Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 18. 9. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



Odredbe za provođenje prostornog plana Grada Zagreba



5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI)  UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU



Prostornim su planom osigurane površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značenja, i to za:



- promet (cestovni, željeznički i zračni);

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja);

- energetski sustav (opskrba toplinskom, električnom energijom i plinom);

- pošte i telekomunikacije.



Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture prikazani su na kartografskom prikazu 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže", u mjerilu 1:25.000. Njihov detaljni položaj odredit će se GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta, detaljnijim planovima ili lokacijskim dozvolama.



Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture iz odlomka 1. ove točke moraju biti udaljeni najmanje 20 m od vanjske nožice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Sava-Odra-Sava".



Infrastrukturni sustavi iz odlomka 1. ove točke grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.



5.1. Prometni infrastrukturni sustavi



U Prostornom planu određeni su prostori za gradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture željezničkog, cestovnog i zračnog prometa državnog i županijskog, odnosno gradskog značenja u obliku koridora, površina i planskih znakova za prometne građevine: raskrižja, kolodvore, prometne terminale i zračnu luku Lučko, te uvjeti za gradnju parkirališta i garaža.



U željezničkom prometu planira se:

- modernizacija zagrebačkog željezničkog čvora dogradnjom dijelova željezničke mreže što je potrebna za uključenje u međunarodne prometne koridore te razdvajanje teretnog od putničkog prometa;

- osposobljavanje željeznice za daljnje uključivanje u sustav javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika i podizanje na konstrukciju u kritičnim dijelovima;



U cestovnom prometu planira se:

- dovršenje sustava tranzitnih i prilaznih cesta Zagreba međunarodnog, odnosno državnog značenja;

- poboljšanje prometne povezanosti između pojedinih gradskih četvrti izgradnjom novih poteza osnovne ulične mreže;

- poboljšanje sustava prigradskog prometa podizanjem prometnog standarda na postojećim državnim i županijskim cestama što su paralelne s autocestama, a povezuju gradove i druga naselja u zagrebačkoj okolici;

- izrada novog cestovnog pristupa novom putničkom terminalu Zračne luke Zagreb;

- zaštita okoliša od štetnih djelovanja prijevoza;

- povećanje sigurnosti u svezi s prometom putnika, pješaka, invalida, djece i starijih;

- poboljšanje dostupnosti sredstvima javnoga gradskog prijevoza i razvijanje novih sustava javnoga gradskoga prijevoza (mali sustavi za prostore manjih gustoća i osobe s posebnim potrebama).



Na području Grada Zagreba gradit će se biciklističke staze i trake:

- odvojeno od prometnica;

- kao zasebna površina unutar profila prometnica;

- signalizacijom obilježeni dio kolnika ili pješačke staze.



Planira se rekonstrukcija i dogradnja sljemenske žičare s potrebnim terminalnim površinama i uređajima u podnožju Medvednice.



5.1.1. Koridori javnih cesta i željezničkih pruga



(1.) Širine koridora i položaj trasa javnih cesta i željezničkih pruga kao i površine zračnih luka i terminala određene su različito s obzirom na mjerilo kartografskog prikaza i grafičku točnost koja iz toga proizlazi te veličinu i znak i to:

- unutar područja za koja se izrađuje GUP grada zagreba i GUP Sesveta položajem, veličinom i oblikovanjem prema tim planovima;

- u građevinskom području 68 naselja (1:5.000) graničnim linijama, prema susjednoj namjeni kao okvir unutar kojeg se može graditi prometna i druga infrastruktura sa svim elementima svoga profila i površine ovisno o vrsti i planiranom razvrstaju;

- u preostalom prostoru (1:25.000) načelnim položajem prometnog koridora čija širina ovisi o vrsti i planiranom razvrstaju prometnice, a obuhvaća osim načelnog prometnog profila i obostrane zaštitne pojaseve.



(2.) Za javne ceste širina koridora unutar kojih se može razvijati trasa prometnica izvan građevinskog područja, u pravilu, iznosi:

- državne ceste:

- autocesta 130 m,

- brza cesta 4 i više traka 100 m,

- brza cesta 2 (3) trake 70 m,

- ostale državne ceste 70 m;

- županijske ceste: 50 m;

- lokalne ceste: 30 m.



Koridori za javne ceste državnog, županijskog i lokalnog značenja u građevinskim područjima naselja određeni su položajem graničnih linija susjednih namjena u grafičkim prikazima (mjerilo 1:5.000). Širina ovih koridora ovisi o značenju pojedine ceste, lokalnim uvjetima izgrađenosti i topografiji terena. Načelne širine cestovnih građevina iznose:

- državne ceste: 25 m (min. 14,0 m);

- županijske ceste: 20 m (min. 10,0 m);

- lokalne ceste: 15 m (min. 8,5 m).



Unutar prostora iz odlomka 2. ove podtočke omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih javnih cesta.



Širine cestovnih građevina mogu biti i manje od navedenih u ovoj podtočki u skladu s posebnim propisima o javnim cestama.



Pokrajni zaštitni pojasevi koji su određeni zakonom, nisu sastavni dio koridora ceste, nego su prostori za gradnju i korištenje kojih posebne uvjete propisuje nadležna uprava za ceste.



(3.) Za željezničke pruge širina koridora unutar kojih se može razvijati trasa izvan građevinskog područja, u pravilu, iznosi:

- planirana glavna magistralna pruga ili veća rekonstrukcija postojeće: 200 m;

- postojeća glavna magistralna pruga: 50 m;

- pruga 1. reda: 20 m.



5.1.2. Udaljenost građevina i ograda od javnoprometnih površina



(1.) Građevine, što će se graditi uz državnu, županijsku i lokalnu cestu, ne smiju biti

od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama.



Udaljenost građevine od bližeg ruba cestovnog zemljišta ostalih cesta i javnoprometnih površina ne smije biti manja od:

- 5 m za nisku stambenu građevinu, odnosno obiteljsku kuću,

- 20 m za poljoprivredne građevine i druge građevine s izvorima zagađenja,

- 15 m za pčelinjak.



Iznimno od odlomka 2. ove podtočke, udaljenost građevine može biti i manja, gdje je to neophodno zbog konfiguracije terena, osim za pčelinjake.



(2.) Ograda građevne čestice mora biti od javnoprometne površine udaljena najmanje 4,5 m računajući od osi kolnika.



Iznimno od odlomka 1. ove podtočke, u već izgrađenom dijelu naselja može biti udaljenost ograde postojećih građevina od osi kolnika javnoprometne površine i manja od 4,5 m, ali ne manja od 3,5 m, osim ako se zbog lokalnih uvjeta to ne može postići.



Odredbe odlomka 1. i 2. ove podtočke ne odnose se na udaljenosti od državnih, županijskih i lokalnih cesta.



(3.) Sukladno Zakonu o vodama udaljenost građevina i ograda od ruba uređenog inundacijskog pojasa ne smije biti manja od 20 m.



5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta



(1.) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine.



Iznimno, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu, ali isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.



Gradnja i uređivanje prostora za smještaj automobila na parkiralištima i u garažama ovisi o vrstama i namjeni prostora u građevinama za potrebe kojih se grade, odnosno uređuju parkirališta i garaže.



Na 1.000 m2 bruto izgrađene površine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, mora se osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:



NAMJENA PROSTORA

U GRAĐEVINI
PROSJEČNA VRIJEDNOST
LOKALNI

UVJETI

Stanovanje
11
8-14

Proizvodnja, skladišta i sl.
6
4-8

Trgovine
30
20-40

Drugi poslovni sadržaji
15
10-20

Restorani i kavane
45
30-60

Fakulteti i znanstvene ustanove
10
5-15




U bruto izgrađenu površinu građevina iz odlomka 4. ove podtočke ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa.



(2.) Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti ne može odrediti prema odlomku 4. podtočke (1.) ove točke, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za:

- pretežito industrijsku gospodarsku namjenu, skladišta i sl. na 3 - 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni;

- hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. - na 20 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima - na 20 sjedala i za 1 autobus na 500 mjesta;

- ugostiteljske građevine - na 4-12 sjedećih mjesta;

- škole, predškolske ustanove - na jednu učionicu, odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece;

- bolnice - na 5 kreveta ili 4 zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl. na 4 zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine - na 5 do 20 sjedala ovisno o lokalnim uvjetima;

- prateće sadržaje u naseljima - na 3 zaposlena u smjeni.



Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se koriste u različito vrijeme.



Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad to ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogasaca i prolazima za pješake i invalide.



Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno - garažno mjesto na istoj građevnoj čestici, odnosno na drugoj u skladu s ovim odredbama.



