 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 POMORSKI ZAKONIK Dio peti STVARNA PRAVA Glava I. PRAVO VLASNIŠTVA Članak 208. Brod i brod u gradnji i jahta jesu pokretne stvari. Članak 209. (1) Na brodu, brodu u gradnji, jahti i jahti u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, hipoteka na brodu i pomorski privilegiji. (2) Brod, brod u gradnji i jahta i jahta u gradnji mogu biti u suvlasništvu. (3) Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove. (4) Na sva stvarna prava u pogledu broda i jahte na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno. Članak 210. Na stjecanje, prijenos, ograničenje i prestanak prava iz članka 209. ovoga Zakonika primjenjuju se odredbe članaka 211.– 229., te članaka 192. – 194. ovoga Zakonika. Članak 211. (1) Brod, brod u gradnji, jahta i jahta u gradnji koji imaju hrvatsku državnu pripadnost mogu biti u vlasništvu domaće ili strane fizičke ili pravne osobe. (2) Brod i jahta koji su u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe mogu imati hrvatsku državnu pripadnost, uz uvjete određene u članku 188. ovoga Zakonika. Članak 212. (1) Pravo vlasništva nad brodom u gradnji ili jahtom u gradnji obuhvaća stvari koje su u brod odnosno jahtu u gradnji ugrađene. (2) Ako u upisnik broda u gradnji ili u upisnik jahti u gradnji nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, odnosno jahtu u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili jahtu ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod ili jahtu. Članak 213. (1) Kad se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu ili jahti stječu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik. (2) Pravni posao koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak. Članak 214. (1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu ili jahti mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova odnosno upisnik jahti. (2) Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova odnosno upisnik jahti. (3) Pravni učinak upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u odnosu prema drugim upisima ovisi o redu prvenstva koji taj upis ima prema članku 266. ovoga Zakonika. Članak 215. Odredbe članka 214. stavka 1. ovoga Zakonika ne odnose se na sljedeće slučajeve: 1) prijelaz prava vlasništva broda ili jahte na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju broda ili jahte ili isplatom naknade iz osiguranja prema članku 709. stavku 3. ovoga Zakonika, 2) stjecanjem prava iz članka 213. ovoga Zakoniku nasljeđivanjem, dosjelošću i javnom sudskom prodajom, 3) proglašenjem broda ili jahte pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Članak 216. Odredbe članaka 213., 214. i 215. ovoga Zakonika primjenjuju se i na brodove u gradnji i jahte u gradnji koje se grade u hrvatskim brodogradilištima od trenutka njihova upisa u upisnik brodova u gradnji, odnosno upisnik jahti u gradnji, kao i na brodice koje su, na zahtjev njihovih vlasnika, upisane u upisnik brodova, odnosno jahti. Članak 217. (1) Pripadak broda ili jahte jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj uporabi i kad su privremeno od njega odvojene. (2) Pripadak jesu i one stvari koje su upisane u brodski inventar, odnosno inventar jahte. Članak 218. (1) Prijenos ili otuđenje broda ili jahte obuhvaća i pripadak broda, odnosno jahte. (2) Prijenos ili otuđenje broda ili jahte ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda ili jahte upisano zabilježbom u upisnik brodova ili upisnik jahti da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Glava II. ZALOŽNA PRAVA 1. Hipoteka na brodu Članak 219. (1) Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti svoju tražbinu iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskorištavanjem broda. (2) Ugovorne strane mogu ugovorom isključiti neke vjerovnikove ovlasti iz stavka 1. ovoga članka. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se namirenje na temelju hipoteke na brodu provodi u inozemstvu uz primjenu postupovnih odredaba stranog prava koje ne poznaje sudsku prodaju, vjerovnik je ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene nadmetanjem na javnoj dražbi. (4) Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda osim ako ovim Zakonikom nije drukčije određeno. Članak 220. (1) Hipoteka na brodu može nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili sudskom odlukom (prisilna sudska hipoteka). (2) Ako ugovor o hipoteci u kojemu je potpis dužnika javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora na brodu na kojemu je zasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ovršna isprava. (3) Ugovor o hipoteci može sadržavati sporazum stranaka o vrijednosti broda, te o najnižoj prodajnoj cijeni. Članak 221. (1) U slučaju izvansudske prodaje broda vjerovnik može slobodno prodati brod. Pri tome vjerovnik mora postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika, te postići razumnu cijenu s obzirom na stanje broda i cijenu takvih ili sličnih brodova na tržištu, te njegovu opterećenost stvarnim pravima drugih osoba. (2) Vjerovnik odgovara dužniku za svu štetu koju mu je prouzročio time što nije postupio u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka. (3) Mogući višak sredstava dobivenih takvom prodajom vjerovnik je dužan isplatiti dužniku u roku od osam dana po primitku kupovnine. Članak 222. (1) Vjerovnik koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju broda ovlašten je zatražiti upis zabilježbe izvansudske prodaje u upisnik brodova. (2) Nakon zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka nedopušteni su upisi na temelju raspoložbe dužnika. Članak 223. (1) Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju iz članka 219. stavka 1. ovoga Zakonika stječe pravo vlasništva na brodu neovisno o stvarnom odnosu između vjerovnika i dužnika. (2) Kupac je ovlašten tražiti upis prava vlasništva u upisniku brodova na temelju ovjerovljenog ugovora o prodaji. Članak 224. U slučaju izvansudske prodaje broda kupac je, na temelju izvatka iz upisnika brodova i javno ovjerovljenog ugovora o prodaji, ovlašten neposredno tražiti ovrhu protiv dužnika radi predaje broda u posjed. Članak 225. (1) U slučaju preuzimanja broda u posjed i njegova iskorištavanja radi zaštite svojih interesa vjerovnik može zaprimati prihode broda, te zaradu rabiti za namirenje svoje tražbine. (2) Prilikom preuzimanja broda u posjed i njegova iskorištavanja vjerovnik mora postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika. Članak 226. Vjerovnik kasnije upisane hipoteke na brodu treba pribaviti suglasnost vjerovnika prije upisane hipoteke na brodu za preuzimanje broda u posjed i/ili izvansudsku prodaju. Članak 227. (1) Na hipoteci na brodu može se, na temelju ugovora, osnovati nadhipoteka u korist treće osobe uz uvjete iz članka 219. ovoga Zakonika. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik mora namiriti svoj dug hipotekarnom vjerovniku samo uz pristanak nadhipotekarnog vjerovnika ili ako dužnu svotu položi u sud. Ako hipotekarni dužnik tako ne postupi, hipoteka na brodu ostaje na snazi za tražbine nadhipotekarnog vjerovnika. (3) Hipotekarni vjerovnik može preuzeti posjed broda i iskorištavati brod i/ili ga prodati izvansudskim putem samo uz pisano odobrenje nadhipotekarnog vjerovnika. (4) Ugovor zaključen protivno odredbi stavka 3. ovoga članka je ništavan. Članak 228. Hipoteka na brodu prostire se i na pripadak broda osim u slučaju kad je u upisniku broda zabilježeno da je pripadak u smislu članka 218. stavak 2. ovoga Zakonika u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe. Članak 229. Hipoteka na brodu prostire se i na ove uzgrednosti broda: 1) tražbine po osnovi naknade štete za još nepopravljena materijalna oštećenja koja je brod pretrpio, 2) tražbine po osnovi zajedničke havarije, ako se ona odnose na još nepopravljena materijalna oštećenja broda. Članak 230. Hipoteka na brodu ne prostire se na vozarinu, prevozninu, tegljarinu i zakupninu ni na nagrade za obavljeno spašavanje na moru, ako nije drugačije ugovoreno. Članak 231. (1) Hipoteka na brodu prostire se i na naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda ako nije drugačije ugovoreno. (2) Hipoteka na naknadu iz osiguranja prestaje ako osiguratelj isplati naknadu prije nego što ga hipotekarni vjerovnik obavijesti o postojanju hipoteke na brodu. (3) Ako je osiguratelj bio obaviješten o hipoteci na naknadu iz osiguranja, ne smije je isplatiti osiguraniku bez pristanka hipotekarnog vjerovnika. Članak 232. (1) Hipoteka u korist glavnice postoji i za troškove upisa hipoteke, parničnog i ovršnog postupka. (2) Trogodišnji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ili zakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica. Članak 233. Kad brod pretrpi takva oštećenja ili je njegovo stanje takvo da hipoteka ne daje dostatnu sigurnost za namirenje tražbine, hipotekarni vjerovnik može zahtijevati isplatu tražbina i prije dospjelosti ako mu dužnik za razliku nastalu tim smanjenjem sigurnosti ne ponudi osiguranje na drugi način. Članak 234. Brod opterećen hipotekom može biti trajno povučen iz plovidbe samo uz prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika. Ako nema pristanka hipotekarnog vjerovnika prema odredbi stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik ima pravo zahtijevati od suda da se brod proda nadmetanjem na javnoj dražbi. Članak 235. Odredbe ovoga Zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji, te na jahte upisane u upisnik jahti. Članak 236. (1) Hipoteka na brodu prestaje: 1) brisanjem hipoteke, 2) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku, 3) izvansudskom prodajom broda, 4) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. (2) Ako u slučaju iz stavka 1. točke 4) ovoga članka brod bude oslobođen, hipoteka se ponovno uspostavlja. Članak 237. Prava i njihov red prvenstva stečena upisom hipoteke ne prestaju brisanjem broda iz upisnika brodova iz razloga što je brod propao ili se pretpostavlja da je brod propao, ili je trajno povučen iz plovidbe (članak 192. stavak 1. točke 1) i 3)). Članak 238. (1) Hipoteka na brodu može se za jednu istu tražbinu upisati nepodijeljeno na dva ili više brodova ili brodova u gradnji ili na dvije ili više hipotekarnih tražbina (zajednička hipoteka). (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je ovlašten tražiti namirenje cijele tražbine iz svakoga pojedinog broda na kojem postoji hipoteka. Članak 239. (1) Hipoteka na brodu može biti upisana u domaćoj ili stranoj valuti. (2) Hipotekarni vjerovnik ima pravo slobodno raspolagati sredstvima u onoj valuti koja se ostvari sudskom ili izvansudskom prodajom broda, odnosno nadmetanjem na javnoj dražbi u smislu članka 219. stavka 3. ovoga Zakonika. Članak 240. (1) Hipoteka upisana u strani upisnik na brodu koji stekne hrvatsku državnu pripadnost, koja je navedena u ispravi o brisanju broda iz stranog upisnika, može se upisati u hrvatski upisnik brodova kao predbilježba hipoteke na brodu, s time da će se tom pravu priznati red prvenstva prema trenutku koji je bio mjerodavan za utvrđivanje njegova reda prvenstva u stranom upisniku. (2) Hipotekarni vjerovnik u čiju je korist upisana takva predbilježba dužan je predbilježbu opravdati u roku 60 dana od dana dostave obavijesti o upisu. 