Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 22. 12. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



> Zakon o izvršavanju kazne zatvora


Glava XIII.

IZOBRAZBA ZATVORENIKA

Organiziranje izobrazbe

Članak 91.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu i stjecanje dodatnih radnih vještina zatvorenika.

(2) Izobrazba se organizira u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora, u skladu s općim propisima.

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove prosvjete donosi Pravilnik o osnovnoj i strukovnoj izobrazbi zatvorenika.

Opismenjavanje i osnovno školovanje

Članak 92.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor, organizira osnovno školovanje do dvadeset jedne godine života zatvorenika koji nemaju završenu osnovnu školu.

(2) Opismenjavanje nepismenih zatvorenika organizira se neovisno o životnoj dobi.

Vrsta izobrazbe

Članak 93.

(1) Vrsta izobrazbe određuje se programom izvršavanja, a ovisi o sposobnostima i sklonostima zatvorenika, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne, te mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Nakon završene izobrazbe, odnosno dijela izobrazbe, zatvoreniku se daje svjedodžba iz koje ne smije biti vidljivo da je školovan u kaznionici, odnosno zatvoru.

(3) Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje višeg i visokog stupnja izobrazbe na vlastiti trošak ako se program izobrazbe može uskladiti sa sigurnosnim razlozima.

Glava XIV.

VJEROISPOVIJEDANJE I DUŠOBRIŽNIŠTVO

Zadovoljavanje vjerskih potreba

Članak 94.

(1) Zatvorenik ima pravo na vjeroispovijedanje koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu. U slučaju zlouporabe, stvari za religijsku uporabu mogu se oduzeti.

(2) Zatvorenik ima pravo kontaktirati s vjerskim službenikom svoje vjerske zajednice.

Dušobrižništvo

Članak 95.

(1) U kaznionici, odnosno zatvoru u kojem je veći broj zatvorenika iste vjere, vjerskom će se službeniku za potrebe vjerskih obreda najmanje jedanput tjedno osigurati prikladan prostor i vrijeme.

(2) Upravitelj može privremeno isključiti zatvorenika iz sudjelovanja u vjerskom obredu ako je to nužno iz razloga održavanja sigurnosti i reda, o čemu će upoznati vjerskog službenika.

Glava XV.

ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA ZATVORENIKA

Korištenje slobodnog vremena

Članak 96.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor osigurat će prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika.

(3) Slobodno vrijeme zatvorenika organizira se u: likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i tome slično.

(4) Sadržaj organiziranoga slobodnog vremena određuje se programom izvršavanja.

(5) Zatvoreniku će se prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora omogućiti samoorganiziranje slobodnog vremena (hobby) na vlastiti trošak ako to ne narušava sigurnost i red i ne ometa druge zatvorenike.

(6) Radi organiziranog sudjelovanja u predlaganju načina korištenja slobodnog vremena kroz različite aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba, mogu se osnovati povjerenstva zatvorenika.

(7) Broj, sastav, izbor i rad povjerenstava zatvorenika utvrđuje se kućnim redom.

Knjižnica

Članak 97.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor opremit će knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor koji nema knjižnicu organizirat će posudbu knjiga iz mjesne knjižnice.

Nabava knjiga, novina i časopisa

Članak 98.

Zatvorenik može nabavljati knjige, novine i časopise na vlastiti trošak. Knjige, novine i časopisi u zatvorenim kaznionicama, odnosno zatvorima nabavljaju se posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.

Tjelovježba

Članak 99.

Kaznionica, odnosno zatvor, u skladu sa svojim mogućnostima, osigurat će zatvoreniku uvjete za tjelovježbu, šport i rekreaciju.

Priredbe

Članak 100.

Kaznionica, odnosno zatvor organizirat će za zatvorenike prigodna raznovrsna športsko-rekreacijska natjecanja, predavanja i umjetničke priredbe najmanje jedanput u tri mjeseca.

Radio i televizija

Članak 101.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor organizirat će praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom.

(2) Organizirano praćenje televizijskog programa upravitelj može uskratiti zatvoreniku ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti.

Stvar i djelo nastalo u slobodno vrijeme

Članak 102.

(1) Stvar ili drugo djelo zatvorenika nastalo u slobodno vrijeme po naknadi troškova izrade zatvorenikovo je vlasništvo. Tako nastala djela mogu postati vlasništvo kaznionice, odnosno zatvora samo uz suglasnost zatvorenika i nakon isplate naknade njegovih troškova nabave materijala.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor organizirat će jedanput godišnje izložbu i prodaju stvari nastalih u slobodno vrijeme, uz pristanak zatvorenika autora.

(3) Pobliže propise o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodnom vremenu donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Glava XVI.

LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIMA

Zaštita zdravlja

Članak 103.

(1) Zatvoreniku se osigurava liječenje i redovita briga o tjelesnom i duševnom zdravlju.

(2) Zatvorenik je dužan poduzimati nužne mjere u svrhu zaštite zdravlja i higijene i držati se uputa liječnika o provedbi liječenja i sprječavanju zaraznih bolesti.

(3) Ambulanta kaznionice, odnosno zatvora mora biti opremljena u skladu s propisima iz područja zdravstva i opskrbljena priručnim spremištem lijekova.

Obvezan liječničKi pregled

Članak 104.

(1) Prigodom prijama zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora, kao i prigodom otpusta obvezan je liječnički pregled. Podatke o stanju zdravlja liječnik unosi u zdravstveni karton i osobnik.

(2) Zatvorenika koji je bolestan ili ozlijeđen, odnosno kod kojeg se na temelju njegova izgleda ili ponašanja može pretpostaviti da je tjelesno ili duševno bolestan, liječnik je obvezan pregledati i poduzeti sve potrebno da se bolest spriječi, liječi ili ne pogorša.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka na prijedlog i preporuku liječnika program izvršavanja će se uskladiti sa zdravstvenim stanjem zatvorenika.

Ortopedska i druga pomagala

Članak 105.

Potreba nabave ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata ili drugog pomagala na prijedlog liječnika kaznionice, odnosno zatvora, utvrđuje se u skladu s propisima iz područja zdravstva. Pri odlučivanju o troškovima uzet će se u obzir zatvorenikove imovne mogućnosti i duljina izrečene kazne.

Smještaj radi liječenja

Članak 106.

(1) O smještaju zatvorenika u bolesničku sobu iste kaznionice, odnosno zatvora radi liječenja odlučuje liječnik.

(2) U slučaju težih ili dugotrajnih bolesti za čije uspješno liječenje ne postoje uvjeti u kaznionici, odnosno zatvoru zatvorenika će se na prijedlog liječnika premjestiti u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem postoje uvjeti za takvo liječenje ili u zatvorsku bolnicu. Za vrijeme liječenja u zatvorskoj bolnici prema zatvoreniku će se provoditi program izvršavanja utvrđen u kaznionici, odnosno zatvoru iz kojeg je upućen na liječenje.

(3) Kad postoji opasnost ugrožavanja života zatvorenika zbog dužeg prijevoza u kaznionicu, odnosno zatvor iz stavka 2. ovoga članka, kao i kad ne postoji mogućnost potrebnoga specijalističkog liječenja, na prijedlog liječnika zatvorenika će se uputiti u zdravstvenu ustanovu. O upućivanju odlučuje Središnji ured Uprave za zatvorski sustav. U slučaju žurnosti o upućivanju će odlučiti upravitelj i o tome obavijestiti Središnji ured Uprave za zatvorski sustav.

(4) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi radi liječenja uračunava se u kaznu.

Specijalistički pregled

Članak 107.

(1) Zatvorenik ima pravo tražiti pregled liječnika specijalista ako takav pregled nije odredio liječnik kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Ako liječnik specijalist utvrdi da specijalistički pregled nije bio nužan, troškove snosi zatvorenik.

(3) Odobrenje i mjesto pregleda odredit će upravitelj ovisno o sigurnosnim razlozima.

(4) Liječnik specijalist može propisati isključivo lijekove koji se nalaze na pozitivnoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Liječenje zubi

Članak 108.

(1) Zatvoreniku će se liječiti i popravljati zubi.

(2) Stomatološka protetika se u skladu s propisima iz područja zdravstva omogućuje u pravilu na trošak zatvorenika. Ako zatvorenik nema sredstava, a stomatološka se protetika prema mišljenju liječnika kaznionice, odnosno zatvora ne može odgoditi bez opasnosti po zdravlje, troškovi se mogu naknaditi iz državnog proračuna.

Medicinski pokus i liječenje

Članak 109.

(1) Zatvorenika se ne smije podvrgnuti niti jednom medicinskom ili drugom pokusu pa ni onda kad je s tim suglasan.

(2) Liječenje se neće primjenjivati bez pristanka zatvorenika niti kad za to postoje medicinske indikacije, osim u slučajevima predviđenim propisima iz područja zdravstva.

Postupak pri odbijanju hrane

Članak 110.

Zatvorenik koji ustrajno odbija hranu pod trajnim je liječničkim nadzorom. Zatvorenika će se upozoriti da svojim postupkom ugrožava svoje zdravlje i život. Prisilno hranjenje nije dopušteno, a medicinska intervencija primijenit će se prema općim propisima medicine.

