Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 25. 4. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRESA


Na osnovi članka 24. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02), članka 19. stavka 1. i članka 21. stavka 2. točka 2. Statuta Grada Cresa ("Službene novine" Primorsko-goranske županije, br. 25/01. i 29/01.), po pribavljenoj suglasnosti Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Primorsko-goranskoj županiji, Klasa: Up/I-350-05/02-01/156, ur.broj: 2170-84-01-02-1od 19. rujna 2002.godine, Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici 16. prosinca 2002. godine, donijelo je


PROSTORNI PLAN
UREĐENJA GRADA CRESA



I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim Prostornim planom uređenja Grada Cresa (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) utvrđuju se uvjeti za uređenje područja Grada Cresa, određuje svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode na području Grada Cresa.
(2) Ovaj Prostorni plan sadrži osnove razvitka prostora, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora te druge elemente od važnosti za područje Grada Cresa.
(3) Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice područja Grada Cresa određene zakonom.
(4) Naselja u sastavu Grada Cresa su: Beli, Cres, Dragozetići, Filozići, Grmov, Ivanje, Loznati, Lubenice, Mali Podol, Martinšćica, Merag, Miholašćica, Orlec, Pernat, Porozina, Predošćica, Stanić, Stivan, Sveti Petar, Valun, Važminec, Vidovići, Vodice, Vrana, Zbičina i Zbišina. Drugi dio
(5) Ovim Prostornim planom utvrđuje se i obveza izrade urbanističkih, odnosno detaljnih planova uređenja za uža područja Grada Cresa.

Članak 2.
(1) Ovaj Prostorni plan sadržan je u elaboratu 'Prostorni plan uređenja Grada Cresa', koji sadrži dva dijela: A. Tekstualni dio i B. Grafički dio. Tekstualni dio sačinjavaju tri glave (Glava I. Obrazloženje, Glava II. Odredbe za provođenje i Glava III. Bibliografija), od kojih su Glava I. i Glava II. podijeljene na poglavlja i potpoglavlja. Pregled sadržaja cijeloga Prostornog plana izgleda ovako:

A. TEKSTUALNI DIO

Glava I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Cresa u odnosu na
prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1.Geološka obilježja
1.2.1.2.Seizmičnost
1.2.1.3.Mineralne sirovine
1.2.1.4.Reljef
1.2.1.5.Hidrogeološka osnova - hidrologija Vranskog jezera
1.2.1.6.Klimatska obilježja
1.2.1.7.Tlo
1.2.1.8.Živi svijet
1.2.1.9.More
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.2.1.Demografska struktura
1.2.2.2.Demografska perspektiva
1.2.2.3.Struktura i oblici stanovanja
1.2.3. Naselja
1.2.4. Sadržaji javnih funkcija
1.2.4.1.Državna uprava i područna (regionalna) samouprava
1.2.4.2.Lokalna samouprava
1.2.4.3.Predškolsko i školsko obrazovanje
1.2.4.4.Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
1.2.4.5.Kultura
1.2.4.6.Vjerske zajednice
1.2.4.7.Udruge građana i sportska društva
1.2.4.8.Ocjena stanja društvenih djelatnosti
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1.Prometni sustav
1.2.6.2.Sustav telekomunikacija i pošte
1.2.6.3.Vodnogospodarski sustav
1.2.6.4.Energetski sustav
1.2.7. Zbrinjavanje otpada
1.2.8. Zaštita prostora
1.2.8.1.Prirodna baština
1.2.8.2.Kulturno-povijesna baština
1.2.8.3.Kakvoća zraka
1.2.8.4.Kakvoća podzemnih i površinskih voda
1.2.8.5.More
1.2.8.6.Tlo
1.2.8.7.Buka
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg 2
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1.Osnove razvoja naselja
2.2.3.2.Osnove razvoja društvenih djelatnosti
2.2.3.3.Osnove razvoja sustava infrastrukture
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti
2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti
2.2.4.3. Zaštita kulturno povijesnih cjelina
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Cresa
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći
i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost
i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Cresa u odnosu
na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
3.2.2. Površine za izdvojene namjene
3.2.2.1. Gospodarska namjena
3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
3.2.2.3. Javna i društvena namjena
3.2.2.4. Sportsko-rekreacijska namjena
3.2.2.5. Groblja
3.2.2.6. Ostala namjena
3.2.2.7. Infrastrukturna namjena
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3.2.4. Poljoprivredne površine
3.2.5. Šumske površine
3.2.6. Vodne površine
3.2.6.1. Morske površine
3.2.6.2. Vransko jezero
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.1.1. Turizam
3.3.1.2. Poljoprivreda
3.3.1.3. Lov
3.3.1.4. Šumarstvo
3.3.1.5. Ribarstvo
3.3.1.6. Prerađivačka industrija
3.3.1.7. Građevinarstvo
3.3.1.8. Trgovina
3.3.1.9. Promet, skladištenje i veze
3.3.1.10. Financijsko posredovanje i poslovanje s nekretninama
3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015.godine
3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti
3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine
3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
3.5.1.1. Cestovni promet
3.5.1.2. Pješački promet
3.5.1.3. Promet umirovanju
3.5.1.4. Pomorski promet
3.5.1.5. Zračni promet
3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta
3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje
3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe
3.5.3.2. Sustav odvodnje
3.5.4. Energetska infrastruktura
3.5.4.1. Elektroopskrba
3.5.4.2. Opskrba plinom
3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.1.1. Šumsko tlo
3.7.1.2. Poljoprivredno tlo
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
3.7.4. Zaštita mora
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.6. Mjere posebne zaštite
3.7.6.1. Sklanjanje ljudi
3.7.6.2. Zaštita od rušenja
3.7.6.3. Zaštita od požara
3.7.6.4. Zaštita od potresa