2. Privilegiji na brodu Članak 241. (1) Svaka od sljedećih tražbina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, a tražbine iz stavka 1. točke 1) ovoga članka i prema poslodavcu, te tražbine iz stavka 1. točke 2) ovog članka i prema poslovođi broda i poslodavcu osigurana je pomorskim privilegijem koji postoji na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala: 1) tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime, 2) tražbine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda, 3) tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda, 4) tražbine za lučke naknade, troškove plovidbe kanalima i drugim plovnim putevima, te troškove peljarenja, 5) tražbine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oštećenja prouzročena uporabom broda, izuzev gubitka ili oštećenja tereta, kontejnera i putničkih stvari koje se prevoze brodom. (2) Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za kamate. (3) Pomorski privilegij prostire se i na pripadak broda. Članak 242. Odredbe o pomorskim privilegijima ne primjenjuju se radi osiguranja tražbina iz članka 241. stavka 1. točke 1) i 5) ovoga Zakonika koje su nastale ili su posljedica: 1) šteta nastalih u svezi s prijevozom ulja ili drugih opasnih i štetnih tvari morem za koje se plaća naknada prema međunarodnim konvencijama ili nacionalnom pravu koje predviđa kauzalnu odgovornost i obvezno osiguranje ili drugi način osiguranja tražbine, ili 2) radioaktivnih svojstava ili kombinacije radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnih goriva, ili radioaktivnih proizvoda ili smeća. Članak 243. Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno. Članak 244. Privilegiji na brodu ne odnose se na tražbine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o osiguranju. Članak 245. (1) Pojedine privilegirane tražbine iz članka 252. ovoga Zakonika imaju red prvenstva koji odgovara redoslijedu kojim su te tražbine navedene u članku 241. ovoga Zakonika. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pomorski privilegiji koji osiguravaju tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda imaju prednost pred svim drugim pomorskim privilegijima koji terete brod prije vremena u kojem su obavljene radnje, zbog kojih je nastao navedeni pomorski privilegij. (3) Više tražbina iz iste skupine tražbina navedenih u članku 241. stavak 1. točke 1), 2), 4) i 5) ovoga Zakonika namiruju se s jednakim redoslijedom prvenstva. (4) Pomorski privilegiji koji osiguravaju tražbine navedene u članku 241. stavku 1. točki 3) ovoga Zakonika (tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda) međusobno imaju red prvenstva suprotan redoslijedu vremena nastanka tražbine koje osiguravaju. Smatra se da su takve tražbine nastale onog dana kad je dovršena svaka pojedina radnja spašavanja. Članak 246. (1) Privilegiji na brodu prestaju: 1) utrnućem tražbine osigurane privilegijem, 2) protekom jedne godine, 3) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku, 4) osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za tražbine osigurane privilegijem na brodu koje su podvrgnute ograničenju odgovornosti. (2) Pomorski privilegiji prestaju proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Ako brod bude oslobođen, pomorski privilegiji, koji prema stavku 1. točki 2) ovoga članka nisu prestali prije nego što je brod zaplijenjen, ponovno će se uspostaviti. Članak 247. (1) Rok iz članka 246. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika računa se: 1) u odnosu na pomorske privilegije navedene u članku 241. stavku 1. točki 1) ovoga Zakonika nakon iskrcaja tražitelja s broda, 2) u odnosu na pomorske privilegije navedene u članku 241. stavku 1. točki 2) – 5) ovoga Zakonika kad nastanu osigurane tražbine. (2) Rok iz članka 246. stavka 2. ovoga Zakonika prestaje teći kad brod bude zaustavljen ili zaplijenjen tako da to zaustavljanje ili zapljena dovedu do prisilne prodaje broda. (3) Rok iz članka 246. stavka 2. ovoga Zakonika ne teče za vrijeme za koje zaustavljanje ili zapljena nisu dopušteni po zakonu. Članak 248. Odredbe ovoga Zakonika o privilegijama na brodu primjenjuju se i kad brod iskorištava osoba koja nije vlasnik broda, osim ako je brod vlasniku oduzet nedopuštenom radnjom, a vjerovnik koji ima privilegij za tražbinu nije savjestan. Članak 249. (1) Prestankom privilegija na brodu ne prestaje i tražbina koja je bila osigurana privilegijem. (2) Ustupanjem tražbine osigurane privilegijem na brodu prenosi se i privilegij na brodu. Članak 250. Privilegij na brodu ne prestaje brisanjem broda iz upisnika brodova. Članak 251. Odredbe članka 241. – 250. ovoga Zakonika ne odnose se na brodove upisane u upisnik javnih brodova. Članak 252. Odredbe ovoga Zakonika o založnim pravima primjenjuju se i na brodice, jahte, brodove u gradnji i jahte u gradnji koji se nalaze u plutajućem stanju. Glava III. POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIKE BRODOVA 1. Zajedničke odredbe Članak 253. Odredbe ovoga Zakonika o postupku upisivanja brodova u upisnike brodova odnose se i na brodove u gradnji, te na jahte, jahte u gradnji, plutajuće objekte odnosno odobalne nepomične objekte ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno. Članak 254. (1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, izuzev onih koji su ovim Zakonikom stavljeni u nadležnost suda. (2) Rješenje o upisu u list A uloška glavne knjige upisnika brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan. (3) Rješenje o prvom upisu broda, rješenja o upisu u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova, rješenje o brisanju broda i rješenje o ponovnom upisu broda u hrvatski upisnik brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova. (4) Rješenje kojim se dopušta prijenos upisa broda iz jednog hrvatskog upisnika u drugi upisnik brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan. (5) Rješenje o prijenosu upisa broda donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji se brod ima upisati. (6) Postupak upisivanja iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Članak 255. (1) U upisnik brodova mogu se upisati samo: stvarna prava, zakup broda i brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod i pravo prvokupa. (2) Ako ovlaštenik hipoteke na brodu preuzme posjed broda i njegovo iskorištavanje u skladu s člankom 219. stavak 1. ovoga Zakonika u upisnik brodova upisat će se kao brodar broda. Članak 256. (1) Upis u upisnik brodova sadrži tekst rješenja o upisu. (2) Ako se prema stanju upisa u upisniku brodova rješenje o upisu ne može provesti, upis se može provesti samo na temelju novoga rješenja kojim se prijašnje rješenje ispravlja ili preinačuje. Članak 257. Upisi na temelju ovoga Zakonika jesu: 1) prvi upis u upisnik brodova – kojim se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji do tada nije bio upisan u hrvatski upisnik brodova, 2) upis u list A – kojim se list A uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju podaci o identifikaciji broda i njegovim tehničkim značajkama, 3) uknjižba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže bez posebnog opravdanja (bezuvjetno upisivanje prava ili bezuvjetno brisanje), 4) predbilježba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže uz uvjet naknadnog opravdanja (uvjetno upisivanje prava ili uvjetno brisanje). 5) zabilježba – kojom se evidentiraju osobni odnosi važni za raspolaganje imovinom ili druge činjenice za čiju zabilježbu zakon veže određene pravne učinke, 6) prijenos upisa broda – kojim se brod iz jednoga hrvatskog upisnika brodova upisuje u drugi hrvatski upisnik brodova, 7) brisanje broda – kojim se brod briše iz hrvatskog upisnika brodova, 8) ponovni upis broda – kojim se brod ponovno upisuje u hrvatski upisnik brodova. Članak 258. (1) Pravo vlasništva i ostala stvarna prava na brodu mogu se upisati na brod u cjelini ili na udio u brodu određen s obzirom na cjelinu, ali ne na pojedine sastavne dijelove broda. (2) Hipoteka na brodu ne može se upisati na udio u brodu s obzirom na cjelinu, ako je pravo vlasništva na brodu upisano u korist jedne osobe, a ni na dio onog udjela u brodu za koji je u upisnik brodova upisan jedan suvlasnik. (3) Upis prijenosa tražbine osigurane hipotekom na brodu i stjecanja nadhipotekarnog prava dopušteni su u pogledu cijele tražbine te njenog dijela određenog razmjerno ili brojčano. Članak 259. Za određene stvari koje su pripadak broda može se, uz pristanak vlasnika broda, zabilježiti u upisnik broda da su u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe. Članak 260. Upis hipoteke na brodu mora sadržavati najmanje: 1) novčanu svotu tražbine koja se osigurava hipotekom, 2) visinu kamata, ako se uz tražbinu moraju platiti, 3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište hipotekarnog vjerovnika. Članak 261. Ako se hipotekom na brodu osigurava tražbina koja bi mogla nastati zbog odobrenog kredita, zbog preuzetog jamčenja ili naknade štete, u ispravi, na temelju koje se obavljaju upisi, mora se navesti najviša svota koju kredit ili odgovornost smije dostići. Članak 262. Upisi su dopušteni samo protiv osoba u čiju je korist, u vrijeme podnošenja prijedloga u upisnik brodova, upisano ili se istodobno upisuje pravo vlasništva, odnosno ono pravo u pogledu kojega se obavlja upis. Članak 263. (1) Ako je više osoba uzastopce steklo pravo na upis kakva prava na brodu ili na pravu upisanom na brodu, a to svoje pravo nisu upisali, posljednji stjecatelj može, ako dokaže tko su mu prethodnici, zahtijevati izvršenje upisa toga prava neposredno u svoju korist. (2) Ako je na koju osobu prenijeta tražbina osigurana hipotekom koja je upisana u upisnik brodova, a tražbina bude podmirena, dužnik može, ako dokaže prijenos, zahtijevati brisanje upisa bez prethodnoga izvršenog prijenosa. Članak 264. (1) Ako vjerovnik koji