Zaštita majčinstva

Članak 111.

(1) Trudnici i majci s djetetom koje je rodila za vrijeme izdržavanja kazne zatvora osigurava se cjelovita zdravstvena zaštita u svezi s trudnoćom, porođajem i majčinstvom.

(2) Trudnicu će se šest tjedana prije poroda smjestiti u odjel za rodilje, a na prijedlog liječnika i prije, a nakon toga u odjel za majku s djetetom, u kojem, u pravilu, ostaje do navršene treće godine života djeteta.

(3) Ako trudnica kaznu zatvora izdržava u kaznionici, odnosno zatvoru u kojem nema odjela za rodilje, uputit će se u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem takav odjel postoji ili na prijedlog liječnika u najbližu specijaliziranu zdravstvenu ustanovu.

(4) Porod trudnice zatvorenice obavit će se u specijaliziranoj zdravstvenoj ustanovi.

(5) Dijete će ostati uz majku na njezin zahtjev na temelju odluke centra za socijalnu skrb do navršene treće godine života, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzet će potrebne mjere za smještaj djeteta. Opremu za dijete te stručnu skrb i zdravstvenu zaštitu djeteta osigurava kaznionica, odnosno zatvor. Ovlaštena osoba centra za socijalnu skrb obvezna je jedanput u tri mjeseca, a po potrebi i češće posjetiti kaznionicu, odnosno zatvor radi nadzora odnosa majke, te poduzeti odgovarajuće mjere ako je to potrebno.

(6) Zatvorenica trudnica te majka i dijete imaju pravo na tjedne posjete članova obitelji.

(7) Poslove na kojima u kaznionici, odnosno zatvoru može raditi trudnica, rodilja i majka uz koju je dijete do navršene tri godine života predlaže liječnik.

(8) Tijekom boravka djeteta uz majku zatvorenicu, kaznionica, odnosno zatvor će osigurati boravak djeteta u predškolskoj ustanovi izvan kaznionice, odnosno zatvora.

Postupak s duševno oboljelima

Članak 112.

(1) Na temelju obrazloženog mišljenja stručnog tima zatvorske bolnice zatvorenika koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora duševno oboli ili pokazuje teške duševne poremećaje sudac izvršenja može uputiti u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama članka 22. do 38. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (»Narodne novine«, br. 111/97., 27/98., 128/99. i 79/02.). Sprovođenje u psihijatrijsku ustanovu obavit će državni službenici odjela osiguranja.

(2) Troškove smještaja i liječenja duševno oboljelih snosi ministarstvo nadležno za poslove zdravstvene zaštite iz sredstava državnog proračuna.

(3) Liječenje u zdravstvenoj ustanovi može trajati najdulje do isteka kazne.

(4) Ako je liječenje dovršeno prije isteka kazne, sudac izvršenja odlučit će o nastavku izdržavanja kazne. Vrijeme provedeno na liječenju uračunava se u kaznu.

Obavijest o bolesti

Članak 113.

O svakoj težoj bolesti zatvorenika, ako on sam nije u mogućnosti, kaznionica, odnosno zatvor obavijestit će osobu koju on odredi ili članove obitelji.

Postupak u slučaju smrti

Članak 114.

(1) O zatvorenikovoj smrti kaznionica, odnosno zatvor obavijestit će najžurnije njegovu obitelj, sud upućivanja, sud koji je donio presudu u prvom stupnju, suca izvršenja i matičara na čijem se području nalazi kaznionica, odnosno zatvor.

(2) Posmrtni ostaci umrlog predat će se obitelji radi pokopa. Troškove pokopa snosi obitelj.

(3) Ako obitelj odbije preuzeti posmrtne ostatke ili umrli nema obitelj, pokopat će se na mjesnom groblju na trošak centra za socijalnu skrb prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora. Centar za socijalnu skrb troškove pokopa može naknaditi iz ostavine umrlog zatvorenika.

Troškovi liječenja izvan kaznionice, odnosno zatvora

Članak 115.

Za vrijeme boravka izvan kaznionice, odnosno zatvora, koje vrijeme se uračunava u kaznu, zatvorenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu na teret kaznionice, odnosno zatvora.

Postupak sa zdravstvenom dokumentacijom

Članak 116.

Tijekom izdržavanja kazne i prilikom otpusta zatvoreniku se može na njegov zahtjev dati potvrda o zdravstvenom stanju i tijeku liječenja.

Glava XVII.

DODIR S VANJSKIM SVIJETOM

Posjeti zatvoreniku

Članak 117.

(1) Zatvorenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju najmanje jedan sat.

(2) Maloljetna djeca mogu posjećivati roditelja zatvorenika svaki tjedan i blagdanom. Maloljetna djeca do četrnaest godina posjećuju zatvorenika u pratnji odrasle osobe iz stavka 1. ovoga članka ili skrbnika.

(3) Kaznionica, odnosno zatvor će u skladu sa svojim mogućnostima posebno opremiti prostore za posjet djece iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Zatvorenika po odobrenju upravitelja mogu posjećivati i druge osobe.

(5) Broj posjetitelja može se ograničiti do broja kojim se jamči sigurnost i red te sigurnost posjetitelja.

(6) Posjet se može prekinuti kad posjetitelj ili zatvorenik unatoč opomeni krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(7) Posjetitelj odvjetnik, državni odvjetnik ili javni bilježnik može zatvoreniku predati spise ili dokumente u njegovoj pravnoj stvari.

(8) Posjetitelj mora dokazati svoju istovjetnost.

(9) Kaznionice, odnosno zatvori vode evidenciju posjetitelja, koja sadrži osobne podatke posjetitelja i datum posjeta.

Uskrata posjeta

Članak 118.

(1) Upravitelj može uskratiti posjet iz razloga sigurnosti.

(2) Upravitelj može u slučaju zlouporabe uskratiti posjet odvjetnika koji zatvorenika zastupa u pravnim stvarima, o čemu će obavijestiti zatvorenika.

(3) Obrazloženu odluku o uskrati posjeta osoba iz stavka 2. ovoga članka upravitelj će uručiti zatvoreniku. Zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku od dvadeset četiri sata. Žalba ne zadržava izvršavanje.

Nadzor posjeta

Članak 119.

(1) Posjet se može nadzirati iz sigurnosnih razloga, s čim će posjetitelji na odgovarajući način biti upoznati.

(2) Posjet odvjetnika se ne nadzire.

Pretraga posjetitelja i stvari

Članak 120.

(1) U kaznionicama, odnosno zatvorima, može se obaviti pretraga posjetitelja i stvari.

(2) U slučaju sumnje na unos nedopuštenih stvari obavlja se temeljita osobna pretraga.

(3) Osobnu pretragu posjetitelja obavlja ovlaštena službena osoba istoga spola.

Posjet kaznionici, odnosno zatvoru

Članak 121.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor, omogućit će posjet predstavnicima ili ovlaštenim osobama tijela državne vlasti ili drugih tijela koja u skladu s ovim Zakonom i općim propisima, te međunarodnim pravom obavljaju nadzor nad radom kaznionica i zatvora.

(2) Upravitelj će omogućiti predstavnicima ili ovlaštenim osobama nadležnih državnih tijela obavljanje izvida i prikupljanje podataka potrebnih za vođenje kaznenog postupka.

(3) Središnji ured Uprave za zatvorski sustav može odobriti posjet predstavnicima:

1) institucija i udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava zatvorenika,

2) sredstava javnog priopćavanja,

3) institucija, udruga i osobama koje se bave poslovima proučavanja suzbijanja i prevencije kriminala,

4) tijela jedinica područne (regionalne) samouprave.

(4) Svrhu posjeta posjetitelj mora obrazložiti pisanim putem.

(5) Središnji ured Uprave za zatvorski sustav može posjetitelju iz stavka 3. ovoga članka odobriti razgovor sa skupinom zatvorenika ili s jednim zatvorenikom.

(6) Središnji ured Uprave za zatvorski sustav može odobriti fotografiranje objekata u kaznionici, odnosno zatvoru. Zaposlenike i zatvorenike u objektima može se fotografirati samo uz njihov pristanak.

(7) Posjetitelja će se upozoriti koji su podaci službena tajna te da se mogu objaviti jedino uz odobrenje Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav.

(8) Podaci koji su službena i profesionalna tajna, a odnose se na pojedinačni kazneni predmet ili pojedinca, uskratit će se u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka.

(9) U kaznionicama i zatvorima može se obaviti pretraga posjetitelja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(10) Posjeti osoba iz stavka 3. ovoga članka mogu se odgoditi ili uskratiti iz sigurnosnih razloga.

Zaštita privatnosti

Članak 122.

(1) Upravitelj će zaposlenike i zatvorenike upoznati s posjetiteljem iz članka 121. stavka 3. ovoga Zakona i objasniti im razlog posjeta.

(2) Zatvorenik ima pravo odbiti susret s posjetiteljem, fotografiranje i snimanje.

Posjet konzularnih i diplomatskih predstavnika

Članak 123.

Konzularni i diplomatski predstavnici strane države mogu posjećivati zatvorenika državljanina svoje države pod uvjetom uzajamnosti.

