 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Istarske županije I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Donosi se Prostorni plan Istarske županije (u daljnjem tekstu: Plan). Članak 2. Plan iz članka 1. ove odluke sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela: K N J I G A 1: POLAZIŠTA I OBRAZLOŽENJE Dva Tri Četiri 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE 1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU - tablica 1 - tablica 2 1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.1.2.1. PRIRODNI SUSTAVI - Klima, atmosfera i meteorologija - Geologija - Hidrografija - Hidrološke značajke površinskih voda - Pedologija - Vegetacija - Fauna - Oceanografija - Morsko dno - Morska biosfera 1.1.2.2. PRIRODNI RESURSI - Ribolovni resursi i marikultura - Rudarstvo 1.1.2.3. STANOVNIŠTVO I NASELJA 1.1.2.3.1. STANOVNIŠTVO 1.1.2.3.2. NASELJA - Mreža naselja - Obilježja područja naselja 1.1.2.4. OBJEKTI DRUŠTVENOG STANDARDA - Dječji vrtići i jaslice - Osnovno školstvo - Srednje školstvo - Znanost i visoko obrazovanje - Kultura - Sport i rekreacija - Djelatnost informiranja - Zdravstvena djelatnost - Djelatnost socijalne skrbi 1.1.2.5. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1.1.2.5.1. PROMETNI SUSTAVI - Cestovni promet - Željeznički promet - Pomorski promet - Zračni promet - Telekomunikacijski promet 1.1.2.5.2. ENERGETSKI SUSTAV 1.1.2.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1.1.2.6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 1.1.2.6.1. GOSPODARSTVO OPĆENITO 1.1.2.6.2. INDUSTRIJA 1.1.2.6.3. TURIZAM 1.1.2.7. ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA 1.1.2.7.1. ZAŠTITA OKOLIŠA - Zaštita od posljedica elementarnih nepogoda - Gospodarenje otpadom 1.1.2.7.2. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE 1.1.2.7.3. ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE 1.1.3. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA 1.1.3.1. STANOVNIŠTVO I NASELJA 1.1.3.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1.1.3.2.1. PROMETNI SUSTAVI - Cestovni promet - Željeznički promet - Pomorski promet - Zračni promet - Telekomunikacije 1.1.3.2.2. ENERGETSKI SUSTAV - Plinsko gospodarstvo - Elektronergetski sustav 1.1.3.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 1.1.3.3.1. ŠUMARSTVO I GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM 1.1.3.3.2. POLJODJELSTVO 1.1.3.3.3. INDUSTRIJA 1.1.3.3.4. RUDARSTVO 1.1.3.3.5. TURIZAM 1.1.3.4. ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA 1.1.3.4.1. ZAŠTITA OKOLIŠA - Gospodarenje otpadom 1.1.3.4.2. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE 1.1.3.4.3. ZAŠTITA GRADITELJSKE BAŠTINE 1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE 1.1.4.1. STANOVNIŠTVO I NASELJA - Demografija - Mreža naselja - Objekti društvenog standarda (društvena infrastruktura) 1.1.4.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1.1.4.2.1. PROMETNI SUSTAVI - Cestovni promet - Željeznički promet - Pomorski promet - Zračni promet - Telekomunikacije i pošta 1.1.4.2.2. VODOOPSKRBNI SUSTAV 1.1.4.2.3. ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 1.1.4.2.4. ENERGETSKI SUSTAV 1.1.4.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 1.1.4.3.1. GOSPODARSTVO OPĆENITO 1.1.4.3.2. ŠUMARSTVO I GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM 1.1.4.3.3. POLJODJELSTVO 1.1.4.3.4. INDUSTRIJA 1.1.4.3.5. TURIZAM 1.1.4.4. KAKVOĆA PRIRODNIH RESURSA I MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 1.1.4.4.1. KAKVOĆA ZRAKA 1.1.4.4.2. KAKVOĆA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA 1.1.4.4.3. KAKVOĆA TLA 1.1.4.4.4. KAKVOĆA PRIOBALNOG MORA, SEDIMENATA I BIOSFERE - Opterećenje morske vode onečišćenjima - Sanitarna kakvoća priobalnog mora - Sadržaj teških metala i organskih zagađivača u sedimentu - Koncentracija i retencija zagađivača u morskim organizmima - Radioaktivnost - Procesi eutrofikacije i dugoročne promjene u ekosistemu - Hipertrofija sluzavih agregata (“cvjetanje mora”) 1.1.4.4.5. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 1.1.4.4.6. ZAŠTITA GRADITELJSKE BAŠTINE 1.1.4.4.7. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI 1.1.4.4.8. GOSPODARENJE OTPADOM K N J I G A 2: CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2. CILJEVI PROSTRONOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA 2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I ZNAČAJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 2.1.1.1. STANOVNIŠTVO I NASELJA 2.1.1.1.1. SUSTAV NASELJA 2.1.1.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1.1.2.1. ENERGETSKI SUSTAV 2.1.1.3. ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA 2.1.1.3.1. ZAŠTITA OKOLIŠA - Gospodarenje otpadom 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA 2.1.2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1.2.1.1. ENERGETSKI SUSTAV 2.1.2.2. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 2.1.2.2.1. ŠUMARSTVO I GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM 2.1.2.2.2. POLJODJELSTVO 2.1.2.2.3. RIBARSTVO I MARIKULTURA 2.1.2.2.4. RESURSI MINERALNIH SIROVINA 2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA 2.1.3.1. ŠUME 2.1.3.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI - Prirodne vode - Poljoprivredni resursi - More 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ 2.2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE 2.2.2.