(3.) Parkirališne potrebe rješavat će se korištenjem tablice i normativa iz podtočke (1.) i (2.) ove točke tako da će se:

- unutar GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta zadovoljenjem potreba te količinom i smještajem podređeno vrijednostima i stupnju dovršenosti pojedinih urbanih cjelina, koje će se pobliže utvrditi generalnim urbanističkim planovima grada Zagreba i Sesveta;

- u ostalim naseljima prema prosječnim vrijednostima u podtočki (1.) i (2.) ove točke, odnosno prema odredbama prostornih planova užih područja unutar raspona propisanih ovom točkom;

- za proizvodne, trgovačke, poslovne te višesadržajne građevine čije parcele zauzimaju površinu veću od 0,5 ha potrebno je u sklopu postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe vodeći računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu;

- na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.



5.1.4. Zračne luke



Pri gradnji novih i rekonstrukciji postojećih građevina ne smiju se probijati prilazne, prijelazne i odletne površine uzletno-slijetnih staza zračnih luka kako se ne bi ugrozila sigurnost zračnog prometa, sve u skladu s prihvaćenom Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu i Dodatkom 14 te Konvencije i njezinim standardima obveznim za države članice.



5.2. Vodnogospodarski sustav



U Prostornom planu osigurani su prostori za:

- sustav korištenja voda: za uređenje i zaštitu izvorišta ili drugog ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu; glavne vodoopskrbne cjevovode kojima će se voda usmjeravati prema centrima potrošnje; vodospreme, crpne stanice;

- sustav odvodnje: uređaje za pročišćavanje voda, ispuste, crpne stanice i kolektore;

- sustav uređenja vodotoka i voda: retencije za obranu od poplava, nasipe (obaloutvrde), kanale (oteretne, lateralne).



5.2.1. Vodoopskrba



(1.) Vodocrpilišta

Grad Zagreb će za opskrbu vodom za piće koristiti vodocrpilišta:

- postojeća vodocrpilišta:

a) unutar Grada Zagreba: Mala Mlaka, Sašnjak, Petruševec, Prečko, Horvati, Zapruđe, Stara Loza, Zadarska, Vrbik, Kruge, Žitnjak, Držićeva, Selska, Zagorska, Daničićeva;

b) izvan Grada Zagreba: Bregana, Strmec, Velika Gorica, Slapnica;

- planirana vodocrpilišta:

a) unutar Grada Zagreba: Petruševec proširenje, Ježdovec, Velesajam, Remetinec, Jarun, Ivanja Reka;

b) izvan Grada Zagreba: Črnkovec-Kosnica, Strmec proširenje.



Postojeća crpilišta, što se privremeno ne koriste, ili se koriste samo povremeno (kao rezervna vodocrpilišta) odnosno služe kao pomoćna crpilišta za vodu za piće, planiraju se zadržati radi budućih potreba Grada u opskrbi vodom za piće.



(2.) Vodozaštitna područja

Vodozaštitna područja reguliraju se odlukama o zaštiti izvorišta i drugim posebnim propisima, vodopravnim dozvolama i smjernicama iz ovih odredbi.



Vodozaštitno područje izvorišta vode podijeljeno je na tri zone zaštite za koje se propisuju smjernice za zaštitu:

I. područje izvorišta:

- obuhvaća područje u granicama najmanje 10 m od izvora;

- mora se ograditi i zaštititi od neovlaštenih ulazaka, a namjenjeno je isključivo crpljenju vode, odnosno drugim sadržajima u funkciji vodoopskrbe;

II. uža zona zaštite:

- određuje se na temelju hidrogeoloških karakteristika vodonosnika (granica najmanje 50 dana dotoka);

- zona se mora obilježiti odgovarajućim natpisima, te osigurati primjena mjera zaštite od onečišćenja i zagađivanja patogenim mikroorganizmima.;

- pri određivanju građevinskih područja naselja omogućuje se iznimno proširenje građevinskih područja za ovu zonu samo uz formirane prometnice i za interpolirane građevine.

III. šira zona zaštite:

- u granicama od 2 km nizvodno od izvorišta, odnosno u granicama podzemnog priljevnog područja;

- zonu treba obilježiti odgovarajućim natpisima te osigurati zaštitu od teško razgradivih kemijskih ili radioaktivnih onečišćenja.



U zonama II. i III. određuju se sljedeće posebne mjere zaštite:

- izgradnja vodonepropusne kanalizacije koja se tijekom uporabe sustavno kontrolira u pogledu vodonepropusnosti;

- korištenje plina kao energenta ili centralnog toplinskog sustava (CTS) kao energije za zagrijavanje prostora;

- utvrđivanje namjena prostora koje nepovoljno utječu na kvalitetu podzemnih voda;

- provođenje zaštitnih mjera aktivne i pasivne zaštite u cilju održavanja i poboljšanja kvalitete podzemnih voda;

- zadržavanje postojećih građevina i sadržaja na vodozaštitnom području (zone II. i III.) uz provedbu aktivnih i pasivnih mjera zaštite podzemnih voda;

- uređivanje devastiranog prostora (divlja odlagališta otpada i napušteni iskopi šljunka).



Ako se kvaliteta vode na crpilištima pogorša, crpilišta se mogu, privremeno ili trajno, prenamijeniti za tehnološku vodu.



Crpilišta tehnološke vode mogu se koristiti za potrebe pitke vode, ako se za to ispune uvjeti.



Gradnja uređaja za pročišćavanje pitke vode na postojećim vodocrpilištima može se dopustiti samo iznimno ako se ekonomskim pokazateljima dokaže opravdanost ulaganja u odnosu na sanaciju postojećih, odnosno otvaranje novih vodocrpilišta.



5.2.2. Odvodnja otpadnih voda



Na području Grada Zagreba rezervirani su prostori za gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i to za:



- centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba - na prostoru Žitnjak istok (južno od Resnika);

- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sesvete - istok - u Sesvetskom Kraljevcu;

- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Glavničica (područje Sesvete sjeveroistok) - između naselja Drenčec i Glavničica;

- zasebne uređaje za naselja na južno dijelu Grada Zagreba (Horvati, Gornji i Donji Dragonožec, Trpuci i dr.).



Na lijevoj i desnoj obali rijeke Save planira se dogradnja i potpuna izgrađenost kanalskih sustava kojom će se omogućiti priključivanje svih korisnika tih prostora na kanalsku mrežu kad se za to ostvare uvjeti.



Postojeći zasebni sustavi odvodnje koji se zbog lokalnih uvjeta ne mogu povezati na javni sustav odvodnje sanirat će se i dograđivati prema posebnim razvojnim planovima.



5.2.3. Uređenje vodotoka i voda



Vodotoci na području Grada u pravilu su otvoreni. Njihovo se zatvaranje, zbog prostornih razloga, određuje prostornim planovima užih područja, odnosno lokacijskim dozvolama.



Prilikom rezervacije prostora za gradnju moraju se urediti postojeći vodotoci, posebno bujičnih voda.



Na rijeci Savi je osiguran prostor (vodno dobro) za realizaciju višenamjenskih vodnih pregrada i to za HE Prečko i uspor za HE Drenje (HE izvan obuhvata Plana), te za gradnju infiltracijskih objekata.



Radi zaštite od štetnog djelovanja voda rijeke Save Grad Zagreb se štiti zaštitnim nasipom te koritom odušnog kanala "Sava - Odra - Sava".



Radi zaštite od štetnog djelovanja voda potoka određeni su prostori za retencije i akumulacije i prikazani su na kartografskom prikazu 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mjerilu 1:25.000.



Zemljište pod zaštitnim vodnim građevinama u katastru zemljišta vodi se kao javno vodno dobro.



5.2.4. Melioracijska odvodnja



Sustavi melioracijske odvodnje koji služe odvodnjavanju suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu planiraju se, grade i održavaju primjereno načinu korištenja i obavljanju gospodarskih djelatnosti na poljoprivrednom i drugom zemljištu. U slučaju prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pripadni sustav melioracijske odvodnje mora se prenamijeniti u oborinsku odvodnju kao dio sustava javne odvodnje.



5.3. Energetski sustav



5.3.1. Toplinska energija



Uspostava cjelovitog sustava toplifikacije moguća je uz:

- okrupnjavanje lokalnih toplifikacijskih mreža, pojedinih posebnih toplana i individualnih kotlovnica;

- zamjenu tekućih goriva prirodnim plinom;

- povezivanjem lokalnih toplifikacijskih mreža na CTS;

- pregradnjom postojećih posebnih toplana u male kogeneracijske energane za proizvodnju električne energije i topline.



Kao dodatni izvori toplinske energije koristit će se obnovljivi izvori energije:

- sunca;

- vjetra;

- bioplina;

- geotermalnih voda.



5.3.2. Električna energija



Pouzdanost pogona mreže i sigurnost opskrbe potrošača električnom energijom na području Grada osiguravaju se gradnjom novih TS, povećavanjem instalirane snage i proizvodnjom električne energije u TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb, hidroelektrane na Savi i TE Jertovec (izvan područja Grada Zagreba), kao i revitalizacijom pojedinih starijih građevina 400 kV i 110 kV mreže na užem i širem zagrebačkom području, te njihovom dogradnjom - prvenstveno izgradnjom TS 400/220/110 kV Žerjavinec s pripadajućim raspletom dalekovoda.