Glava II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA
NA PODRUČJU GRADA CRESA
1.1. Površine naselja
1.2. Površine za izdvojene namjene
1.3. Poljoprivredne površine
1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjaci)
1.5. Šumske površine
1.6. Vodne površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog
i neizgrađenog dijela područja
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. Pješački promet
5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)
5.1.4. Pomorski promet
5.1.5. Zračni promet
5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta
5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje
5.3.1. Sustav vodoopskrbe
5.3.2. Sustav odvodnje
5.4. Energetska infrastruktura
5.4.1. Elektropskrba
5.4.2. Plinoopskrba
5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode
6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu
6.2.3. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u moru
6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.1. Zaštita tla
8.1.1. Šumsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
8.4. Zaštita mora
8.5. Zaštita od prekomjerne buke
8.6. Mjere posebne zaštite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od potresa

8.6.3. Zaštita od rušenja
8.6.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
9.1 Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja
9.1.3. Detaljni planovi uređenja
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.2.1. Uređenje zemljišta
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


B. GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000

1. Korištenje i namjena površina 1:25 000
2. Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25 000

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000
3.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25 000

b) Kartografski prikaz u mjerilu 1:5000

4. Građevinska područja:
4.1. Beli 1:5 000
4.2. Dragozetići, Filozići 1:5 000
4.3. Ivanje, Predošćica, Važminec, Vodice 1:5 000
4.4. Porozina 1:5 000
4.5. Sveti Petar 1:5 000
4.6. Cres 1:5 000
4.7. Loznati, Merag 1:5 000
4.8. Orlec 1:5 000
4.9. Lubenice 1:5 000
4.10. Martinšćica, Miholašćica, Vidovići 1:5 000
4.11. Pernat, Zbičina 1:5 000
4.12. Valun 1:5 000
4.13. Stivan 1:5 000
4.14. Sela i pastirski stanovi 1:5 000
4.15. Predošćica, Pržić 1:5 000

(2) Glava II. Tekstualnog dijela - Odredbe za provođenje - i Grafički dio -Kartografski prikazi - temeljni su dokumenti za primjenu ovoga Prostornog plana.

Članak 3.
Ako ovim Prostornim planom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrebljeni u Prostornom planu imaju ova značenja:
1. Grad Cres jedinica je lokalne samouprave sa statusom grada;
2. grad Cres je naselje Cres;
3. naselje je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu;
4. granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica;
5. građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve potrebne i spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne gospodarske građevine), površine infrastrukturnih sustava, groblja, vjerske građevine, zdravstvene i rekreacijske građevine te javne površine;
6. naselje uz obalu mora je naselje kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. To su: grad Cres, Martinšćica i Valun;
7. površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, te ostala namjena - ribarske kućice.
8. građevine stambene namjene jesu obiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.
9. građevine ugostiteljsko-turističke namjene jesu građevine smještene unutar građevinskog područja naselja ili u površinama za izdvojene namjene - smještajni kapaciteti (T1), turistička naselja (T2), kampovi (T3), luka nautičkog turizma (T4) te naselja, sela i pastirski stanovi obnovljeni u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti (T5);
10. pomoćne građevine jesu garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m2 i sl.;
11. manje građevine gospodarske-obrtničke namjene jesu građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;
12. poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja jesu sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.;
13. poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja jesu staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.;
14. podrum je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da (na ravnom terenu) kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od kote konačno zaravnatog terena, dok na kosom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije etaže nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno zaravnatog terena nije niža od 30 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu. Kota konačno zaravnatog terena smije odstupati najviše ± 0,50 m od kote prirodnog terena. Pod ravnim terenom smatra se teren nagiba do 5%;
15. potkrovlje je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije može biti najviše 1,80 m, a može se koristiti u stambene ili poslovne svrhe;
16. tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m;
17. etaža je stambena ili poslovna prostorija svjetle visine minimalno 2,4 m, ili pomoćna prostorija visine minimalno 2,1 m, ili prizemlje i bilo koji kat građevine osim podruma, ili potkrovlje;
18. koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m2 i parkirališne površine;
19. koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine pod građevinama i površine građevne čestice;
20. nivelacijska kota je kota gotovog poda najniže nadzemne etaže, koja iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno zaravnatog terena na građevnom pravcu;
21. visina građevine (V) je u metrima mjerena udaljenost od najniže točke konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba vijenca građevine;
22. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne, tipologija i morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.);
23. regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene;
24. građevni pravac određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine;
25. infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.
26. samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRESA

Članak 4.
(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", u mj. 1:25.000.
(2) Prostor Grada Cresa, prema namjeni, dijeli se na:
- površine naselja,
- površine za izdvojene namjene,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjačke površine),
- vodne površine.
(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:
1. građevinska područja za površine naselja, odnosno površine za izdvojene namjene,
2. područja i građevine izvan građevinskog područja i to samo za: površinu za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina (E1) Bojnak, područja za određivanje lokacije za marikulturu (H) - uvala Zaplot - Veli Bok i uvala Porat, građevine infrastrukture i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.
Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama područja su u kojima se već nalazi ili se planira:
- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,
- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,
- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,
- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine.