ima pravo zatražiti upis hipoteke na brodu ili nadhipotekarnog prava na upisanom hipotekarnom pravu svog dužnika taj upis ne zatraži, može i jamac zatražiti upis tih prava u korist vjerovnika. (2) Svaki suvlasnik može za sebe i u ime ostalih suvlasnika zatražiti upis zajedničkih prava koja se ne mogu podijeliti u razmjeru prema cjelini. Članak 265. Upisi u upisnik brodova, na temelju rješenja suda o nasljedstvu i legatu, upisuju se na temelju pravomoćnog rješenja nadležnoga ostavinskog suda. 2. Prvenstveni red Članak 266. (1) Za prvenstveni red upisa mjerodavno je vrijeme kad je prijedlog upisa stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji se obavlja upis. (2) Upisi obavljeni na temelju prijedloga koji su stigli u isto vrijeme imaju isti prvenstveni red, ako drugim zakonom nije drugačije određeno. Članak 267. Uknjižbom ili predbilježbom ustupanja prvenstva može se promijeniti prvenstveni red prava koja su uknjižena na brodu. Za tu promjenu potreban je pristanak ovlaštenika prava koji ustupa svoj prvenstveni red i čije pravo stupa nazad te ovlaštenika prava koje stupa na njegovo mjesto naprijed. Ako je pravo koje stupa nazad hipotekarno pravo, potreban je i pristanak vlasnika broda, a ako je pravo koje stupa nazad opterećeno pravom treće osobe potreban je i pristanak te osobe. Tom se promjenom ne dira u opseg i prvenstveni red ostalih upisanih prava. Članak 268. Pravo koje stupa naprijed stječe bez ograničenja prvenstveni red prava koje stupa nazad, ako su ta prava u upisniku brodova upisana neposredno jedno iza drugog ili ako mu prvenstvo daju i svi ovlaštenici čija su prava upisana između njih. Članak 269. (1) Ako se ustupanje prvenstva obavlja između prava koja nisu upisana neposredno jedno iza drugog, bez pristanka ovlaštenika čija su prava upisana između njih, pravo koje stupa naprijed stječe prvenstveni red prava koje stupa nazad samo u opsegu i sadržaju tog prava. (2) Ako je pravo koje stupa nazad uvjetno ili s određenim rokom, pravo koje stupa naprijed u postupku izvršenja provedenom prije nastupanja tog uvjeta ili roka može se namiriti samo u onoj svoti koja tom pravu pripada prema njegovu prvotnome prvenstvenom redu. (3) Ako kupac na javnoj prodaji mora pravo koje stupa nazad preuzeti prema njegovu prijašnjem prvenstvenom redu bez uračunavanja u kupovnu cijenu, pri razdiobi kupovne cijene pravo koje stupa naprijed uzet će se u obzir po svojemu prvotnom prvenstvenom redu. Članak 270. Pravo koje stupa nazad ima i na svojemu prvotnom mjestu prednost pred pravom koje stupa naprijed, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke. Članak 271. Ako ustupanjem prvenstva više prava stupaju na mjesto drugog i ustupanje bude uknjiženo istodobno, pravo koje je prije ustupanja imalo prvenstvo u prvenstvenom redu ima prvenstvo i na novom mjestu, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke. Članak 272. Naknadne promjene koje se tiču postojanja ili opsega prava koje ustupanjem prvenstva stupa nazad ne utječu na prvenstveni red prava koje stupa naprijed, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke. 3. Prijave i prijedlozi Članak 273. (1) Rješenje o upisu broda u upisnik brodova donosi se na temelju prijave ili prijedloga ovlaštene stranke, odnosno zahtjeva nadležnog tijela, ako u ovom Zakoniku nije drugačije određeno. (2) Prijave i prijedlozi, odnosno zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan ili treba biti upisan. Članak 274. (1) Prijave i prijedlozi za upis broda u upisnik brodova podnose se u dovoljnom broju primjeraka lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, i to za tu lučku kapetaniju i za stranke kojima se rješenje o upisu broda mora dostaviti. (2) Ako prijava ili prijedlog nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka, lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka pozvat će podnositelja da to učini u određenom roku. Ako podnositelj ne postupi prema ovom nalogu, lučka kapetanija će odrediti da se podnesak prepiše na trošak podnositelja. Članak 275. (1) Kad je podnesak vezan za rok, određen u odredbama ovoga Zakonika o postupku za upisivanje brodova, podnesak je predan u roku samo ako prije proteka roka stigne lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova. (2) Rokovi određeni u odredbama ovoga Zakonika o postupku upisivanja u upisnik brodova, osim rokova za opravdanje predbilježbe (članak 327. i 329.) i roka za podnošenje izvorne isprave (članak 294.) ili prijevoda (članak 295.), ne mogu se produljiti. (3) Zbog propuštanja rokova određenih ovim Zakonikom u postupku upisivanja u upisnik brodova nema mjesta povratu u prijašnje stanje. Članak 276. (1) Za prvi upis broda čiji je upis u upisnik brodova obvezan (članak 187.), za upis promjena koje se upisuju u list A uloška glavne knjige upisnika brodova ili za upis promjena zbog kojih se brod briše iz upisnika brodova podnosi se pisana prijava. (2) Za ostale upise podnosi se pisani prijedlog. Članak 277. (1) U prijavi ili prijedlogu za upis broda u upisnik brodova treba navesti tijelo kojem se prijedlog, odnosno prijava podnosi, osobno ime i prebivalište, odnosno naziv i sjedište podnositelja prijedloga, odnosno prijave i onih osoba kojima treba dostaviti rješenje o upisu te ime, odnosno oznaku broda na koji se upis odnosi. (2) U prijedlogu, odnosno prijavi treba točno navesti što se mora upisati u upisnik. (3) Prijedlog za uknjižbu sadrži prešutno i prijedlog za predbilježbu, ako predlagatelj predbilježbe to nije izričito isključio. (4) Jednim prijedlogom može se tražiti više upisa na temelju jedne isprave te upis jednog istog prava u više uložaka ili upis više prava u jedan uložak. Članak 278. Prijava za upis brodova u upisnik brodova mora sadržati sve podatke koji se upisuju u upisnik brodova. Uz prijavu moraju se priložiti isprave kojima se dokazuju podaci koji se upisuju u upisnik brodova. Članak 279. Prijedlogu koji podnosi zakonski zastupnik neke osobe za upis stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka upisanih prava na brodovima mora se priložiti odobrenje nadležnog tijela starateljstva, kad je takvo odobrenje potrebno. Članak 280. (1) Upis u list A uloška glavne knjige upisnika brodova, uknjižbe i predbilježbe mogu se dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost. (2) Nazivi, odnosno vlastita imena osoba koje sudjeluju u pravnom poslu navedenom u ispravi na temelju koje se obavlja upis moraju biti točno navedena. U toj ispravi mora biti navedeno i mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena. (3) U ispravama o stjecanju, prijenosu, ograničenju i prestanku prava iz članka 213. ovoga Zakonika mora biti navedena i valjana pravna osnova. (4) Isprave na temelju kojih se obavlja upis u upisnik brodova ne smiju imati takvih vidljivih nedostataka koji slabe njihovu vjerodostojnost, a ako se sastoje od više listova, oni moraju biti ušiveni tako da se ni jedan list ne može umetnuti. Članak 281. (1) Isprave na temelju kojih se obavljaju upisi u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova moraju se priložiti u izvorniku, a ostale isprave mogu se priložiti i u ovjerenom prijepisu. (2) Od svake isprave iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i po jedan neovjereni prijepis ili fotokopija za zbirku isprava. Voditelj upisnika brodova potvrdit će da se taj prijepis ili fotokopija slaže s izvornikom. (3) Ako se izvornik isprave nalazi u službenim spisima ili na čuvanju kod lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova ili ako je priložen uz već podneseni prijedlog, odnosno prijavu, dovoljno je podnijeti prijepis ili fotokopiju u dva primjerka i navesti gdje se izvornik nalazi. (4) Ako se izvornik isprave ne može odmah podnijeti zato što se nalazi kod drugog tijela ili suda, treba to u prijedlogu, odnosno prijavi navesti i priložiti prijepis ili fotokopiju, opskrbljenu potvrdom tijela uprave ili suda da se prijepis, odnosno fotokopija slaže s izvornikom i jedan neovjereni prijepis ili fotokopiju isprave. Članak 282. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku mora se priložiti ovjerovljeni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. 4. Provođenje upisa a) Zajedničke odredbe Članak 283. U upravnom postupku upisivanja u upisnik brodova, koji se provodi pred lučkom kapetanijom koja vodi upisnik brodova, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno. Članak 284. U postupku upisivanja broda u upisnik brodova stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut ili protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Članak 285. U postupku upisivanja u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi odluke u obliku rješenja kada odlučuje o pravu ili obvezi određene stranke, dok će zaključkom odlučiti o pitanjima koja se tiču postupka, a koja se ne rješavaju rješenjem. Članak 286. Saslušanje stranaka i ostalih sudionika u postupku upisivanja u upisnik brodova može se obavljati usmeno ili pisanom izjavom. Kad se mora saslušati više osoba, pojedine od njih mogu se saslušati i u odsutnosti ostalih. Članak 287. (1) O usmenim radnjama poduzetim u tijeku postupka upisivanja u upisnik brodova sastavlja se zapisnik. (2) O manje važnim izjavama ili obavijestima može se umjesto zapisnika staviti samo službena bilješka na spisu. Članak 288. U postupku upisivanja u upisnik brodova svaka stranka snosi svoje troškove. Članak 289. Za odlučivanje lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova o prijavi ili prijedlogu mjerodavan je trenutak kad je prijava ili prijedlog stigao lučkoj kapetaniji. Članak 290. (1) Prijavu ili prijedlog kojim se traži upis u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova upisuje u dnevnik upisnika brodova, naznačujući na njemu dan, sat i minutu kad mu je prijava ili prijedlog stigao. Ta je lučka kapetanija dužna u ulošku upisnika brodova u koji je brod upisan, ako je uložak već otvoren, evidentirati da je podnesena prijava ili prijedlog za upis, naznačujući olovkom broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova. (2) Ako uložak još nije otvoren, čim stigne prijava ili prijedlog za prvi upis broda u upisnik, otvara se uložak u koji se olovkom naznačuje broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova, ime, odnosno oznaka broda te brojevi svih daljnjih prijava ili prijedloga koji stignu dok se ne obavi upis broda ili dok rješenje o odbijanju upisa broda u upisnik ne postane konačno. (3) Uložak za prvi upis broda u upisnik brodova neće se otvarati ako je prijava ili prijedlog potpuno nerazumljiv ili neodređen. Članak 