 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 ZAKON O PATENTU (NN 173/03) > Pravilnik o patentu I. OPĆE ODREDBE Članak l. (1) Ovaj Zakon uređuje sustav zaštite izuma patentom i konsenzualnim patentom. Patent (2) Na konsenzualni patent na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovoga Zakona, osim ako je drugačije izričito propisano. Članak 2. Patent je isključivo pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskog iskorištavanja izuma. Članak 3. Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske uživaju zaštitu predviđenu ovim Zakonom, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti. Članak 4. Pravnu ili fizičku osobu koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske, u postupku pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu. II. PREDMET ZAŠTITE PATENTOM Patentibilni izum Članak 5. (1) Patent se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti. (2) Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, patent se priznaje i za izum koji se odnosi na: 1. proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal, 2. postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prerađen ili upotrijebljen, 3. biološki materijal izoliran iz prirodnog okruženja ili proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se ranije nalazio u prirodi. (3) Biološki materijal iz stavka 2. ovoga članka je bilo koji materijal koji sadrži genetičku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu. (4) Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izum koji se odnosi na biljke ili životinje smatrat će se patentibilnim ako njegova tehnička izvedivost nije ograničena na određenu biljnu ili životinjsku vrstu i ako postupak ostvarivanja izuma nije bitno biološki. (5) Postupak za dobivanje biljaka ili životinja iz stavka 4. ovoga članka bitno je biološki ako se u cijelosti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje ili selekcija. (6) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito: 1. otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode, 2. estetske tvorevine, 3. pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova, 4. prikazivanje informacija i 5. računalni programi. Izuzeci od patentibilnosti Članak 6. Iz zaštite patentom izuzeti su: 1. izumi životinjskih i biljnih vrsta i bitno bioloških postupaka za dobivanje biljaka ili životinja, osim izuma nebioloških i mikrobioloških postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima kako je propisano člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona. Pri čemu se, u smislu ovoga Zakona, pod mikrobiološkim postupkom podrazumijeva bilo koji postupak koji uključuje ili koji se provodi na mikrobiološkom materijalu ili čiji je proizvod mikrobiološki materijal, 2. ljudsko tijelo, razni stupnjevi njegovog oblikovanja i razvoja ili jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena. Izum koji se odnosi na element izoliran iz ljudskog tijela ili proizveden tehničkim postupkom, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena može biti patentibilan, iako je strukturom jednak strukturi prirodnog elementa. Industrijska primjenljivost odsječka ili djelomičnog odsječka gena mora biti razotkrivena u prijavi patenta, kako je izvorno podnesena, 3. izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirurške postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa koje se primjenjuju u navedenim postupcima. Članak 7. (1) Neće se smatrati patentibilnima izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu. (2) Izumima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: 1. postupci kloniranja ljudskih bića, 2. postupci za modificiranje genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića, 3. uporaba ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe i 4. postupci za modificiranje genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka. Novost izuma Članak 8. (1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike. (2) Pod stanjem tehnike razumijeva se sve što je učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta. (3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih prijava patenata koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma prijave iz stavka 2. ovoga članka, i javnosti su učinjene pristupačnim tek na datum podnošenja prijave patenta ili nakon toga, objavom na način predviđen ovim Zakonom. (4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom tvari ili smjesa sadržanih u stanju tehnike, koje se primjenjuju u postupcima iz članka 6. stavak 3. ovoga Zakona, pod uvjetom da njihova primjena u navedenim postupcima nije sadržana u stanju tehnike. Razotkrivanje izuma bez štetnih posljedica Članak 9. Također, novim se smatra izum koji je najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja prijave patenta bio sadržan u stanju tehnike zbog, ili kao posljedica: 1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave patenta ili njegova pravnoga prednika ili, 2. izlaganja na službenoj ili službeno priznatoj izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanoj u Parizu 22. studenoga 1928. i revidiranoj posljednji put 30. studenoga 1972., pod uvjetom da podnositelj naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum bio izložen i najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma. Inventivna razina Članak 10. (1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike. (2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu, ne uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona. Industrijska primjenljivost Članak 11. Izum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući i poljoprivredu. III. PRAVO NA STJECANJE PATENTA Ovlaštenici za stjecanje patenta za izum Članak 12. (1) Pravo na stjecanje patenta ima izumitelj ili njegov pravni sljednik. (2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada zajedničko pravo na patent. Izumitelj Članak 13. (1) Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralačkim radom. (2) Izumiteljem se ne smatra osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć. (3) Izumitelj ima moralno pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi patenta, svim ispravama koje se izdaju za priznanje patenta te u Registru prijava i Registru patenata. (4) Moralno pravo izumitelja je neprenosivo. Pravni sljednik izumitelja Članak 14. (1) Pravni sljednik izumitelja je fizička ili pravna osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja. (2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa izumitelja. IV. POSTUPAK ZA PRIZNANJE PATENTA 1. Zajedničke odredbe o postupku Članak 15. (1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za priznanje patenta i konsenzualnog patenta i obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu zaštite izuma. (2) Protiv upravnih akata koje donosi Zavod nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor protiv tih akata u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima (3) Za pojedina pitanja iz postupka koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjivat će se Zakon o općem upravnom postupku. Pristojbe i naknade troškova postupka Članak 16. (1) Za stjecanje patenta i održavanje u vrijednosti patenta plaćaju se upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s posebnim propisima. (2) Ako u postupku priznanja patenta, upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka ne budu plaćene, prijava patenta smatrat će se povučenom, a u slučaju neplaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova upravnoga postupka održavanja patenta to pravo prestaje vrijediti. 2. Prijava patenta Pokretanje postupka za priznanje patenta Članak 17. (1) Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem Zavodu prijave patenta. (2) Način podnošenja prijave patenta utvrđuje se pravilnikom kojeg, na prijedlog ravnatelja Zavoda, donosi ministar nadležan za rad Zavoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Jedinstvo izuma Članak 18. (1) Za svaki izum podnosi se posebna prijava patenta. (2) Jednom prijavom patenta može se zahtijevati priznanje patenta i za više izuma samo ako su ti izumi međusobno tako povezani da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao. Jezik i pismo prijave patenta Članak 19. (1) Prijava patenta mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. (2) Ako je prijava sastavljena na stranom jeziku, Zavodu se mora podnijeti prijevod prijave na hrvatski jezik. Sadržaj prijave patenta Članak 20. (1) Prijava patenta mora sadržavati: 1. zahtjev za priznanje patenta, 2. opis izuma, 3. jedan ili više zahtjeva za zaštitu izuma (u daljnjem tekstu: patentni zahtjevi), 4. crteže na koje se pozivaju opis izuma i patentni zahtjevi i 5. sažetak izuma. (2) Zahtjev za priznanje patenta sadržava: izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izuma koji izražava bit izuma te podatke o podnositelju prijave. (3) Pisana izjava izumitelja kad ne želi biti naveden u prijavi mora se podnijeti Zavodu najkasnije u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave. (4) Izum se mora dovoljno jasno i detaljno otkriti u prijavi patenta tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja može izvesti. (5) Ako se izum odnosi na živi biološki materijal koji se ne može opisati tako da se stručnoj osobi omogući njegovo izvođenje, uz prijavu se mora priložiti dokaz da je uzorak takva materijala pohranjen kod ovlaštene institucije najkasnije na datum podnošenja prijave patenta. (6) Ovlaštenom institucijom iz stavka 5. ovoga članka smatra se institucija koja zadovoljava uvjete propisane Budimpeštanskim sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama, za potrebe patentnog postupka od 28. travnja 1977., revidiranog posljednji put 26. rujna 1980. (7) Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se zaštita zahtijeva. Oni moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni opisom izuma. Patentni zahtjevi mogu biti nezavisni i zavisni. Nezavisni patentni zahtjevi sadržavaju nova, bitna obilježja izuma. Zavisni patentni zahtjevi sadržavaju specifična obilježja izuma koji je određen u nezavisnom ili drugom zavisnom patentnom zahtjevu. (8) Sažetak je kratak sadržaj biti izuma koji služi isključivo radi tehničkoga informiranja. (9) Sadržaj i način sastavljanja pojedinih dijelova prijave patenta, kao i pojedinosti vezane uz pohranu živog biološkog materijala iz stavka 5. ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom. Sadržaj prijave patenta potreban za priznanje datuma podnošenja Članak 21. Za priznanje datuma podnošenja prijave patenta potrebno je da prijava na taj datum sadržava: 1. izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, 2. ime odnosno naziv i prebivalište odnosno poslovno sjedište podnositelja prijave i 3. opis izuma i jedan ili više patentnih zahtjeva, iako taj opis i patentni zahtjevi ne zadovoljavaju sve uvjete propisane ovim Zakonom i Pravilnikom. 3. Pravo prvenstva Članak 22. (1) Ako su isti izum stvorila dva ili više izumitelja neovisno jedan o drugome, prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s ranijim datumom podnošenja, pod uvjetom da je ta prijava objavljena u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona. (2) Prvenstvo vrijedi od datuma podnošenja prijave Zavodu, osim u slučaju kad su zadovoljeni uvjeti za priznanje prava prvenstva iz članka 23. i 24. ovoga Zakona. Uvjeti za priznanje prava prvenstva Članak 23. (1) U skladu s odredbama članka 4. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška konvencija), svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja je u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili državi članici Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO) podnijela urednu prijavu za bilo koji oblik zaštite izuma, ili njezinu pravnom sljedniku, uživat će u Republici Hrvatskoj prvenstvo od datuma podnošenja prve prijave državi članici Pariške unije ili članici WTO-a, pod uvjetom da je u roku od dvanaest mjeseci Zavodu podnesena prijava za isti izum i da je zahtijevano priznanje prava prvenstva. (2) Urednom prijavom iz stavka 1. ovoga članka smatra se prijava čiji je datum podnošenja utvrđen u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je podnesena ili u skladu s međunarodnim ugovorom zaključenim između država članica, bez obzira na njezinu kasniju pravnu sudbinu. (3) Kasnija prijava patenta koja je podnesena u istoj ili za istu državu smatrat će se prvom prijavom za potrebe utvrđivanja prava prvenstva u onom dijelu koji se odnosi na predmet izuma prve prijave, ako je na datum podnošenja kasnije prijave prva prijava, koja je služila za utvrđivanje prava prvenstva povučena, odbijena ili odbačena prije nego što je postala dostupna javnosti i nije proizvela nikakve pravne učinke. Prva prijava patenta ne može više služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva. Zahtjev za priznanje prava prvenstva Članak 24. Podnositelj prijave patenta koji se u Republici Hrvatskoj namjerava koristiti pravom prvenstva iz članka 23. ovoga Zakona dužan je Zavodu podnijeti: 1. zahtjev za priznanje prava prvenstva koji sadržava bitne podatke o prvoj prijavi čije se prvenstvo zahtijeva (broj i datum podnošenja prijave, državu članicu Pariške unije ili članicu WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena), najkasnije do isteka roka od dva mjeseca od datuma podnošenja prijave u Republici Hrvatskoj i 2. prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena, najkasnije do isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, ili četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave patenta u Republici Hrvatskoj, ili šesnaest mjeseci od najranijeg datuma zahtijevanih prvenstva, ovisno o tome koji od navedenih rokova ranije istječe. Zahtjev za priznanje višestrukog prava prvenstva Članak 25. Podnositelj prijave patenta može, uz uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, zahtijevati priznanje višestrukog prava prvenstva na temelju većega broja ranije podnesenih prijava u jednoj ili više država članica Pariške unije ili članica WTO-a. Obilježja izuma na koje se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva Članak 26. (1) Zahtjev za priznanje prava prvenstva može se odnositi samo na ona obilježja izuma koja su sadržana u prvoj prijavi ili prijavama čije se prvenstvo zahtijeva. (2) Ako se pojedina obilježja izuma na koje se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva ne nalaze u patentnim zahtjevima sadržanim u prvoj prijavi, odnosno prijavama, pravo prvenstva će se priznati ukoliko se ta obilježja mogu utvrditi iz svih sastavnih dijelova prijave. Datum priznatoga prava prvenstva Članak 27. Datum priznatoga prvenstva smatra se datumom podnošenja prijave patenta Zavodu prilikom primjene odredaba članka 8. stavka 2. i 3. i članka 22. stavka 1. ovoga Zakona. Računanje rokova u slučaju priznanja višestrukog prava prvenstva Članak 28. Ako je zahtijevano višestruko pravo prvenstva, rokovi koji prema ovom Zakonu počinju teći od datuma priznatoga prava prvenstva računaju se od najranijega datuma višestrukog prava prvenstva. 4. Tijek postupka od primitka do objave prijave patenta Ispitivanje prijave patenta nakon primitka Članak 29. (1) Nakon primitka prijave patenta Zavod ispituje: 1. udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, 2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka za podnošenje prijave, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za podnošenje prijave, 3. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik, ako je prijava sastavljena na stranom jezik 4. jesu li podneseni crteži iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, 5. zastupa li podnositelja prijave iz članka 4. ovoga Zakona, koji je fizička ili pravna osoba koja nema prebivalište, odnosno sjedište na području Republike Hrvatske, patentni zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu. (2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu. (3) Ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava patenta se zaključkom odbacuje. (4) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi zaključak kojim se datum primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja prijave patenta. (5) Kad se u prijavi patenta poziva na crteže koji nisu sadržani u prijavi, Zavod poziva podnositelja prijave da dostavi crteže u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva, a ako podnositelj postupi po pozivu Zavoda, datumom podnošenja prijave smatrat će se datum na koji Zavod zaprimi crteže. Ukoliko crteži ne budu dostavljeni, smatrat će se da se prijavitelj na njih nije ni pozvao. (6) Zavod poziva podnositelja prijave koji nije platio upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka ili dostavio prijevod prijave patenta na hrvatski jezik da te nedostatke ukloni u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva. (7) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca. (8) Ako podnositelj ne postupi po pozivu Zavoda iz stavka 6. ovoga članka, prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta. Upis prijave u Registar prijava patenata Članak 30. (1) Prijava patenta kojoj je zaključkom utvrđen datum podnošenja upisuje se u Registar prijava patenata koji vodi Zavod. (2) Sadržaj i način vođenja Registra prijava patenata utvrđuju se Pravilnikom. Svjedodžba o pravu prvenstva Članak 31. (1) Na zahtjev podnositelja prijave Zavod izdaje svjedodžbu o pravu prvenstva koje je stečeno datumom podnošenja prijave patenta utvrđenim u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona. (2) Uvjeti i postupak izdavanja te sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom. Podjela prijave patenta Članak 32. (1) Podnositelj može sam ili na zahtjev Zavoda podijeliti predmet prijave patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja (prvobitna prijava) na dvije ili više prijava (izdvojena prijava) i na temelju svake od njih nastaviti samostalni postupak, o čemu Zavod donosi zaključak. (2) Predmet zaštite izdvojene prijave ne smije izlaziti izvan sadržaja prvobitne prijave. (3) Podjela prvobitne