Dopisivanje

Članak 124.

(1) Zatvorenik ima pravo na neograničeno dopisivanje na vlastiti trošak.

(2) U zatvoru, zatvorenoj kaznionici i zatvorenom odjelu kaznionice sadržaj pisama se nadzire.

(3) Upravitelj zatvorene kaznionice, odnosno zatvora može uskratiti dopisivanje iz sigurnosnih razloga, o čemu će obavijestiti zatvorenika, a pismo uložiti u osobnik. Protiv odluke upravitelja zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja.

(4) Zatvorenik se ima pravo, bez ograničenja i nadzora sadržaja pisma, dopisivati s odvjetnikom, tijelima državne vlasti i s međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica.

(5) U slučaju sumnje na slanje i primanje nedopuštenih tvari ili stvari putem pisma, pismo upućeno zatvoreniku otvorit će se u njegovoj nazočnosti, a pismo koje šalje zatvorenik može se pregledati u njegovoj nazočnosti. U slučaju pronalaženja nedopuštenih tvari ili stvari postupit će se u skladu sa člankom 60. stavkom 3. ovoga Zakona.

(6) Zatvorenik može primati i slati brzojave u skladu s odredbama ovoga članka.

Telefonski razgovor

Članak 125.

(1) Zatvoreniku će se omogućiti telefonski razgovor u skladu s odredbama kućnog reda.

(2) Iz razloga sigurnosti razgovor se može nadzirati. Nadzor telefonskog razgovora određuje upravitelj ili od njega ovlaštena službena osoba.

(3) Troškove telefoniranja u pravilu snosi zatvorenik.

(4) U kaznionici, odnosno zatvoru, zatvoreniku nije dopušteno korištenje prijenosnih sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu.

Paketi

Članak 126.

(1) Zatvorenik ima pravo najmanje jedanput mjesečno i prigodom blagdana primiti paket s dopuštenim stvarima.

(2) Pošiljatelj paketa obvezan je uz paket priložiti popis sadržaja.

(3) Paket otvara i pregledava ovlaštena službena osoba u nazočnosti zatvorenika.

(4) S nedopuštenim, pokvarenim ili opasnim sadržajem paketa postupit će se u skladu sa člankom 60. stavkom 3. ovoga Zakona.

(5) Primitak paketa upravitelj može privremeno uskratiti iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga, o čemu će obavijestiti zatvorenika. Protiv odluke upravitelja zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja. Žalba ne zadržava izvršenje.

Novac i vrijednosnice

Članak 127.

(1) Zatvorenik ima pravo primati i slati novac posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Novac kojim zatvorenik slobodno raspolaže može u skladu s kućnim redom imati kod sebe ili na pologu novca.

(3) O prometu novca s pologa vodi se evidencija. Zatvorenika će se najmanje jedanput mjesečno upoznati sa stanjem novca na pologu. Na zatvorenikov zahtjev dio njegova novca položit će se u banku ili štedionicu.

(4) Upravitelj može zatvoreniku prigodom korištenja pogodnosti izlazaka odobriti raspolaganje novcem iz obvezne ušteđevine.

(5) Inozemna sredstva plaćanja položit će se u banku, štedionicu ili na polog novca ili uručiti osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.

(6) Vrijednosni papiri pohranjuju se na polog dragocjenosti ili uručuju osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.

(7) Pobliže propise o raspolaganju novcem donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Glava XVIII.

POGODNOSTI

Izvanredni izlasci

Članak 128.

(1) Upravitelj može zatvoreniku odoboriti izvanredni izlazak radi:

1) nazočnosti pokopu člana obitelji,

2) posjeta teško bolesnom članu obitelji,

3) rođenja, krštenja i vjenčanja u obitelji,

4) odlaska na sud ili tijelo uprave zbog sudskog ili upravnog postupka radi ostvarenja pravnih interesa,

5) radi obavljanja neodgodivog i važnog posla.

(2) Izvanredni izlasci iz stavka 1. ovoga članka odobravaju se jednokratno u pravilu na vlastiti trošak, pod nadzorom ili bez nadzora u trajanju do tri dana.

(3) Molbi za izvanredni izlazak zatvorenik će priložiti dokumentaciju u svezi s razlogom zbog kojeg izlaz traži.

(4) Zbog neopravdanog kašnjenja u trajanju duljem od dvadeset četiri sata upravitelj će dati nalog za raspisivanjem tjeralice.

(5) Zatvoreniku se neće računati u izdržavanje kazne zatvora neopravdano kašnjenje u trajanju duljem od dvadeset četiri sata.

Pojam i sadržaj pogodnosti

Članak 129.

(1) Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na pružanje povjerenja zatvorenika, ublažavanje zatvorske stege, smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja, održavanje i promicanje odnosa s obitelji, drugim ljudima i javnim službama, kao i poticanje vlastitog sudjelovanja u ostvarivanju programa izvršavanja, jačanje odgovornosti i samopouzdanja radi osposobljavanja zatvorenika za život u skladu s pravnim poretkom i ispunjavanje građanskih obveza.

(2) Pogodnosti se sastoje od:

1) ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora,

2) smanjivanja ograničenja kretanja unutar kaznionice, odnosno zatvora,

3) češćih dodira s vanjskim svijetom.

(3) Izvanredne pogodnosti su izvanredni izlasci iz kaznionice, odnosno zatvora.

Vrste pogodnosti

Članak 130.

(1) Pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora jesu:

1) korištenje vlastitoga televizijskog prijamnika,

2) samostalna priprava hrane i napitka,

3) uređenje životnog prostora osobnim stvarima,

4) češće primanje paketa i primanje paketa u većoj težini,

5) slobodno raspolaganje određenim novčanim iznosom s pologa unutar kaznionice, odnosno zatvora,

6) nagrađivanje novčano ili u stvarima.

(2) Pogodnosti smanjivanja ograničenja kretanja unutar kaznionice, odnosno zatvora jesu:

1) nezaključavanje prostorija za smještaj i boravak zatvorenika,

2) produljen boravak u zajedničkim prostorijama (čitaonica, knjižnica, prostorije za dnevni boravak, učionice, dvorana za tjelovježbu, športska igrališta, blagavaonica i drugi prostori i prostorije za korištenje slobodnog vremena),

3) produljeni boravak na zraku.

(3) Pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom jesu:

1) češći i dulji posjeti obitelji i trećih osoba s nadzorom ili bez nadzora u kaznionici, odnosno zatvoru,

2) telefoniranje bez nadzora,

3) boravak s bračnim ili izvanbračnim drugom u posebnoj prostoriji bez nadzora,

4) korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora u poluotvorenom ili otvorenom djelu kaznionice, odnosno zatvora ili izvan kaznionice, odnosno zatvora,

5) izlazak s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor u trajanju od dva do osam sati,

6) izlazak bez posjeta u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor u trajanju od dva do četiri sata,

7) izlazak u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili drugo mjesto, ili izlazak radi posjeta članovima obitelji ili drugoj osobi u ukupnom trajanju do sto dvadeset sati mjesečno, a u mjesecima u kojima su blagdani, do sto četrdeset četiri sata,

8) raspored u odjel s blažim uvjetima izdržavanja kazne iste kaznionice, odnosno zatvora.

(4) Rješenje o odobravanju i uskrati s pogodnosti unosi se u osobnik.

(5) Zbog neopravdanog kašnjenja s pogodnosti izlaska u trajanju duljem od dvadeset četiri sata upravitelj će dati nalog za raspisivanje tjeralice.

(6) Zatvoreniku se neće računati u izdržavanje kazne zatvora neopravdano kašnjenje u trajanju duljem od dvadeset četiri sata.

Uvjeti za odobravanje pogodnosti izlaska

Članak 131.

(1) Pogodnost izlaska iz zatvorene kaznionice, odnosno zatvora, može se odobriti zatvoreniku nakon izdržane jedne trećine pravomoćno izrečene kazne u trajanju do deset godina.

(2) Pogodnost izlaska iz zatvorene kaznionice, odnosno zatvora, može se odobriti zatvoreniku nakon izdržane jedne polovice pravomoćno izrečene kazne u trajanju od deset godina ili dulje.

(3) Pri odobravanju pogodnosti izlaska može se zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb i državnog odvjetništva.

(4) Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka zatražit će se ako je zatvorenik osuđen ili je prije osuđivan zbog kaznenih djela navedenih u članku 192. točki 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 62/03. – pročišćeni tekst).

(5) Pogodnosti izlaska ne mogu se koristiti izvan područja Republike Hrvatske.

OdlučIvanje o pogodnosti

Članak 132.

(1) O pogodnosti rješenjem odlučuje upravitelj na temelju procjene uspješnosti programa izvršavanja.

(2) Prilikom odlučivanja o pogodnosti upravitelj će se voditi načelom individualizacije izvršavanja kazne.

(3) Upravitelj odlučuje o potrebi nadzora, naknadi troškova, te o potrebi prijavljivanja policijskoj upravi, odnosno postaji u mjestu korištenja pogodnosti kao i o ispunjavanju obveza utvrđenih programom izvršavanja.