Pouzdanost i kvaliteta opskrbe električnom energijom krajnjih potrošača osigurava se sustavnim osiguravanjem razvoja i izgradnje srednjonaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) elektrodistribucijske mreže, što zahtijeva sanaciju stanja u "sivim zonama" (loše naponske okolnosti i preopterećena mreža) i područjima bespravne gradnje.



5.3.3. Plin



Za opskrbu Grada plinom koristit će se postojeći koridori prema propisanim najmanjim sigurnosnim udaljenostima.



U Prostornom planu određeni su prostori za gradnju:

- građevina plinskih redukcijskih "PRS" i plinskih mjerno redukcijskih "PMRS" stanica što se grade nadzemno;

- visokotlačnih napojnih plinovoda (VT) što se u pravilu polažu podzemno;

- srednjotlačnih napojnih i razvodnih plinovoda što se polažu podzemno.



(1.) Građevine plinsko redukcijskih stanica stanica (PRS) su nadzemni, zidani ili limeni kiosci, s obaveznom zaštitnom čeličnom ogradom oko građevina, visine 2,0 m. Do njih se polažu plinovodi visokog tlaka (VT), a iz njih se do potrošača vode plinovodi srednjeg (ST) ili niskog tlaka (NT). Zidane se građevine priključuju na elektroenergetsku mrežu, te moraju biti propisno zaštićene gromobranskom instalacijom. Udaljenost građevina PRS do susjednih osjetljivih građevina mora iznositi najmanje 10,0 m, a do javne ceste ili puta 5,0 m. Do PRS treba osigurati kolni pristup radi dovoza i odvoza materijala i opreme (uređaja) te dva parkirna mjesta za ekipe održavanja PRS.



(2.) Visokotlačni napojni plinovodi (VT) polažu se, u pravilu, podzemno, na dubinama ukapanja najmanje 1,0 m. Za njihovo je polaganje potrebno osigurati odgovarajuće koridore u javnoprometnim površinama: zelenom pojasu, pješačkom hodniku ili eventualnom kolniku tako da udaljenost vanjske stijenke plinovoda do najbližege osjetljive građevine iznosi najmanje 10,0 m. Ako je plinovod položen u zelenom pojasu gdje je gornji sloj (nadsloj) dovoljno propustan, iznimno je dopuštena sigurnosna udaljenost od 7,0 m. U svim drugim slučajevima, u kojima se ne mogu postići propisane najmanje sigurnosne udaljenosti, primjenjuju se sigurnosne mjere u skladu s američkim propisima.



(3.) Srednjetlačni napojni i razvodni plinovodi polažu se podzemno na dubini ukapanja od najmanje 1,0 m, te je za njih potrebno osigurati koridore. Sigurnosna udaljensot vanjske stijenke srednjetlačnog plinovoda (ST) do najbliže osjetljive građevine iznosi najmanje 2,0 m.



(4.) Na području Grada Zagreba sagradit će se visokotlačni plinovod za koji je određen koridor 30 m sa obje strane od osi plinovoda Karlovac-Lučko-Ivanja Reka, promjera 700 mm radnog tlaka 75 bar.



Prostornim planom predviđa se opskrba plinom sljedećih područja Grada:

- Novi Zagreb: Savski Gaj, Remetinec – jug, Trokut, Kajzerica, Sveta Klara, Radmanovečka ulica, Burićevo naselje, Glogovec, Otočec, Botinec, Gornji Čehi, Donji Čehi, Buzin, Mala Mlaka, Odra i Hrašće;

- Novi Zagreb - istok: Jakuševec, Hrelić, Otok i Podbrežje;

- Novi Zagreb – jugozapad: Brezovica, Demerje, Goli Breg, Desprim, Drežnik Brezovički, Zadvorsko, Obrež, Strmec, Hudi Bitek, Grančari i Kupinečki Kraljevec;

- Lučko i Hrvatski Leskovac: Nova Sveučilišna klinička bolnica, Lučko, Hrvatski Leskovac, Industrijska zona Hrvatski Leskovac i Ježdovec;

- Jankomir – Špansko: Radna zona Jankomir, Radna zona Škorpikova – zapad, Staro Špansko, Vrapče – jug, Oranice, Radna zona uz Ljubljansku aveniju (od ul. Jankomir do Zagrebačke ceste);

- Stenjevec: Savska Opatovina, Stenjevec - jug, Vrapče - jug;

- Trešnjevka – jug: Vrbani, Rudeš, Staglišće, Gajevo, Srednjaci, Jarun, Petrine - Županići, Gredice i Knežija;

- Trnje: Staro Trnje;

- Peščenica – Žitnjak: Borovje, Petruševec, Žitnjak, Bogdani, Struge i Kozari Bok, Ferenščica – istok i zapad;

- Maksimir: Jazbine - Čret, Bačun;

- Dubrava: Markuševec, Granešina, Markuševečka Trnava, Oporovec, Dankovec, Miroševec i Čučerje;

- Gornja Dubrava: Novoselec, Branovec, Svibovci, Furdini, Nagliči i Trupeljaki;

- Podsused – Vrapče: Podsused, Perjavica – Borčec, Vrapče Centar, Vrapče – jug, Vrapče Gornje;

- Kustošija i Črnomerec: Mikulići, Lukšići, Fraterščica, Šestinski dol, Šestine, Završje, Bijenik, Krvarić – Završje, Kustošija Gornja;

- Sesvete – sjever i istok: Šimunčevec, Đurđekovec, Markovo polje – Dobri dol.



5.4. Telekomunikacije



5.4.1.

Prostornim se planom osiguravaju koridori za izgradnju distributivne kanalizacije do svih građevina u urbanom području. U prostornom smislu DTK ne narušava postojeće stanje osim u trenutku izgradnje.



Za svaki građevinu, bez obzira na visinu, koja se nalazi na trasi RR koridora ili je u njegovoj blizini moraju se utvrditi elementi ograničenja u prostornim planovima užih područja ili kod izdavanja lokacijske dozvole.



Za građevine koje su izvan zračnih koridora a više su od 35 m mora se ishoditi suglasnost za njihovo lociranje u odnosu na RR koridore.

5.4.2.

U telefonskoj mreži Grada Zagreba izradit će se novi par tandem tranzitnih centrala, a postavit će se i međunarodna centrala, sve na postojećim lokacijama.



5.4.3.

Prostori za izgradnju poštanskih središta i ureda određuju se prostornim planovima užih područja.


5.5. Groblja



U Prostornom planu planirane su površine za razvoj postojećih i planiranih gradskih groblja.



Postojeću i planiranu mrežu gradskih groblja čine:

(1.) u građevinskom području grada Zagreba: Mirogoj s gajem urni, Miroševec, Čučerje (dio), Gornje Vrapče, Gračani, Granešina, Jakuševec, Markuševec, Remete, Resnik, Stenjevec, Šestine, Završje;

(2.) na južnom području Grada Zagreba: Brezovica, Kupinečki Kraljevec, Lučko, Odra, Suhaki;

(3.) na istočnom području Grada Zagreba: Markovo Polje, Cerje, Čučerje (dio), Glavnica Donja, Kašina, Moravče, Planina Donja, Vugrovec Donji.



Površine predložene za nova gradska groblja su Završje na području obuhvata GUP-a grada Zagreba i Suhaki (dvije alternativne lokacije) u južnom dijelu Grada Zagreba utvrdit će se nakon posebnih istraživanja o potrebama i podobnosti lokacija, na temelju prostornih planova užih područja.



Za groblja na području građevinskog područja grada Zagreba za koje se utvrđuje obaveza izrade generalnog urbanističkog plana detaljne granice te uvjeti uređenja utvrditi tim planom.



S obzirom na relativno male prostorne mogućnosti za razvoj nekih malih groblja njihov vijek trajanja može biti i kraći od planskog razdoblja.



Groblja iz odlomka 2. prikazana su na kartografskom prikazu 1.A. "Korištenje i namjena prostora - Površine za razvoj i uređenje".



6. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti



Mjere zaštite prirodnog krajobraza, gradskih i seoskih cjelina te kultiviranog krajobraza, propisane su zakonom, posebnim propisima i ovim odredbama.



Prirodni krajobrazi, gradske i seoske cjeline te kultivirani krajobrazi prikazani su na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000.