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 2.2.2.1.1. GOSPODARSTVO OPĆENITO 2.2.2.1.2. INDUSTRIJA 2.2.2.1.3. TURIZAM 2.2.2.2. PROSTORNA STRUKTURA 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURE 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 2.2.5. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 2.2.5.1. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 2.2.5.2. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PROSTORU ŽUPANIJE 2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA 2.3.1.1. INDUSTRIJA I SERVISI 2.3.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU NA STANJE I RAZVOJNA OPREDJELJENJA ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE 3.1.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 3.2. ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 3.3. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA 3.3.1. PROJEKCIJA DEMOGRAFSKIH KRETANJA 3.3.2. PLANIRANA MREŽA NASELJA 3.3.3. SMJERNICE ZA UTVRĐIVANJE PODRUČJA NASELJA 3.3.4. MREŽA DJEČJIH VRTIĆA 3.3.5. SMJERNICE I PROJEKCIJA RAZVOJA OSNOVNOG ŠKOLSTVA 3.3.6. PROJEKCIJA RAZVITKA MREŽE SREDNJIH ŠKOLA I UČENIČKIH DOMOVA 3.3.7. IZGRADNJA MREŽE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI 3.3.8. PROJEKCIJA RAZVOJA SOCIJALNE SKRBI 3.3.9. PROJEKCIJA RAZVOJA ZNANOSTI I VISOKOG ŠKOLSTVA 3.3.10. PROJEKCIJA RAZVOJA KULTURE 3.3.11. PROSTORI POSEBNE NAMJENE 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU 3.4.1. POLJOPRIVREDA 3.4.2. RIBARSTVO I MARIKULTURA 3.4.3. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA 3.4.4. TURIZAM 3.4.5. INDUSTRIJA 3.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA - Smjernice za zaštitu kulturnih dobara - Smjernice za zaštitu prirodne baštine - Područja najvećeg intenziteta potresa - Područja pojačane erozije - Vodonosna područja - Vodozaštitna područja - Kakvoća vodotoka i priobalnog mora - Šume - Konfliktna područja za razvoj marikulture, turizma i nautičkog turizma - Lučka područja - Sigurnosna područja 3.5.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I CJELINE (PRIRODNI RESURSI, KRAJOBRAZ, PRIRODNE I KULTURNO- POVIJESNE CJELINE I VRIJEDNOSTI) - tablica 3 3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV - Cestovni promet - Željeznički promet - Zračni promet - Pomorski promet - Telekomunikacije - Poštanski sustav 3.6.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - Vodoopskrba - Odvodnja 3.6.3. ENERGETSKI SUSTAV 3.7. POSTUPANJE S OTPADOM 3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 3.8.1. ZAŠTITA VODA 3.8.2. ZAŠTITA ZRAKA 3.8.3. ZAŠTITA MORA I PODMORJA 3.8.4. ZAŠTITA ŠUMSKIH RESURSA 3.8.5. ZAŠTITA POLJODJELSKIH RESURSA 3.8.6. MINERALNI RESURSI I MJERE ZAŠTITE 3.8.7. OTPAD I MJERE ZAŠTITE 3.8.8. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA K N J I G A 3: ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA I. OPĆE ODREDBE II. CILJEVI I NAČELA ORGANIZACIJE PROSTORA III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima funkcionalnih cjelina 1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju 1.2.1. Zaštićena prirodna baština 1.2.2. Zaštićena kulturna baština 1.2.3. Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište 1.2.4. Zaštita mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta vode za piće 1.2.5. Područja i dijelovi ugroženog okoliša 1.3. Uvjeti razgraničenja područja prema namjeni 1.3.1. Površine naselja 1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 1.3.3. Poljoprivredne i šumske površine 1.3.4. Vodne površine 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 2.1. Građevine od važnosti za Državu 2.2. Građevine od važnosti za Županiju 2.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU 3.1. Šumarstvo 3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo 3.3. Ugostiteljstvo i turizam 3.4. Ostale gospodarske djelatnosti 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU 4.1. Predškolski odgoj 4.2. Osnovno školstvo 4.3. Srednje školstvo 4.4. Visoko školstvo i znanstvena djelatnost 4.5. Zdravstvo 4.6. Socijalna zaštita 4.7. Sport i rekreacija stanovništva 4.8. Kultura 5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA NASELJA 5.1. Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja 5.2. Kriteriji za korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.3. Uređenje građevinskog područja 5.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 5.4.1. Građevine infrastrukture 5.4.2. Rekreacijske građevine 5.4.3. Građevine obrane 5.4.4. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina 5.4.5. Stambene i godpodarske građevine 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.1. Prometna infrastruktura 6.1.1. Prometni sustav 6.1.2. Morske luke 6.1.3. Željezničke pruge 6.1.4. Ceste 6.1.5. Zračne luke 6.