prijave patenta dopuštena je do donošenja rješenja o zahtjevu za priznanje patenta. (4) Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i, ako za to ima temelja u smislu odredbe članka 23. ovoga Zakona, uživa pravo prvenstvo prvobitne prijave patenta. Izmjene prijave patenta Članak 33. Prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja ne može se naknadno izmijeniti proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva. Pretpostavke za objavu prijave patenta Članak 34. (1) Ispitivanjem pretpostavki za objavu prijave patenta utvrđuje se udovoljava li prijava sljedećim uvjetima: 1. sadržava li sve dijelove iz članka 20. ovoga Zakona sastavljene na propisani način i potrebne priloge propisane ovim Zakonom, 2. je li naznačen izumitelj, 3. je li podnesen uredan zahtjev za priznanje prava prvenstva u smislu članka 24. ovoga Zakona, ako je priznanje prava prvenstva zahtijevano, 4. je li prijava, na prvi pogled, u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona, 5. je li predmet prijave izum koji se, na prvi pogled, može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavka 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona, (2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nije udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod poziva podnositelja da u primjerenom roku ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu. Taj rok ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka poziva. (3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim. (4) Ako podnositelj u određenom roku ne ukloni nedostatke iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi zaključak o odbacivanju prijave patenta. (5) Zavod donosi rješenje o odbijanju prijave patenta ako je prijava podnesena za izum za koji je, na prvi pogled, utvrđeno da se ne može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavak 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona. (6) Zavod neće priznati pravo prvenstva, ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 2. ovoga članka u pogledu uređivanja zahtjeva za pravo prvenstva. 5. Objava prijave patenta Način i sadržaj objave prijave patenta Članak 35. (1) Prijava patenta, za koju je ispitivanjem utvrđeno da udovoljava svim uvjetima iz članka 34. ovoga Zakona, o čemu Zavod donosi zaključak, objavljuje se u službenom glasilu Zavoda nakon isteka osamnaest mjeseci od datuma podnošenja, odnosno od datuma priznatoga prvenstva, čime postaje dostupna javnosti. (2) Prijava patenta iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti na zahtjev podnositelja i prije isteka navedenog roka, ali ne prije isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja Zavodu. (3) Prijava patenta koja je, unatoč tome što je bila povučena ili se smatrala povučenom, objavljena ili na koji drugi način učinjena dostupnom javnosti, ne ulazi u stanje tehnike. (4) Sadržaj objave prijave patenta pobliže se utvrđuje Pravilnikom. 6. Tijek postupka od objave prijave patenta do priznanja patenta Zahtjev za priznanje patenta Članak 36. (1) Podnositelj može, u roku od šest mjeseci od datuma objave prijave patenta u službenom glasilu Zavoda podnijeti: 1. zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta, ili 2. zahtjev za priznanje patenta na temelju podnesenih rezultata potpunog ispitivanja prijave patenta, ili 3. zahtjev za priznanje patenta bez potpunog ispitivanja prijave patenta (konsenzualni patent). (2) Ako u propisanom roku nije podnesen jedan od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ili plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, prijava patenta smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta. (3) Sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka pobliže se utvrđuje Pravilnikom. Priznanje patenta na temelju provedbe postupka potpunoga ispitivanja prijave patenta Članak 37. (1) Potpunim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum svim uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave: 1. izum koji nije isključen iz zaštite patentom u skladu sa člankom 5. stavkom 6., te člankom 6. i 7. ovoga Zakona, 2. izum koji je u prijavi otkriven u skladu sa člankom 20. stavkom 4. ovoga Zakona, 3. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona, 4. izum koji je nov u skladu sa člankom 8. i 9. ovoga Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu sa člankom 10. ovoga Zakona i koji je industrijski primjenljiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona. (2) Potpuno ispitivanje prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka Zavod može provesti, u potpunosti ili djelomično, putem jednoga od državnih patentnih ureda drugih zemalja s kojima ima sklopljen ugovor o suradnji. (3) Podnositelj koji je prijavu patenta za zaštitu istog izuma podnio i jednom od patentnih ureda drugih zemalja, može Zavodu dostaviti rezultate postupka potpunog ispitivanja provedenog od strane tog ureda, prevedene na hrvatski jezik. Priznanje patenta na temelju podnesenih rezultata postupka potpunog ispitivanja Članak 38. (1) Zahtjev za priznanje patenta prihvaćanjem rezultata potpunog ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona može se podnijeti samo ako je prijava patenta za isti izum prethodno podnesena jednom ili većem broju patentnih ureda. (2) Uredi iz stavka 1. ovoga članka su državni i međudržavni uredi koji na temelju članka 32. Ugovora o suradnji na području patenata imaju status ovlaštenoga tijela za međunarodno prethodno ispitivanje međunarodnih prijava patenata i drugi uredi, s kojima u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 36. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona Zavod ima potpisan ugovor o suradnji. Članak 39. (1) Podnositelj zahtjeva iz članka 36. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona obvezan je uz zahtjev priložiti potpisanu izjavu da će dokaze o rezultatu postupka potpunoga ispitivanja provedenoga u jednom od ureda iz članka 38. ovoga Zakona dostaviti u roku od šest mjeseci od dana raspolaganja istim, a najkasnije pet godina od datuma podnošenja prijave izabranom uredu. (2) Na temelju obrazloženog zahtjeva podnositelja prijave i priloženih dokaza, Zavod može rok iz stavka 1. ovoga članka produljiti najviše do tri mjeseca nakon okončanja postupka potpunoga ispitivanja. (3) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne dostavi prijevod rezultata provedenoga postupka potpunog ispitivanja koji su Zavodu dostatni za donošenje rješenja povodom zahtjeva za priznanje patenta, prijava se smatra povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka. (4) Dokazi koji se prilažu zahtjevima iz ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom. Članak 40. (1) Zavod donosi rješenje o zahtjevu za priznanje patenta na temelju uzimanja u obzir rezultata postupka potpunog ispitivanja uvjeta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona i na temelju dodatnih ispitivanja. (2) Dodatnim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave: 1. izum za koji su dostavljeni dostatni dokazi za procjenu udovoljavanja svim uvjetima iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, 2. izum koji je nov u odnosu na sve prijave patenta ranije podnesene Zavodu u skladu sa člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona. Konsenzualni patent Članak 41. Konsenzualni patent priznaje se za izum čiji je predmet zaštite patentibilan u skladu sa člankom 5. ovoga Zakona, čiji predmet zaštite nije izuzet od patentibilnosti u skladu sa člankom 6. i 7. ovoga Zakona, i koji je industrijski primjenjiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona. Članak 42. (1) Zahtjev za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 36. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja. (2) Način i sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom. Prigovor na priznanje konsenzualnoga patenta Članak 43. (1) Svaka fizička ili pravna osoba može u roku od šest mjeseci nakon objave zahtjeva iz članka 42. ovoga Zakona Zavodu podnijeti prigovor protiv priznanja konsenzualnoga patenta, ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona. (2) Prigovoru ili zahtjevu za potpuno ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka prilaže se dokaz o plaćenim troškovima upravnoga postupka za prigovor, koji iznosi jednu trećinu troškova upravnoga postupka potpunog ispitivanja, ili dokaz o plaćenoj naknadi troška za provođenje upravnoga postupka potpunog ispitivanja, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona. (3) Sadržaj prigovora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se detaljnije Pravilnikom. Postupak povodom prigovora na priznanje konsenzualnoga patenta Članak 44. Ako je podnesen prigovor protiv priznanja konsenzualnog patenta ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja i ako su za njih plaćene propisane upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka, Zavod o tome bez odlaganja obavještava podnositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta. Članak 45. (1) Podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnog patenta može u roku od šest mjeseci od primitka obavijesti o prigovoru podnesenom u skladu sa člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, pri čemu je dužan platiti razliku između uplaćene upravne pristojbe za podnošenje prigovora i upravne pristojbe za provođenje postupka potpunog ispitivanja. (2) Ako podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka Zavod zaključkom odbacuje prijavu patenta. Članak 46. Svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti zahtjev za provedbu postupka potpunoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, za cijelo vrijeme trajanja konsenzualnoga patenta, a postupak se provodi u skladu sa člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da je plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona. Rješenje o odbijanju patenta Članak 47. (1) Ako je utvrđeno da prijava patenta: 1. ne udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ili 2. ne udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz članka 40. ovoga Zakona, ili 3. ne udovoljava uvjetima za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 41. ovoga Zakona, Zavod u pisanom obliku izvješćuje podnositelja prijave o razlozima zbog kojih se patent ne može priznati i poziva ga da se u pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima u roku koji ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od četiri mjeseca od dana primitka poziva. (2) Rok iz stavka 1. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave. (3) Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbijanju patenta. Rješenje o priznanju patenta Članak 48. (1) Ako je utvrđeno da prijava patenta: 1. udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ili, 2. udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz članka 40. ovoga Zakona ili 3. udovoljava uvjetima iz članka 41. za priznanje konsenzualnog patenta, i ako nije podnesen prigovor u skladu sa člankom 43. ovoga Zakona, ispunjeni su uvjeti za priznanje patenta, o čemu Zavod donosi rješenje. (2) Zavod dostavlja podnositelju tekst prijave patenta za koju namjerava priznati patent i poziva ga da u roku od 30 dana od dana primitka poziva podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst. (3) Ako podnositelj u roku iz stavka 2. ovoga članka ne postupi u skladu s pozivom, Zavod donosi rješenje o priznanju patenta kao da je suglasnost podnesena. (4) Ako podnositelj prijave patenta pravodobno dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s prijedlogom iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je navesti razloge i Zavodu dostaviti izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva. (5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje o priznanju patenta prema tekstu patentnih zahtjeva koje je predložio podnositelj prijave patenta. (6) Ako se razlozi koje podnositelj navodi ne mogu prihvatiti, Zavod će u pisanom obliku o tome detaljno izvijestiti podnositelja i donijeti rješenje