Prirodni krajobraz, gradske i seoske cjeline te kultivirani krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se:

- sačuvaju različitosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naseljenosti i kulturno-povijesnim nasljeđem te gospodarski orijentiranih;

- očuvaju i obnove kulturne i estetske vrijednosti krajobraza;

- građevinska područja naselja i sela definiraju na način da se očuvaju graditeljska baština i tradicija gradnje, oblik parcela i građevina i tradicijski način uređivanja okućnice;

- formiraju i unapređuju središnji sadržaji naselja i potakne afirmiranje njihove vrijednosti;

- osigura učinkovita komunikacija sa gradskim središtem, te da se višim standardom stanovanja revitaliziraju ambijentalno širi gradski prostori;

- očuvaju postojeći i tradicionalni javni prostori te afirmiraju novi prostori okupljanja kao dio prostornog identiteta naselja;

- osigura zaštita i primjereno uređivanje krajobraznih prostora, s naglašenim kulturno-krajobraznim značenjem (tradicionalni oblici poljoprivrede, voćnjaci, vinogradi i sl.);

- sačuvaju područja prirodnih biotopa te područja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima;

- sačuva kontrast između grada Zagreba kao visokourbanizirane sredine i njegova prirodnog okruženja karakterističnog po šumovitosti i poljodjelskom krajobrazu, te mrežom naselja još uvijek relativno očuvanog identiteta;

- sprečava spajanje naselja međusobno i spajanje s gradom Zagrebom i Sesvetama, tj. sačuvaju krajobrazni pojasevi kao posebno obilježje identiteta;

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore;

- saniraju štetne posljedice velikih graditeljskih i rudarskih radova, a osobito površinskih kopova koji korjenito mijenjaju krajolik, biljni i životinjski svijet;

- sačuvaju reljefno razvedeni prostori, a osobito krajobrazno izložene lokacije od gradnje.



Prirodna krajobrazna makrocjelina na području Grada Zagreba osigurava se čuvanjem prostornih cjelina:



(1.) Medvednica:

- oblikovanjem namjene i korištenja prostora i građevina sukladno zatečenim vrijednostima te karakteru zaštite;

- zaštitom osobito vrijednih područja prirode;

- zaštitom osobito vrijednih građevina kulturnog nasljeđa;

- zaštitom i sanacijom ugroženih dijelova okoliša, prioritetno kamenoloma, prostora izletničke i rekreativne (skijaške) erozije;

- razvitkom komunalne i prometne infrastrukture u skladu s karakterom zaštićenog prirodnog dobra.



(2.) Prigorje:

- očuvanjem reljefnih karakteristika prostora, a posebno dolina potoka i istaknutih reljefnih točaka s vizurama;

- očuvanjem neizgrađenih površina i njihove strukture kao obilježja neizgrađenog krajobraza, te strukture i odgovarajućeg mjerila izgrađenog krajobraza (ruralno, rezidencijalno, povijesno. javno).



(3.) Savska ravnica:

- očuvanjem temeljnih krajobraznih obilježja, a posebno svih pojavnih oblika vode, očuvanje i renaturiranje starih meandara i rukavaca (Savica, Bundek i dr.), kao mikroreljefnih oblika i prostora što podržavaju biološku raznolikost i odraz su karaktera prostora;

- očuvanjem širokih neizgrađenih prostora između izgrađenih struktura naselja, a osobito tamo gdje se njima čuva kvaliteta podzemnih voda;

- racionalnim vođenjem velikih prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava.



(4.) Vukomeričke gorice:

- očuvanjem krajobraznih vrijednosti prostora koje karakterizira slikovitost formirana strukturom korištenja zemljišta gdje se, u pejsažu brežuljaka, smjenjuju šumarci, oranice, vinogradi, voćnjaci;

- očuvanjem karaktera i mjere naselja što se ogleda u manjim izgrađenim, pretežito ruralnim strukturama i malom mjerilu gradnje;

- razvitkom prometne i komunalne infrastrukture i standarda naselja.



6.1. Prirodni krajobraz



6.1.1. Šume



Prostornim planom je određeno da se prostorna rasprostranjenost i biljni sastav šuma na području Grada Zagreba ne može mijenjati kako bi se zadržala ekološka stabilnost prirodnih, kultiviranih te izgrađenih oblika krajobraza.



Na razvedenom reljefu Medvednice i prigorja sačuvat će se prirodna smjena vegetacijskih pojasa koja u vizuri grada stvara posebno vrijednu estetsku sliku unutar prostranog masiva šuma u pozadini karakteristične krajobrazne slike Grada.



Šume neposredno uz rijeku Savu zadržat će se u postojećim granicama. Poticat će se razvoj ritske vegetacije šuma vrba i topola kao posebnih vrijednosti krajobraznih obilježja prostora uz rijeku.



U nizinskom pojasu, udubinama i nizama posebno vrijedne šume hrasta lužnjaka, jasena i johe ne mogu se smanjivati i zadržavaju se, te se ne mogu prenamjenjivati.



Zadržava se vegetacijska struktura i rasprostranjenost površina šuma sjevernih brežuljaka Vukomeričkih gorica kao karakteristična prirodna smjena šumskih krajobraznih struktura.

Pošumljavanja na prostoru Grada vršit će se vegetacijom primjerenom prirodnim obilježjima prostora. Oblikovanje kultura omogućava se samo kao etapa u privođenju površine uvjetima koji omogućavaju pošumljavanje autohtonim vrstama.



6.1.2. Vodotoci



Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom smatraju se prirodnom i strukturnom cjelinom u krajobrazu te će se namjeravani zahvati na njima usklađivati i provoditi poštivanjem krajobraznih vrijednosti i obilježja.



Sve prirodne i vodne krajobraze i ekosustave sačuvat će se u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne nositelje prepoznatljivosti i identiteta Grada.



Kod tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina potrebno je uzeti u obzir moguće narušavanje i umanjivanje krajobraznih vrijednosti. Radovi se moraju izvoditi uz najveće moguće očuvanje izvornih obilježja prostora.)



6.1.3. Vidikovci



Na istaknutim prirodnim točkama - vidikovcima te potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne može se graditi.



Iznimno se na točkama i potezima iz odlomka 1. ove točke mogu kao javni prostori graditi pristupni putovi i urediti prostori za parkiranje, te sjenice i klupe.

6.2. Gradske i seoske cjeline



6.2.1. Povijesna urbana cjelina grada Zagreba i povijesna jezgra Sesveta



Očuvanje povijesnih gradskih cjelina grada Zagreba, povijesna jezgra Sesveta, te povijesna središta seoskih župa, sela i zaselaka provodi se u skladu s Konzarvatorskom podlogom – Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni dijelovi prirode, koja je sastavni dio ovog Prostornog plana.



U povijesnim gradskim cjelinama zadržavaju se postojeće zelene površine i oblikuju nove kako bi se sačuvala kvaliteta življenja i osobitost povijesnih gradskih cjelina.



Čuvaju se prepoznatljivi elementi u panorami i vizurama prema vrijednim graditeljskim ostvarenjima te značajnim graditeljskim sadržajima u Zagrebu i Sesvetama.



6.2.2. Povijesna središta seoskih župa, povijesna sela i zaseoci



Zone povijesnih središta seoskih župa, sela i zaseoka obuhvaćaju i "zone zaštićenog okoliša kulturnog dobra" koje, kao neizgrađeni prostori, bitno utječu na doživljaj slike naselja i kontakt s krajobrazom.



U selima središtima župa te selima i zaseocima čuvaju se atraktivne panoramske vizure prema središtu naselja i karakterističnim sadržajima za identitet i sliku kao što su župne crkve, škole i groblja s grobnim kapelama.



6.3. Kultivirani krajobraz



6.3.1.

Karakteristični i sačuvani krajobrazi vinograda, voćnjaka i livada prigorja Medvednice i Vukomeričkih gorica te nizinskih struktura kultiviranih krajobraznih površina oranica, ne mogu se prenamijeniti.



6.3.2.

Iznimno, moguća je gradnja građevina izvan građevinskog područja u funkciji korištenja kultiviranih krajobraza koji su svojim oblikovnim karakteristikama i veličinom primjereni krajobrazu i njegovim tradicionalnim funkcionalnim obilježjima, što je određeno u točki 2.4.1. iz poglavlja 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA u ovim odredbama



6.3.3.

Zahvati u krajobrazu ne smiju ugrožavati unutrašnju raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost i tradicijske čimbenike, a primjenjivat će se oni oblici korištenja krajobraza kojima će se naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja.




7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA



Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju, te kulturno-povijesnih cjelina propisane su zakonom, drugim propisima i ovim odredbama.



Prirodne vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju, te kulturno-povijesne cjeline prikazane su na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000, na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000, te u elaboratu Konzervatorska podloga – Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni dijelovi prirode što je sastavni dio Prostornoga plana.



7.1. Prirodne vrijednosti



U Prostornom planu, radi zaštite i unapređivanja okoliša, utvrđena su osobito vrijedna područja pod posebnom zaštitom: dijelovi prirode, vode i njihove obale, podzemne vode, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, spomenički kompleksi, povijesna područja, gradske i seoske cjeline, te su određene mjere njihove zaštite, uređivanja i korištenja.