(4) Prijavljivanje policijskoj upravi, odnosno postaji u mjestu korištenja pogodnosti zatvorenika iz članka 131. stavka 4. ovoga Zakona obvezatno je.

(5) Pobliže propise o pogodnostima zatvorenika donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Glava XIX.

RED I SIGURNOST

Ponašanje zatvorenika

Članak 133.

(1) Tijekom izdržavanja kazne zatvora zatvorenik se mora ponašati u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te izvršavati naredbe osoba ovlaštenih za sudjelovanje u postupku izvršavanja kazne zatvora osim kad bi izvršavanje naredbe bilo kažnjiva radnja ili bi tom radnjom zatvorenik prekršio odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Organizacija života i rada u kaznionici, odnosno zatvoru uređuje se kućnim redom i dnevnim rasporedom koji donosi upravitelj uz suglasnost ravnatelja Uprave za zatvorski sustav.

Pretraga i pregled tijela

Članak 134.

(1) Zatvorenika i njegove stvari može se u svako doba pretražiti.

(2) Zatvorenika smije pretražiti samo ovlaštena službena osoba istoga spola.

(3) Pregled tijela koji uključuje razodijevanje obavljaju najmanje dvije ovlaštene službene osobe u zatvorenoj prostoriji bez nazočnosti drugih osoba.

(4) Pregled tjelesnih otvora može obaviti samo liječnik.

Posebne mjere održavanja reda i sigurnosti

Članak 135.

(1) Prema zatvoreniku kod kojeg postoji opasnost od bijega, nasilnih radnji prema osobama ili stvarima, opasnost od samoubojstva ili samoozljeđivanja, ili ugrožavanja sigurnosti i reda koje se na drugi način ne mogu otkloniti, mogu se narediti posebne mjere održavanja reda i sigurnosti.

(2) Posebne mjere održavanja reda i sigurnosti jesu:

1) pojačani nadzor,

2) oduzimanje i privremeno zadržavanje stvari čije je držanje inače dopušteno,

3) odvajanje od ostalih zatvorenika,

4) smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari,

5) smještaj na odjel pojačanog nadzora,

6) vezanje ruku lisicama, a po potrebi i nogu,

7) osamljenje,

8) testiranje na zarazne bolesti i opojna ili psihoaktivna sredstva.

(3) Prema zatvoreniku može se narediti više mjera istodobno.

Izvršavanje posebnih mjera sigurnosti

Članak 136.

(1) Posebne mjere sigurnosti osim mjere iz članka 135. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona naređuje upravitelj. U slučaju koji ne trpi odgodu, mjeru može narediti i drugi službenik kojeg upravitelj unaprijed ovlasti, osim mjeru iz članka 135. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona, koju može narediti samo upravitelj.

(2) Ovlaštena službena osoba koja je naredila mjeru sigurnosti o tome bez odgode obavještava upravitelja koji će mjeru odmah potvrditi ili ukinuti.

(3) Izvršavanje mjere će se obustaviti ako su prestali razlozi zbog kojih je naređena.

(4) Mjera iz članka 135. stavka 2. točke 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona izvršava se pod nadzorom liječnika.

(5) Pojačani nadzor predstavlja češće motrenje zatvorenika noću i danju, a izvršava se na način da se ne remeti svakodnevna aktivnost zatvorenika.

(6) Oduzimanje i privremeno zadržavanje stvari čije je držanje inače dopušteno izvršava se privremeno dok postoje razlozi iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Odvajanje od ostalih zatvorenika izvršava se smještajem zatvorenika u posebnu prostoriju najdulje do dvadeset jedan dan. Tijekom izvršavanja ove mjere zatvorenik sudjeluje u svim aktivnostima utvrđenim programom izvršavanja koje se mogu provoditi u prostoriji u kojoj je zatvorenik smješten.

(8) Smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari može trajati najdulje četrdeset osam sati jednokratno. Upravitelj će pribaviti suglasnost liječnika za izvršavanje ove mjere u roku od šest sati od početka njezina izvršavanja. Tijekom izvršavanja ove mjere zatvoreniku se jamči nesmetano zadovoljavanje fizioloških potreba. Uz ovu mjeru obvezno se izvršava i mjera iz članka 135. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona. Nadzor liječnika obvezan je najmanje jedanput u dvadeset četiri sata.

Smještaj na odjel pojačanog nadzora

Članak 137.

(1) Smještaj na odjel pojačanog nadzora može se narediti samo u zatvorenim kaznionicama, odnosno zatvorima.

(2) Protiv rješenja o mjeri iz stavka 1. ovoga članka zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja u roku od tri dana od primitka rješenja. Žalba ne zadržava izvršavanje.

(3) Tijekom izvršavanja ove mjere zatvorenik sudjeluje u svim aktivnostima utvrđenim programom izvršavanja koje se organiziraju na ovom odjelu.

(4) Mjera se obvezno preispituje svaka tri mjeseca, a u slučaju ponovljene odluke može se izjaviti žalba sucu izvršenja u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

Vezanje

Članak 138.

(1) Vezanje lisicama ne smije se primijeniti kao mjera kažnjavanja već isključivo radi ograničenja kretanja.

(2) Vezanje lisicama može trajati jednokratno najdulje dvanaest sati u dvadeset četiri sata.

Osamljenje

Članak 139.

(1) Zatvoreniku koji svojim postupcima ozbiljno ugrožava sigurnost može se izreći osamljenje u trajanju neprekidno najdulje do tri mjeseca. Tijekom kalendarske godine ova se mjera može primijeniti najviše dva puta.

(2) Osamljenjem se zatvoreniku onemogućuje veza s drugim zatvorenicima izdvajanjem iz skupnog načina izdržavanja kazne zatvora i zajedničkih aktivnosti.

(3) Osamljenje na prijedlog upravitelja i uz prethodno mišljenje liječnika rješenjem izriče sudac izvršenja u roku od petnaest dana od dana primitka prijedloga.

(4) Osamljenje se izvršava pod stalnim nadzorom liječnika, koji je zatvorenika obvezan pregledati najmanje dvaput tjedno.

(5) Tijekom izvršavanja osamljenja zatvoreniku se može omogućiti rad u prostorijama u kojima se mjera izvršava.

(6) Zatvorenik za vrijeme izvršavanja osamljenja može koristiti dopuštene osobne stvari, čitati dnevni tisak i knjige, dopisivati se, slušati radio.

(7) Prostorija u kojoj se izvršava osamljenje mora biti opremljena i odgovarati uvjetima prostorije iz članka 147. stavka 4. ovoga Zakona.

(8) Od započinjanja i izvršavanja osamljenja odustat će se ako prema mišljenju liječnika ne postoje uvjeti, o čemu će se odmah obavijestiti suca izvršenja. Sudac izvršenja odlučuje o obustavi osamljenja.

Testiranje na opojna sredstva i zarazne bolesti

Članak 140.

(1) U slučaju sumnje na zarazne bolesti ili uzimanja opojnih ili psihoaktivnih sredstava dopušteno je zatvorenika testirati uzimanjem uzoraka krvi ili mokraće, prema pravilima medicinske struke, odnosno korištenjem odgovarajućeg testa.

(2) Radi izvršavanja ove mjere dopuštena je uporaba mjere iz članka 135. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona.

Glava XX.

PRISILA

Primjena sredstava prisile

Članak 141.

(1) Sredstva prisile mogu se primijeniti samo kad je to nužno da se spriječi bijeg zatvorenika, tjelesni napad na službene ili druge osobe, nanošenje ozljeda drugim osobama, samoozljeđivanje, namjerno prouzročivanje materijalne štete, ili radi svladavanja pasivnog ili aktivnog otpora zatvorenika.

(2) Prisila se može primijeniti i protiv osoba koje oslobađaju zatvorenike, napadaju na zatvorenike, protupravno ulaze u objekt ili prostore kaznionice, odnosno zatvora ili ako se neovlašteno nalaze unutar objekta ili prostora kaznionice, odnosno zatvora. Ove osobe zadržavaju se do dolaska ovlaštenih osoba ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(3) Aktivni otpor postoji kad zatvorenik ne postupa po zakonitoj naredbi ovlaštene službene osobe, a da pri tome ugrožava sebe, druge osobe ili imovinu veće vrijednosti.

(4) Pasivni otpor postoji kada zatvorenik ne postupa po zakonitoj naredbi ovlaštene službene osobe, a da pri tome ne ugrožava sebe, druge osobe ili imovinu veće vrijednosti.

Sredstva prisile

Članak 142.

(1) Sredstva prisile jesu:

1) zahvati za provođenje i tehnike obrane,

2) gumena palica,

3) mlazovi s vodom,

4) podražavajuća kemijska sredstva,

5) vatreno oružje.

(2) Između sredstava prisile odabire se ono koje najmanje ugrožava zdravlje i život pojedinca, kojim se uspješno svladava otpor, a razmjerno je pogibelji koja prijeti.

(3) O primjeni sredstva prisile usmeno i jasno će se upozoriti osobe prema kojima se sredstvo namjerava primijeniti, osim ako se radi o istodobnom ili izravno predstojećem protupravnom napadu.