Članak 6.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja za grad Cres (NA7) i ostala naselja u sastavu Grada Cresa, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to za naselja: Beli (NA1), Dragozetići (NA2), Filozići (NA3), Predošćica (NA4), Sveti Petar (NA5), Vodice (NA6), Loznati (NA8), Orlec (NA9), Lubenice (NA10), Martinšćica (NA11), Miholašćica (NA12), Pernat (NA13), Valun (NA14), Vidoviće (NA15), Stivan (NA16) i Zbičina (NA17).
(2) Obalna naselja na području Grada Cresa su: Cres, Martinšćica i Valun.
(3) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.
(4) Građevinska područja naselja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000, na kartografskim prikazima br. 4 "Građevinska područja".

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.
(1) Ovim Prostornim planom određuju se slijedeća građevinska područja za izdvojene namjene:
a) gospodarska namjena (K):
- poslovne zone (K) - pretežito uslužne, manje proizvodne, komunalno-servisne, koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Cresa: Volnik (K11), Loznati (K12), Orlec (K13) Pržić (K2), Cres - pogonski ured HEP-a (K3);
b) ugostiteljsko-turistička namjena (T):
- zone smještajnih kapaciteta (T1), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Cresa: "Kimen" (T1A-E), "Zakol" (T12), "Kovačine" (T13), "Grabar-sjever" (T14), "Graber Barnarski" (T15) u naselju Cres, u naselju Martinšćica zona "Centar" (T16) i zona "Jug" (T17), te u naselju Valun zona "Zdovice" (T18);
- zone postojećih turističkih naselja (T2), koje obuhvaćaju slijedeće zone postojećih odmarališta i vikend naselja na području Grada Cresa: Stara Gavza (T21) i Grabar (T22) u naselju Cres, Zaglav (T23), naselje Porozina (T24) i naselje Merag (T25);
- kampovi (T3), koji obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Cresa: "Kovačine" (T31) u naselju Cres, "Slatina" (T32) u Martinšćici, "Podbeli" (T33) u Belom, "Zdovice" (T34) i "Travnice" (T35) u Valunu, Lubenice (T36) i „Železni Menik" kod Orleca (T37);
- luka nautičkog turizma (T4) - ACI Marina u naselju Cres;
- naselja, sela i pastirski stanovi obnovljeni u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti (T5) i to: Važminec (T51), Ivanje (T52), Petrićevi (T53), Frantin (T54), Žanjevići (T55), Niska (T56), Stepići (T57), Konac (T58), Jedro (T59), Vela Čarnika (T510), Rosuja (T511), Poje (T512), Mala Čarnika (T513), Srednji (T514), Brešce (T515), Dol (T516), Pojana (T517), Sv.Vid (T518);
c) javna i društvena namjena (D) - zona Informacijsko-interpretacijskog centra uz Križić;
d) sportsko-rekreacijska namjena (R1), koja obuhvaća zone "Dari" (R11) "Marina" (R12) u naselju Cres i zonu "Raca" (R13) u Valunu;
e) groblja (G) uz naselja Cres (G1), Dragozetiće (G2), Lubenice (G3), Martinšćicu (G4), Orlec (G5) i Valun - Zbičinu (G6);
f) ostala namjena (O) - ribarske kućice uz lučicu Podbeli (O1);
g) infrastrukturnu namjenu (IS) - zona helidroma „Artec" (IS1) uz naselje Cres.
(2) Razgraničenje površina iz stavka 1. ovoga članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000 te br. 4. „Građevinska područja", u mjerilu 1:5000.

Članak 8.
Razgraničenje površina izvan naselja namijenjenih za infrastrukturu dijeli se na:
- površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, optički kabel itd.) i pomorske (luke, pristaništa),
- površine za građevine vodoopskrbe,
- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija),
- površinu za transfer-stanicu („Pržić")
- površinu za helidrom („Artec").

Članak 9.
(1) Površine za infrastrukturu određuju se:
- površinama predviđenim za infrastrukturne koridore,
- površinama predviđenim za infrastrukturne građevine.
(2) Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 iz članka 123. i kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina" i br. 2 "Infrastrukturni sustavi i mreže"u mjerilu 1: 25.000, uvažavajući:
- vrednovanje prostora za građenje,
- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,
- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,
- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i
- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 10.
(1) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene:
1. Prometni sustav
a) morske luke
- luke otvorene za javni promet (Cres, Beli, Martinšćica, Valun)
- trajektne luke: (Porozina, Merag)
- luka posebne namjene (luka nautičkog turizma "ACI Marina Cres" i luka
- "Brodogradilišta Cres")
- privezišta (Miholašćica, Zaglav, Valun, Mali Bok).
b) zračne luke (ostale zračne luke - helidrom)
2. Vodnogospodarski sustav
a) vodoopskrba - vodocrpilište
b) odvodnja otpadnih voda - uređaj za pročišćavanje i ispust
3. Elektroenergetski sustav
a) transformatorski uređaji
- trafostanica TS 35/10 (20) kV Cres - postojeća,
- trafostanica TS 110/20 kV Cres - planirana.
(2) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti građevine vodnogospodarskog i elektroenergetskog sustava te zone privezišta.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 11.
(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000, dok su detaljni rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala i njihova rasprostranjenost prikazani na kartogramu "Bonitetno vrednovanje i kategorije zaštite tla", koji je sastavni dio Obrazloženja ovoga Prostornog plana.
(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME
I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE (PAŠNJAČKE POVRŠINE)

