaljni način eksploatacije utvrditi će se PPUO/G.

3.5.8. Nova eksploataciona polja i istražne prostore koji nisu planirani u grafičkom dijelu ovog Plana, do donošenja karte ležišta mineralnih sirovina, moguće je otvarati pod sljedećim uvjetima:

· da u radijusu od 10 km ne postoji drugo, aktivno ili nesanirano eksploataciono polje istovrsne mineralne sirovine;

· da je na većoj udaljenosti od 500 m od državnih vodotoka i građevinskog područja naselja, te 1000 m od ugostiteljsko – turističkih, sportsko rekreativnih zona i zaštićenih područja i objekata;

· da se ne nalazi u I., II. i III. zoni zaštite vodocrpilišta.

3.5.9. Najveća odobrena površina polja iz 3.5.8. može biti 2 ha.

3.5.10. Odredbe iz točke 3.5.8. ne odnose se na istraživanje i eksploataciju obnovljivih ležišta građevnog pijeska i šljunka iz korita vodotoka, jezera i umjetnih objekata za skupljanje vode.

3.5.11. Sanaciju je osim biološkom rekultivacijom moguće provesti i prenamjenom polja na kojima je dovršena eksploatacija za potrebe drugih sadržaja, što će se odrediti PPUO/G. Prilikom uvođenja novih sadržaja naglasak treba biti na uvažavanju krajobraznih obilježja neposrednog okruženja.

3.6. Razvoj turizma s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz:

· šire područje općine Rakovica odnosno trokut Drežničko Selište – Grabovac – Drežnik Grad s naglaskom na tranzitnom turizmu – moteli, obiteljski pansioni, youth hostel, kampovi; turističko-ugostiteljska gastronomska ponuda domaćih specijaliteta rakovičko-plitvičkog kraja;

· realizaciju projekta “Saborsko planinsko mjesto ruralnog turizma” s naglaskom na izradi zajedničkih programa s NP Plitvička jezera;

· ekološki turizam u turističkoj eko destinaciji “Mašnik” s izgradnjom golf igrališta i vježbališta, te motela, autokampa, dječjeg i teens sela u brvnarama kao i apartmana u brvnarama i otvorenih i zatvorenih sportskih sadržaja;

· lječilišni turizam u toplicama “Lešće” kraj Generalskog Stola;

· vjerski turizam s naglaskom na razvoju tradicionalnih hodočašća u Nacionalno svetište Sveti Josip (zaštitnika Domovine i Hrvatskog državnog sabora) u Karlovcu, pavlinskog samostana na Kamenskom uz obilazak sakralne baštine na čitavom području županije;

· lovno-ribolovni turizam na području čitave Županije, te drugi (alternativni ) oblici “lova” (foto safari u južnim i zapadnim djelovima Županije, promatranje ptica u sjevernim dijelovima gdje rijeke prelaze u svoje nizinske tokove);

· “adventures” turizam vezan uz rijeke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Dobru – rafting, kajak, kanu, splavarenje, ronjenje te turizam vezan uz brdsko-planinska područja županije – speleologija, mountain-bike staze te planinarenje u gorskim krajevima županije;

· vinske turističke ceste ozaljsko-vivodinskog, dugoreškog i draganićkog kraja, uz istovremeni razvitak seoskog turizma na seljačkim domaćinstvima ;

· sportsko-rekreativni turizam HOC “Bjelolasica” ;

· gradski turizam urbanih središta (Karlovca, Ogulina, Duga Rese, Slunja i Ozlja) s obilaskom kulturno-povijesnih lokaliteta samih gradova kao i ostalih područja Županije.

3.6.1. Smještanje odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se čuvaju originalne i izvorne vrijednosti prirodnog, povijesnog i kulturnog okruženja te identiteta prostora, a razvoj turizma podrediti principima održivog razvitka.

3.6.2. Poticati oblike ponude integrirane u strukturu naselja, kao što su manje uslužne obiteljske jedinice, a izdvojene turističke komplekse formirati samo iznimno.