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta 6.3. Infrstruktura vodoopskrbe i odvodnje 6.4. Energetska infrastruktura 6.4.1. Elektroenergetika 6.4.2. Plinoopskrba 6.4.3. Potencijalni lokalni izvori energije 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 8.1. Zaštita prirodne baštine 8.2. Zaštita kulturne baštine 9. POSTUPANJE S OTPADNOM 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10.1. Zaštita tla 10.1.1. Šumsko zemljište 10.1.2. Poljoprivredno zemljište 10.1.3. Zemljište za građenje 10.2. Zaštita zraka 10.3. Zaštita voda 10.4. Zaštita mora 10.5. Zaštita lovnih resursa 10.6. Zaštita od buke 10.7. Mjere posebne zaštite 10.7.1. Sklanjanje ljudi 10.7.2. Zaštita od rušenja 10.7.3. Zaštita od poplava 10.7.4. Zaštita od požara 10.7.5. Zaštita od potresa 10.7.6. Zaštita od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja 11. MJERE PROVEDBE 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11.2. Područja posebnih razvojnih i drugih mjera 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenja pojava i procesa u prostoru IV. ZAVRŠNE ODREDBE G R A F I Č K I D I O P L A N A POSTOJEĆE STANJE MJ. 1 : 100.000 Kartogram A - Postojeće stanje korištenja prostora Kartogram B - Promet Kartogram C - Pošta i telekomunikacije Kartogram D - Vodnogospodarski sustav i sustav obrade, skladištenja i odlaganja otpada Kartogram E - Energetika PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Mj. 1:100.000 Kartogram 1. - Administrativna sjedišta i sustav središnjih naselja i razvojnih središta KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA Grafički prikaz 1. - Prostori za razvoj i uređenje Infrastrukturni sustavi i mreže Grafički prikaz 2.1. - Promet Grafički prikaz 2.2. - Pošta i telekomunikacije Grafički prikaz 2.3. - Vodnogospodarski sustav i sustav obrade, skladištenja i odlaganja otpada Grafički prikaz 2.4. - Energetika UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA Grafički prikaz 3.1. - Zaštita prirodne baštine Grafički prikaz 3.2. - Zaštita kulturne baštine Grafički prikaz 3.3. - Područja posebnih ograničenja u korištenju Grafički prikaz 3.4. - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite II. CILJEVI RAZVOJA I NAČELA ORGANIZACIJE PROSTORA Članak 3. Temeljni ciljevi razvoja u prostoru Istarske županije (u daljnjem tekstu: Županije) su slijedeći: 1. Organizacija, uređenje i zaštita prostora prioritetni su razvojni cilj. Aktivnu zaštita okoliša, na načelima održivog razvitka, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša potrebno je provoditi sustavno, što znači izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima, izbjegavati rješenja s neizvjesnim i dugoročnim utjecajem na okoliš, osigurati edukaciju o okolišu i kvalitetno sudjelovanje udruga građana te provoditi sanaciju registriranih onečišćivača i naugroženijih dijelova okoliša. 2 3 4 2. Gradovi i druga naselja koji su nositelji središnjih funkcija državnog i županijskog značaja (uprava i samouprava na županijskoj razini, čvorna i tranzitna mjesta u prometu i telekomunikacijama, koncentracije gospodarskih djelatnosti od značaja za državu, sjedišta financijskih institucija, ustanova znanosti i visokog školstva, srednjeg i osnovnog školstva, županijskih bolnica i domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, ustanova kulture, značajnijih ustanova i trgovačkih društava koje se bave informiranjem te elektronskih medija) moraju se razvijati sukladno veličini i broju stanovnika gravitacijskog područja, pri čemu se funkcije moraju što pravilnije distribuirati na gradove i druga naselja u rangu važnijih regionalnih središta, te regionalnih i subregionalnih središta. 3. Poticati rast naselja u unutrašnjosti Županije, a posebno naselja od 500 do 2000 stanovnika kao i ostalih naselja - općinskih središta, te gospodarsko i infrastrukturno jačanje istih u odnosu na naselje iste veličine u priobalju, s krajnjim ciljem ujednačavanja gospodarskih potencijala 4. Usmjeravati izgradnju i modernizaciju gospodarskih kapaciteta uz primarnu razvojnu osovinu Pula - Pazin - Rijeka, radi stvaranja preduvjeta za razvoj demografski i gospodarski stagnirajućih područja središnjeg dijela Županije, a također i uz razvojne osovine Buje - Buzet - Lupoglav, Poreč - Pazin - Labin, Rovinj - Kanfanar - Žminj - Labin, te Pula - Labin - Lupoglav 5. Optimalno povećavati kapacitete prometne, telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture u odnosu na nacionalne i šire regionalne sustave, a posebno u pograničnim područjima 6. Integrirati gospodarske, kulturne, krajobrazne i demografske resurse ruralnih i prijelaznih područja Županije u marketinški prepoznatljive, financijski stabilne i administrativno upravljive sustave 7. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2010. godini podići na razinu iznad 13000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 40 %. 8. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito u emigracijskim i niskonatalitetnim područjima, uz kontrolu mehaničkog prirasta u priobalnim gradovima. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2010. godine treba optimalno iznositi 0,5 - 0,6 % godišnje, tj. doseći broj od 246.000 stanovnika. Članak 4. Temeljna načela organizacije prostora za izradu planova užeg područja su: 1. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja, vodeći računa da je isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se ovim Planom utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume. 2. Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. 3. Policentričnost razvoja. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. 4. Otvorenost i integracija prostora. Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima funkcionalnih cjelina Članak 5. Prema obilježjima određuju se područja koja po svojim osobitostima čine funkcionalne cjeline, a obuhvaćaju jednu ili više općina i gradova. Funkcionalne cjeline su homogeni prostori istih ili sličnih razvojnih, morfoloških i funkcionalnih karakteristika, detaljno opisanih u Knjizi 1. Plana. Funkcionalne cjeline u Županiji koje čine funkcionalnu diferencijaciju prostora s pripadajućim općinama i gradovima, u granicama određenima Zakonom i drugim aktima kojima se Zakon provodi, jesu slijedeće: 1. Sjeverno vapnenačko područje ("Bijela Istra") - Grad Buzet i Općina Lanišće - obuhvaća pogranično područje koje je obilježeno nizom usporednih geomorfoloških terasa koje idu u smjeru sjeverozapad-jugoistok i u kojima se izmjenjuju vapnenački grebeni s krškim poljima, velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora, slabim prometnim vezama s ostatkom Županije, izuzetno lošim demografskim obilježjima, prostorno neuravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša. 2. Središnje flišno područje ("Siva Istra") - Gradovi: Buje, Pazin i Labin, Općine: Grožnjan, Oprtalj, Motovun, Karojba, Gračišće, Cerovlje, Lupoglav, Pićan, Kršan i Sv.Nedelja - obuhvaća središnje područje Županije koje je obilježeno jako izraženom morfološkom dinamikom (flišni humci i udoline) i većim brojem stalnih i povremenih vodotoka, velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora osim u neposrednom okružju većih naselja (Buje, Pazin i Labin), uglavnom dobrim prometnim vezama s ostatkom Županije, relativno lošim demografskim obilježjima, prostorno neuravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivosti okoliša. 3. Središnji vapnenački ravnjak ("Crvena Istra") - Općine: Vižinada, Višnjan, Kaštelir - Labinci, Tinjan, Sv.Petar u šumi, Kanfanar, Žminj, Barban, Svetvinčenat - obuhvaća središnje područje Županije koje je obilježeno slabijom morfološkom dinamikom ali s velikim brojem krških pojava (udolina, jama i vrtača) i bez površinskih vodotoka, relativno velikim brojem naselja osrednjeg vitaliteta i s jačim stupnjem integriranosti prostora, dobrim i vrlo dobrim prometnim vezama s ostatkom Županije, lošim demografskim obilježjima, relativno uravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša. 4. Istarsko priobalje - Gradovi: Pula, Umag, Novigrad, Poreč i Rovinj, Općine: Brtonigla, Vrsar, Sv.Lovreč, Bale, Vodnjan, Fažana, Medulin, Ližnjan, Marčana i Raša - obuhvaća priobalno područje Županije koje je obilježeno različitim geomorfološkim obilježjima, ali je jedinstveno po uzajamnosti djelovanja mora i kontaktnog područja kopna, a koje je obilježeno i razvijenom hijerarhijom mreže naselja uglavnom visokog stupnja vitaliteta i s visokim stupnjem integriranosti prostora, vrlo dobrim i odličnim prometnim vezama s ostatkom Županije, dobrim i vrlo dobrim demografskim obilježjima, uravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša 1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju Članak 6. Prostor se prema korištenju razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora. Korištenja prostora uvjetovano je kategorijom osjetljivosti prostora. Članak 7. Prostor županije se prema korištenju razgraničuje na: a) zaštićenu prirodnu baštinu, b) zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe, c) zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište, d) zaštitu mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za piće, e) područja i dijelove ugroženog okoliša. Provedba razgraničenja prostora prema korištenju utvrđenom ovim planom, obavlja se prostornim planom uređenja općine i grada, zakonima i odlukama o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, izradom šumsko-gospodarskih osnova, određivanjem svojstva kulturnog dobra, izradom vodnogospodarske osnove i vodnogospodarskih planova slivnih područja, izradom osnove gospodarenja mineralnim sirovinama te određivanjem područja ugroženosti od požara i od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja. Razgraničenje prostora prema korištenju prikazano je u grafičkim prikazima od br. 3.1. do 3.4. ovog Plana. 1.2.1. Zaštićena prirodna baština Članak 8. Razgraničenje prostora zaštićene prirodne baštine obavlja se određivanjem granice odlukom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, sukladno stručnim elaboratima koji prate samu odluku i kojima se detaljno opisuje zahvat temeljnog svojstva (prirodnog fenomena). Zaštićena prirodna baština obuhvaća kategorije: nacionalni park, park prirode, posebni rezervat, park šumu, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i hortikulturni spomenik. Prostori iz stavka 3. ovog članka određuju se shematski u grafičkom prikazu 3.1. ovog Plana i ovim se Planom utvrđuju kao osnova za određivanje granice obuhvata zaštićenog dijela prirode, koja može biti izmijenjena na temelju istraživanja i stručnih elaborata iz stavka 1. ovog članka. 1.2.2. Zaštićena kulturna baština Članak 9. Razgraničenje prostora obuhvata zaštićene kulturne baštine obavlja se određivanjem granice putem rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, temeljem kojega se može utvrditi uže i šire područje zaštite s različitim mjerama zaštite kulturnog dobra. Prostori i lokaliteti ovim Planom predviđeni za zaštitu kulturnih dobara odnose se na: urbane cjeline, poluurbane cjeline, ruralne cjeline, arheološke i hidroarheološke zone, etnografske zone i spomen područja te pojedinačne građevine i komplekse sakralnog, civilnog i fortifikacijskog karaktera. Osim navedenih prostora, Planom se određuju i prostori za istraživanje i potencijalnu zaštitu cjelina ili pojedinih dijelova kultiviranih agrarnih krajolika od posebne važnosti za državu i županiju. Prostori i lokaliteti određuju se shematski u grafičkom prikazu 3.2. ovog Plana. 