Članak 12.
(1) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Cresa predstavljaju pašnjačke površine (PŠ).
(2) Razgraničenje pašnjačkih površina od poljoprivrednih, odnosno šumskih površina određeno je u svrhu zaštite pašnjačkih površina u kontekstu razvitka ovčarstva.

1.5. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 13.
(1) Razgraničenje namjene šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000.
(2) Šumske površine razgraničene su na gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene.

1.6. VODNE POVRŠINE

Članak 14.
(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000.
(2) Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na Vransko jezero i morske površine.
(3) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.
(4) Razgraničenje jezera obavlja se određivanjem namjene za Vransko jezero - za vodoopskrbu.
(5) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:
- prometne djelatnosti (međunarodni i unutarnji plovni put),
- rekreacijska područja - obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu, koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 300 metara),
- ostale morske površine - more izvan rekreacijskih i lučkih područja, te područja za određivanje lokacija za uzgajališta (marikulturu).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 15.
(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.
(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su:

1.Poštanske i telekomunikacijske građevine:
- radijski koridor Učka - Krk (zidine).

2.Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport, podmorska dionica Pula - Plomin - Omišalj.


Članak 16.
(1) Ovim Prostornim planom određene su slijedeće građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju:
1. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) luka otvorena za javni promet - Cres
b) trajektne luke Porozina i Merag
c) luka posebne namjene - luka nautičkog turizma - ACI Marina Cres;
2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Ostale državne ceste:
- Porozina - Cres - V. Lošinj (D 100)
- Merag - D 100 (D 101)
b) Osnovna županijska cesta: Cres - spoj grada Cresa na državnu cestu.
3. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) telekomunikacijske građevine:
- magistralni TK kabeli II razine - Mali Lošinj - Krk - Senj (alternativni pravac),
- prsten Cres-Rab
4. Građevine za vodoopskrbu s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - podsustav "Rijeka"
5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - Cres
6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) transformatorske stanice - Loznati (planirana 110/20 kV)
b) distribucijski dalekovod 110 kV: - TE Plomin - TS Loznati
- Krk - Lošinj
7. Građevine za postupanje s otpadom - transfer stanica - Cres

(2) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskog područja Grada Cresa uređuju se prema odredbama ovog Prostornog plana.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 17.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Cresa i to za naselja: Beli, Dragozetići, Filozići, Predošćica, Sveti Petar, Vodice, Cres, Loznati, Orlec, Lubenice, Martinšćica, Miholašćica, Pernat, Valun, Vidovići, Stivan i Zbičina.
(2) Na građevinskim područjima naselja na području Grada Cresa gradi se u skladu s odredbama ovoga Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

Članak 18.
(1) Za naselja koja se nalaze u vodozaštitnoj zoni Vranskog jezera - Mali Podol, Zbišina, Stanić, Vrana i Grmov - nisu utvrđena građevinska područja i nije moguća nova izgradnja, osim rekonstrukcije postojećih građevina temeljem odredbi ovoga Prostornog plana.
(2) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske cjeline (I. stupanj zaštite) i to: gradska naselja - Cres, Lubenice i Beli te seoska naselja - Orlec i Predošćica, građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovoga Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.
(3) Za naselja odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (II. stupanj zaštite) i to seoske cjeline Dragozetići, Filozići, Grmov, Loznati, Mali Podol, Martinšćica, Krčina, Pernat, Podol, Sveti Petar, Stivan, Valun, Važminec, Vodice, Vrana i Zbičina, građevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovoga Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka za evidentirane seoske cjeline Mali Podol, Vrana i Grmov nije dopuštena izgradnja novih građevina.

Članak 19.
(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju.
(2) Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta,uređene plaže i dr.).
(3) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br.4 "Građevinska područja" u mjerilu 1:5000.

Članak 20.
(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane lokalne i nerazvrstane prometnice.
(2) Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,00 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,50 m.
(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.
(4) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske ceste mora se osnovati sabirna ulica.

Članak 21.
(1) Udaljenost građevine od kolnika nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara.
(2) Udaljenost građevine od kolnika razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.
(3) U slučaju rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima naselja i interpolacije novih građevina, moguće su i manje udaljenosti od stavka 1. ovog članka ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija.

Članak 22.
Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenosti građevina do granica čestice.