Način zaštite, uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode i to parkova prirode, posebnih rezervata, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode, spomenika





parkovne arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta upisanih u Upisnik što se vode pri nadležnom tijelu, određen je zakonom i posebnim propisima.



7.1.1. Posebno zaštićeni dijelovi prirode upisani u Upisnik



7.1.1.1. Park prirode



Medvednica (1981.) - dobro očuvane šume i šumske zajednice, osam šumskih rezervata i drugi posebno zaštićeni dijelovi prirode.



7.1.1.2. Posebni rezervati šumske vegetacije:



Bliznec - Šumarev grob (1963.) - šuma bukve i jele na Medvednici; Gračec - Lukovica - Rebar (1963.) - termofilne šume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici; Mikulić potok - Vrabečka gora (1963.) - brdska bukova šuma na Medvednici; Pušinjak - Gorščica (1963.) - brdska bukova šuma na Medvednici; Rauchova lugarnica - Desna Trnava (1963.) - šuma bukve i jele na Medvednici; Tusti vrh - Kremenjak (1963.) - šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici; Babji zub - Ponikve (1963.) - šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici.



7.1.1.3. Park-šuma:

Dotorščina (1964.) - šumski kompleks sjeverno od Maksimira.



7.1.1.4. Zaštićeni krajolik:



Lipa (1975.) - masiv Lipe s dva vrha, reljef, botanički značajne livade; Goranec (1977.) - geomorfološki zanimljiv brežuljkast reljef.



7.1.1.5. Spomenici prirode



(1.) Geomorfološki spomenici prirode: Veternica - spilja (1979.) - horizontalni speleološki objekt s vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa, nekoliko vodenih tokova, nalazište fosilnog čovjeka i životinjskih skeleta.



(2.) Rijetki primjerci drveća: Cerje - klen (1964.)



7.1.1.6. Spomenici parkovne arhitektrure



(1.) Botanički vrt: Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1969.), Botanički vrt PMF-a (1971.)



(2.) Parkovi: Park u Jurjevskoj 27 (1948); Mallinov park (1960.); Park u Mlinovima 72 (1963.); Park Maksimir (1964.); Park Ribnjak (1970.); Park u Jurjevskoj 30 (1970.); Park Zrinjevac (1970.); Park na Trgu kralja Tomislava (1970.); Strossmayerov park (1970.); Park uz dvorac Junković (1971.); Park u dvorištu u ul. Đ. Deželića 14 (1998.).



(3.) Pojedinačno stablo: Gračani - oskoruša (1966.); pustenasta paulovnija (1967.); Mamutovac na Paunovcu (1998.).



7.1.2. Drugi vrijedni dijelovi prirode - krajobrazne vrijednosti



Prostornim su planom izdvojeni i drugi vrijedni dijelovi prirode - krajobrazne vrijednosti što se, na osnovi stručne podloge predlažu upisati u Upisnik zaštićenih dijelova prirode ili će se, ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis od državnog značaja, uređivati kao vrijedni na lokalnoj razini mjerama propisanim ovim odredbama, odnosno odlukama o donošenju generalnih urbanističkih planova i drugih prostornih planova užih područja.



Detaljni popis i granice osobito vrijednih dijelova prirode što se nalaze unutar građevinskih područja grada Zagreba i Sesveta odredit će se generalnim urbanističkim planovima.



Prijedlog drugih vrijednih dijelova prirode za upis u Upisnik sadržan je u elaboratu Konzervatorska podloga, Knjiga 2. Zaštićeni dijelovi prirode koji je sastavni dio ovoga plana.



(1.) Park prirode Medvednica - prijedlog proširenja

Prostornim se planom inicira proširenje granica parka prirode Medvednica u cilju racionalnog, održivog korištenja prostora i prirodnih izvora, te unapređivanja ekoloških, rekreativnih i edukativnih funkcija.



Predložene granice proširenja Parka prirode Medvednica unutar područja Grada Zagreba prikazane su na kartografskom prikazu 3.A. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja".



Do donošenja odluke o proširenju parka prirode na istočni dio Medvednice Prostornim se planom predlaže da se ovaj prostor uređuje kao vrijedan krajolik.



(2.) Vrijedni rezervati

Prostornim planom uređivat će se kao vrijedni rezervati sljedeći prostori u Parku prirode Medvednica:

- rezervati šumske vegetacije: Medvedgrad (30,89 ha), Jelačićev trg, Sv. Jakov (18,85 ha), Adolfovac-Bliznec (21,24 ha), Tusti vrh - Kremenjak (proširenje), Mikulić potok - Vrabečka gora (proširenje), Gračec - Lukovica - Rebar (proširenje);

- posebni botanički rezervat: Vitelnička stijena s okolicom.



U vrijednim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat kao što su uništavanje biljaka, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, neprikladni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i sl.;



Za vrijedne rezervate kao prostore posebnih vegetacijskih, geoloških, hidroloških i drugih obilježja izradit će se uvjeti zaštite njihovih temeljnih obilježja i mogućnosti korištenja u edukativne i znanstvene svrhe.



(3.) Park-šume

Prostornim planom uređivat će se kao park-šuma sljedeće šume:

- u građevinskom području naselja grad Zagreb:

- Park prirode Medvednica: Susedgrad;

- ostali dio: Grmoščica, Lisičina, Zamorski breg, Šestinski dol, Jelenovac - Vrhovec, park-šume u Centru grada (Tuškanac -Dubravkin put - Cmrok, Zelengaj, Kraljevec, Pantovčak, Prekrižje), Mirogoj -Črleni jarek, Kamenjak - Remete, Dotrščina (proširenje na cijelu površinu park-šume), Miroševečina, Granešina (Grad mladih); Dankovečka šuma (Dankovečina), Čulinečina, Oporovec, Novoselčina;

- u građevinskom području naselja Sesvete: Novoselčina, Selčina, Pod Magdalenom, Gajišće.



Održavanje i uređenje park-šuma obavlja se na temelju programa za gospodarenje park-šumama Grada Zagreba za sve park-šume koje su Prostornim planom evidentirane.



U park-šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne u svrhu održavanja i uređenja, tj. radovi koji su u skladu s njezinom temeljnom namjenom.



Gospodarenje i uređivanje park-šuma prilagodit će se njihovoj prevladavajućoj rekreativnoj, estetskoj, i ekološkoj funkciji, što se ponajprije odnosi na uređenje staza i puteva, livadnih površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i druge opreme.



U rubnim zonama park-šume na udaljenosti bližoj od 50 m do ruba šume građevine se mogu graditi uz posebne uvjete nadležnog tijela za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem.



(4.) Vrijedni krajolici



Prostornim planom uređivat će se u kategoriji vrijednog krajolika:

- u Parku prirode Medvednica: Jagodišće, Dolje - Bizek - dio, Ponikve - Glavica - Veternica, dolina potoka Kustošak s livadama Gorenci, Krvarići i Završje - dio, dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići- dio, Kulmerove livade - dio, Čučerje (dolina Čučerske Reke) - dio, Deščevec - dio, Laz (krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica) - dio, Lipa (proširenje);

- u građevinskom području naselja grad Zagreb:

- Park prirode Medvednica: Kulmerove livade, Jalševec - Čučerje;

- ostali dio: dolina potoka Dubravica i krajolik uz "Zelenu magistralu", dolina potoka Kustošak s livadama Gorenci, Krvarići i Završje - dio, dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići- dio, dolina potoka Ribnjaka i Okrugljak, dolina potoka Branovca s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca, Deščevec- dio, Jalševec -Čučerje, Goljački breg, Dolje - Bizek, Lisičina, Perjavica, Jačkovina, dolina potoka Vrapčak, dolina potoka Medpotoki, Mullerov breg, dolina potoka Kuniščak, obronci zapadno od Poljačaka, dolina Fučkov potok, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak, dolina Zeleni Dol, Gornji Bukovac - Brezinščak, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, dolina potoka Trnave, dolina potoka Čučerska reka, priobalje Save a posebno: Savska Opatovina, Mladoles, Jarun, SRC Mladost, Hipodrom, Bundek, Savica - Poloj;

- u južnom dijelu Grada Zagreba: šume Stupnički lug, Vukomeričke gorice (sjeverozapadni dio), Obreški lug, priobalje rijeke Save;

- u istočnom dijelu Grada Zagreba: dolina potoka Blaguša sa šumom, Glavničica dolina potoka sjeverno od zaseoka Zenki, između Belovara i Adamovca livade s vrbama u dolini potoka Glavničica, Jesenovec - livade sa šumom u dolini potoka, Laz (krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica) - dio u parku prirode Medvednica, Lužci - vlažne livade s vrbama uz potok Kašinu, Moravče - od crkve Sv. Trojstva prema jugu, dolina potoka Vuger sa šumama Selčina i Novoselčina, Veliki vrh, Gornja Glavnica, Liševo - dolina i padine s vinogradima, Planina Donja - prostor oko crkve Sv. Jurja s dva stabla lipe, Vugrovec Gornji - okoliš planinarskog doma, istočni dio Medvednice.