1.2.3. Osobito vrijedni predjeli - krajobrazne cjeline Članak 10. Razgraničenje prostora osobito vrijednih predjela - krajobraznih cjelina određeno je ovim Planom na grafičkom prikazu 3.3. ovog Plana, a detaljnije se određuje prostornim planovima uređenja gradova i općina. 1.2.4. Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište Članak 11. Razgraničenje prostora zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se određivanjem granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta iz članka 128. ove odluke, a na temelju boniteta tla i vrijednosti višegodišnjih kulture, s time da se samo I. kategorija poljoprivrednog zemljišta zaštićuje ovim Planom. Razgraničenje zaštićene šume provodi se prema kriterijima iz članka 127. ove odluke, a sukladno uvjetima zaštite prirodne baštine iz članka 119., 120. i 121. ove odluke. 1.2.5. Zaštita mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za piće Članak 12. Razgraničenje prostora mora u odnosu na mjere zaštite predviđene ovim Planom provodi se temeljem kategorizacije priobalnog mora na I i II kategoriju, a sukladno članku 137. ove odluke. Kategorije zaštite mora prikazane su u grafičkom prikazu 3.3. ovog Plana. Razgraničenje vodotoka u odnosu na mjere zaštite predviđene ovim Planom provodi se temeljem kategorizacije vodotoka na I i II kategoriju, a sukladno članku 134. ove odluke. Kategorije zaštite vodotoka prikazane su u grafičkom prikazu 3.3. ovog Plana. Članak 13. Razgraničenje zaštite vodonosnika provodi se temeljem smjernica ovog Plana, a detaljno će se provesti temeljem stručnog elaborata Plana zaštite voda i Vodnogospodarske osnove za područje Županije po posebnim propisima. Ovim je Planom čitavo područje Županije utvrđeno kao jedinstven vodonosnik, a prioritetno vodonosno područje utvrđeno Programom prostornog uređenja RH kao rezerva podzemnih voda III. razine prikazano je na grafičkom prikazu 3.3. ovog Plana. Razgraničenje prostora zaštite izvorišta vode za piće obavlja se određivanjem granica zona sanitarne zaštite na: a) tri zone sanitarne zaštite (prva – zona strogog režima, druga – zona strogog ograničenja, treća – zona ograničenja) za izvorišta koja čine svi današnji i potencijalni izvori javne vodoopskrbe; b) dvije zone zaštite (zona zahvata vode i zona djelomičnog ograničenja) za izvorišta čija se voda koristi za druge namjene, a u izvanrednim situacijama i za opskrbu vodom za piće. c) Jedinstvenu preventivnu zonu zaštite za krške fenomene (jame i vrtače) ograđivanjem na min. udaljenosti od 5m od otvora jame odnosno vrtače Kategorizacija izvorišta (izvorišta I. reda, izvorišta II. reda) provodi se na osnovi vodoopskrbnih planova slivnih područja. Istraživačke radove u cilju određivanja zaštitnih zona treba izvoditi na način da se obuhvati cjelokupni hidrogeološki-hidrološki sliv nekog područja. Zone sanitarne zaštite zahvata vode iz površinskih voda akumulacija određuju se kao zone zaštite krških izvora, ali uz specifičan pristup obzirom na način prihranjivanja jezera (podzemno i naglašeno površinsko dotjecanje) i zaštitu samog vodnog prostora akumulacija. Akumulacije koje se koriste za vodoopskrbu ili su potencijalna izvorišta vode za piće pripadaju prvim zonama zaštite. Prostori zaštite izvorišta vode za piće prikazane su u grafičkom prikazu 3.3. ovog Plana 1.2.6. Područja i dijelovi ugroženog okoliša. Članak 14. Razgraničenje prostora ugroženog okoliša obavlja se određivanjem granice zaštitnog područja vodotoka, mora, zraka i tla koja su posebno ugrožena. Područja, cjeline i dijelovi ugroženih prostora prikazani su u grafičkom prikazu 3.4. ovog Plana. Članak 15. Obalno područje je dio kopna koji je posebno izloženo prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju, a koje je utvrđeno kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno područje utvrđeno kao krajobrazna cjelina prikazano je na grafičkom prikazu 3.3. ovog Plana. Članak 16. Zaštitno područje vodotoka utvrđuje se ovim Planom za slijedeće vodotoke: - Akumulacije - 6 m od najviše dozvoljene razine voda u akumulaciji. - Rijeke Dragonja (cijelim tokom uz državnu granicu), Mirna (od Antenala do Buzeta), Raša (od Bršice do Podpićna), Boljunčica (od brane Letaj do tunela Čepić) i Pazinčica (od Boruta do Pazinske jame) - 6 m od vodne linije pri godišnjem srednjaku vodostaja, odnosno do vrha zaštitnog nasipa. - Ostali (stalni ili povremeni) vodotoci i otvoreni kanali - 6 m od idealne srednje osi vodotoka, odnosno do vrha zaštitnog nasipa. Zaštitno područje vodotoka određuje samo za uređene i održavane vodotoke, a temeljem posebnog propisa može biti povećano za pripadajući uređeni ili neuređeni inundacijski pojas ili otoke koji nastanu u vodonosnom koritu. Uvjeti korištenja zaštitnog područja vodotoka utvrđuju se temeljem posebnih propisa o vodnom dobru u prostornim planovima uređenja gradova i općina. 