Članak 23.
Unutar građevinskog područja naselja na području Grada Cresa mogu se graditi građevine:
- stambene namjene,
- društvene namjene,
- gospodarske namjene,
- ugostiteljsko-turističke namjene,
- infrastrukturne i komunalne namjene,
- montažne građevine - štandovi, kiosci.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 24.
(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju i dvije pomoćne (garaže, drvarnice, spremišta i sl.), manje građevine gospodarske - obrtničke namjene ili poljoprivredne gospodarske građevine (sjenice, ljetne kuhinje i sl.), ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.
(2) Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 25.
Ovim Prostornim planom građevine stambene namjene iz članka 24. stavak 2. dijele se na:
a) obiteljsku kuću definiranu zakonom, koja može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu (tipovi gradnje),
b) stambene građevine koje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, a sadrže
najviše do 4 samostalne uporabne cjeline,
c) višestambene građevine - građevine s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

2.2.2.1. Obiteljska kuća

Članak 26.
Izgradnja obiteljskih kuća temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguća je unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Cresa.

Članak 27.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 400 m2
- za dvojne građevine: 300 m2
- za građevine u nizu: 250 m2.
Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, prema lokalnim uvjetima (definiranim člankom 3., stavak 22.);
b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1000 m2, za sve tipove gradnje;
c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 80 m2
- za dvojne građevine: 60 m2
- za građevine u nizu: 50 m2;
d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi 150 m2 za sve tipove gradnje;
e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine 0,3
- za dvojne građevine 0,4
- za građevine u nizu 0,5.
Iznimno, izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 1,0 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima);
f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 0,6
- za dvojne građevine 0,8
- za građevine u nizu 1,0.

Članak 28.
(1) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje podruma.
(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

2.2.2.2. Stambene građevine

Članak 29.
(1) Stambene građevine na području Grada Cresa grade se unutar građevinskog područja naselja Cres, Martinšćica, Valun i Miholašćica.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, stambene građevine mogu se graditi i unutar građevinskog područja ostalih naselja, uz obveznu izradu detaljnog plana uređenja.

Članak 30.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice u postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:
a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambenih građevina iznosi:
b) za slobodnostojeće građevine 500 m2
- za dvojne građevine 400 m2.
c) Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.
d) Najmanja dopuštena površina tlcortne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje.
e) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 180 m2
- za dvojne građevine 150 m2.
Na predjelu Brajdi (unutar granica obuhvata DPU Brajdi I. faza) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine nije određena.
f) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine 0,3
- za dvojne građevine 0,4.
g) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 0,9
- za dvojne građevine 1,2.

Članak 31.
(1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi tri etaže, s mogućnošću izgradnje podruma.
(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
(3) Na predjelu Brajdi (unutar granice obuhvata DPU Brajdi I. faza) najveća dopuštena visina građevine je 9 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Udaljenost građevina stambene namjene - obiteljske kuće
i stambene građevine od granica građevnih čestica

Članak 32.
(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4 metra od granice građevne čestice, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina.
(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.
(3) Obiteljske kuće koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3 metra.

Priključivanje građevina stambene namjene - obiteljske kuće
i stambene građevine na komunalnu infrastrukturu

Članak 33.
(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, a prema posebnim uvjetima nadležnih službi.
(2) Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.


Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene
i poljoprivredno gospodarske građevine uz građevine stambene
namjene - obiteljske kuće i stambene građevine

Članak 34.
(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću i stambenu građevinu najviše kao jednoetažne.
(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene grade se uz uvjet da:
- visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3,0 metra,
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2 .
(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice,
- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.
(4) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 5 metara.
(5) Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.
(6) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara, a za ostale čestice prema lokalnim uvjetima.
(7) Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.
(8) Kod građenja građevina gospodarske namjene, odgovarajući prostor za parkiranje osigurati će se u okviru građevne čestice.

Članak 35.
(1) Na građevnoj čestici osim građevine stambene namjene - obiteljske kuće i stambene građevine - mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne tako da:
- visina građevine od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine može biti najviše 2,5 metara;
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;
- građevine moraju biti udaljene najmanje 8 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3 metra;
- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra do susjedne građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori;
- otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
(2) Poljoprivredne gospodarske građevine sa izvorima zagađenja nije moguće graditi u obalnim naseljima.
(3) Građevine iz stavka 1. ovog članka koje se izgrađuju kao dvojne, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra.
(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja od stambenih i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12 metara, a gnojišta ne manje od 15 metara.
(5) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala. Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.
(6) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.
(7) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.
(8) Udaljenost građevina iz stavka 1. ovoga članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Članak 36.
Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske-obrtničke namjene i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamjeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene

Članak 37.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).
(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.
(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.
(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim dvokrilnim griljama (škurama).
(5) Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17° i 22o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
(7) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Uređenje građevnih čestica građevina stambene namjene

Članak 38.
(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnestre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
(3) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
(4) Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena bez fuge, zelenila i metala visine najviše 120 cm.
(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.

2.2.2.3. Višestambene građevine

Članak 39.
(1) Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja grada Cresa. (2) Višestambene građevine mogu imati i garaže te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dcB danju i 45 dcB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem, ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

Članak 40.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina:
- najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m2;
- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,8;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 3,2.

Članak 41.
(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je četiri (prizemlje, dva kata i potkrovlje), s mogućnošću gradnje podruma.
(2) Najveća dopuštena visina građevine je 11,00 metara mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
(3) Krovišta građevine moraju biti kosa, nagiba između 22o i 25o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje.