(4) Za svladavanje pasivnog otpora ovlaštena službena osoba može primijeniti samo zahvate privođenja.

(5) Sredstva prisile iz točke 1., 2., 3., 4. i 5. stavka 1. ovoga članka mogu se primijeniti u slučajevima iz članka 141. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(6) Primjenu sredstva prisile iz točke 3. i 4. stavka 1. ovoga članka može narediti samo upravitelj.

(7) Sredstva prisile iz točke 5. stavka 1. ovoga članka može iznimno po vlastitoj procjeni primijeniti ovlaštena službena osoba u slučaju iz članka 143. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona.

(8) Nakon primjene sredstva prisile obvezan je liječnički pregled zatvorenika, koji se nakon dvanaest sati ponavlja.

(9) O primjeni sredstva prisile iz točke 2., 3., 4. i 5. stavka 1. ovoga članka upravitelj će najkasnije u roku od dvadeset četiri sata pisanim putem izvijestiti Središnji ured Uprave za zatvorski sustav i suca izvršenja.

(10) Pobliže propise o načinu primjene sredstava prisile donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Vatreno oružje

Članak 143.

(1) Vatreno oružje može se primijeniti samo:

1) ako se drugim sredstvima prisile ne može odbiti istodoban ili izravno predstojeći protupravni napad kojim se ugrožava život zatvorenika, zaposlenika ili drugih osoba zatečenih u kaznionici, odnosno zatvoru,

2) radi onemogućavanja bijega zatvorenika iz zatvorene kaznionice, odnosno zatvora pri svladavanju vanjskog zida, a drugim se sredstvom ne može onemogućiti bijeg,

3) radi onemogućavanja bijega zatvorenika prigodom sprovođenja, ako se drugim sredstvima ne može onemogućiti bijeg i ako se radi o zatvoreniku koji izdržava kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu ili se radi o pritvoreniku protiv kojega se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili teža kazna.

(2) O primjeni vatrenog oružja iz točke 2. stavka 1. ovoga članka državni službenik odjela osiguranja upozorit će zatvorenika, nakon toga ispalit će metak upozorenja, a zatim će vatreno oružje primijeniti nastojeći da ne ozlijedi vitalne organe zatvorenika.

(3) Državni službenik odjela osiguranja neće primijeniti vatreno oružje ako bi se time ugrozio život druge osobe.

Postupanje prilikom bijega

Članak 144.

(1) Ovlaštena službena osoba bez odgode će poduzeti radnje da neposredno odbjeglog zatvorenika onemogući u bijegu.

(2) O svakom bijegu ovlaštena službena osoba odmah izvješćuje upravitelja, a upravitelj Središnji ured Uprave za zatvorski sustav i suca izvršenja. O pokušaju bijega upravitelj izvješćuje Središnji ured Uprave za zatvorski sustav.

(3) Upravitelj će o bijegu zatvorenika odmah obavijestiti policijsku upravu prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora radi poduzimanja mjera traganja, izdavanja tjeralice i utvrđivanja činjenica u svezi s bijegom.

(4) Bijegom se smatra i svako udaljenje iz kaznionice, odnosno zatvora u trajanju duljem od dvadeset četiri sata.

(5) Za vrijeme bijega izvršavanje kazne zatvora ne teče.

Glava XXI.

STEGOVNI PRIJESTUPI, MJERE I POSTUPAK

Stegovni prijestupi

Članak 145.

(1) Stegovni prijestupi jesu teže ili lakše povrede reda, sigurnosti i drugih pravila ponašanja zatvorenika za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Lakši stegovni prijestupi jesu:

1) ugrožavanje svojega zdravlja samoozlijeđivanjem ili na drugi način,

2) posjedovanje ili uzimanje lijekova bez posebnog odobrenja,

3) posjedovanje ili korištenje nedopuštene stvari, uključujući i novac,

4) davanje drugom na korištenje stvari za koju samo on ima dopuštenje,

5) nepovlasno korištenje tuđe stvari,

6) boravak u prostoru u kojem se prema dnevnom rasporedu ne bi trebao nalaziti,

7) narušavanje mira (vikanje, preglasno slušanje radijskog i televizijskog prijamnika, lupanje, bacanje stvari i sl.),

8) vrijeđanje ili nepristojno ponašanje,

9) neovlašteno kontaktiranje s drugom osobom,

10) poticanje drugog zatvorenika na ponašanje koje je lakši stegovni prijestup,

11) ponašanje koje je kažnjiva radnja,

12) odbijanje izvršavanja zakonite naredbe ovlaštene službene osobe,

13) neopravdano kašnjenje s pogodnosti izlaska,

14) namjerno onečišćenje prostora kaznionice, odnosno zatvora.

(3) Teži stegovni prijestupi jesu:

1) sudjelovanje u pobuni,

2) bijeg ili pokušaj bijega iz kaznionice, odnosno zatvora ili tijekom sprovođenja,

3) neovlašteno napuštanje kaznionice, odnosno zatvora,

4) nasilničko ponašanje,

5) zadržavanje bilo koje osobe protiv njezine volje,

6) posjedovanje ili korištenje opasne stvari,

7) sprječavanje pristupa u bilo koji dio kaznionice, odnosno zatvora službenoj ili drugoj osobi koja se po odobrenju nalazi u kaznionici ili zatvoru,

8) tjelesni napad na bilo koju osobu,

9) namjerno ili grubom nepažnjom ugrožavanje tuđeg zdravlja,

10) sprječavanje ovlaštene službene osobe ili bilo koje druge osobe koja je uključena u provedbu programa izvršavanja u obavljanju zadaća,

11) posjedovanje ili uzimanje bilo kojega opojnog ili psihoaktivnog sredstva,

12) odbijanje testiranja na opojna ili psihoaktivna sredstva i zarazne bolesti,

13) namjerno paljenje stvari ili izazivanje požara,

14) oštećivanje ili uništavanje sredstva za rad,

15) grubo zanemarivanje osobne higijene,

16) bavljenje hazardnim igrama,

17) namjerno ugrožavanje svojega zdravlja radi onesposobljavanja za izvršavanje obveza,

18) namjerno ili grubom nepažnjom uništenje ili oštećenje tuđe imovine,

19) otpor zdravstvenom pregledu ili mjerama sprječavanja opasnosti od zaraze,

20) poticanje drugog zatvorenika na ponašanje koje je teži stegovni prijestup,

21) odbijanje izvršavanja zakonite naredbe ovlaštene službene osobe zbog čega su nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice,

22) namjerno znatnije onečišćenje prostora kaznionice, odnosno zatvora,

23) zanemarivanje obveze na radu koje je izazvalo ili moglo izazvati težu štetnu posljedicu,

24) davanje lažne obavijesti zbog koje je nastala ili mogla nastati šteta većih razmjera,

25) podučavanje o načinu izvršavanja kaznenog djela prenošenjem osobnog iskustva ili na drugi način.

(4) Teži stegovni prijestup je svako ponašanje koje je kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Stegovne mjere

Članak 146.

(1) Za počinjene stegovne prijestupe izriču se stegovne mjere.

(2) Stegovne mjere jesu:

1) ukor,

2) ograničenje ili privremena uskrata prava primitka paketa do tri mjeseca,

3) ograničenje ili privremena uskrata raspolaganja novcem u kaznionici, odnosno zatvoru do tri mjeseca,

4) uskrata pojedinih ili svih pogodnosti iz članka 129. i 130. ovoga Zakona,

5) upućivanje u samicu do dvadeset jedan dan u slobodno vrijeme ili tijekom cijeloga dana i noći.

(3) Imovinska korist i stvar koju zatvorenik stekne suprotno odredbama ovoga Zakona i kućnog reda oduzet će se. Rješenje donosi upravitelj. Protiv ovog rješenja zatvorenik ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja sucu izvršenja. Žalba ne zadržava izvršavanje rješenja.

Stegovna mjera upućIvanja u samicu

Članak 147.

(1) Stegovna mjera upućivanja u samicu razumijeva isključenje zatvorenika iz zajedničkih aktivnosti s drugim zatvorenicima u slobodno vrijeme ili tijekom cijeloga dana i noći.

(2) Stegovna mjera upućivanja u samicu može se izreći samo za teže stegovne prijestupe.

(3) Prije izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan je liječnički pregled.

(4) Prostorija u kojoj se izvršava stegovna mjera upućivanja u samicu mora imati najmanje 4 m2 i 10 m3 prostora, mora biti zračna, osvijetljena danjim i umjetnim svjetlom, zagrijana u skladu s klimatskim uvjetima, opremljena posteljom i posteljinom, stolom i stolcem. Zatvoreniku se mora osigurati neograničen pristup vodi za piće i sanitarnim uređajima.

(5) U prostoriji u kojoj se izvršava stegovna mjera upućivanja u samicu zatvorenik smije čitati i pisati, a mora mu se osigurati boravak na zraku u trajanju najmanje jedan sat dnevno bez dodira s drugim zatvorenicima.

(6) Tijekom izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan je nadzor liječnika najmanje jedanput u dvadeset četiri sata. Nalaz i zapažanja liječnika, te drugih ovlaštenih službenih osoba unose se u knjigu izvršavanja stegovne mjere samice.