291. (1) Prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova koji vodi druga lučka kapetanija podnosi se lučkoj kapetaniji kod koje je brod upisan. (2) Uz prijedlog moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje da postoje pretpostavke za prijenos upisa broda iz stavka 1. ovoga članka. (3) Kada lučka kapetanija u čiji je upisnik brod upisan primi prijavu ili prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova druge lučke kapetanije, zabilježit će traženje prijenosa u upisnik brodova u koji je brod upisan. Na osnovu zabilježbe lučka kapetanija donosi rješenje kojim dopušta prijenos upisa broda u novi upisnik brodova sa svim podacima iz upisnika brodova, te isti upućuje lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik brod ima upisati. (4) Kada lučka kapetanija u čiji se upisnik brod ima upisati, na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donese rješenje o prijenosu upisa broda sa svim podacima iz upisnika brodova iz primljenog izvatka u novi upisnik brodova, rješenje o tome dostavit će se lučkoj kapetaniji u čijem je upisniku brod do tada upisan radi brisanja. Lučka kapetanija u čijem je upisniku brod do tada upisan provest će upis brisanja broda iz svog upisnika i lučkoj kapetaniji u čiji je upisnik brod upisan poslat će zbirku isprava koja se odnosi na taj brod. (5) Ako je podnesen prijedlog za prijenos broda iz jednog upisnika u drugi, koji se vodi kod iste lučke kapetanije, ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbi članka 290. ovoga Zakonika. Članak 292. (1) Lučka će kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju prijedloga ili prijave i njezinih priloga dopustiti upis u upisnik brodova: 1) kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno kod prijave ili prijedloga za prvi upis broda u upisnik brodova, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 187. i 188. ovoga Zakonika, 2) kad nema osnovane sumnje u to da je predlagatelj ovlašten da podnese prijedlog i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima, 3) kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano, 4) kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe. (2) Kada prijenos upisa broda dopušta druga lučka kapetanija, a ne lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika, ograničit će se na odlučivanje o tome je li upis dopušten s obzirom na stanje upisnika, a u pogledu ostalih pretpostavki za upis odlučivanje pripada lučkoj kapetaniji iz članka 254. stavka 4. ovoga Zakonika koja prijenos upisa broda dopušta. Članak 293. (1) Osim slučajeva predviđenih u člancima 311., 331. i 355. ovoga Zakonika lučka kapetanija koja vodi upisnik će na svaku prijavu ili prijedlog odlučiti o samoj stvari, bez saslušanja stranaka i u pravilu, bez donošenja prethodne odluke (članci 294., 295. i 374.). Lučka kapetanija je dužna u rješenju izričito navesti prihvaća li se prijedlog ili se odbija. (2) Ako se prijedlog prihvaća samo djelomično, naredit će se upis u dijelu u kojem je prijedlog prihvaćen, a odbiti dio prijedloga koji se ne uvažava. (3) Ako se prijedlog u cijelosti ili djelomično odbija, u rješenju će se navesti razlozi zbog kojih se prijedlog odbija. Članak 294. (1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi rješenje o upisu u upisnik brodova na temelju izvornih isprava. (2) Ako iz prijave ili prijedloga i priloženih prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena, lučka kapetanija će, da se za odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu prijave ili prijedloga u zapisnik brodova uz napomenu »dok stigne izvornik«. (3) Istodobno će lučka kapetanija koja vodi zapisnik brodova predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu prijavu, ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužna poslati. Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se o prijedlogu u samoj stvari. (4) Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se prijedlog i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe. (5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik brodova na osnovi potvrde o brisanju broda iz stranog upisnika brodova poslane telefaksom s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave. (6) Ako iz prijedloga i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će prijedlog odbiti. (7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prijave za prvi upis broda ili broda u gradnji. Članak 295. Ako prijavi ili prijedlogu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, da se sačuva prvenstveni red odnosnog prava, odrediti zabilježbu prijedloga, odnosno prijave u upisniku uz napomenu »dok stigne prijevod«. Lučka kapetanija koja vodi upisnik će istodobno odrediti predlagatelju primjeren rok u kojem mora podnijeti prijevod. Ako prijevod bude predan u određenom ili produljenom roku, rješavat će se o prijedlogu u samoj stvari; u protivnom – prijava ili prijedlog odbaciti i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe. Članak 296. (1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova ne može odobriti da se u upisnik brodova upiše više ili što drugo što stranka nije tražila, iako bi, prema podnesenim ispravama, bila ovlaštena tražiti više ili što drugo. (2) Ako je predložena samo predbilježba, ne može se odrediti uknjižba, iako postoje pretpostavke za uknjižbu. Članak 297. (1) Ako iz isprava proizlazi da je stjecatelju knjižnog prava dano odobrenje za uknjižbu, ali da su mu istodobno nametnuta ograničenja u vezi s raspolaganjem stečenim pravom ili da su mu nametnute obveze u pogledu kojih je ugovorena istodobno uknjižba u korist određenih ovlaštenika traženi se upis neće moći dopustiti ako istodobno ne bude predložena i uknjižba ili, prema tome kakva je isprava, bar predbilježba ugovorenih ograničenja ili obveza. (2) Prijedlog za istodobni upis međusobnih prava i obveza može podnijeti bilo koja stranka. Članak 298. (1) Rješenje kojim se dopušta upis u upisnik brodova mora sadržavati: 1) naznaku uloška u kojem se upis mora obaviti i ime broda na koji se upis odnosi, 2) naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište osobe u čiju će se korist upis obaviti, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti, naznaku isprava na temelju kojih se upis dopušta, vrstu upisa koji će se obaviti i bitni sadržaj prava koje se upisuje, i to riječima koje trebaju biti upisane u upisnik brodova. (2) Ako se sadržaj prava koje se upisuje ne može ukratko izraziti, može se obaviti pozivanje na točno označena mjesta u ispravama na temelju kojih je određen upis, i to s učinkom kao da su ta mjesta upisana u glavnu knjigu. (3) Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati sve podatke koji se moraju upisati u list A, i to riječima kojima su ti podaci navedeni u prethodnom rješenju lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova. Članak 299. (1) Ako lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika odbija prijedlog za uknjižbu ili predbilježbu ili za prvi upis broda u upisnik brodova, ili odbije prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda, ili lučka kapetanija iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika odbije izvršenje dopuštenog upisa (članak 298.), lučka kapetanija će rješenjem odrediti upis zabilježbe odbijanja tih zahtjeva. Na isti način postupit će lučka kapetanija iako je bio odbijen prijedlog za odobrenje prodaje radi naplate tražbina za koje založno pravo nije uknjiženo. (2) Zabilježba se neće upisati: 1) ako se iz prijedloga i iz njegovih priloga ne može utvrditi o kojem je brodu ili pravu za koje se zahtijeva upis riječ, ili ako brod ili pravo nisu upisani u naznačeni upisnik brodova, 2) ako pravo vlasništva, odnosno koje drugo pravo na brodu nisu upisani u korist osobe protiv koje se prema sadržaju isprave može provesti uknjižba ili predbilježba. (3) Upis zabilježbe naznačuje se na rješenju. Članak 300. Kad lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika utvrdi da je rješenje kojim se odbija upis iz članka 299. ovoga Zakonika postalo konačno zato što žalba nije podnesena, donijet će, po službenoj dužnosti, rješenje o brisanju zabilježbe odbijanja upisa i o tome obavijestiti stranke. Članak 301. Rješenje o upisu provodi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, a ako je riječ o prvom upisu – lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji brod treba upisati. Članak 302. (1) Svaki upis, osim upisa u list A o tehničkim podacima, mora sadržavati: 1) datum kad je prijedlog primljen i broj dnevnika upisnika brodova, 2) naziv isprave koja je osnova za upis, mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena, 3) naziv lučke kapetanije, broj i datum njegova rješenja kojim je dopustio upis, 4) vrstu upisa (članak 257.) i bitni sadržaj prava, odnosno činjenice koja se upisuje, 5) naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište osobe u čiju se korist obavlja upis. (2) Ako lučkoj kapetaniji istodobno stigne više prijedloga koji se odnose na isti brod, kod svakog upisa obavljenog u vezi s tim prijedlozima zabilježit će se brojevi ostalih prijedloga s naznakom da su stigli istodobno. Članak 303. (1) Kad lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donese rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova, obavit će istodobno upis broda u list A i list B upisnika brodova. Nakon upisa ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama članka 310. i 313. ovoga Zakonika. (2) Kad lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka donese rješenje kojim se odbija zahtjev za upis broda u upisnik brodova i odredi upis zabilježbe odbijanja zahtjeva, obavit će se upis zabilježbe u list A uloška otvorenog u skladu s člankom 290. stavkom 2. ovoga Zakonika. Članak 304. (1) Rješenje o odbijanju prijave ili prijedloga za upis broda u upisnik brodova zabilježit će se u list A uloška otvorenog u vezi s podnesenom prijavom ili prijedlogom. (2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka neće se upisati ako u povodu prijave ili prijedloga ne bude otvoren novi uložak (članak 290. stavak 3). Članak 305. U svakom rješenju naznačit će se kome se rješenje ima dostaviti i kome će lučka kapetanija dostaviti koju od isprava (članak 313. stavak 2). Članak 306. (1) Rješenja o prijedlozima i prijavama za upis u upisnik brodova dostavit će se podnositelju prijave, odnosno prijedloga i osobi na čijem se pravu vlasništva broda stječe koje pravo ili čija se prava prenose, ograničavaju, opterećuju ili ukidaju te osobi protiv koje je obavljen upis zabilježbe u upisnik brodova. (2) Rješenje