Članak 42.
(1) Za arhitektonsko oblikovanje građevine te uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 37. i 38. ovog Prostornog plana.
(2) Pojedinačne intervencije, osim adaptacija interijera, a osobito na pročeljima, nisu dopuštene.
Članak 43.
(1) Svaka stambena jedinica mora imati osigurano minimalno 1,5 parkirališno mjesto.
(2) Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici višestambene građevine. Iznimno, detaljnim planom uređenja moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta izvan građevne čestice na javnoj površini.

Članak 44.
Priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

Rekonstrukcije građevina stambene namjene
u građevinskim područjima naselja

Članak 45.
(1) Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina (obiteljske kuće, stambene građevine te višestambene građevine) u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevina, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.
(2) Za naselja - registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline (navedene u čl. 169. i 170.) - kao i za kontaktnu zonu središta grada Cresa, za rekonstrukcije postojećih stambenih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. moguća su odstupanja od uvjeta za novu izgradnju, temeljem uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 46.
(1) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.
(2) Stanje građevine i ruševine u smislu stavka 1. ovoga članka utvrđuje se izvadkom iz katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i, po potrebi, arhivskom građom.

2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene

Članak 47.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina za društvene djelatnosti (obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportske dvorane, kina i ostale građevine) u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
a) građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 3,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni;
b) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim površine za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8;
c) građevine društvene namjene (osim crkve), mogu se graditi do visine od najviše 4 etaže (prizemlje, 2 kata i potkrovlje);
d) građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama).

Članak 48.
Za izgradnju građevina društvene ili javne namjene, kao i kod rekonstrukcija postojećih u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim dijelovima naselja te povijesnim graditeljskim cjelinama, granične vrijednosti utvrđuju se u skladu s lokalnim uvjetima.

Članak 49.
(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:
a) za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu,
- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2;
b) za osnovne škole
- bruto površina građevine je oko 6 m2/učeniku,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 po učeniku za rad škole u 2 smjene;
c) za sport i rekreaciju
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8,
- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta;
d) građevine zdravstva, kulture i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju;
e) za vjerske građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5,
- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.
Članak 50.
(1) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.
(2) Za građevine društvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 51.
(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja.
(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:
- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne, te manje zanatske),
- poljoprivredne gospodarske građevine.
(3) Unutar građevinskih područja obalnih naselja nije dopuštena izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja.

Članak 52.
(1) Izgradnja građevina poslovne namjene do 150 m2 bruto površine vrši se temeljem odredbi ovog Prostornog plana, a za građevine veće od 150 m2 bruto površine obvezna je izrada detaljnog plana uređenja, osim za naselja Cres, Martinšćica i Valun, za koja je utvrđena obaveza izrade urbanističkog plana uređenja.
(2) Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.
(3) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 53.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.
(2) Rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovoga članka moguća je u cilju održavanja ili promjene namjene.

2.2.4.1. Građevine poslovne namjene

Članak 54.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne namjene u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:
- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3000 m2;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

Članak 55.
(1) Dopuštena etažnost građevine poslovne namjene je najviše dvije etaže.
(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 6,5 metara.

Članak 56.
(1) Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.
(2) Građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 metara.

Članak 57.
(1) Građevna čestica prema javno-prometnoj površini uređuje se sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.
(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
(3) Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 metra, osim, iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

Članak 58.
(1) Parkirališta se moraju planirati unutar građevne čestice građevine poslovne namjene.
(2) Iznimno, unutar već izgrađenih dijelova naselja (područja povijesnih graditeljskih cjelina) investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini, uz javnu prometnu površinu.
(3) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 59.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2;
- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2;
- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m2;
- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m do vijenca građevine.

Članak 60.
Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:
- konja - do 4 komada,
- peradi - do 150 komada,
- kunića - do 50 komada,
- ovaca ili koza -do 20 komada.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 61.
(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti.
(2) Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se planirati kao izdvojena prostorna cjelina.
(3) Pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 400 m2 bruto površine građevine grade se neposrednim provođenjem odrednica ovoga Prostornog plana.
(4) Za građevine veće od 400 m2 bruto površine obvezna je izrada detaljnog plana uređenja., osim za naselja Cres, Martinšćica i Valun, za koja je utvrđena obaveza izrade urbanističkog plana uređenja.

Članak 62.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene i to iz skupine hotela, pansiona, vila i aparthotela, iznosi 1600 m2.
Iznimno od odredbe podstavka 1. ovoga stavka, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ako se predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,2;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8;
- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti na terenu.

Članak 63.
(1) Najveći broj etaža građevine iznosi četiri etaže (prizemlje, dva kata i potkrovlje).
(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) je 14,0 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Članak 64.
(1) Najmanja udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice izračunava se umnoškom broja etaža x 3 metra, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5 metara od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.
(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 metara.

Članak 65.
Za smještajne kapacitete potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta u skladu s člankom 133. stavak 1. a za uslužne kategorije prema članku 132. stavak 4. ovog Prostornog plana.

Članak 66.
(1) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 30% površine građevne čestice.
(2) Za uređenje građevne čestice građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

Članak 67.
Za arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene vrijede odredbe članka 37. ovog Prostornog plana.