U vrijednom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.



Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.



Uređivat će se i očuvati prirodni tokovi rijeka, potoka i pritoka, osobito oni svrstani u I. kategoriju, od degradacije i održavanjem vodotoka spriječiti zagađenje.



Građevine se u značajnom krajoliku mogu dograđivati i izgrađivati samo unutar građevinskih područja naselja.



Nove građevine ne mogu prelaziti karakteristične gabarite građevina u naselju, odnosno njegove povijesne strukture, te će se izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja.



Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom, oblikom, funkcijom te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen osobito vrijednim.



(5.) Pojedinačni objekti prirode



Prostornim planom uređivat će se u kategoriji pojedinačni objekti prirode:

- Geomorfološki u Parku prirode Medvednica: vrtače na Bizeku (Ulica Bizek III. IV., VI., te Cvekov put i Izvorska ulica), istaknute točke reljefa - vidikovci, pećine, Vinovrh;

- Hidrološki u Parku prirode Medvednica: Kraljičin zdenac, Šumarev grob, potok Bliznec;

- Rijetki primjerci drveća ili skupina:

u Parku prirode Medvednica: pitomi kesten kod Pongračeve lugarnice i u predjelu Jelačićev trg, obični grab kod lugarnice Gorščica, stare bukve u rezervatima Pušinjak - Gorščica i Bliznec - Šumarev grob, stare jele u rezervatu šumske vegetacije Bliznec - Šumarev grob, kitnjaci uz cestu za lugarnicu Gorščica, a posebno križni hrast;

u građevinskom području naselja grad Zagreb: Bukovačka cesta 190/192 stablo hrasta;

u istočnom dijelu Grada Zagreba: Cerje klen, Soblinec - soliter hrasta i jasena, Adamovec (Šoštarići) - soliteri klena i divljeg kestena;



Na pojedinačnom objektu prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.



Sukladno obilježjima radi kojih je u Prostornom planu izdvojen kao osobito vrijedan pojedinačni objekt prirode, sačuvat će se u izvornom obliku, te će se na temelju stručne podloge odrediti odgovarajući način korištenja pojedinačnog objekta prirode i šireg prostora.



(6.) Vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi



Prostornim planom utvrđeni su i vrijedni parkvi, vrtovi i drvoredi:

- u građevinskom području naselja grad Zagreb: Podsused - stablo lipe (Podsusedski trg 28) , Podsused - Kurija Dvoriček (ulica Dvoriček 22), Podsused - park uz Podsusedski trg, Perjavica - park Pastuović (ulica Perjavica 88), Vrapče - kompleks bolnice Vrapče s Vrapčanskon alejom, Vrapče - Crkva sv. Barbare - stablo lipe (Vrapčanska cesta 165), ulica Vinogradi 26 - vrt ljetnikovca, parkovna površina omeđena ulicama Kukuljevićeva - Radnički dol, Hercegovačka - parkovna površina, Savska-Jukićeva - tri stabla platane, Trg Francuske Republike, Trg T.D. Roosevelta, Trg maršala Tita, Trg A. i V. Mažuranića, Trg Marka Marulića, Trg kralja Petra Svačića, Trg Ante Starčevića, Trg hrvatskih velikana, Trg kralja Petra Krešimira IV., ulica Medveščak i Ksaver s parkovnim površinama kod ulice Medveščak br. 89 i 100, Radićevo šetalište između ulice Ksaver i Mirogojske ceste, Rokov perivoj, park Opatovina, park Grič, Perivoj srpanjskih žrtava, groblje Mirogoj s krematorijem, perivoj crkve Sv. Ksavera - M. Jandrića 21, vrt palače Jelačić - Demetrova 7 , Jakčinov posjed -Tuškanac 100 , "Šubićevac" - parkovna površina između Šubićeve, Derenčinove i Zvonimirove ulice, vrt obitelji Očić - Lašćinska cesta 77, parkovna površina u Ulici Vrhovčev vijenac, vrt Vile Olga- Rim 84, parkovna površina na raskrižju Radničke ceste i Držićeve avenije, park u Olibskoj ulici, park uz Ministarstvo unutarnjih poslova - Savska 39, park Stara Trešnjevka (Ozaljska - Nehajska ulica), park na raskrižju Selske i Zagorske, park na jugoistočnom dijelu Trešnjevačkog trga (Tratinska ulica, Nova cesta, Ulica grada Vukovara), Park Vjekoslava Majera u Zapruđu uz Ulicu Savezne Republike Njemačke, Ulica Oranice-Medarska ulica - groblje Oranice, Ilica 222 Pivovara - grupacija kestena, Šestinski vijenac 1 - vrt samostana redovnica, raskrižje Šestinske ceste i ulice Šestinski vijenac - grupacija kestena, Gornje Prekrižje 71 - privatni vrt, Pantovčak 198 - privatni vrh, Trg biskupa Josipa Langa, stablo hibiskusa (Hibiscus Syriacus "Blue Bird" (ugao Palmotićeve 26 i Đorđićeve), studenski domovi Ante Starčević Ljubljanska avenija 2, Stjepan Radić Jarunska cesta 2, Cvjetno naselje Odranska 8, Lašćina Lašćinska cesta 32, Centar Suvag Ulica kneza Posavskog 10, park na Trgu Bartola Kašića, park na Trgu Otokara Keršovanija, park omeđen ulicama Labudovac, Krijesnice i Zajčevom ulicom, Gogoljin brijeg Petrova ulica 70-79/Medovićeva/Kovačićeva, Lašćinska 87 - zelena površina oko objekta vodovoda, Veterinarski fakultet Heinzelova 55, Institut "Ruđer Bošković" i Institut za fiziku Bijenička cesta 46-54, Remete - Česmičkog 1 - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Isce 33a - Crkva Sv. Mihaela, Markuševac Markuševačka 203 - Crkva Sv. Šimuna Jude Tadeja s grobljem, Čučerje Trg Sv. Marije Čučerske 2 - Crkva pohoda Blažene Djevice Marije, Umirovljeniči dom zaklade Lavoslava Švarca Bukovačka cesta 55, Bukovačka ulica 254 - vrt ljetnikovca, Bukovačka ulica 123 - vrt ljetnikovca, ulica Gornji Bukovac 147 - imanje, Avenija V. Holjevca 20 - park Brodarskog instituta, Park mladenaca (omeđen ulicama Trnsko i Siget); drvoredi u ulicama Strossmayerovo šetalište, Jurjevska, Tuškanac, Dubravkin put, Kaptol, Republike Austrije, Talovčeva, Prilaz Đure Deželića, Klaićeva, Ulica Izidora Kršnjavog, Jagićeva, Jukićeva, Hebrangova, Farkaša-Vukotinovića, Boškovićeva, Žerjavićeva, baruna Trenka, Ulica Pavla Hatza, Crnatkova, Vodnikova, Perkovčeva, Savska, Branimirova, Draškovićeva, Jurišićeva, Gajeva, Medveščak, Ksaver, Mirogojska, Vlaška, Račkoga, kneza Mislava, kneza Borne, kneza Višeslava, kralja Držislava, Križanićeva, Domagojeva, Hrvojeva, Tvrtkova, Erdodyeva, kraljice Jelene, kralja Zvonimira, Martićeva, Brešćenskog, Vojnovićeva, Bauerova, Biankinijeva, Vrbanićeva, Tuškanova, Makančeva, Stančićeva, Ljudevita Posavskog, Banjavčićeva, Podsusedska aleja, Aleja Seljačke bune, Sv. Duh, Domobranska, Ilica, baruna Filipovića, Ulica grada Mainza, Puljska, Trakošćanska, Krapinska, Srednjaci, Ulicia Tina Ujevića, Krklecova, Bužanova, Heinzelova, Ožegovićeva, Šulekova, Harambašićeva, Livadićeva, Rusanova, Srebrnjak, Lašćinska, Bukovačka, Maksimirska, Barutanski jarak, Prisavlje, Savski nasip, Veslačka, Cvjetno naselje, Držićeva, Rakušina, ulica Bundek;