kojim se dopušta potpuno ili djelomično brisanje kakva upisa dostavit će se i svim osobama u čiju korist na upisanom pravu postoje daljnje uknjižbe ili predbilježbe. (3) Rješenje o uknjižbi ili predbilježbi, kojima se na upisanim pravima trećih osoba upisuje hipotekarno pravo ili ustupanje prava, dostavit će se i vlasniku broda. (4) Rješenje kojim se dopušta upis na prijedlog opunomoćenika protiv stranke koja je punomoć izdala dostavit će se stranci osobno, ako punomoć ne odgovara odredbi članka 316. stavka 2. ovoga Zakonika. Članak 307. (1) Dostava iz članka 306. ovoga Zakonika obavlja se prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi osobno strankama. (2) Ako se stranci moraju vratiti izvornici isprava koji su priloženi (članak 313.), ti se izvornici vraćaju stranci koja ih je priložila, ako stranka nije drugačije odredila. Članak 308. (1) Valjanost upisa ne može se pobijati zato što dostava nije obavljena uredno ili nije uopće obavljena. (2) Osoba koja iz izvršenog upisa izvodi za sebe kakvo pravo ili oslobođenje od obveze nije dužna dokazivati da je dostava obavljena. Članak 309. Lučka kapetanija koja je obavila upis brisanja broda iz upisnika brodova izdat će stranci, na njezin zahtjev, potvrdu o brisanju. U potvrdi o brisanju navest će razlog brisanja i rješenje na temelju kojeg je brisanje provedeno. Članak 310. (1) Na izvorniku isprave na temelju koje je upis obavljen lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova stavlja potvrdu o obavljenom upisu. (2) U potvrdi iz stavka 1. ovoga članka navodi se rješenje kojim je upis bio određen i uložak u koji je upis obavljen. (3) Ako je upis bio obavljen na temelju više isprava koje su među sobom u vezi, potvrda se stavlja na onu ispravu iz koje pravo upisanog neposredno proizlazi (članak 263. i 264.). Članak 311. (1) U upisniku se ne smije ništa brisati ni na drugi način što dodavati ili mijenjati. (2) Svi upisi u upisniku brodova moraju se upisivati tintom. (3) Ako je pri upisivanju bila učinjena pogreška i ona se uoči još za upisivanja, ispravit će se bez naloga lučke kapetanije. Pogreška učinjena pri upisivanju mora se precrtati tako da ostane čitljiva. (4) Pogreška koja se učini nakon obavljenog upisa može se ispraviti samo po nalogu nadležnog tijela iz članka 254. ovoga Zakonika, koji će, ako bi pogreška imala kakvu pravnu posljedicu, saslušati sudionike. Pokretanje tog postupka zabilježit će se na listu na kojem je obavljen pogrešan upis. Ta zabilježba ima takav učinak da kasniji upisi ne sprječavaju ispravljanje pogreške. Kad rješenje u vezi s ispravkom pogreške postane pravomoćno, zabilježba se briše po službenoj dužnosti. (5) Ispravci pogrešnih upisa moraju imati datum, potpis voditelja upisnika brodova i pečat lučke kapetanije kod koje se ti upisnici brodova vode. Članak 312. (1) Rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova te zabilježba odbijanja zahtjeva za brisanje broda iz upisnika brodova upisuju se u list A upisnika brodova. (2) Nakon što rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova postane konačno, odnosno pravomoćno, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova preko svake stranice uloška glavne knjige upisnika brodova povlači crvenom tintom dvije unakrsne crte i jednu vodoravnu crtu na svakoj stranici ispod svih upisa, s tim što se pojedini upisi ne precrtavaju. (3) Lučka kapetanija iz stavka 2. ovoga članka postupit će prema odredbama stavka 2. ovoga članka nakon što rješenje o odbijanju prijedloga ili prijave za prvi upis broda u upisnik brodova (članak 299. stavak 1.) postane konačno, odnosno pravomoćno. Članak 313. (1) Nakon obavljenog upisa lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova vratit će stranci izvornike isprava, odnosno ovjerene prijepise isprava ako je prijavi ili prijedlogu priložen neovjeren prijepis tih isprava. U protivnom, izvornici isprava, odnosno njihovi ovjereni prijepisi zadržat će se u zbirci isprava, a lučka kapetanija će obavijestiti stranku da u određenom roku može te isprave uzeti ako podnese ovjerovljene prijepise. Lučka kapetanija može i sama napraviti te prijepise uz naplatu propisanih taksa. (2) Ako lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka upis obavlja na temelju rješenja suda, postupit će s ispravama prema tom rješenju (članak 305.). (3) U pogledu prijepisa potrebnih za zbirku isprava postupit će se prema stavku 1. ovoga članka. b) Posebne odredbe Prvi upis u upisnik brodova Članak 314. Prvi upis u upisnik brodova u gradnji dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u gradnji u koji se brod u gradnji treba upisati ako su uz prijavu, odnosno prijedlog za prvi upis priložene ove isprave: 1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu u gradnji, 2) potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju na list A upisnika brodova u gradnji, mjestu i početku gradnje, 3) izjava vlasnika broda u gradnji o imenu broda u gradnji, ili, ako brod nema imena, izjava brodogradilišta o oznaci broda u gradnji. Članak 315. (1) Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova, ako su uz prijavu za prvi upis broda priložene ove isprave: 1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu, 2) izvadak iz sudskog upisnika, odnosno druga isprava kojom se dokazuje da je vlasnik hrvatski državljanin ili hrvatska pravna osoba, odnosno da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova, 3) rješenje o određivanju imena, odnosno oznake broda i luke upisa za brod, 4) potvrda o tehničkim podacima broda radi njegova upisa u upisnik brodova koju izdaje priznata organizacija, s potvrdom da je brod tehnički prihvatljiv za upis u hrvatski upisnik, 5) isprava kojom se određuje pozivni znak broda prema Međunarodnome signalnom kodeksu, ako brod takav znak mora imati, 6) isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova, 7) potvrda tijela koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova, (2) Ako je vlasnik broda strani državljanin ili strana pravna osoba, uz prijavu se moraju priložiti isprave kojima se dokazuje pravo da brod bude upisan u hrvatski upisnik brodova te podaci u ispravama iz stavka 1. ovoga članka. UknjiŽba Članak 316. (1) Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, uknjižba (članak 257. točka 3.) može se Zakonikom dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpise osoba čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeravanje potpisa. (2) Na temelju privatne isprave koju je izdao opunomoćenik uknjižba protiv vlastodavca može se dopustiti samo ako punomoć koju je taj izdao glasi na određeni posao ili na određenu vrstu poslova, a od dana izdavanja punomoći do dana traženja uknjižbe nije proteklo više od jedne godine. (3) Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nije potrebna ako se na ispravi nalazi odobrenje tijela nadležnog za zaštitu prava i interesa osobe čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu. Članak 317. (1) Privatna isprava, na temelju koje se može dopustiti uknjižba, mora sadržavati, pored podataka iz članka 280. ovoga Zakonika, još i: 1) točnu oznaku broda ili prava u pogledu kojega se uknjižba provodi, 2) izričitu izjavu osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da dopušta uknjižbu. (2) Odredba stavka 1. točke 2) ovoga članka ne odnosi se na isprave o stjecanju prava vlasništva na domaćem ili stranom brodu ako se traži prvi upis broda u hrvatski upisnik brodova. Članak 318. (1) Javne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba jesu: 1) isprave o pravnim poslovima koje je sastavio sud u granicama svojih ovlaštenja, ako sadrže podatke propisane u članku 280. ovoga Zakonika, 2) isprave koje su u propisanom obliku izdali sudovi ili tijela uprave, u granicama svojih nadležnosti, kojima zakon priznaje svojstvo sudske ovršne isprave ili na temelju kojih se prema posebnim propisima može obaviti upis u javne knjige. (2) Uknjižbe na temelju odluke stranog suda mogu se obaviti ako je ta odluka priznata u posebnom za to propisanom postupku. PredbiljeŽbe Članak 319. Kad podnesena isprava udovoljava općim uvjetima za upis, ali ne udovoljava svim posebnim uvjetima za uknjižbu propisanim u članku 316. – 318. ovoga Zakonika, lučka kapetanija, kod koje se vodi upisnik brodova, dopustit će predbilježbu (članak 257. točka 4). Članak 320. Predbilježba hipoteke na brodu dopuštena je samo ako su tražbine i pravna osnova hipotekarnog prava učinjene vjerojatnim. Članak 321. Kad se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji je bio upisan u strani upisnik brodova, a iz isprave se o brisanju broda iz stranog upisnika brodova vidi da je brod opterećen hipotekom na brodu (članak 240.), upisat će se, po službenoj dužnosti, predbilježba hipotekarnog prava s redom prvenstva koji ima prema trenutku što je bio mjerodavan za utvrđivanje reda prvenstva u stranom upisniku brodova, ako u trenutku upisa nije udovoljeno uvjetima za uknjižbu hipoteke na brodu određene ovim Zakonikom. Članak 322. Predbilježba prava zakupa, brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod i prava prvokupa dopuštena je samo ako su postojanje prava i pristanka na upis učinjeni vjerojatnim. Članak 323. Predbilježba se dopušta i na temelju ovih isprava: 1) nepravomoćnih sudskih odluka kojima se zahtjev za utvrđivanje, stjecanje, ograničenje ili prestanak upisnog prava prihvaća ili odbija, 2) sudskih odluka kojima se predbilježba dopušta u postupku osiguranja prema propisima ovršnog postupka, 3) zahtjeva suda, tijela uprave ili organizacije u obavljanju poslova javnih ovlaštenja koja su joj zakonom povjerena, kad su oni po zakonu ovlašteni da po službenoj dužnosti odrede da se određene tražbine osiguraju hipotekom na brodu. Članak 324. Ako kod suda bude položen iznos duga osiguranog hipotekom na brodu, za koji, prema pravnim pravilima imovinskog prava, postoji opravdan razlog da se vjerovniku dug ne može platiti, predbilježba će se dopustiti na temelju potvrde suda da je ta svota položena i to: 1) ako je iznos duga kod suda položio dužnik ili osoba koja za dug odgovara, dopustit će se predbilježba brisanja hipoteke na brodu, 2) ako je iznos duga kod suda položila treća osoba kojoj je prema pravnim pravilima imovinskog prava vjerovnik dužan ustupiti svoju tražbinu, dopustit će se predbilježba ustupanja tražbine osigurane hipotekom na brodu. Članak 325. Predbilježbom se stječu, prenose, ograničavaju ili prekidaju upisana prava, uz uvjet da predbilježba bude naknadno opravdana, i to u opsegu u kojem bude opravdana. Članak 326. Predbilježba se može opravdati