Članak 68.
(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
(2) Postojeći hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja i depadanse namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

Članak 69.
(1) Kod rekonstrukcije postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je i u cilju održavanja ili podizanja kategorije građevine.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 70.
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene jesu prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti.

2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi

Članak 71.
(1) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
(2) Lokacije za postavu kioska na području Grada Cresa utvrđuju se planom lokacija kioska kojeg donosi Poglavarstvo Grada Cresa.
(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Cresa, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.
(4) Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom lokacija iz stavka 2. ovoga članka.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 72.
U smislu ovoga Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:
- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,
- područja i građevine izvan građevinskog područja za koje se planira izgradnja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 73.
(1) Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene.
(2) Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1 "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000 i br. 4. "Građevinska područja", u mjerilu 1:5000.
(3) U područjima iz stavka 1. ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

Članak 74.
Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je samo temeljem detaljnog plana uređenja, odnosno urbanističkog plana uređenja, što je određeno ovim Prostornim planom, odnosno odredit će se programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Članak 75.
Ovim Prostornim planom određene su površine za slijedeće izdvojene namjene:
- za gospodarsku namjenu - poslovnu,
- za ugostiteljsko-turističku namjenu,
- za javnu i društvenu namjenu,
- za sportsko-rekreacijsku namjenu,
- za groblja,
- za ostalu namjenu,
- za infrastrukturnu namjenu.

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene

Članak 76.
(1) Ovim Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne namjene i to:
a) pretežito uslužne:
- Cres (Volnik) - K11, pretežito neizgrađena, površine 9,3 ha.
- Loznati - K12, neizgrađena, površine 1,23 ha,
- Orlec - K13, neizgrađena, površine 2,78 ha,
b) manje proizvodne - Pržić - K2, neizgrađena, površine 0,94 ha,
c) komunalno-servisne - Cres (Pogonski ured HEP-a) - K3, pretežito neizgrađena, površine 0,46 ha.
(2) Uz osnovnu djelatnost iz ovoga članka moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti - na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Poslovna namjena

Članak 77.
(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.
(2) Za površine poslovne namjene u Loznatom (K12), Orlecu (K13) i na Pržiću (K2) obvezna je izrada detaljnog plana uređenja, dok su zone Volnik (K11) i Pogonski ured HEP-a (K3) obuhvaćene obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Cres (UPU 1).

Članak 78.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju u građevinskim područjima za poslovnu namjenu:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice je 200 m2;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice je 0,5;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Članak 79.
(1) Na površini poslovne namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su:
- nadstrešnice i trijemovi,
- prostori za manipulaciju,
- parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalne građevine i uređaji,
- prometne građevine i uređaji,
- površine i građevine za sport i rekreaciju,
- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.
(2) Ostale građevine iz stavka 1. ovoga članka grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela građevne čestice.
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati:
- potporni zidovi,
- prostori za manipulaciju,
- parkirališta,
- komunalne građevine i uređaji,
- prometne građevine i uređaji.

Članak 80.
(1) Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 metara od regulacijskog pravca odnosno granice površine poslovne namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela građevne čestice.
(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela građevne čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 metara.

Članak 81.
(1) Građevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka 1. ovog članka.

Članak 82.
(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
(2) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.
(3) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Članak 83.
(1) Parkirališta na površinama poslovne namjene rješavaju se, u pravilu, unutar građevne čestice.
(2) Na građevnim česticama odredit će se:
- parkirališna mjesta za zaposlenike, po jedno parkirališno mjesto na 1-5 zaposlenih u većoj radnoj smjeni, u pravilu, na odvojenom parkiralištu iza ulične ograde građevne čestice,
- parkirališna mjesta za posjetitelje, u pravilu, na odvojenom parkiralištu, ispred ili iza ulične ograde građevne čestice, prema slijedećoj tablici:

VRSTA GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE NAJMANJI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA NA 1000 M2 BRUTO-RAZVIJENE POVRŠINE GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE
PROIZVODNA NAMJENA, POSLOVNA NAMJENA - SERVISNI I SKLADIŠNI SADRŽAJI 4-8
POSLOVNA NAMJENA - TRGOVAČKI SADRŽAJI 20-40
POSLOVNA NAMJENA - UREDI 10-20

Članak 84.
(1) Ograde građevnih čestica poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 metara.
(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2 metra. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.


Članak 85.
(1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.
(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.
(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 86.
(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
(2) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama poslovne namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 87.
(1) Ovim Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.
(2) Na površinama iz stavka 1. ovoga članka, osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i građevine te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.
(3) U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene moguće je predvidjeti stambeni prostor.
(4) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:
a) zone smještajnih kapaciteta (T1),
b) turistička naselja - postojeća odmarališta i vikend naselja (T2),
c) kampove (T3),
d) luku nautičkog turizma (T4),
e) naselja, sela i pastirske stanove obnovljene u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti (T5).