Postupak za izricanje i izvršavanje stegovne mjere

Članak 148.

(1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka podnosi načelnik ustrojbene jedinice kaznionice, odnosno zatvora u čijem je djelokrugu prijestup počinjen. Prijedlog za pokretanje postupka uručuje se zatvoreniku, čime započinje stegovni postupak. Stegovni postupak je žuran, a vodi se u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku kojima se uređuje skraćeni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Vođenje postupka zbog lakšega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od mjesec dana od dana saznanja za počinjeni prijestup i počinitelja, a najdulje u roku od dva mjeseca od dana počinjenja prijestupa. Vođenje postupka zbog težega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjeni prijestup i počinitelja, a najdulje u roku od šest mjeseci od dana počinjenja prijestupa.

(3) Stegovni postupak na zahtjev načelnika ustrojbene jedinice ili na vlastiti poticaj pokreće, vodi i odluku donosi upravitelj ili osoba koju on odredi.

(4) Stegovni postupak pokreće se u roku od tri dana od saznanja za počinjenje. Tijekom stegovnog postupka od zatvorenika se uzima pisana izjava, ispituju se svjedoci, a po potrebi se pribavlja mišljenje ovlaštenih službenih osoba uključenih u provedbu programa izvršavanja, te obavlja očevid.

(5) Tijekom stegovnog postupka vodi se zapisnik koji se pohranjuje u osobnik. Zapisnik sadrži provedene dokaze i rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri.

(6) Zatvoreniku se uručuje primjerak rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri, na koje ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku četrdeset osam sati od primitka rješenja. Žalba ne zadržava izvršavanje rješenja. Sudac izvršenja o žalbi će odlučiti u roku od četrdeset osam sati. Ako sudac izvršenja preinači odluku upravitelja, upravitelj može u roku od četrdeset osam sati zahtijevati da o tome konačnu odluku donese sudsko vijeće. Zahtjev upravitelja zadržava izvršavanje odluke suca izvršenja. Po pravomoćnosti rješenja stegovne mjere se upisuju u posebni obrazac osobnika i knjigu stegovnih mjera.

(7) Tijekom stegovnog postupka zbog težega stegovnog prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja, o čemu će ga upravitelj upozoriti prigodom donošenja odluke o pokretanju stegovnog postupka. Ako zatvorenik u roku od dvadeset četiri sata od upozorenja ne osigura nazočnost branitelja, postupak će se voditi bez njegove nazočnosti.

(8) Tijekom stegovnog postupka iz sigurnosnih razloga zatvorenik se može odvojiti od ostalih zatvorenika u skladu sa člankom 135. i 136. ovoga Zakona.

(9) Od pokrenutoga stegovnog postupka može se odustati ako je zatvorenika dovoljno samo opomenuti. Kod lakših stegovnih prijestupa zatvorenika će se se oglasiti krivim, ali se može osloboditi izricanja stegovne mjere.

(10) Izvršavanje izrečene mjere iz članka 146. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona može se odgoditi za vrijeme do tri mjeseca. Mjera se neće izvršiti ako zatvorenik u tom razdoblju ne počini drugi stegovni prijestup.

(11) Upravitelj može ako nastupe nove okolnosti ili to ocijeni svrhovitijim izrečenu mjeru ublažiti ili odustati od njezina izvršavanja.

(12) U slučaju stegovnog prijestupa počinjenog protiv upravitelja, stegovni postupak pokreće, vodi i mjeru izriče sudac izvršenja.

(13) Ako se zatvorenika tijekom izdržavanja kazne premjesti u drugu kaznionicu, odnosno zatvor, ovlast za izricanje stegovne mjere prelazi na upravitelja kaznionice, odnosno zatvora u koji je premješten.

(14) Izvršavanje izrečene stegovne mjere nastavlja se i nakon premještaja zatvorenika u drugu kaznionicu, odnosno zatvor.

(15) Izvršavanje izrečene stegovne mjere obustavlja se danom otpuštanja zatvorenika s izdržavanja kazne.

(16) Izvršavanje izrečene stegovne mjere zastarijeva u roku od trideset dana od pravomoćnosti, osim mjere upućivanja u samicu, izvršavanje koje zastarijeva u roku od tri mjeseca.

(17) Način izvršavanja izrečenih stegovnih mjera pobliže se uređuje kućnim redom.

Postupak zbog počinjenja novoga kaznenog djela tijekom izdržavanja kazne

Članak 149.

(1) Ako zatvorenik na izdržavanju kazne zatvora počini kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci, kaznit će se stegovno.

(2) Ako zatvorenik počini koje drugo kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, upravitelj će o tome odmah obavijestiti nadležnoga državnog odvjetnika. Upravitelj može narediti privremeno odvajanje zatvorenika od ostalih zatvorenika u skladu sa člankom 135. i 136. ovoga Zakona, do odluke suda.

(3) O počinjenom kaznenom djelu za vrijeme boravka zatvorenika izvan kaznionice, odnosno zatvora, za koje se progoni po službenoj dužnosti, policijska uprava i državno odvjetništvo obvezni su obavijestiti kaznionicu, odnosno zatvor.

Naknada Štete

Članak 150.

(1) Zatvorenik je obvezan naknaditi materijalnu štetu koju je počinio stegovnim prijestupom za vrijeme izdržavanja kazne.

(2) Visina štete utvrđuje se u stegovnom postupku na prijedlog ovlaštene osobe kaznionice, odnosno zatvora.

(3) Protiv rješenja o naknadi štete zatvorenik ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja sucu izvršenja. Žalba zadržava izvršavanje rješenja. Pravomoćno rješenje o naknadi štete ovršna je isprava.

Glava XXII.

PREMJEŠTAJ

Premještaj

Članak 151.

(1) Središnji ured Uprave za zatvorski sustav odlučuje o premještaju zatvorenika na temelju njegove molbe ili molbe članova njegove obitelji na koju je zatvorenik dao pristanak, te na prijedlog upravitelja.

(2) Uz molbu zatvorenika za premještaj dostavlja se i mišljenje kaznionice, odnosno zatvora.

Prijedlog za premještaj

Članak 152.

(1) Upravitelj može predložiti premještaj zatvorenika radi ostvarivanja programa izvršavanja ili kad je to nužno zbog organizacije izvršavanja kazne i sigurnosti.

(2) Upravitelj će predložiti premještaj zatvorenika iz otvorene kaznionice ili odjela zatvora u zatvorenu kaznionicu, odnosno zatvor, ako mu je u stegovnom postupku izrečena stegovna mjera upućivanja u samicu u trajanju duljem od pet dana ili je protiv njega u tijeku novi kazneni postupak ili učestalo zlorabi pogodnosti.

(3) Troškove premještaja u slučaju bijega ili zlouporabe pogodnosti snosi zatvorenik.

(4) Ako je to nužno zbog organizacije izvršavanja kazne zatvora i sigurnosti, odluku o premještaju zatvorenika u drugu kaznionicu, odnosno zatvor, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav može donijeti i bez prijedloga upravitelja.

Premještaj u blaŽe uvjete izdržavanja kazne

Članak 153.

Upravitelj obvezno razmatra mogućnost premještaja zatvorenika u odjel ili kaznionicu s blažim uvjetima izdržavanja kazne nakon izdržane pola izrečene kazne, a nakon toga svakih šest mjeseci.

Rješenje o premještaju

Članak 154.

(1) Rješenje o premještaju zatvorenika mora biti doneseno u roku od petnaest dana od dostave molbe ili prijedloga i potanko obrazloženo.

(2) Protiv rješenja zatvorenik ima pravo žalbe ravnatelju Uprave za zatvorski sustav u roku od tri dana od primitka rješenja. Žalba zadržava izvršavanje rješenja.

(3) Ravnatelj uprave za zatvorski sustav odlučit će o žalbi u roku od osam dana.

(4) Ako je molba za premještaj odbijena, novu molbu zatvorenik može podnijeti po proteku šest mjeseci od podnošenja prethodne molbe.

Glava XXIII.

PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE

Razlozi za prekid izdržavanja kazne zatvora

Članak 155.

(1) Prekid izdržavanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: prekid) znači privremeno otpuštanje zatvorenika iz kaznionice, odnosno zatvora, za koje vrijeme izvršavanje kazne zatvora ne teče.

(2) Prekid se može odobriti iz sljedećih razloga:

1) ako zatvorenik oboli od teže akutne bolesti ili mu se kronična bolest pogorša, a nema uvjeta za liječenje u kaznionici, odnosno zatvoru,

2) zbog smrtnog slučaja, teške bolesti ili obveze izbivanja člana obitelji zatvorenika, čime on postaje jedini obvezni uzdržavatelj malodobne djece, bračnog ili izvanbračnog druga, roditelja ili posvojitelja ili posvojenika koji nemaju vlastitih sredstava za život i nisu radno sposobni, te im je potrebno osigurati trajniju skrb,

3) radi obavljanja ili dovršetka neodgodivih sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnom nepogodom ili kakvim drugim nepredvidivim događajem, a u obitelji zatvorenika nema druge radnosposobne osobe,

4) u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske.