3.6.3. Prioritetno je potrebno predvidjeti kvalitetnu rekonstrukciju postojećih turističkih sadržaja te izgradnju novih kapaciteta usmjeriti na dopunu postojeće ponude, a potom istražiti mogućnost stvaranja novih zona.

Naglasak je na kvalitetnom infrastrukturnom opremanju i zaštiti okoliša te podizanju općeg standarda usluga i kvalitete turističke ponude.

3.6.4. Planiranje nove izgradnje prvenstveno treba predviđati na manje vrijednim zemljištima, poštujući specifične zahtjeve turističke djelatnosti, a oblikovanje objekata uskladiti s lokalnim ambijentalnim obilježjima.

3.6.5. Uređenje zona turističke namjene Korana (Čatrnja i Drežničko Selište), Grabovac i Mašnik treba provoditi temeljem urbanističkog plana uređenja.

3.6.6. Građevine u izdvojenim zonama turističke namjene određenih na karti “Korištenje i namjena prostora/površina”, mogu imati katnost Po+P+2+PK. Izgrađenost parcele može biti najviše 40 %, a na parceli mora biti najmanje 30 % zelenih površina. Cestovne prometne površine trebaju se planirati širine 3,5 m za jednosmjerne i 6 m za dvosmjerne. Uz cestu treba planirati barem jedan pločnik širine najmanje 1,5 m. Unutar zone treba planirati sustav pješačkih komunikacija, koji treba biti vezan i na sadržaje izvan granica zone.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

4.1. Društvene djelatnosti čine sljedeće skupine središnjih uslužnih funkcija:

Ø uprava i pravosuđe;

Ø odgoj i obrazovanje;

Ø kultura;

Ø zdravstvo i socijalna skrb;

Ø sport i rekreacija.

4.2. Mrežu društvenih djelatnosti treba temeljiti na utvrđenom sustavu središnjih naselja te planirati usklađeno s planovima razvitka pojedinih skupina društvenih djelatnosti i odgovarajućim standardima prihvaćenim u resornim područjima. Broj, strukturu i lokaciju pojedinih sadržaja treba odrediti PPUO/G.

4.3. Sadržaji društvenih djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja naselja, a dimenzioniraju se sukladno veličini i značaju naselja, pri čemu je potrebno prihvaćene norme prilagođavati stvarnim životnim uvjetima ali ih i koristiti kao sredstvo u stvaranju privlačnijeg prostora za življenje.

4.4. Potrebno je spriječiti pad razine opremljenosti naselja sadržajima društvene djelatnosti, osobito u područjima s ograničenjima u razvoju te pristupiti iznalaženju fleksibilnijih rješenja (višenamjenski objekti, stvaranje programa djelovanja pokretnih uslužnih djelatnosti i dr.).

4.5. U okviru građevinskih područja naselja s više od 1000 stanovnika i središta općina, potrebno je planski odrediti centralnu zonu naselja mješovite namjene u kojoj će se pored stanovanja i pratećih uslužnih, pretežito smještati sadržaji društvenih djelatnosti.

4.6. Izgradnja zdravstvenih i rekreacijskih objekata moguća je i izvan građevinskog područja temeljem smjernica i kriterija definiranih PPUO/G.



5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA PODRUČJA

5.1. Građevinsko područje (GP) čine građevinska područja naselja i građevinska područja izdvojenih namjena. Granicama GP razgraničuju se izgrađeni dijelovi GP i površine predviđene za njegovo širenje, od ostalih površina namjenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se mogu odvijati izvan građevinskih područja.

5.2. Ovim se Planom utvrđuju osnovni uvjeti za određivanje GP polazeći od činjenice da su ona na većem dijelu županijskog prostora utvrđena do sada važećom prostorno planskom dokumentacijom.