1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni Članak 17. Ovim se Planom prostor prema namjeni dijeli na: - površine naselja i stambeno-turističkih naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene (turizam, gospodarska namjena, promet, infrastrukturne građevine, rekreacija, eksploatacije mineralnih sirovina, područja posebne namjene) - poljoprivredne površine - šumske površine - vodne površine Prostornim planom uređenja općine i grada razgraničenje se vrši sukladno ovom Planu. Površine za razvoj i uređenje prostora koje se smještaju unutar građevinskih područja su slijedeće: površine naselja (osim područja koja su u isključivoj funkciji poljoprivredne proizvodnje), površine stambeno-turističkih naselja, površine turističkih razvojnih područja (turističkih zona), površine gospodarske namjene (proizvodne - industrija, mala privreda, obrtništvo, te poslovne - veletrgovina, komunalne usluge i sl.), kao i sve površine namijenjene sustavu zbrinjavanja otpada. Shematski prikaz namjene prostora dan je u grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”. Planirane površine koje su manje od 25 hektara označene su samo simbolom. Izuzetno, simbolom su prikazane i potencijalne lokacije planiranih zahvata u prostoru koje mogu biti površine veće od 25 ha (golf igrališta s 18 (27) rupa, jahački centri, eksploatacije mineralnih sirovina, područja posebne namjene, letilišta-sportske zračne luke) a obuhvat i utvrđivanje uvjeta za razvoj tih zahvata potrebno je razraditi temeljem kriterija utvrđenih ovim Planom i utvrditi prostornim planovima užeg područja. U slučaju da se prostornim planovima užeg područja na predmetnim lokacijama, nakon analize provedene temeljem kriterija utvrđenih ovim Planom, ne planira namjena utvrđena ovim Planom kao potencijalna, namjena prostora na predmetnim lokacijama koja se utvrdi prostornim planovima užeg područja mora odgovarati postojećoj namjeni prostora. 1.3.1. Površine naselja Članak 18. Razgraničenje površine naselja utvrđuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima za određivanje građevinskih područja iz ovog Plana. Površine naselja su izgrađene površine i površine na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njoj se smještaju osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička i sl.), sportsko – rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane), i td. Postojećim naseljem (izgrađenim dijelom naselja) podrazumijeva se izgrađeni i djelomično izgrađeni dio prostora za koji postoje osnovni infrastrukturni uvjeti priključenja građevina (mogućnost priključka na prometnu, vodovodnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu). Priobalnim naseljem smatrati će se sva naselja (uključujući i izdvojene dijelove naselja) koji se nalaze u obalnom području utvrđenom ovim Planom. Temeljem ovog Plana, Županija će se i nadalje razvijati kao policentrična regija, s naseljima raspoređenim u pet rangova, sukladno sadržaju središnjih funkcija koje će razvijati. Naselja raspoređena u rangove različitog stupnja relativno su pravilno raspoređena po cijelom prostoru županije, ali će se težište razvitka i dalje nalaziti na području zapadnog priobalja županije. Planom se predviđa da će 2010.g. urbane aglomeracije, naselja gradskih osobina i lokalne konurbacijedoseći slijedeći broj stanovnika: Pula 68.000 - 70.000 Poreč 18.000 - 19.000 Rovinj 14.000 - 15.000 Umag 9.500 - 10.500 Labin 12.000 - 13.000 Pazin 6.500 - 7.500 Buje 3.800 - 4.300 Buzet 3.600 - 4.100 Novigrad 3.200 - 3.600 Vodnjan 3.800 - 4.300 Medulin - Ližnjan 3.200 - 3.500 Fažana - Valbandon 3.000 - 3.500 Raša 2.400 - 2.600 Hijerarhijska mreža naselja Županije ima pet osnovih rangova. Najviši IV rang ima Pula, dok nulti rang imaju mala lokalna središta - zadnja naselja lokalne socijalne integracije u ovoj hijerarhijskoj mreži. Planom su dane smjernice za utvrđivanje građevinskih područja za: a. urbane aglomeracije (IV. i III. rang naselja), b. naselja gradskih osobina (II. rang); c. lokalne konurbacije i ostala središnja naselja ( II. rang); d. ostala naselja iznad 100 stanovnika (I i nulti rang), te e. naselja ispod 100 stanovnika (I i nulti rang ili bez ranga) Članak 19. Strategijom i Programom prostornog uređenja RH utvrđeno da Pula ima status većeg regionalog središta, Poreč ima status regionalnog središta, Umag, Rovinj, Pazin i Labin manjeg regionalnog središta a Buje, Novigrad, Buzet, Raša, Fažana i Vodnjan područnih i lokalnih središta. IV rang - veće regionalno središte Najviši rang naselja na području Županije ima urbana aglomeracija grada Pule, koju čini dio područja statističkog naselja Pula. U razmjerima Hrvatske Pula nije makroregionalno središte, poput Rijeke i Splita, ali je veće regionalno središte koje zajedno s Rijekom i Trstom, te donekle Koprom dijeli svoj značajan utjecaj na mrežu naselja i sve procese života u Županiji. Može se pretpostaviti da će urbana aglomeracija Pule, u periodu 2010. - 2020.g., zajedno s lokalnom konurbacijom Medulin-Ližnjan, te s naseljem gradskih osobina Fažana-Valbandon, prigradskim naseljima Pješčana uvala, Banjole, Vinkuran, Pomer, Loborika i Galižana, a u određenoj mjeri i gravitirajućim Vodnjanom težiti stvaranju složenije urbane aglomeracije. III rang - regionalna i manja regionala središta Naselja trećeg ranga čine urbane aglomeracije: A. Urbana aglomeracija grada Poreča s pripadajućim gravitirajućim okolnim naseljima regionalno je središte. B. Urbane aglomeracija gradova Rovinj, Umag, Labin i Pazin s pripadajućim gravitirajućim okolnim naseljima manja su regionalna središta. II rang - područna i lokalna središta Naselja gradskih osobina su gradovi (urbane strukture) za koje ne možemo ustvrditi postojanje aglomeracijskih karakteristika, i ovim Planom određuju se kao područna središta. Konurbacija je urbana struktura naselja nižeg ranga koja se odlikuju samo s pet temeljnih središnjih funkcija, ali koja svojom veličinom, međusobnim odnosima i izgrađenim strukturama teže stvaranju višeg urbanog oblika - naselja gradskih osobina. Konurbacija Medulin - Ližnjan i ostala jača središnja naselja II. ranga