na temelju: 1) isprave kojom se može dopustiti uknjižba, a koju je izdala osoba protiv koje je predbilježba upisana, 2) potvrde da je sudska odluka iz članka 323. točke 1) ovoga Zakonika postala pravomoćna i ovršna, 3) konačne odluke nadležnog tijela o postojanju tražbine iz članka 323. točke 3) ovoga Zakonika, radi čijeg je osiguranja predbilježba upisana, 4) pravomoćne i ovršne odluke suda u parnici protiv osobe protiv koje je predbilježba upisana. Članak 327. (1) Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprave sposobne za uknjižbu (članak 326. točka 1)), opravdanje se treba izvršiti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi. (2) Ako se predbilježba opravdava na temelju pravomoćne i ovršne odluke suda (članak 326. točka 4)), parnica se mora pokrenuti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi. (3) Rok u kojem se predbilježba mora opravdati navodi se u odluci o predbilježbi. (4) Rok za opravdanje predbilježbe lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje opravdani razlozi. Prijedlog se podnosi lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Članak 328. (1) Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprava navedenih u članku 326. točki 1) – 3) ovoga Zakonika, prijedlog za opravdanje predbilježbe podnosi se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. (2) Ako se predbilježba opravdava odlukom suda u parnici (članak 326. točka 4.)), tražitelj predbilježbe dužan je pokrenuti parnicu kod nadležnog suda i o tome obavijestiti lučku kapetaniju koja vodi upisnik brodova. Članak 329. (1) Rok u kojem se mora pokrenuti parnica za opravdanje predbilježbe navest će se u odluci o predbilježbi. (2) Rok za pokretanje parnice sud može, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje važni razlozi. Članak 330. Ako u vrijeme podnošenja prijedloga za predbilježbu već teče parnica o postojanju prava čija se predbilježba traži, pokretanje posebne parnice za opravdanje predbilježbe nije potrebno ako se, prema odredbama Zakona o parničnom postupku, u postojećoj parnici još može istaći i zahtjev za opravdanje predbilježbe. Članak 331. (1) Ako opravdanje predbilježbe izostane, osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena može predložiti da se ona briše. (2) Ako iz spisa ne proizlazi da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme ili da rok za opravdanje još teče onog dana kad je prijedlog za brisanje podnesen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će u kratkom roku odrediti ročište na kojem predlagatelj predbilježbe mora dokazati da rok za opravdanje još teče ili da je tužba podnesena na vrijeme. (3) Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova utvrdi da je rok protekao, odnosno da parnica nije pokrenuta na vrijeme, dopustit će se brisanje predbilježbe. (4) Smatrat će se da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme, iako je protekao rok određen za njezino podnošenje, ako bude podnesena prije podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe ili bar istog dana kad je taj prijedlog podnesen. Članak 332. (1) Ako tužiteljev zahtjev za opravdanje predbilježbe bude prihvaćen u parnici kojom se predbilježba opravdava (članak 327. i 330.), na prijedlog bilo koje od stranaka, zabilježit će se opravdanje predbilježbe u upisnik brodova prema sadržaju pravomoćne presude. (2) Ako u parnici iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za opravdanje predbilježbe bude pravomoćno odbijen, na prijedlog bilo koje od stranaka, predbilježba će se brisati. Članak 333. (1) Ako je predbilježba brisana zato što tužba za opravdanje predbilježbe nije podnesena na vrijeme, može se predložiti nova predbilježba, ali ona ima pravni učinak tek od trenutka podnošenja novoga prijedloga. (2) Vlasnik broda ili ovlaštenik upisanog prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenog prava. Presuda kojom se taj zahtjev prihvaća zabilježit će se na prijedlog stranke u upisnik brodova, i time se sprječava ponovna dozvola predbilježbe. Članak 334. (1) Ako predbilježba bude brisana iz drugih razloga, a ne iz razloga navedenih u članku 333. ovoga Zakonika, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, po službenoj dužnosti, odbiti svaki novi prijedlog za predbilježbu istog prava na temelju iste isprave. (2) Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova propusti to učiniti i nova predbilježba bude upisana, ta će se predbilježba brisati čim protivnik prijavi da je predbilježba već jednom bila brisana. Članak 335. (1) Ako je predbilježeno pravo vlasništva broda, daljnji se upisi mogu dopustiti ne samo protiv uknjiženog nego i protiv predbilježenog vlasnika broda, ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba biti opravdana ili neopravdana. (2) Ako predbilježba bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja predbilježbe brisat će se, po službenoj dužnosti, svi upisi koji su protiv uknjiženog vlasnika broda bili obavljeni poslije trenutka podnošenja prijedloga na temelju kojega je predbilježba prava vlasništva bila obavljena. (3) Ako predbilježba prava vlasništva bude brisana, brisat će se istodobno, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su bili obavljeni s obzirom na tu predbilježbu. (4) Odredbe ovoga članka primijenit će se i kad je protiv hipotekarnog vjerovnika obavljena predbilježba prijenosa njegove tražbine na drugu osobu. Članak 336. (1) Ako je brisanje kakva prava predbilježeno, u pogledu tog prava mogu se dopustiti daljnji upisi (npr. nadhipotekarnih prava ili ustupa), ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba brisanja biti opravdana ili neopravdana. (2) Ako predbilježba brisanja bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja brisat će se, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su u pogledu brisanog prava u međuvremenu bili dopušteni. Članak 337. (1) Ako na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu, u vrijeme kad se zahtijeva njeno brisanje, još postoje nadhipotekarna prava, brisanje te tražbine može se dopustiti samo uz napomenu da će pravni učinak brisanja u pogledu nadhipotekarnih prava nastupiti tek kad ona budu brisana. (2) Čim bude uknjiženo brisanje tražbine osigurane hipotekom na brodu, daljnji se upisi na hipoteku ne mogu više dopustiti, a ako brisanje hipotekarnog prava bude samo predbilježeno, daljnji upisi na to pravo mogu se dopustiti, ali samo s pravnim učinkom iz članka 325. ovoga Zakonika. ZabiljeŽba Članak 338. (1) Zabilježba osobnih odnosa, osobito u pogledu ograničenja prava raspolaganja imovinom, ima pravnu posljedicu da se nitko u čiju je korist upisano kakvo pravo u upisnik brodova ne može pozivati na to da mu ti odnosi nisu bili poznati (npr. maloljetnost, produljenje roditeljskog prava ili starateljstva, otvaranje stečaja itd.). (2) Zabilježbu osobnih odnosa i brisanje takve zabilježbe određuje lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju isprava kojima se dokazuju ti odnosi, a na prijedlog stranaka, njihovih zakonskih zastupnika ili nadležnih tijela. Članak 339. Zabilježba drugih činjenica, osim onih koje su navedene u članku 338. ovoga Zakonika, može se dopustiti samo kad je zabilježba ovim Zakonikom dopuštena i ima učinak koji je njime određen (npr. prvenstveni red, zajednička hipoteka na brodu, otkaz tražbine osigurane hipotekom na brodu, tužba za ostvarivanje pomorskog privilegija, zabilježba spora itd.). Članak 340. (1) Vlasnik broda može zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano otuđenje broda ili opterećenje hipotekom. Pravni je učinak zabilježbe da se prvenstveni red prava stečenih tim otuđenjem ili opterećenjem računa od trenutka podnošenja prijedloga za upis zabilježbe, ako se upis navedenih prava zatraži za važenja zabilježbe (članak 342.). (2) Hipotekarni vjerovnik može, s pravnim učinkom navedenim u stavku 1. ovoga članka, zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano ustupanje ili namjeravano brisanje svoje tražbine. (3) Zabilježbe iz ovoga članka mogu se dopustiti samo ako bi prema stanju upisa u upisnik brodova, bila dopuštena uknjižba prava koje se mora upisati, odnosno brisanje upisanog prava i ako je potpis predlagatelja na prijedlogu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeru potpisa. Članak 341. Rješenje kojim se prihvaća prijedlog za upis zabilježbe iz članka 340., ovoga Zakonika izdaje se samo u jednom primjerku (otpravku). Kad obavi upis zabilježbe u upisnik brodova, tijelo koje vodi upisnik brodova mora na tom primjerku potvrditi da je zabilježba obavljena. Članak 342. (1) Ako je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena za namjeravano opterećenje broda hipotekom na brodu, zabilježba gubi učinak protekom roka od jedne godine, a u ostalim slučajevima navedenim u članku 340. ovoga Zakonika – protekom roka od 60 dana od dana kad je bila dopuštena. (2) U rješenju kojim se dopušta zabilježba navest će se datum kad prestaje učinak te zabilježbe. Članak 343. (1) Prijedlog za upis prava ili upis brisanja sa prvenstvenim redom koji je zabilježbom osiguran (članak 340.) mora se podnijeti u rokovima određenim u članku 327. ovoga Zakonika i uz prijedlog priložiti primjerak rješenja kojim je zabilježba dopuštena. (2) Isprava na temelju koje se upisuje ili briše pravo za koje je zabilježen prvenstveni red može biti sastavljena i poslije podnošenja prijedloga za upis zabilježbe. (3) U rješenju kojim se, na prijedlog podnesen prema stavku 1. ovoga članka, dopušta uknjižba ili predbilježba sud će naznačiti da dopušteni upis ima onaj prvenstveni red koji je stečen zabilježbom. Tijelo koje obavi upis dopuštene uknjižbe, odnosno predbilježbe potvrdit će na primjerku rješenja kojim je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena da je upis obavljen. (4) Upis sa zabilježbom prvenstvenog reda dopustit će se i ako su brod ili tražbina osigurani hipotekom na brodu preneseni na treću osobu ili su opterećeni pošto je prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda bio podnesen. (5) Ako vlasnik broda ili hipotekarni vjerovnik padnu pod stečaj prije nego što bude podnesen prijedlog za upis, upis će se dopustiti samo ako je isprava o pravnom poslu bila već sastavljena prije dana otvaranja stečaja i ako je dan sastavljanja isprave dokazan ovjerom tijela nadležnog za ovjeru potpisa. Ako isprava ne odgovara tim uvjetima, ocijenit će se, prema propisima o stečaju, je li upis dopušten. Članak 344. Ako se dopusti uknjižba prijenosa prava vlasništva ili otuđenja broda, odnosno ustupanja ili brisanja tražbine s prvenstvenim