- u građevinskom području naselja Sesvete: Sesvete divlji kesten Zagrebačka ul.-Bistrička ul., Sesvete, hrast Zagrebačka ul.-Ul. V. Ruždjaka, Sesvete tri hrasta u središtu Sesveta, Sesvete - drvored divljeg kestena u Ninskoj ulici, Sesvete - parkovna površina u Ninskoj ulici, Sesvete - stablo platane na Trgu Dragutina Domjanića, dvije platane uz Veterinarsku stanicu-Karlovačka ul., Sesvete - dva stabla graba Zagrebačka ulica 26, Sesvete - stablo jele Zagrebačka ulica 26a (privatni vrt), Sesvete - grupacija divljeg kestena Livadarski put 11 i 12, Sesvetska cesta br. 49 - divlji kesten, četiri lipe uz raspelo u Kobiljaku, Kobiljak lipa u Ulici Ivana Gundulića, Kobiljak dva hrasta u Poljskoj ulici u Kobiljaku, Sesvetski Kraljevec hrast na parceli Ive Politea br. 15, Sesvetski Kraljevec hrast uz višestambeni objekt Ive Politea br. 19, Sesvetski Kraljevec drvored platana u Ulici Ive Politea, Sesvetski Kraljevec šumarak Ul. V. Novaka (uz HPT), Sesvetski Kraljvec hrast uz cestu i tri hrasta na parceli Ulica Bedema ljubavi br.76;

- u južnom dijelu Grada Zagreba: Mala Mlaka dvorac Kušević, Brezovica perivoj dvorca;

- u istočnom dijelu Grada Zagreba: Kašina - župna crkva Sv. Petra i Pavla, Kašina - park u centru, Šašinovec - kapela presvetog Trojstva, Vugrovec Donji - župna crkva Sv. Franje Ksaverskog i kapela Sv. Mihalja, Vugrovec Gornji - ljetnikovac Ružić, Moravče - Trg Sv. Trojstva (soliteri), Šijavrh - drvored kestena.



U parkovima, vrtovima i na drvoredimaa neće se vršiti zahvati kojima bi se narušile oblikovne, estetske, stilske, umjetničke, kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti.



Štitit će se cijeli kompleks građevine i parkovne površine, odnosno cijela pripadajuća parcela.



Metode obnove temeljit će se na snimanju dendroflore uz povijesnu analizu.



Saniranje će se provoditi najsuvremenijim metodama kako vrijednih skupina tako i pojedinačnih vrsta drveća veće starosti.



Sadnice će se zamijenjivat će se istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvotnu povijesnu kompoziciju prostora.



Uklonit će se sadržaji interpolirani unutar parkovnih površina i vrtova koji narušavaju povijesnu kompoziciju prostora, što će se utvrditi posebnom studijom.



(7.) Druge vrijednosti



Izradit će se karta biotopa Grada Zagreba, kojom će se izdvojiti posebno ugrožene i rijetke biljne i životinjske vrste, te propisati uvjete i način zaštite i očuvanja.



7.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju



Radi očuvanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti prostora Grada Zagreba i njegova racionalnog korištenja primijenjuju se posebna ograničenja u korištenju.



Posebna ograničenja u korištenju propisana su zakonom, drugim propisima i ovim odredbama:

- krajobraz;

- tlo;

- vode.



7.2.1. Krajobraz



(1.) Mjere zaštite vrijednih krajolika određene su u točki 7.1.2. podtočka (4.) ovoga poglavlja.



Mjere očuvanja krajobraza kao područja posebnih ograničenja u korištenju određene su točkama 6.1., 6.2. i 6.3. poglavlja 6. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI iz ovih odredbi.



Mjere sanacije oštećenog prirodnog i kultiviranog krajobraza određene su u točki 10.2.4.poglavlja 15. MJERE PROVEDBE PLANA iz ovih odredbi.



Radi cjelovite zaštite prirodnog i kultiviranog krajobraza izradit će se, u skladu sa Strategijom prostornog uređenja RH, Krajobrazna osnova Grada Zagreba.



(2.) Biološka raznolikost, kao podloga za izradu krajobrazne osnove, podrazumijeva raznolikost između vrsta, unutar pojedinih vrsta, te raznolikost između ekoloških sustava na određenom prostoru.



Biološka raznolikost, osim mjera određenih ovim odredbama, štiti se i drugim dokumentima prostornoga uređenja (prostorni planovi područja posebnih obilježja, generalni urbanistički planovi i drugi detaljniji planovi), što se izrađuju temeljem Prostornoga plana, programa mjera za unapređenja stanja u prostoru i Programa zaštite okoliša, te drugim mjerama.



7.2.2. Tlo



7.2.2.1. Područje najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivno područje



Područje Grada Zagreba izloženo je djelovanju potresa. Za povratni period od 500 godina izračunati intenziteti potresa kreću se u intervalu od 7,0-7,50 (jugozapadni dio grada) do 8,5-9,00 MCS ljestvice (sjeveroistočni dio) iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja u zaštiti od potresa.



Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami).



Pri ispitivanjima iz prethodnog odlomka koristit će se vjerojatnosne metode u suglasju s koncepcijom seizmičkoga rizika uz puno poštivanje eventualnih novina, koje bi bile sadržane u novim EURONORMAMA.



Važne građevine iz odlomka 2. ove točke jesu sve veće stambene, industrijske i energetske građevine i postrojenja, veći mostovi, vijadukti i tuneli, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci, građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi, te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih.



Važnije građevine iz odlomka 2. ove točke potrebno je i instrumentirarti odgovarajućom seizmičkom opremom (mrežom ili pojedinačnim akcelerografima).



Na temelju rezultata ispitivanja ovlaštene institucije u dokumentaciji prostora formirat će se baze podataka o seizmotektonskim aktivnostima na području Grada Zagreba.



7.2.2.2. Pretežito nestabilna područja



(1.) Na područjima Grada Zagreba, s prirodno nagnutim terenom (padinom), kod izrade prostornih planova užih područja i izdavanja lokacijskih, odnosno građevinskih dozvola utvrđuje se stupanj stabilnosti terena prema metodologiji utvrđenoj u elaboratu Projekt kompleksnih geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja na području Grada Zagreba, koji je sastavni dio ovoga plana i to:

- I. Stabilni tereni su područja stabilna u prirodnim uvjetima i uvjetima građenja građevina. Posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrđuju se uvjeti temeljenja građevina na temelju geotehničkih istražnih radova;

- II. Uvjetno stabilne padine su područja stabilna u prirodnim uvjetima. Prilikom građenja građevina te padine mogu postati nestabilne uslijed nepažljivog rada. Temeljem geotehničkih istražnih radova odredit će se posebni geotehnički uvjeti. Posebni geotehnički uvjeti su, u pravilu, uvjeti građenja na padini i uvjeti temeljenja građevine;

- III. Uvjetno nestabilne padine su područja na kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili na neki drugi način otežavaju i privremeno onemogućuju privođenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivijih znakova nestabilnosti. Na tim područjima može se graditi kada se uklone uzroci koji otežavaju ili privremeno onemogućuju gradnju što se postiže preventivnim mjerama za sanaciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju terena odredit će se nakon obavljenih detaljnih geotehničkih istraživanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehničkih istraživanja utvrdit će se posebni geotehnički uvjeti;

- IV. Nestabilne padine su područja zahvaćena klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma duž kojih su parametri posmične čvrstoće pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane zone sloma u padini, tektonskog podrijetla). Detaljnim geotehničkim istraživanjima propisat će se uvjeti za prethodnu sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slično). Sanacija terena može se obaviti i na način da planirane građevine čine dio sanacijskih mjera tako da uvjeti za sanaciju terena sadržavaju posebne geotehničke uvjete za gradnju građevina.



(2.) Za utvrđivanje stabilnosti padine u prirodnim uvjetima potrebno je pobliže utvrditi (ili realno procjeniti) sljedeće elemente:

- detaljni litološki sastav sedimenata u podlozi s pripadajućim geomehaničkim parametrima;

- debljinu pokrova i/ili trošne zone osnovne stijene s njihovim geomehaničkim parametrima;

- dubinu najveće očekivane (najpliće) razine podzemne vode;

- veličinu nagiba padine i veličinu prividnog kuta nagiba slojeva u osnovnoj stijeni i smisao njihova nagiba (u ili niz padinu).



Način utvrđivanja (procjene) elemenata iz odlomka 1. ove podtočke s detaljnim okvirnim preporukama za izvedbu građevine na prirodno nagnutim terenima sadržani su u elaboratu Projekt kompleksnih geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja na području Grada Zagreba, koji je sastavni dio ovoga plana.



Korisnici, odnosno vlasnici zemljišta i građevina koje se nalaze na nestabilnim područjima (klizišta i odroni) dužni su svaku pojavu klizanja tla i građevina na zemljištu što ga koriste, prijaviti geotehničkom katastru Grada, a prilikom izvođenja mjera osiguranja zemljišta od klizanja ili mjera saniranja terena pridržavati se uvjeta i uputa tvrtki registriranih za tu djelatnost.