predstavljaju lokalna središta razvoja. A. Naselja gradskih osobina su: Buje, Buzet, Novigrad, Vodnjan, Raša i Fažana - Valbandon . B. Lokalna konurbacija je: Medulin - Ližnjan (oba naselja su gledano za sebe središnja naselja II. ranga) C. Ostala jača središnja naselja drugog ranga su slijedeća, inače mahom, općinska središta: Vrsar, Sveti Petar u šumi, Bale, Podpićan (nije općinsko središte), Žminj, Višnjan, Motovun, Nedešćina, Kanfanar, Gračišće, Tinjan, Lupoglav, Sv. Lovreč, Vižinada, Cerovlje, Marčana, Tar-Vabriga (nije općinsko središte), Brtonigla, Rovinjsko selo (nije općinsko središte), Karojba, Pićan, Svetivinčenat, Kaštelir-Labinci, Barban, Kršan, Grožnjan, Lanišće i Oprtalj. I rang - ostala manja lokalna središta Prvi rang naselja čini dio razvojno slabijih naselja iz kategorije manjih lokalnih središta. To su: Trviž, Momjan, Koromačno, Polje Čepić, Nova Vas (Grad Poreč), Nova Vas (Općina Brtonigla), Livade, Sv. Martin (Općina Sv.Nedelja), Juršići, Žbandaj, Roč, Boljunsko polje, Plomin Luka, Draguć, Šušnjevica, Krmed, Trget i Ravni. Nulti rang - potencijalna manja lokalna središta Naselja nultog ranga, koja imaju najniži stupanj integracije prostora, su sljedeća: u gradu Buje: Kaštel, Krasica, Kršete, Triban; u gradu Buzet: Vrh, Hum, Ročko polje i Sovinjak; u gradu Pazinu: Beram, Lindar, Kašćerga i Zabrežani; u općini Barban: Šajini i Sutivanac; u općini Cerovlje: Pazinski Novaki, Gologorica, Borut; u općini Karojba: Motovunski Novaki; u općini Lupoglav: Boljun, Vranja; u općini Marčana: Rakalj, Krnica, Loborika, Kavran, Filipana; u općini Motovun: Kaldir; u općini Sv. Nedelja: Šumber ; u općini Kršan: Nova Vas; u općini Pićan: Sv. Katarina; u općini Raša: Drenje; u općini Sv. Lovreč: Gradina; u općini Tinjan: Kringa i Muntrilj; u općini Višnjan: Bačva. 1.3.2. Površina izvan naselja za izdvojene namjene Članak 20. Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, te koje funkcioniraju u prostoru kao autonomne prostorne cjeline. Izdvojene namjene za koje se određuje građevinsko područje određuju se poglavito za razvoj djelatnosti koje zahtijevaju posebne uvjete pri građenju i korištenju građevina, koje su vezane na točno određene prostorne resurse, koje mogu biti nesukladne drugim namjenama, odnosno za koje se utjecaj na okoliš mora prostorno limitirati i usmjereno nadzirati Određivanje građevinskih područja za namjene iz stavka 3. članka 18. ove odluke vrši se prostornim planovima uređenja gradova i općina, temeljem kriterija za određivanje građevinskih područja iz ovog Plana. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje. Osnovne grupe izdvojenih namjena za koje se ne određuje građevinsko područje su sportsko-rekreacijska namjena (osim golf igrališta), infrastrukturne građevine koje nisu od značaja za državu , infrastrukturni koridori svih razina značaja a namjene energetske, vodoopskrbne, odvodnje otpadnih voda, prometne, telekomunikacijske, zatim područja posebne namjene i izdvojene stambeno-gospodarske cjeline za poljoprivrednu proizvodnju i turizam na seljačkim gospodarstvima. Detaljnije razgraničenje građevinskih područja prostornim planovima uređenja gradova i općina te prostornim planovima užeg područja obavlja se razradom kriterijima za osnovno razgraničenje, te ostalih odredbi odluke. Obavezno je obaviti daljnje razgraničenje prostora za: a) gospodarsku namjenu na proizvodne i poslovne, b) ugostiteljsko-turističku namjenu na turistička naselja, kampove, hotelska naselja, izletišta i luke nautičkog turizma, c) Sportsko-rekreacijsku namjenu na sportske centre (tenis, golf, jahanje, sportsko letenje, maritimna rekreacija, polivalentni rekreacijski centri) i rekreacijska područja (planinarenje i alpinizam, rafting i drugi sportovi na brzim vodama, yachting, ronilačka rekreacijska područja) Članak 21. Površine za infrastrukturu razgraničuju se na: - površine predviđene za koridore infrastrukturnih građevina, i - površine predviđene za ostale dijelove infrastrukturnih građevina Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice 1. i grafičkim prikazima: 1. “Korištenje i namjena prostora”, 2.1. “Prometni sustavi”, 2.2. “Pošta i telekomunikacije”, 2.3. "Vodoopskrba, odvodnja i zbrinjavanje otpada" i 2.4. "Energetika", pritom uvažavajući : - vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i - mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš. Tablica 1: KRITERIJI RAZGRANIČENJA INFRASTRUKTURNIH KORIDORA VAN NASELJA (širina u metrima) SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE NAPOMENA vrsta kategorija vrsta postojeća planirana PROMETNI željeznica državna I. reda 6/11 200 jedno/dvo- kolosječna ostale 6/11 100 jednokolosječna turističke 100 jednokolosječna – uskotračna ceste državna autoceste 200 brze ceste 85 150 ostale 70 100 županijska županijske 40 70 TELEKOMUNIKACIJE kablovska kanalizacija državna međunarodni 1 1 uz javne površine i građevine županijska magistralni 1 1 VODOOPSKRBA I ODVODNJA vodovodi županijski magistralni 6 10 ostali 6 10 kolektori županijski magistralni kolektor 6 10 ENERGETIKA plinovod državni međunarodni magistralni 40 100 županijski magistralni 20 60 dalekovodi državni dalekovod 380 V 38 200 (60) projektirani dalekovodi 220 V 23 100 (50) projektirani dalekovodi 110 V 19 70 (25) projektirani Članak 22. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja, osim za infrastrukturne građevine od državnog značaja. Članak 23. Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturne građevine provodi se detaljnim određivanjem namjena u prostornim planovima uređenja gradova i općina, a prema kriterijima iz Tablice 1. ove odluke. Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene: 1. prometni sustav a) kopnene površine od značenja za prometni sustav - željeznički terminal, - ranžirni kolodvor, i sl. b) morske luke - luke javnog prometa, - luke posebne namjene - zone sidrišta na moru za velike brodove (preko 50.000 t nosivosti). c) zračna luka - međunarodne zračne luke - ostale zračne luke - letilišta - sportske zračne luke 2. vodnogospodarski sustav a) vodoopskrba, - akumulacija, - vodocrpilište (podzemno i nadzemno), b) korištenje voda, - akumulacija za navodnjavanje, c) odvodnja otpadnih voda, - uređaj za pročišćavanje i ispust. 3. elektroenergetski sustav a) proizvodni uređaji, - protočnih hidrolelektrana - termoelektrana, b) transformacijski uređaji - rasklopno postrojenje, - trafostanica TS 400/220/110 kW, - trafostanica TS 220/110 kW, i - trafostanica TS 110/35/20/10 kW. 1.3.3. Poljoprivredne i šumske površine Članak 24. Razgraničenje namjene poljoprivrednih i šumskih površina obavlja se određivanjem granica u prostornom planu uređenja općine i grada. Članak 25. Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se na temelju vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija. Poljoprivredne površine osnovne namjene dijele se na osobito vrijedno obradivo tlo (navodnjavana zemljišta, izgrađen sustav odvodnje, površine pod višegodišnjim kulturama - maslinici, vinogradi, voćnjaci, plantaže zrnatog voća), vrijedno obradivo tlo (polivalentna proizvodnja žitarica, industrijskih kultura, krmnih kultura i drugih jednogodišnjih kultura) i na ostala obradiva tla (polivalentne poljoprivredne površine u mješovitim sklopovima s neobradivim zemljištem - posebno vrednovane za izgradnju poljoprivrednih stambeno-gospodarskih kompleksa). Kriteriji razgraničenja dani su na grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”. Članak 26. Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o funkciji šuma kao općem dobru i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih uvjeta i trajne zaštite tla. Šumske površine razgraničuju se na gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene. Detaljnije treba razgraničiti šume po namjeni temeljem kartografskog prikaza 1. “Korištenje i namjena prostora”, te dodatnih analiza, a posebno u pogledu detaljnije namjene šuma posebne namjene. Članak 27. Razgraničenje ostalog poljoprivrednog i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište je prostor na kojem se može ravnomjerno koristiti prostor na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno zemljište, a posebno je vrednovano za izgradnju poljoprivrednih stambeno-gospodarskih kompleksa. 1.3.4. Vodne površine Članak 28. Vodne površine razgraničuju se prema namjenama: - more (promet, gospodarski ribolov otvorenog mora, gospodarski ribolov u priobalnom moru, marikultura, rekreacija), - vodotoci - akumulacije Razgraničenje vodne površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale. Vodne površine naznačene su u grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na vodnu (morsku) površinu, vodni (morski) volumen kao i na dno vodotoka, odnosno mora. Članak 29. Razgraničenje mora provodi se određivanjem namjene za: - prometne djelatnosti, - ribarenje, - marikulturu, - rekreaciju, i - ostale djelatnosti. Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove, luke, lučke bazene i sidrišta. Zone ribarenja razgraničuju se kao vanjski morski pojas (na udaljenosti većoj od 2 km od obale) koji je namijenjen svim vrstama ribolova u okviru postojećih propisa o morskom ribarstvu, te kao unutarnji morski pojas (udaljenost od obale unutar 2 km) koji je namijenjen gospodarskom ribolovu sa selekcioniranim tehnikama izlova, kao i za sportski ribolov. Uzgoj riba i školjaka (marikultura) može se odvijati u pogodnim područjima, određenim ovim Planom, a uzgoj riba na otvorenom moru i istraživanja s pokusnom proizvodnjom mogu se obavljati na pogodnim i drugim, onečišćivačima neugroženim lokacijama unutarnjeg mora. Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale, pojas obalnog mora namijenjenom za kupanje i rekreaciju širok minimalno 300 metara, a prostornim planovima općina i gradova taj se pojas može proširiti, ali na taj način da ne ometa plovidbu na unutarnjim i međunarodnim plovnim putevima . Ostale namjene su eksploatacija podmorskih sirovina, razne podmorske aktivnosti i drugo, pod uvjetima određenim posebnim propisima. Ovim se Planom također omogućuje da se u posebno istraženim i opravdanim lokacijama, na razini prostornih planova uređenja gradova i općina, mogu u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora na uređene plaže. Članak 30. Razgraničenje vodotoka obavlja se određivanjem namjene za vodotoke i to: 1. Vodotok Mirne, Raše, Dragonje, Boljunčice i Pazinčice (dio vodotoka II. kategorije) za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i rekreaciju 2. Dio vodotoka Mirne (od Buzeta do Ponteportona) za energetiku - izgradnju malih protočnih hidrocentrala 3. Svi vodotoci I. kategorije za rekreaciju Članak 31. Razgraničenje akumulacija obavlja se određivanjem namjene za: 1. Akumulacija Butoniga, za vodoopskrbu 2. Sve ostale planirane akumulacije, za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i za rekreaciju
|
|||||||||||||||