redom stečenim zabilježbom (članak 340. stavak 1.), lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog stranke u čiju je korist uknjižba upisana, narediti brisanje upisa koji su u pogledu tog broda ili tražbine obavljeni poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu. Prijedlog za brisanje tih upisa mora se podnijeti u roku od 15 dana od dana kad je uknjižba sa zabilježenim prvenstvenim redom postala pravomoćna. Članak 345. (1) Ako prijedlog za upis ne bude podnesen prije proteka roka poslije kojeg prestaje učinak zabilježbe (članak 342.) ili ako iznos tražbine, u pogledu koje je zabilježba prvenstvenog reda obavljena, do kraja tog roka ne bude iscrpljen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će po službenoj dužnosti, narediti brisanje zabilježbe prvenstvenog reda. (2) Prije proteka roka iz članka 342. ovoga Zakonika brisanje zabilježbe može se dopustiti samo ako je uz prijedlog za brisanje zabilježbe podnesen primjerak rješenja kojim je dopuštena zabilježba. Kad obavi upis brisanja, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova potvrdit će na tom primjerku rješenja da je brisanje obavljeno. Članak 346. (1) Lučka kapetanija nadležna prema članku 254. ovoga Zakonika dopustit će, na zahtjev vjerovnika, zabilježbu sudskog otkaza hipotekarne tražbine i zabilježbu hipotekarne tužbe ako je onaj protiv koga je otkaz ili tužba podnesena upisan kao vlasnik broda opterećenog hipotekom i ako se dokaže da je hipotekarna tužba podnesena. (2) Zabilježbu hipotekarne tužbe može dopustiti i parnični sud. (3) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da otkaz ili tužba djeluje protiv kasnijeg vlasnika broda, a osobito da se, na temelju pravomoćne presude donesene u parnici o zabilježenoj tužbi ili obavljene sudske nagodbe zaključene u toj parnici, može voditi ovrhu na založenom brodu neposredno protiv svakoga kasnijeg vlasnika broda. Članak 347. (1) Zabilježba tužbe za ostvarivanje pomorskog privilegija briše se po službenoj dužnosti ako, u roku od 60 dana od dana ovršnosti presude donesene na temelju tužbe koja je bila predmet zabilježbe, vjerovnik tražbine osigurane pomorskim privilegijem ne zatraži prodaju broda ili upis hipoteke na brodu ili ako se, na njegov zahtjev, u tom roku ne provede zaustavljanje broda (članak 247. stavak 2.). (2) Ako iz spisa ne proizlazi da je u zakonskom roku zatražena prodaja broda ili upis hipoteke na brodu ili da je provedeno zaustavljanje broda, sud će postupiti prema članku 331. stavku 2. i 3. ovoga Zakonika. Članak 348. (1) Osoba koja je pokrenula parnicu da bi osporila uknjižbu za koju utvrdi da su njome povrijeđena njezina upisana prava i traži povrat u prijašnje stanje u upisniku može kod parničnog suda ili kod tijela nadležnog prema članku 254. ovoga Zakonika zahtijevati zabilježbu tog spora u upisniku brodova istodobno s podnošenjem tužbe ili kasnije. (2) Zabilježba spora iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da presuda donesena u tom sporu djeluje i protiv osoba koje su stekle upisana prava poslije trenutka kad je prijedlog za zabilježbu spora stigao tijelu koji vodi upisnik brodova. Članak 349. U parnici pokrenutoj tužbom za brisanje uknjižbe protiv osoba koje su neposredno uknjižbom, čije se brisanje traži tužbom, stekle prava ili su oslobođene tereta, ili kad se tužba temelji na odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika, o zastari tužbenog zahtjeva prosuđivat će se prema propisima i pravnim pravilima imovinskog prava o zastari. Članak 350. (1) Osoba koja želi osporiti uknjižbu protiv trećih osoba, o čijem je odobrenju bila propisno obaviještena, dužna je, u roku u kojem se može podnijeti žalba protiv odobrenja te uknjižbe, predložiti tijelu iz članka 254. ovoga Zakonika upis zabilježbe da je uknjižba sporna, a najkasnije u roku od 60 dana od dana proteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe protiv svih osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle kakvo upisno pravo ili su na kakvu upisanom pravu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. (2) Poslije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka protiv trećih osoba koje su prije zabilježbe spora na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava može se tužbom za brisanje osporavati uknjižba samo ako te osobe nisu bile u dobroj vjeri u pogledu valjanosti osporavane uknjižbe. Članak 351. Ako tužitelj nije bio propisno obaviješten o odobrenju uknjižbe koju osporava, pravo na podnošenje tužbe za njezino brisanje protiv trećih osoba koje su na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava u dobroj vjeri prestaje u roku od tri godine od trenutka kad je prijedlog za pobijanu uknjižbu stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Članak 352. (1) Ako tužitelj povuče tužbu ili se prema zakonu smatra da je tužba povučena, ili ako tužba bude pravomoćnom odlukom odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, ili ako u slučaju iz članka 350. ovoga Zakonika tužba ne bude podnesena u propisanom roku, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog protivne strane, narediti brisanje zabilježbe spora. (2) Ako pravomoćnom presudom bude potpuno ili djelomično prihvaćen zahtjev za brisanje osporene uknjižbe, ili ako stranke o brisanju uknjižbe sklope sudsku nagodbu, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog stranke, dopustiti upis brisanja osporene uknjižbe prema sadržaju presude, odnosno sudske nagodbe, pa će istodobno narediti brisanje zabilježbe spora te svih uknjižbi i predbilježbi za koje je, u pogledu brisanog prava, prijedlog za upis stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, pošto je toj lučkoj kapetaniji stigao prijedlog za zabilježbu spora. Članak 353. (1) Osoba koja tvrdi da je do uknjižbe došlo zbog kaznenog djela može, radi postizanja pravnog učinka iz članka 348. ovoga Zakonika u odnosu prema kasnijim upisima, zatražiti od lučke kapetanije iz članka 254. ovoga Zakonika da dopusti zabilježbu da je uknjižba sporna. Ta je osoba dužna uz prijedlog podnijeti potvrdu nadležnog tijela o pokretanju kaznenog postupka. (2) Ako se zabilježba spora predlaže radi postizanja učinka i protiv trećih osoba koje su stekle upisana prava u dobroj vjeri prije zabilježbe spora, prijedlog za zabilježbu mora se podnijeti lučkoj kapetaniji iz članka 254. ovoga Zakonika u roku u kojem je stranka ovlaštena na podnošenje žalbe protiv dopuštene uknjižbe. Članak 354. (1) Ako sud u kaznenom postupku odluči da se briše uknjižba zajedno s upisanim pravima koja su stečena prije zabilježbe iz članka 353. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika naredit će brisanje uknjižbe prema odredbama članka 352. stavka 2. ovoga. Zakonika, ako stranka, protiv koje je osporena uknjižba obavljena uz prijedlog za brisanje uknjižbe, priloži odluku suda donesenu u tome kaznenom postupku, s potvrdom o njezinoj pravomoćnosti. (2) Ako sud u kaznenom postupku utvrdi kaznenu odgovornost optuženika, ili oštećenika s njegovim zahtjevom za brisanje uknjižbe uputi na parnicu, oštećenik ima pravo podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe i upisanih prava iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kad je odluka suda o upućivanju na parnicu postala pravomoćna. (3) Ako sud u kaznenom postupku ne donese odluku o tome da je optuženik kazneno odgovoran i ako ovlaštena osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese tužbu, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će brisanje zabilježbe spora na prijedlog osobe koja ima pravni interes da se osporena uknjižba održi na snazi. Članak 355. Kad se traži brisanje zabilježbe spora zato što tužba za brisanje nije podignuta u rokovima određenim u članku 350. i 353. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika postupit će prema odredbama članka 331. stavka 2. i 3. ovoga Zakonika. Članak 356. Ako vlasnik broda ili vjerovnik, na čijem je brodu, odnosno tražbini upisano kakvo pravo, podnese tužbu da se to pravo u cijelosti ili djelomično briše zato što je zastarjelo, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na prijedlog tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova. Članak 357. Ako se pokrene parnica kojom se traži da se utvrdi da je dosjelošću stečeno određeno stvarno pravo, sud iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na prijedlog tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova. Članak 358. (1) Zabilježba spora u slučaju tužbe za brisanje zbog zastare (članak 356.) ili u slučaju tužbe za utvrđivanje stjecanja stvarnog prava zbog dosjelosti (članak 357.) nema učinka protiv trećih osoba koje su, pouzdavajući se u upisnik brodova, postigle određene uknjižbe prije trenutka kad je prijedlog za zabilježbu spora stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužitelj dosjelošću stekao određeno stvarno pravo, pravo stečeno dosjelošću ima prvenstveni red prije svih upisa koji su provedeni poslije zabilježbe spora, a sva prava upisana poslije zabilježbe spora koja su s tim u protuslovlju brisat će se na prijedlog stranke. (2) U postupku brisanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 352. stavka 2. ovoga Zakonika. Članak 359. (1) Sud koji je proveo prodaju broda naredit će, po službenoj dužnosti, da se rješenje o dosudi prodanog broda zabilježi u upisnik brodova. (2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da se upisana prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda mogu steći daljnjim upisima samo ako rješenje o dosudi bude pravomoćno ukinuto. (3) Ako rješenje o dosudi nije pobijano ili ako je pobijanje pravomoćno odbijeno, na prijedlog zainteresirane osobe, brisat će se svi upisi obavljeni poslije zabilježbe tog rješenja protiv dosadašnjeg vlasnika broda te svi daljnji upisi koji su obavljeni u odnosu prema njihovim pravima. Članak 360. Prijedlozi za upis ili brisanje zabilježbi o kojima odlučuje tijelo iz članka 254. ovoga Zakonika moraju se podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, ako nije drugačije određeno. Upisivanje zajedniČkih hipoteka na brodu Članak 361. (1) Kod zajedničkih hipoteka (članak 238.) koja se zasnivaju upisom u više uložaka jedan od uložaka označuje se kao glavni, a ostali kao sporedni. U prijedlogu za upis mora se navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni; a ako u prijedlogu to nije navedeno, smatrat će se da se kao glavni uložak mora označiti onaj koji je u prijedlogu za upis naveden na prvom mjestu. (2) Ako se zatraži da se hipoteka na brodu koja već postoji proširi za istu