o priznanju patenta prema konačnom tekstu patentnih zahtjeva kakav je dostavljen na suglasnost. (7) Zavod donosi rješenje iz stavka 3. i 5. ovoga članka pod uvjetom da su plaćene upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za: održavanje patenta, tiskanje objave patenta, izdavanje isprave o patentu i patentnoga spisa. Registar patenata Članak 49. (1) Podaci iz rješenja o priznanju patenta, s datumom donošenja rješenja, upisuju se u Registar patenata koji vodi Zavod. (2) Podaci iz rješenja o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta upisuju se u Registar prijava patenata. (3) Sadržaj i način vođenja Registra patenata utvrđuju se Pravilnikom. Isprava o patentu Članak 50. (1) Nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom patentu, što je prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, a nositelju konsenzualnog patenta izdaje se isprava o priznatom konsenzualnom patentu. (2) Sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom. Objava podatka o priznanju patenta Članak 51. (1) Podatak o priznanju patenta objavljuje se u prvom idućem broju službenog glasila Zavoda, računajući od datuma donošenja rješenja o priznanju. Rješenje o priznanju patenta ima učinak od datuma objave podatka o priznanju. (2) Sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se utvrđuje Pravilnikom. Patentni spis Članak 52. (1) Nositelju patenta izdaje se Patentni spis što je prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, koji se kod konsenzualnoga patenta označava nazivom »Spis konsenzualnoga patenta«. (2) Sadržaj i oblik Patentnoga spisa i Spisa konsenzualnog patenta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom. Izvadak iz Registra Članak 53. (1) Zavod izdaje na zahtjev svake fizičke ili pravne osobe izvadak iz Registra prijava patenata i Registra patenata. (2) Način izdavanja i sadržaj izvatka utvrđuje se Pravilnikom. Upis promjena u Registre Članak 54. (1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru, Zavod donosi rješenje o upisu u Registar patentnih prijava ili Registar patenata promjena koje nastupe nakon podnošenja prijave ili nakon upisa rješenja o priznanju patenta, kao što su: licencija, prijenos prava, promjena naziva i/ili sjedišta podnositelja prijave ili nositelja patenta i drugo. (2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda. (3) Postupak upisa promjena u Registre Zavoda i njihovo objavljivanje u službenom glasilu utvrđuje se Pravilnikom. 7. Informacijske usluge Članak 55. (1) Zavod će svim pravnim ili fizičkim osobama na njihov zahtjev učiniti dostupnima primjerke prijava patenata objavljenih u službenom glasilu Zavoda, kao i priznatih patenata. (2) Zavod može prije objave prijave patenta u službenom glasilu zainteresiranoj pravnoj ili fizičkoj osobi učiniti dostupnima sljedeće podatke: broj prijave, datum podnošenja prijave odnosno u slučaju da je zatraženo pravo prvenstva broj, datum i naznaku države ili organizacije kojoj je podnesena prva prijava, podatke o podnositelju prijave te naziv izuma. (3) Zavod će na zahtjev zainteresirane pravne ili fizičke osobe pružati i druge informacijske usluge kao što je pretraživanje patentnih dokumenata iz određenog područja tehnike ili tehnologije. (4) Način i opseg pružanja ovih usluga kao i naknada troškova uređuju se Pravilnikom. Ispravljanje pogrešaka u dokumentima Članak 56. Jezične pogreške, pogreške u pisanju kao i druge slične neispravnosti u dokumentima ispravit će se zaključkom na temelju pisanoga zahtjeva podnositelja prijave, odnosno nositelja patenta, ili po službenoj dužnosti. 8. Ponovna uspostava prava Članak 57. (1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta, unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti propustio u roku propisanom ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, Zavod će dopustiti ponovnu uspostavu prava, pod uvjetom da podnositelj: 1. podnese prijedlog za ponovnu uspostavu prava i izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku, 2. iznese okolnosti zbog kojih je bio spriječen u roku izvršiti propuštenu radnju, 3. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona. (2) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava podnosi se u roku od tri mjeseca računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je podnositelj kasnije saznao za propuštanje, onda od dana kad je to saznao. (3) Nakon isteka godine dana od datuma propuštanja roka prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti. (4) Zavod prethodno obavještava podnositelja prijedloga za ponovnu uspostavu prava o razlozima zbog kojih prijedlog namjerava odbiti, u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva izjasni o tim razlozima. (5) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava ne može se podnijeti zbog propuštanja roka za sljedeće radnje: 1. podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka, 2. podnošenje zahtjeva za produljenje roka, 3. podnošenje zahtjeva iz članka 23. ovoga Zakona, 4. podnošenje jednog od zahtjeva iz članka 36. ovoga Zakona, 5. podnošenje prigovora iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona, 6. plaćanje upravne pristojbe i naknade troškova za održavanje patenta, 7. dostavu prijevoda iz članka 29. stavka 1. točka 3. i članka 104. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, 8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka. (6) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka i objave podatka o prihvaćanju prijedloga za ponovnu uspostavu prava, može bez naknade štete nastaviti s takvim iskorištavanjem, u svrhu vlastitog poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje. (7) Sadržaj prijedloga, uvjeti i postupak po prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka, kao i objava podatka o ponovnoj uspostavi prava utvrđuju se Pravilnikom. V. UČINCI PATENTA Isključiva prava stečena patentom Članak 58. (1) Nositelj patenta ovlašten je za iskorištavanje zaštićenog izuma. (2) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je: 1. izrađivati, nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema izumu, 2. primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili nuditi njegovu primjenu, 3. nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma. (3) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je i nuđenje i isporučivanje proizvoda (tvari, smjese, dijela uređaja) koji čini bitni element izuma osobama koje nisu ovlaštene za iskorištavanje toga izuma, ako je ponuđaču ili isporučitelju poznato ili mu je iz okolnosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za stavljanje u funkciju tuđega izuma. (4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se ako je proizvod koji se nudi ili isporučuje uobičajen na tržištu, osim kad ponuđač ili isporučitelj potiče druge osobe na poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga članka. (5) U nedostatku suprotnih dokaza, smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako postoji osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije bio u stanju, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak. Isključiva prava s obzirom na patente iz područja biotehnologije Članak 59. (1) Ako je patentom zaštićen biološki materijal koji sadrži posebna obilježja koja iz tog izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima. (2) Ako je patentom zaštićen postupak koji omogućuje proizvodnju biološkog materijala koji sadrži posebna obilježja koja iz izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na biološki materijal dobiven neposredno tim postupkom, kao i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima. (3) Ako je patentom zaštićen proizvod koji sadrži ili se sastoji od genetičke informacije, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na cjelokupan materijal, osim ljudskog tijela, raznih stupnjeva njegovog oblikovanja i razvoja ili jednostavnog otkrića jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena, u koji je taj proizvod ugrađen i u kojem je genetička informacija sadržana i obavlja svoju funkciju. Prava iz prijave patenta Članak 60. (1) Objavom prijave u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona podnositelj prijave patenta stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati naknadu štete od bilo koje treće strane koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta iskorištavala izum u suprotnosti sa člankom 58. i 59. ovoga Zakona, što bi nakon priznanja patenta moglo biti zabranjeno. (2) Prijava patenta koja je odbijena, odbačena, povučena ili se smatra povučenom, ne proizvodi učinke propisane odredbom stavka 1. ovoga članka. Opseg isključivih prava Članak 61. (1) Opseg isključivih prava nositelja patenta određen je patentnim zahtjevima koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, pri čemu će opis i crteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva. Pojmovi upotrijebljeni u patentnim zahtjevima nisu strogo ograničeni na doslovno značenje riječi niti će se opis i crteži uzimati u obzir samo u svrhu razjašnjavanja nejasnoća u patentnim zahtjevima. Patentne zahtjeve ne treba shvatiti niti kao upute da se opseg isključivih prava može protezati na ono što bi na temelju opisa i crteža stručnjak u području tehnike mogao zaključiti da je namjeravani opseg zaštite. (2) U vremenskom razdoblju od datuma objave prijave patenta do priznanja patenta, opseg zaštite određen je patentnim zahtjevima iz prijave patenta objavljene u skladu s ovim Zakonom, ali patentom, onakvim kakav je konačno priznat ili izmijenjen nakon provedenog postupka poništaja u kojem je djelomično poništen, retroaktivno se određuju prava iz prijave patenta, pod uvjetom da opseg zaštite time nije proširen. Ugovor o licenciji i prijenos prava Članak 62. (1) Ugovorom o licenciji ustupa se pravo na iskorištavanje zaštićenoga izuma. (2) Patent može biti predmet prijenosa, potpunoga i djelomičnoga. (3) Ugovor o licenciji te ugovor o prijenosu patenta zaključuju se uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o obveznim odnosima. (4) Za zaključivanje ugovora o licenciji ili ugovora o prijenosu zajedničkog patenta potreban je pristanak svih nositelja prava. (5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zaključivanje ugovora o licenciji i ugovora o prijenosu prava iz prijave patenta. VI. OGRANIČENJE UČINAKA PATENTA Izuzeci od isključivih prava Članak 63. Isključivo pravo nositelja patenta na iskorištavanje izuma ne odnosi se na: 1. radnje kojima se izum iskorištava u osobne i nekomercijalne svrhe, 2. radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i razvoja te pokusa, koje se odnose na predmet zaštićenoga izuma, uključujući kada su te radnje potrebne za dobivanje registracije ili odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji je lijek namijenjen ljudima ili životinjama, ili medicinski proizvod. 3. neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u ljekarni na temelju pojedinačnoga liječničkog recepta i na postupke koji se odnose na tako pripremljeni lijek. Pravo ranijega korisnika Članak 64. (1) Patent ne djeluje prema osobi koja je prije datuma podnošenja ili prije datuma priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u Republici Hrvatskoj i u okviru svojih gospodarskih aktivnosti upotrebljavala ili izrađivala proizvod koji je predmet izuma ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo iskorištavanje izuma. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo, bez odobrenja nositelja patenta, nastaviti s iskorištavanjem izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili pripremila njegovo iskorištavanje do datuma podnošenja prijave patenta za navedeni izum. (3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se prenijeti ili naslijediti samo s procesom rada i proizvodnim pogonom u kojem je pripremljeno ili započelo iskorištavanje izuma. Ograničenje učinaka s obzirom na patente iz područja biotehnologije Članak 65. (1) Isključiva prava koja proizlaze iz odredbe članka 59. ovoga Zakona neće se odnositi na biološki materijal dobiven rasplođivanjem i umnažanjem biološkog materijala koji je na tržište Republike Hrvatske pušten od strane nositelja patenta ili uz njegovu suglasnost, pri čemu rasplođivanje i umnažanje nužno proizlazi iz primjene radi koje je biološki materijal stavljen na tržište, pod uvjetom da se dobiveni materijal kasnije ne upotrebljava za daljnje rasplođivanje i umnažanje. (2) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe materijala za umnažanje biljaka poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, a u poljoprivredne svrhe, poljoprivrednik stječe ovlaštenje upotrijebiti proizvode svoje berbe za rasplođivanje ili za umnažanje na svom poljoprivrednom gospodarstvu. (3) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe rasplodne stoke ili drugog životinjskoga reprodukcijskog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, poljoprivrednik stječe ovlaštenje koristiti zaštićenu stoku u poljoprivredne svrhe čime je ujedno obuhvaćeno i raspolaganje životinjom odnosno drugim životinjskim reproduktivnim materijalom u svrhu obavljanja vlastitih poljoprivrednih aktivnosti, ali ne i prodaja u okviru ili u svrhu komercijalne reprodukcijske djelatnosti. Iscrpljenje isključivih prava nositelja patenta Članak 66. Isključiva prava stečena patentom koja se odnose na radnje izvršene na području Republike Hrvatske u pogledu proizvoda zaštićenog patentom, smatrat će se iscrpljenima nakon što je proizvod stavljen na domaće tržište od strane nositelja patenta ili uz njegovu izričitu suglasnost, osim ako postoje zakonski razlozi na temelju kojih nositelj patenta može zabraniti daljnju komercijalizaciju proizvoda. Vozila u međunarodnom prometu Članak 67. Uporaba proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu u konstrukciji ili opremi plovila, zrakoplova ili kopnenoga vozila koje pripada nekoj od država članica Pariške unije ili članica WTO-a ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno sredstvo privremeno ili slučajno nađe na teritoriju Republike Hrvatske, pod uvjetom da ugrađeni proizvod služi isključivo za potrebe toga prijevoznog sredstva. VII. PRISILNE LICENCIJE Izdavanje prisilne licencije Članak 68. (1) Nadležni sud u Republici Hrvatskoj može izdati prisilnu licenciju u slučaju nedovoljnog iskorištavanja patenta bilo kojoj osobi koja podnese zahtjev za prisilnu licenciju ili Vladi Republike Hrvatske, ako nositelj patenta nije iskorištavao izum zaštićen patentom na području Republike Hrvatske pod razumnim uvjetima ili nije poduzeo učinkovite i ozbiljne pripreme za njegovo iskorištavanje. (2) Zahtjev za izdavanje prisilne licencije iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon isteka roka od četiri godine od datuma podnošenja prijave patenta ili nakon isteka roka od tri godine od datuma priznanja patenta. (3) Prisilna licencija ne može se izdati ako nositelj patenta dokaže postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskorištavanje ili nedovoljno iskorištavanje zaštićenoga izuma. (4) Na obrazloženi zahtjev, sud može izdati prisilnu licenciju u odnosu na prvi patent nositelju patenta ili nositelju prava na zaštićenu biljnu vrstu, koji ne može iskorištavati svoj patent (drugi patent), odnosno pravo na zaštićenu biljnu vrstu bez povrede prvog patenta, pod uvjetom da izum zaštićen drugim patentom, odnosno, zaštićena biljna vrsta predstavlja značajan tehnološki napredak, koji je od posebnoga gospodarskog značaja u odnosu na izum zaštićen prvim patentom ili zaštićenu biljnu vrstu. Nadležni sud može poduzeti bilo koju mjeru koju smatra korisnim za utvrđivanje takvog stanja. (5) U slučaju izdavanja prisilne licencije iz stavka 4. ovoga članka nositelju prvog patenta omogućit će se, pod razumnim uvjetima, pravo na uzajamnu prisilnu licenciju za iskorištavanje izuma zaštićenog drugim patentom ili zaštićene biljne vrste. (6) Sud može izdati prisilnu licenciju ako je iskorištavanje patentom zaštićenoga izuma nužno zbog izvanrednih stanja na nacionalnoj razini (nacionalna sigurnost zemlje, zaštita javnoga interesa u području zdravstva, prehrane, zaštita i unaprjeđivanje čovjekova okoliša, poseban interes za pojedinu granu gospodarstva), ili kada je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju. (7) U slučaju poluvodičke tehnologije, prisilna se licencija može izdati samo u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka. (8) Prisilna licencija može se izdati samo ako je podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razumnom vremenskom razdoblju, pokušao dobiti odobrenje od nositelja patenta za iskorištavanje zaštićenog izuma pod razumnim tržišnim uvjetima i rokovima. Sud može odstupiti od navedenih uvjeta u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka. Nositelj prava mora u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o izdavanju prisilne licencije. Uvjeti pod kojima se izdaje prisilna licencija Članak 69. (1) Prisilna licencija ne može biti isključiva, a njezin opseg i njezino trajanje vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je izdana. (2) Prisilna licencija može se prenositi samo zajedno s proizvodnim pogonom, odnosno njegovim dijelom u kojem se iskorištava izum za koji je izdana. (3) Prisilna licencija odobrava se prvenstveno za opskrbu domaćega tržišta, osim ako je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju. (4) Nadležno tijelo će na obrazloženi zahtjev zainteresirane osobe ukinuti prisilnu licenciju ako i kada okolnosti koje su dovele do njezina odobrenja prestanu postojati, a ne postoji mogućnost da bi ponovno mogle nastupiti, ali uz uvjet zaštite legitimnih prava stjecatelja prisilne licencije. (5) Nositelj patenta ima pravo na naknadu uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost licencije i potrebu za ispravljanjem postupaka protivnih tržišnom natjecanju. (6) Prisilna licencija iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona neprenosiva je, osim u slučaju istodobnog prijenosa drugog patenta ili zaštićene biljne vrste.
|
|||||||||||||||