5.3. Obzirom na neažurirane kartografske podloge, potrebno je provesti detaljnu evidenciju postojećih GP na način da se utvrde stvarne granice izgrađenog dijela te provede analiza izgrađenosti uz valorizaciju postojećeg stanja. Poštujući kriterije ovog Plana, potrebno je preispitati mogućnost popunjavanja već izgrađenog dijela GP, mogućnost obnove degradiranih i napuštenih izgrađenih dijelova GP te prema potrebi predvidjeti smanjivanje, a tek iznimno proširenje GP.

5.4. Uvažavanjem demografskih kretanja te procjena budućeg razvoja, treba utvrditi stvarne potrebe za prostorom, a proširivanje GP primijeniti, ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u do sada važećim granicama, samo u slučaju opravdane potrebe temeljene na očekivanom porastu broja stanovnika, razvoju središnjih funkcija i gospodarstva, te na izrađenim programima ulaganja s utvrđenim rokovima realizacije pojedinih zahvata.

5.5. Disperznost GP, osobito danas napuštenih naselja, potrebno je svesti na što je moguće manju mjeru. Pri tome treba voditi računa da se u najvećem dijelu Županije tipološki radi o području s velikim brojem malih raspršenih naselja, koja su nastala od više zaselaka, što je potrebno očuvati kao ambijentalno tradicijsko obilježje. Ti su prostori načelno određeni konzervatorskom podlogom ovog Plana kao osobito vrijedni kulturni/prirodni krajolik (kartogram Smjernice za zaštitu i uređenje prostora), koji za potrebe određivanja granica GP naselja treba detaljnije odrediti konzervatorskom podlogom izrađenom za potrebe PPUO/G:

5.6. Potrebno je sprečavati širenje naselja duž prometnih pravaca od državnog i županijskog značaja.

5.7. GP se prikazuju se kao izgrađeni i neizgrađeni dio. Granica GP vodi se u pravilu rubom katastarskih čestica. Kod planiranja podjele postojeće poljoprivredne čestice na dio unutar GP i dio izvan GP, treba voditi računa da dio izvan građevinskog područja ostane u dovoljnoj površini za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, sukladno klasi i dosadašnjem načinu korištenja čestice. Izgrađeni dio čine izgrađene građevinske čestice i infrastrukturne građevine te druge uređene površine privedene planiranoj namjeni.

5.8. Maksimalna površina GP naselja temelji se na određenoj maksimalnoj površini GP po stanovniku, te odnosu izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja koji je određen maksimalnim dozvoljenim udjelom neizgrađenog dijela u ukupnoj površini GP.





Veličina naselja i značaj u prostoru
maksimalna površina GP naselja m2/stanovniku
maksimalna površina neizgrađenog dijela GP

Grad Karlovac (županijsko središte)
250
25%

Gradovi s 7000-15.000 stanovnika (Ogulin – Duga Resa)
275




20%

gradovi do 7000 stanovnika
300

ostala naselja s preko 1.000 stanovnika
500

naselja od 500 do 1.000 stanovnika i ostala središnja naselja
700
15%

naselja od 200 do 500 stanovnika
800


10%

ostala naselja
900


5.9. Iznimka od propisanih vrijednosti najvećeg dozvoljenog udjela neizgrađenog zemljišta moguća je u slučajevima kada je elaborirana detaljnom analizom koja mora sadržavati:

· podatke o izgrađenom dijelu GP;

· analizu mogućnosti popunjavanja već izgrađenog dijela GP ili obnove degradiranih i napuštenih izgrađenih dijelova GP;

· podatke o stupnju komunalne opremljenosti;

· podatke o planiranim programima ulaganja s utvrđenim rokovima realizacije pojedinih zahvata.

5.10. Normativ najveće propisane površine GP po stanovniku moguće je u graničnom području i u području posebne državne skrbi uvećati do 10%, pri čemu treba poštivati maksimalni dozvoljeni udio neizgrađenog zemljišta.

5.11. Minimalna dozvoljena površina građevne čestice je 200 m2 u gradovima, a 250 m2 u ostalim naseljima. Izuzetak su zaštićene povijesne cjeline u kojima ona može biti i manja, ako je to utvrđeno konzervatorskom podlogom, odnosno propisano mjerama zaštite nadležne službe.