Postupak odobravanja prekida

Članak 156.

(1) Prekid se može odobriti na molbu zatvorenika ili člana njegove obitelji, s kojom se on suglasi, ili na prijedlog upravitelja, odnosno na prijedlog ravnatelja Uprave za zatvorski sustav.

(2) Prekid može trajati od trideset dana do devedeset dana u dvanaest mjeseci, a radi liječenja najdulje dvanaest mjeseci.

(3) Rješenje o prekidu donosi sudac izvršenja.

(4) Rješenje o prekidu dostavlja se zatvoreniku, kaznionici, odnosno zatvoru, centru za socijalnu skrb, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu zatvorenikova prebivališta, odnosno boravišta, sudu upućivanja, Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav i zdravstvenoj ustanovi ako je prekid odobren radi bolničkog liječenja, te sucu izvršenja prema mjestu korištenja prekida.

(5) Za vrijeme trajanja prekida osuđenik se mora javljati svakih sedam dana policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivališta, osim u slučaju bolničkog liječenja. Policijska uprava, odnosno policijska postaja obvezna je obavijestiti suca izvršenja u slučaju nejavljanja osuđenika.

(6) Osuđenik je obvezan javiti se u kaznionicu, odnosno zatvor, najkasnije na dan isteka odobrenog prekida. U slučaju ne- javljanja upravitelj će zatražiti raspisivanje tjeralice.

(7) Sudac izvršenja rješenjem će opozvati prekid ako su prestali razlozi zbog kojih je prekid odobren ili ako osuđenik čini kažnjive radnje.

(8) Centar za socijalnu skrb, državno odvjetništvo i policijska uprava, odnosno postaja obavijestit će suca izvršenja o razlozima za opoziv rješenja o prekidu.

(9) Troškove prekida snosi osuđenik.

Glava XXIV.

UVJETNI OTPUST

Pojam

Članak 157.

Uvjetni otpust je otpuštanje zatvorenika s izdržavanja kazne prije isteka kazne s tim da se za trajanja neizdržanog ostatka kazne nad njim može odrediti nadzor, a može ga se obvezati i na nastavak mjera propisanih programom izvršavanja.

Prijedlog

Članak 158.

(1) Prijedlog za uvjetno otpuštanje može podnijeti zatvorenik, njegovi bliski srodnici iz članka 380. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 62/03. – pročišćeni tekst), branitelj, državni odvjetnik te upravitelj kaznionice, odnosno zatvora u kojoj se kazna izvršava.

(2) Prijedlog se može podnijeti ako su ispunjeni zakonski uvjeti iz članka 55. stavka 1. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 129/00. i 51/01.), i to svaka četiri mjeseca ako je izrečena kazna zatvora do jedne godine, a svakih osam mjeseci ako je izrečena dulja kazna.

(3) Ako se pojave nove okolnosti, zatvorenik može prijedlog podnijeti neovisno o rokovima iz stavka 3. ovoga članka.

(4) Iznimno, osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu predložiti uvjetno otpuštanje zatvorenika nakon izdržane jedne trećine kazne ako je zatvorenik obolio od teške bolesti, a ne postoje uvjeti liječenja u kaznionici, odnosno zatvoru.

Odlučivanje o uvjetnom otpustu

Članak 159.

(1) O prijedlogu za uvjetni otpust odlučuje Povjerenstvo od četiri stalna člana koje imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa i to jednog člana Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav, jednog člana iz državnog odvjetništva i dva suca, te promjenjivi član i to sudac izvršenja prema mjestu izvršavanja kazne zatvora. Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o radu Povjerenstva za uvjetni otpust.

(2) Prijedlog za uvjetni otpust podnosi se Povjerenstvu putem uprave kaznionice, odnosno zatvora. Upravitelj će Povjerenstvu dostaviti prijedlog i mišljenje. Preslik prijedloga upravitelj će dostaviti na mišljenje sudu koji je donio presudu u prvom stupnju, a sud će mišljenje dostaviti Povjerenstvu.

(3) Prije donošenja rješenja Povjerenstvo će pregledati osobnik, dokumentaciju, mišljenje i prijedlog kaznionice, odnosno zatvora, preslušati zatvorenika, upravitelja ili osobu koju on ovlasti, pročitati mišljenje suda koji je donio presudu u prvom stupnju, zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb, a po potrebi preslušati i druge stručnjake.

(4) Prigodom odlučivanja o prijedlogu cijenit će osobnost zatvorenika, njegov prijašnji život i osuđivanost, ponašanje tijekom izdržavanja kazne, životne okolnosti i očekivano djelovanje uvjetnog otpusta na zatvorenika.

(5) Rješenjem upravitelja u skladu sa stavkom 4. ovoga članka zatvorenika se može uvjetno otpustiti do dva mjeseca prije isteka kazne, ako je izdržao tri četvrtine kazne.

Rješenje o uvjetnom otpustu

Članak 160.

(1) Rješenjem o uvjetnom otpustu uvjetno otpušteni osuđenik može se obvezati na:

1) osposobljavanje za određeno zanimanje ili nastavak započetog,

2) prihvaćanje ponuđenog zaposlenja,

3) nadzirano raspolaganje prihodima,

4) nastavak liječenja,

5) neposjećivanje određenih mjesta,

6) javljanje centru za socijalnu skrb,

7) javljanje sucu izvršenja,

8) javljanje policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji.

(2) Rješenje o uvjetnom otpustu dostavlja se: zatvoreniku, kaznionici, odnosno zatvoru, sudu upućivanja, sudu koji je donio presudu prvog stupnja, centru za socijalnu skrb prema mjestu u koje se otpušta, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu u koje se otpušta, državnom odvjetniku prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora i sucu izvršenja prema mjestu u koje se otpušta.

(3) Rješenje o uvjetnom otpustu doneseno prema odredbi članka 159. stavka 5. ovoga Zakona upravitelj će dostaviti osim osobama iz stavka 2. ovoga članka i sucu izvršenja prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora.

Nadzor nad uvjetno otpuštenim osuĐenikom

Članak 161.

(1) Sudac izvršenja nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta uvjetno otpuštenog osuđenika dužan je nadzirati i organizirati pomoć osuđeniku tijekom uvjetnog otpusta u skladu sa člankom 165. stavkom 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Postupajući u smislu stavka 1. ovoga članka, sudac izvršenja nakon provedenog postupka može donijeti rješenje kojim će odrediti ili izmijeniti uvjete kojih se uvjetno otpušteni osuđenik mora pridržavati dok uvjetni otpust traje. Ovi uvjeti mogu se određivati isključivo radi sprječavanja osuđenika da ponovno počini kazneno djelo.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka sudac izvršenja dostavit će odgovarajućem tijelu iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona radi njegova izvršavanja.

(4) Uvjetno otpušteni osuđenik može promijeniti mjesto prebivališta, odnosno boravišta određeno u rješenju o uvjetnom otpuštanju samo uz suglasnost suca izvršenja.

Opoziv rješenja o uvjetnom otpustu

Članak 162.

(1) Uvjetni otpust rješenjem može opozvati sudac izvršenja nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta uvjetno otpuštenog osuđenika ako osuđenik počini kazneno djelo ili prijestup za koji mu je izrečena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od najmanje trideset dana ili se neopravdano ne pridržava određenih mu obveza.

(2) Sudac izvršenja opozvat će uvjetni otpust u skladu s odredbom članka 55. stavka 2. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 129/00. i 51/01.).

(3) Rješenje o opozivu dostavlja se tijelima iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Osuđenik kome je uvjetni otpust opozvan upućuje se u najbliži zatvor ili kaznionicu prema mjestu njegova prebivališta, odnosno boravišta, radi nastavka izdržavanja kazne u skladu s odredbama članka 49. ovoga Zakona.

Glava XXV.

PRIPREMA ZA OTPUST I POMOĆ POSLIJE OTPUSTA

Pojam i sadržaj

Članak 163.

Pomoć poslije otpusta je skup mjera i postupaka koje se primjenjuju radi uključivanja otpuštenih zatvorenika u život na slobodi, a sastoji se od: osiguranja smještaja i prehrane, osiguranja liječenja, savjeta o izboru prebivališta, odnosno boravišta, usklađivanja obiteljskih odnosa, pronalaženja zaposlenja, dovršenja stručnog osposobljavanja, davanja novčane potpore za podmirenje najnužnijih potreba, te drugih oblika pomoći i podrške.

Priprema za otpust

Članak 164.

(1) Pripremanje zatvorenika za otpust započinje nakon dolaska u kaznionicu ili zatvor. Zatvorenika se potiče na odgovorno sudjelovanje u pripremi za otpust u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora, a posebice na održavanje odnosa s obitelji, kontaktiranje s tijelima državne vlasti, ustanovama i udrugama te osobama koje se organizirano bave uključivanjem zatvorenika u život na slobodi. Program priprema za otpust i pomoći zatvoreniku upisuje se u osobnik.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor će najkasnije tri mjeseca prije otpusta uključiti zatvorenika u pojedinačni ili skupni savjetodavni rad u svezi s pripremanjem zatvorenika za otpust.