Smještajni kapaciteti (T1)

Članak 88.
(1) Na području Grada Cresa predviđena su slijedeća građevinska područja za izgradnju smještajnih kapaciteta iz skupine hoteli, pansioni, aparthoteli, vile i sl.:
a) Cres
- zona „Kimen" - T11(A-E), pretežito izgrađena, površine 7,18 ha,
- zona „Zakol" - T12, neizgrađena, površine 4,75 ha,
- zona „Kovačine" - T13, neizgrađena, površine 5,41 ha,
- zona „Grabar-sjever" - T14, neizgrađena, površine 0,70 ha,
- zona „Graber Barnarski" T15, neizgrađena, površine 19,64 ha,
b) Martinšćica
- zona „Centar" -T16, neizgrađena, površine 18,62 ha.
- zona „Jug" - T17, neizgrađena, površine 1,02 ha,
c) Valun - zona „Zdovice" - T18, neizgrađena, površine 0,83 ha.
(2) Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene u zonama iz stavka 1 ovog članka određeni su člankom 62. ovoga Prostornog plana.
(3) Rekonstrukcija postojećih građevina smještajnih kapaciteta određuje se pod istim uvjetima kao za izgradnju novih građevina, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.
(4) Područja iz stavka 1. ovoga članka koja se nalaze uz građevinsko područje grada Cresa i naselja Martinšćica obuhvaćena su obveznom izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 1 i UPU 2), dok je za zonu „Zdovice" u Valunu određena obveza izrade detaljnog plana uređenja.


Turistička naselja - postojeća odmarališta i vikend naselja (T2)

Članak 89.
Na području Grada Cresa određene su slijedeća turistička naselja (postojeća odmarališta i vikend naselja):
a) grad Cres - zona "Stara Gavza" - T21, pretežito izgrađena, površine 14,38 ha,
- zona "Grabar" - T22, izgrađena, površine 6,74 ha,
b) naselje Miholašćica - zona "Zaglav" - T23, izgrađena, površine 11,17 ha,
c) naselje Porozina - T24, pretežito izgrađena, površine 2,49 ha,
d) naselje Merag - T25, pretežito izgrađena, površine 0,59 ha.

Članak 90.
(1) Unutar zone postojećeg turističkog naselja "Stara Gavza" (T21) moguća je izgradnja novih građevina ugostiteljsko-turističke namjene, rekonstrukcija postojećih građevina u smislu rekonstrukcije i adaptacije te dopuna pratećim sadržajima.
(2) Unutar zone postojećeg vikend naselja "Grabar" (T22), rekonstrukcije postojećih građevina moguće su prema uvjetima za izgradnju novih građevina - obiteljske kuće, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvijek propisane ovim Prostornim planom, vrše se u postojećim gabaritima građevine, uz mogućnost zamjene ravnog krova kosim.
(3) Postojeća turistička naselja "Stara Gavza" i "Grabar" obuhvaćena su obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Cres (UPU1).

Članak 91.
(1) Unutar područja turističkog naselja "Zaglav" (T23) nije dopuštena nikakva izgradnja novih građevina, već samo održavanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina, zamjena ravnog krova kosim (bez mogućnosti izgradnje potkrovlja) te dopuna rekreacijskim sadržajima, uz uređenje javnih i parkirališnih površina.
(2) Za postojeće turističko naselje "Zaglav" obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU5).

Članak 92.
(1) Za novu izgradnju građevina - kuća za odmor unutar građevinskih područja postojećih vikend naselja Porozina (T24) i Merag (T25) vrijede uvjeti za izgradnju obiteljske kuće (članci 27. i 28. ovoga Prostornog plana).
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina u područjima postojećih turističkih naselja Porozina i Merag, određuje se pod istim uvjetima kao za nove stambene građevine - obiteljske kuće, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.
(3) Za zone turističkih naselja Porozina i Merag obvezna je izrada detaljnog plana uređenja.

Kampovi (T3)

Članak 93.
(1) Na području Grada Cresa predviđena su slijedeća građevinska područja namijenjena smještaju kampova:
a) Cres - zona "Kovačine" - T31, pretežito izgrađena, površine 31,72 ha,
b) Martinšćica - zona "Slatina" T32(A-E), pretežito neizgrađena, površine 42,54 ha,
c) Beli - zona "Pod Beli"- T33, izgrađena, površine 1,1 ha,
d) Valun - zona "Zdovice" - T34, izgrađena, površine 1,44 ha i
zona "Travnice" - T35, neizgrađena, površine 5,79 ha,
e) Lubenice - T36, neizgrađena, površine 1,95 ha,
f) Orlec - zona "Železni Menik" - T37, neizgrađena, površine 14,6 ha.
(2) Unutar površina kampova moguć je smještaj i "čvrstih" građevina - bungalova i sl.
(3) Zone "Kovačine" (T31) i "Slatina" (T32) obuhvaćene su obveznom izradom urbanističkih planova uređenja (UPU 1 i UPU 3), dok je za kampove u Valunu - zona "Travnice" (T35) - u Lubenicama (T36) i u Orlecu (T37) obvezna izrada detaljnog plana uređenja.

Luka nautičkog turizma (T4)

Članak 94.
(1) Na području grada Cresa određena je površina luke nautičkog turizma - ACI Marine Cres.
(2) Na području luke nautičkog turizma moguće je uređenje, adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina, te dopuna potrebnim pratećim sadržajima.

 

 Prostorni plan uređenja grada Cresa - nastavak