5.12. Za naselja s više od 1.000 stanovnika, za koja ne postoji obveza izrade GPU ili UPU, u postupku određivanja granica GP potrebno je odrediti centralnu zonu naselja mješovite namjene te propisati uvjete građenja.

5.13. U napuštenim naseljima, gdje trenutno nije moguće sagledati stvarnu demografsku sliku, GP treba obuhvatiti isključivo postojeće građevine, sukladno zakonskim propisima.

5.14. Za neizgrađene dijelove GP u središnjim naseljima, površine 2 ha i više potrebno je izraditi UPU u MJ 1:2000 ili DPU. Do donošenja plana nisu mogući zahvati na navedenom prostoru.

5.15. Neizgrađeni dijelovi GP mogu se privesti namjeni po izvršenoj pripremi i opremanju zemljišta. Za sva središnja naselja komunalna opremljenost podrazumijeva najmanje:

· pristupni put;

· vodoopskrbu;

· električnu energiju;

· odvodnju sukladno lokalnim prilikama.

Nužni stupanj opremljenosti za ostala naselja, kao i viši stupanj opremljenosti od propisanog za središnja naselja odrediti će se PPUO/G.

5.16. Mala ruralna naselja (do 200 stanovnika), kojima prijeti izumiranje, a koja su infrastrukturno opremljena treba aktivirati u funkciji obiteljskih poljoprivrednih domaćinstava, seoskog turizma, sekundarnog stanovanja i rekreacije.

5.17. Za potrebe zasnivanja farmi izvan granica građevinskog područja, potrebno je utvrditi uvjete osnivanja i izgradnje, sukladno odredbama ovog Plana.

5.18. U povijesnim cjelinama naselja, potrebno je poticati rekonstrukciju, prenamjenu i popunjavanje prostora, te socijalnim programima i programima ulaganja omogućiti ulaz novim investitorima koji ih mogu obnoviti i održavati.

5.19. Pažnju je potrebno posvetiti oblikovanju ruralnih naselja, koje treba biti primjereno tradicionalnom oblikovanju prostora (položaj na terenu, organizacija okućnice s pomoćnim objektima, veličina građevina, izbor materijala), a da istovremeno omogući kvalitetan životni standard.

5.20. Prostori od interesa za obranu navedeni su tabelarno, a grafički se određuju granicama vojnih kompleksa/građevina. Po potrebi, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja te nadležnim tijelom obrane, oko vojnog kompleksa/građevina određuje se zaštitni pojas ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Prilikom određivanja zaštitnog pojasa, potrebno je međusobno uskladiti potrebe obrane i uvjete korištenja ostalih površina.

Općina/grad
Vojni kompleksi / građevine

Karlovac
Cerovac

Domobranska
Jamadol
Kamensko
Kamensko – 1
Kupa
Luščić
Mekušje
Skakavac
Skakavac – 1
Barilović – Krnjak
Korana
Korana – 1
Ogulin
Sv. Petar
Slunj, Rakovica, Plaški, Josipdol, Tounj
Eugen Kvaternik

5.21. Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su:

· usklađivanje prostorno razvojnih prioriteta s interesima obrane;

· određivanje prostornih elemenata, smjernice i kriterija za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu.

Pojedine navedene lokacije mogu se prenamijeniti u površine naselja, površine izvan naselja izdvojene namjene ili druge namjene, uz suglasnost nadležnog tijela obrane.

U postupku donošenja PPUO/G treba pribaviti mišljenje nadležnog tijela obrane.

5.22. U PPUO/G potrebno je utvrditi smjernice za rekonstrukciju građevina iz čl. 44. Zakona o prostornom uređenju.

5.23. Za površine izdvojenih namjena primjenjuju se odredbe pod točkom 3.

 

 Odredbe za provođenje prostornog plana Karlovačke županije - drugi dio