tražbinu i na druge uloške, s prvotno opterećenim uloškom postupit će se kao s glavnim uloškom. (3) U glavnom ulošku zabilježbom se upućuje na sporedne uloške, a u svakome sporednom ulošku – na glavni uložak. Članak 362. (1) Ako vjerovnik, radi osiguranja svoje tražbine, zatraži upis hipoteke na brodu u određeni uložak upisnika brodova, dužan je prijaviti postojanje hipoteke na brodu koja je za tu tražbinu već upisana u kakvu drugom ulošku, da bi se mogla zabilježiti zajednička hipoteka na brodu. (2) Vjerovnik je odgovoran za štetu prouzročenu time što je propustio prijaviti postojanje hipoteke na brodu. (3) Ako zabilježba zajedničke hipoteke na brodu ne bude upisana, hipotekarni dužnik može predložiti da se ta zabilježba obavi i zatraži da mu vjerovnik nadoknadi troškove, ako je zabilježba izostala njegovom krivnjom. (4) Ako tijelo iz članka 254. ovoga Zakonika, dopuštajući uknjižbu ili predbilježbu hipoteke na brodu, utvrdi da je za istu tražbinu hipoteka na brodu već upisana, u njegovu ili kakvom drugom upisniku brodova, odredit će, po službenoj dužnosti, da je uložak u koji je hipoteka već upisana glavni uložak. Tijelo iz članka 254. dužno je o tome obavijestiti lučku kapetaniju kod koje se vodi upisnik brodova u koji je hipoteka na brodu već upisana. Članak 363. (1) Prijedlog za upis zajedničke hipoteke na brodu u više upisnika brodova koji se vode kod raznih lučkih kapetanija može se podnijeti ili istodobno svim lučkim kapetanijama koje vode te upisnike brodova ili samo jednom od tih tijela. (2) Ako se prijedlog za upis hipoteke podnosi istodobno svim lučkim kapetanijama u čije se upisnike brodova mora upisati, u prijedlogu se moru navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni. (3) Ako se prijedlog za upis hipoteke na brodu podnosi samo jednoj lučkoj kapetaniji, prijedlog se podnosi onoj lučkoj kapetaniji kod koje predlagatelj upisa želi da se vodi glavni uložak i naznačuje red prema kojem se prijedlog mora uputiti ostalim lučkim kapetanijama. Članak 364. (1) Ako pri prvotnom ili kasnijem upisu zajedničke hipoteke na brodu sudjeluje više tijela iz članka 254. ovoga Zakonika, svatko će od njih samostalno odlučiti o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu hipotekarnog prava u upisnik brodova za koji je on nadležan. Svatko će od tijela svoje rješenje o tome dostaviti i tijelu kod kojeg se vodi glavni uložak. (2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se tijelu koje je to rješenje donijelo. (3) Ako uknjižba ili predbilježba koja je upisana u kakav sporedni uložak bude u povodu žalbe brisana, o brisanju se, radi zabilježbe, obavještava lučku kapetaniju koja vodi glavni uložak. Članak 365. Prvenstveni red kod zajedničke hipoteke na brodu određuje se samostalno za svaki uložak, i mjerodavan je trenutak kad je prijedlog za dozvolu upisa zajedničke hipoteke stigao pojedinoj lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik hipotekarno pravo upisuje. Članak 366. (1) Svi prijedlozi u pogledu promjene hipotekarnog prava za tražbine za koje je upisana zajednička hipoteka na brodu u više uložaka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak. O tim se prijedlozima odlučuje prema stanju upisa u glavnom ulošku. (2) Prijedlog podnesen drugoj lučkoj kapetaniji, a ne kapetaniji iz stavka 1. ovoga članka vratit će se podnositelju s uputom da se prijedlog mora podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak. Članak 367. (1) Sve promjene koje se na zajedničkoj hipoteci moraju učiniti prijenosom, ograničenjem, brisanjem ili na drugi način, upisuju se samo u glavni uložak. (2) Upis promjena u glavnom ulošku ima pravni učinak kao da je obavljen u svim već postojećim ili budućim sporednim ulošcima. (3) Djelomično ili potpuno brisanje zajedničke hipoteke koja se odnosi na sve brodove ili na sve tražbine (podhipoteka) koje su predmet zajedničke hipoteke zabilježuje se u sve sporedne uloške, a brisanje zajedničke hipoteke zabilježuje se samo u sporedni uložak u kojem je taj brod, odnosno tražbina upisana. Članak 368. (1) Ako hipotekarno pravo na brodu, odnosno na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu upisano u glavnom ulošku bude brisano, u tom se ulošku brišu i svi daljnji upisi i prenose u jedan od sporednih uložaka koji se vode kod iste lučke kapetanije. Ako zajednička hipoteka još postoji, s tim se uloškom postupa kao s glavnim uloškom. (2) Ako u upisnicima brodova iste lučke kapetanije nema sporednog uloška, lučka kapetanija nadležna za dotadašnji glavni uložak odredit će, ako to nije odredio hipotekarni vjerovnik, s kojim će se sporednim uloškom ubuduće postupati kao s glavnim uloškom, pa će, po službenoj dužnosti, poslati lučkoj kapetaniji koja vodi novi glavni uložak ovjerovljene prijepise postojećih upisa u glavnoj knjizi te ovjerovljene prijepise isprava koje se na te upise odnose. (3) Pretvaranje sporednog uloška u glavni uložak priopćava se lučkim kapetanijama kod kojih se vode svi sporedni ulošci i, po službenoj dužnosti, zabilježuje u svaki još postojeći sporedni uložak. Članak 369. (1) Lučkoj kapetaniji na koju prijeđe vođenje glavnog uloška dostavljaju se oni prijedlozi o kojima ne može više rješavati dotadašnja lučka kapetanija zato što je zajednička hipoteka u njegovu upisniku brodova već brisana, i o tome se obavještavaju stranke koje su podnijele prijedloge. (2) Međusobni prvenstveni red prijedloga iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema trenutku kad su oni stigli tijelu koji je vodio dosadašnji glavni uložak. Članak 370. (1) Za opravdanje predbilježbe kojom je zajednička hipoteka za istu tražbinu predbilježena kod raznih tijela potrebna je samo jedna tužba za opravdanje. (2) Za tužbu za opravdanje predbilježbe nadležan je, pored suda općemjesne nadležnosti hipotekarnog dužnika, lučka kapetanija nadležna prema članku 254. ovoga Zakonika u pogledu jednog od upisnika u kojem je predbilježba dopuštena. Članak 371. U izvacima iz uložaka koji se s obzirom na zajedničku hipoteku vode kao sporedni ulošci upućuje se na glavni uložak, uz napomenu da su promjene koje su učinjene na zajedničkoj hipoteci upisane samo u glavnom ulošku. Prijenos broda iz jednog upisnika brodova u drugi upisnik brodova Članak 372. Lučka kapetanija iz članka 254. stavka 4. ovoga Zakonika dopustit će prijenos upisa broda iz jednog upisnika brodova u drugi na temelju isprave kojom se dokazuje da će brod promijeniti luku upisa i da će se upisati u luci koja se nalazi na području lučke kapetanije iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika. Brisanje broda iz upisnika brodova Članak 373. (1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova u slučajevima iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakonika. (2) O rješenju iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija obavijestit će Ministarstvo. Članak 374. (1) U rješenju o brisanju broda iz upisnika brodova treba, prema članku 193. ovoga Zakonika utvrditi da vjerovnici hipotekarnih tražbina pristaju na brisanje, osim ako se brisanje obavlja na temelju odredaba članka 192. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika. (2) U slučaju iz stavka 2. članka 193. ovoga Zakonika brisanje broda obavit će se protekom navedenog roka. Članak 375. Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što je propao ili se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je trajno povučen iz plovidbe, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upisnika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve ostale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu. 5. Pravni lijekovi Članak 376. (1) Protiv rješenja lučke kapetanije, koja vodi upisnik brodova o prijedlogu za upis u upisnik brodova, dopuštena je žalba. (2) Stranke mogu u žalbi iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede pravila postupka. (3) Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje u prvom stupnju u dovoljnom broju primjeraka za tijelo drugog stupnja i za stranke koje sudjeluju u postupku. (4) Žalba ne odgađa provedbu upisa, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno. Članak 377. Rok za podnošenje žalbe kad je rješenje dostavljeno stranci u Republici Hrvatskoj je 15 dana od dana dostave rješenja, a kad je rješenje dostavljeno stranci u inozemstvu rok za podnošenje žalbe je 30 dana od dana dostave rješenja. Članak 378. (1) Nepravodobnu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu tijelo prvog stupnja, koje vodi upisnik brodova (lučka kapetanija) će odbaciti. (2) Ako tijelo prvog stupnja ne odbaci žalbu, primjerak žalbe dostavit će strankama kojima je dostavljeno rješenje koje se pobija. (3) Žalbu podnesenu neposredno tijelu drugog stupnja (Ministarstvu) to će tijelo uputiti nadležnom tijelu prvog stupnja i smatrat će se da je žalba podnesena na dan kad je stigla tijelu drugog stupnja. (4) Rok za podnošenje odgovora na žalbu iznosi osam dana od dana dostave rješenja. Članak 379. (1) Ako je žalba podnesena protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, tijelo će odrediti zabilježbu žalbe u upisnik brodova. (2) Ako žalba bude odbijena, tijelo će odrediti brisanje zabilježbe. (3) Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavka 1. i 2 ovoga članka tijelo će odrediti po službenoj dužnosti. Članak 380. Ako tijelo drugog stupnja odbije žalbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, tijelo prvog stupnja će po službenoj dužnosti, odrediti da se briše zabilježba tog rješenja u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke. Članak 381. Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja i prihvati jedan od prijedloga iz članka 299. ovoga Zakonika koje je tijelo prvog stupnja odbilo, dopušteni upis obavit će se u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je prijedlog za upis bio podnesen. Članak 382. (1) Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim se dopušta brisanje upisa i prijedlog za brisanje upisa odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba. (2) Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim je prihvaćen koji od prijedloga iz članka 299. ovoga Zakonika, pa taj prijedlog odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba. Članak 383. Konačno rješenje tijela drugog stupnja kojim se određuje upis u upisnik brodova dostavit će se zajedno sa spisima nadležnoj lučkoj kapetaniji radi izvršenja upisa, te radi dostave strankama. Članak 384. Protiv rješenja tijela drugog stupnja u postupku upisa može se pokrenuti upravni spor. POMORSKI ZAKONIK - SADRŽAJ
|
||||||||||||||||