(3.) Na područjima koja su, po kriteriju stabilnosti tla, svrstana u II., III. i IV. kategoriju ne smiju se obavljati radovi koji dodatno ugrožavaju stabilnost tla i to:

- šumsko zemljište ne smije se prenamjenjivati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade, ili u građevinska zemljišta, a sječa šuma dopuštena je samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava opstanak šume i šumskog raslinstva,

- na područjima II., III. i IV. kategorije stabilnosti nije dopuštena izvedba rovova za kanalizaciju, vodu, plin, elektro instalacije ili HPT instalacije i tome slično, bez prethodno pribavljenih geotehničkih uvjeta koje će izdavati geotehnički katastar Grada,

- na područjima III. kategorije stabilnosti tla ne smiju se na poljoprivrednim zemljištima mijenjati karakteristične kulture, ali se smije oranica prenamijeniti u livadu, a livada i oranica u šumu,

- na područjima IV. kategorije stabilnosti tla ne smiju se kopati zdenci, jarci (osim plitkih jaraka za površinsku odvodnju), jame, putovi i sl, te obavljati građevinski radovi (osim radova na saniranju terena), ne smije se obrađivati zemljište u poljoprivredne svrhe i remetiti humusni pokrov tla, osim ako je to na temelju verificiranih detaljnih geotehničkih istraživanja dopušteno.



Na području III. i IV. kategorije stabilnosti tla mogu se graditi, odnosno rekonstruirati građevine ukoliko su u neposrednoj funkciji sanacije klizanja ili sprečavanja njegove moguće pojave.



(4.) Izdavanje lokacijske dozvole za gradnju građevina na padinama uvjetuje se izgradnjom nepropusnoga kanalizacijskog sustava do priključka na postojeći javni kanalizacijski sustav.



(5.) Na padinama nije dopušteno odlaganje zemlje i drugog materijala, osim iznimno ako je u funkciji sanacije klizanja ili eventualno sprečavanja pojave klizanja, za što se moraju prethodno obaviti geotehnički istražni radovi i izraditi odgovarajući projekt.



(6.) Pretežito nestabilna područja prikazana su na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000.



7.2.2.3. Krška područja



Prostornim planom štite se posebitosti krških područja zapadnog dijela Medvednice.



7.2.2.4. Mineralne sirovine



Kamenolomi na prostoru Parka prirode Medvednica sanirat će se prema planovima sanacije u skladu s namjenom što će se odrediti u prostornom planu područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica.



Postojeće šljunčare sanirat će se prema programima sanacije, usklađeno s planiranom namjenom prostora.



Ležišta opekarske gline (Ciglana – Grmoščica, Novačica i Soblinec) sanirat će se prema programima sanacije, usklađeno s planiranom namjenom prostora.



7.2.2.5. Lovišta i uzgajališta divljači



Lovištima na području Grada gospodari se temeljem Zakona o lovu i lovnogospodarskim osnovama.



Lovišta se ne mogu utvrđivati na području Parka prirode Medvednica (i u području Prostornoga plana predloženog njegovog proširenja nakon donošenja odluke o zaštiti), na području park-šuma Grada, te na građevinskim područjima.



Na površinama izvan lovišta divljač se štiti i programom zaštite divljači.



Na području Parka prirode Medvednica i park-šuma Grada uz program zaštite divljači primjenjuju se i mjere zaštite prirode.



7.2.2.6. Ribolovna područja



Ribolovno područje Grada obuhvaća tekuće i stajaće vode na području Grada Zagreba te se njime gospodari u skladu sa zakonom, posebnim propisima i ribolovno-gospodarskim osnovama.



Na ribolovnom području Grada dopušten je samo športsko - rekreacijski ribolov.



U zaštićenim dijelovima prirode za športsko - rekreacijski ribolov potrebna je suglasnost nadležnih tijela za zaštitu prirode.



7.2.3. Vode i vodno dobro



Vodne resurse Grada Zagreba kao opći i osobito vrijedan dio prirodnih sustava čine podzemne vode zagrebačkog vodonosnika, vodotoci i stajaće vode.



Osnovni planski dokument za upravljanje i zaštitu voda je vodnogospodarska osnova, odnosno vodnogospodarski plan slivnog područja.



Zaštita voda od onečišćenja provodi se radi osiguravanja dovoljnih količina vode za piće, za sanitarne i tehnološke potrebe, za šport i rekreaciju i za druge oblike korištenja (proizvodnja električne energije, uzgoj riba i drugo).



7.2.3.1. Podzemne vode zagrebačkog vodonosnika i vodozaštitna područja



Podzemne vode kao vrlo osjetljiva područja štite se radi osiguranja potrebnih količina vode za piće tako da se:

- uređuju i održavaju postojeća i planirana vodocrpilišta (izvorišta), te određuju sanitarne zone zaštite (I., II. i III. zona) i način postupanja u tim zonama;

- sustavno prati kakvoća vode na vodonosnom području, naročito na vodozaštitnim područjima vodocrpilišta i na lokacijama potencijalnih zagađivača;

- ispituje se nepropusnost kanalizacijskog sustava koji se sustavno sanira, posebno industrijski;

- određuju prostori za skladištenje opasnih i otpadnih tvari izvan vodonosnog područja;

- planiraju i grade uređaji za pročišćavanje otpadnih voda;

- poljoprivredne površine koriste na način da se ne ugrožavaju podzemne vode;

- gradi sustav odvodnje s pojačanim mjerama zaštite na cestama i prometnim obilaznicama, posebno onim u blizini vodocrpilišta;

- zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u vode I. kategorije (vrlo osjetljiva područja);

- zabranjuje eksploataciju mineralnih sirovina;

- na odgovarajući način pročišćavaju otpadne vode prije ispuštanja u vode II.kategorije;

- zabranjuje gradnja na područjima gdje se ugrožava kakvoća voda izvorišta i podzemnih voda koje se koriste ili planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu;

- osigurava odgovarajući prostor za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom, a posebno lokacija za trajno odlaganje otpada radi zaštite i racionalnog korištenja prostora;

- grade uređaji predtretmana otpadnih voda određenih industrijskih postrojenja, prije ispuštanja vode u gradsku kanalizaciju, na cijelom gradskom području.



7.2.3.2. Vodotoci I. i II. kategorije



Planirana vrsta vode određuje se kategorizacijom, a kategorija vode mora zadovoljiti uvjete za određenu vrstu vode propisanu uredbom kojom se vode klasificiraju.



Planirana vrsta vode osigurava se izradom i provođenjem planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zaštitu voda.



U vodotoke I. kategorije (vrlo osjetljiva područja) zabanjeno je ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj pročišćavanja i izgrađenost sustava javne odvodnje.



7.2.3.3. Stajaće vode



Prostornim planom određena je osnovna namjena i korištenje stajaćih voda kao: parkovna jezera, rekreacijsko-športska jezera, prirodni rezervati i akumulacije.



Stajaće vode koje se, u odnosu na hidrogeološke karakteristike, nalaze u aluvijalnim naslagama pripadaju podzemnim vodama otvorenog toka te se prigodom zaštite kvalitete vode i uređivanja vodnih površina na njih primjenjuju mjere zaštite predviđene za podzemne vode.



U svrhu krajobraznog uređivanja, tamo gdje za to postoje uvjeti, a sukladno vodopravnim propisima, mogu se oblikovati manja jezera, ribnjaci i vlažni biotopi (močvare, bare i sl.) u cilju povećavanja atraktivnosti krajobraza te očuvanja i unapređivanja biološke raznolikosti. Oblikovanje takovih jezera, močvara i bara ne može se ostvariti šljunčarenjem nego uređenjem postojećih stajaćica.



7.3. Kulturno-povijesni objekti i cjeline



Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim propisima i ovim odredbama što se temelji na detaljnoj evidenciji te vrijednosnom sustavu Prostornog plana.



Grad Zagreb se prema opsegu, vrsti i karakteristikama kulturnih dobara dijeli u četiri cjeline:

- Područje zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba - spomeničko područje - “A”;

- Područje zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba - kontaktna zona - “B”;

- Područje do granice obuhvata GUP-a grada Zagreba - “C”;

- Područje izvan granica obuhvata GUP-a grada Zagreba - “D”;



Uvjeti korištenja, uređivanja i zaštite prostora unutar granica obuhvata GUP-a grada Zagreba (područja “A”, “B” i “C”) određuju se GUP-om grada Zagreba.



Uvjeti korištenja, uređivanja i zaštite prostora izvan granica obuhvata izrade GUP-a grada Zagreba (područje "D") određuje se ovim odredbama.



Detaljni popis i granice kulturnih dobara iz prethodnog odlomka što se nalaze unutar građevinskih područja naselja grad Zagreb i Sesvete odredit će se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta.



7.3.1. Povijesna graditeljska cjelina



Prostornim planom evidentirane su povijesne graditeljske cijeline - gradska i seoska naselja. Za područje izvan granica obuhvata izrade GUP-a grada Zagreba (područje "D"), određene su prostorne granice zaštite povijesnih graditeljskih cijelina.

 

 

 Odredbe za provođenje prostornog plana Grada Zagreba - treći dio