(3) Kaznionica, odnosno zatvor će pisanim putem obavješćivati ustanove zdravstvene i socijalne skrbi i službe zapošljavanja te druge ustanove i udruge o socijalnim i drugim potrebama zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora, o potrebi organiziranja pomoći i podrške za vrijeme izdržavanja kazne zatvora i nakon otpusta.

(4) Ovlaštene službene osobe mogu kontaktirati sa zatvorenikovom obitelji uz njegovu suglasnost.

(5) Prije otpusta s izdržavanja kazne sudac izvršenja nadležan po mjestu izdržavanja kazne će u suradnji sa sucem izvršenja na čijem će području otpušteni zatvorenik imati prebivalište ili boravište i nadležnim centrom za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere za prihvat zatvorenika.

Pomoć nakon otpusta

Članak 165.

(1) Nakon otpuštanja iz kaznionice, odnosno zatvora otpušteni se može obratiti nadležnom sucu izvršenja radi pružanja pomoći i podrške.

(2) Sudac izvršenja surađuje s centrom za socijalnu skrb kojemu može pisanim rješenjem narediti poduzimanje potrebnih mjera iz članka 163. ovoga Zakona.

(3) Centar za socijalnu skrb će, na zahtjev kaznionice, odnosno zatvora ili suca izvršenja, zatvoreniku tijekom izdržavanja kazne zatvora, odnosno po otpustu s izdržavanja kazne zatvora iz redova svojih zaposlenika odrediti savjetnika za pripremu i provedbu pomoći poslije otpusta.

Glava XXVI.

OTPUŠTANJE

Vrijeme otpuštanja

Članak 166.

(1) Zatvorenika se otpušta iz kaznionice, odnosno zatvora nakon izdržane kazne ili po odluci o uvjetnom otpustu, pomilovanju ili oprostu.

(2) Ako je dan otpuštanja nedjelja ili blagdan, zatvorenika će se otpustiti dan prije.

(3) O otpuštanju zatvorenika kaznionica, odnosno zatvor će u roku od dvadeset četiri sata obavijestiti suca izvršenja i tijelo nadležno za vođenje kaznene evidencije.

Postupak otpuštanja

Članak 167.

(1) Prilikom otpuštanja otpuštenoj osobi daje se potvrda o otpuštanju, sve osobne stvari i stvari s pologa, novac i dragocjenosti, te troškovi putne karte do mjesta prebivališta, a stranom državljaninu do državne granice Republike Hrvatske.

(2) Otpuštenoj osobi koja nema vlastitu odjeću, obuću ili financijska sredstva daje se odgovarajuća odjeća, obuća ili pomoć u visini jedne dnevnice prema općim propisima.

(3) Otpuštenoj osobi koja zbog bolesti nije sposobna za putovanje kaznionica, odnosno zatvor osigurava prijevoz do mjesta prebivališta, a ako je potreban nastavak liječenja, do najbliže odgovarajuće zdravstvene ustanove u mjestu u koje se otpušta.

(4) O potrebi smještaja otpuštene osobe na liječenje u zdravstvenu ustanovu odlučuje sudac izvršenja na prijedlog liječnika kaznionice, odnosno zatvora ili na zahtjev otpuštene osobe.

(5) Troškove liječenja otpuštene osobe koja nema sredstva za liječenje niti pravo na obvezno zdravstveno osiguranje niti se može ostvariti u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje snosi centar za socijalnu skrb prema mjestu u koje se otpušta.

(6) Osoba je otpuštena u trenutku kad napusti prostor kaznionice, odnosno zatvora.

Glava XXVII.

IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA IZREČENE U POSTUPKU ZBOG PRIJESTUPA I KAZNE ZATVORA KOJOM JE ZAMIJENJENA NOVČANA KAZNA IZREČENE U POSTUPKU ZBOG PRIJESTUPA ILI PREKRŠAJA

Izvršavanje i prava

Članak 168.

(1) Kazna zatvora izrečena u postupku zbog prijestupa izvršava se u zatvoru prema odredbama ovoga Zakona ako u ovoj glavi nije drukčije propisano.

(2) Osobi koja izdržava kaznu zbog prijestupa (u daljnjem tekstu: kažnjenik) jamče se sva prava iz ovoga Zakona.

Upućivanje na izdržavanje kazne

Članak 169.

(1) Kažnjenika kojem je izrečena novčana kazna u postupku zbog prijestupa ili prekršaja zamijenjena kaznom zatvora poziva i upućuje na izdržavanje kazne prekršajni sud prema mjestu njegova prebivališta, odnosno boravišta.

(2) Ako prekršajni sud koji je izrekao kaznu zatvora zbog prijestupa ili novčanu kaznu u postupku zbog prijestupa ili prekršaja koja je zamijenjena kaznom zatvora nije nadležan za upućivanje, dostavit će u roku od tri dana pravomoćno rješenje prekršajnom sudu nadležnom za upućivanje.

(3) Ako se kažnjenik ne odazove pozivu, prekršajni će sud izdati nadležnoj policijskoj upravi dovedbeni nalog.

Odgoda

Članak 170.

(1) Rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora zbog prijestupa donosi predsjednik prekršajnog suda nadležnog za upućivanje u roku od tri dana od primitka molbe. Izvršavanje se odgađa do donošenja rješenja.

(2) Protiv rješenja kojim je odbijena molba za odgodu izvršavanja kazne može se podnijeti žalba Visokom prekršajnom sudu u roku od tri dana od primitka rješenja.

(3) Visoki prekršajni sud u daljnjem roku od tri dana donijet će rješenje o žalbi. Rješenje Visokoga prekršajnog suda je pravomoćno i izvršno.

Prekid izdržavanja kazne

Članak 171.

(1) Izdržavanje kazne zatvora zbog prijestupa može se prekinuti iz razloga predviđenih u članku 155. ovoga Zakona, a najdulje do petnaest dana.

(2) Rješenje o prekidu iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik prekršajnog suda nadležnog za upućivanje.

(3) Vrijeme prekida ne uračunava se u izvršavanje kazne.

Način izdržavanja

Članak 172.

(1) Kažnjenika se smješta odvojeno od zatvorenika i pritvorenika.

(2) Kažnjenik za vrijeme izdržavanja kazne može koristiti svoje rublje, odjeću, obuću i posteljinu i o svom trošku nabavljati hranu, u skladu s kućnim redom.

(3) Prijam kažnjenika provodi se u skladu s odredbama glave X. ovoga Zakona, osim što se on neće fotografirati i od njega se neće uzeti otisci papilarnih crta.

(4) Kažnjenika se upisuje u maticu prekršajno kažnjenih osoba i osobni list u skladu s odredbama članka 70. i 71. ovoga Zakona.

(5) Pobliže propise o matici i osobnom listu za kažnjenike donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Otpuštanje

Članak 173.

(1) Kažnjenik koji izdržava kaznu zatvora zbog prijestupa u trajanju do petnaest dana otpušta se s izdržavanja kazne posljednjeg dana i sata isteka kazne na koju je kažnjen.

(2) Kažnjenik koji izdržava kaznu zatvora zbog prijestupa u trajanju od petnaest dana ili dulje otpušta se na dan koji prethodi nedjelji ili blagdanu, ako je to posljednji dan izdržavanja kazne.


Dio četvrti

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Glava XXVIII.

Trgovačko društvo

Članak 174.

(1) Vlada Republike Hrvatske će od gospodarskih jedinica kaznionica, gdje za to postoji potreba i gospodarska opravdanost, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona osnovati trgovačka društva s ograničenom odgovornošću u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske. Aktom o osnivanju trgovačkog društva utvrdit će se koja prava i obveze s gospodarske jedinice kaznionice prelaze na trgovačko društvo.

(2) Skupštinu trgovačkog društva iz stavka 1. ovoga članka čini Vlada Republike Hrvatske. Predstavnicima Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav i kaznionice osigurava se članstvo u nadzornom odboru trgovačkog društva. Upravitelj kaznionice član je uprave trgovačkog društva.

(3) Prava i obveze između trgovačkog društva i kaznionice utvrdit će se aktom o osnivanju trgovačkog društva i ugovorom između trgovačkog društva i kaznionice.

(4) Trgovačko društvo iz stavka 1. ovoga članka u skladu s aktom o osnivanju zapošljavat će i zatvorenike.

Provedbeni propisi Vlade Republike Hrvatske

Članak 175.

(1) Vlada Republike Hrvatske u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će:

1) Uredbu o unutarnjem ustrojstvu, položajima, radnim mjestima i zvanjima zaposlenika Uprave za zatvorski sustav te kriterijima utvrđivanja dodataka na plaću, njihovim iznosima i načinu isplate (članak 23. stavak 1.),

2) Uredbu o posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke (članak 30. stavak 5.),

3) Uredbu o zvanjima, znakovlju, uvjetima stjecanja zvanja državnih službenika odjela osiguranja te o odorama i službenim vozilima državnih službenika odjela osiguranja, kaznionica i zatvora (članak 33. stavak 7.).

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku od tri mjeseca od donošenja Uredbe iz stavka 1. točke 1. ovoga članka izabrat će upravitelje, a ravnatelj Uprave za zatvorski sustav pomoćnike upravitelja i načelnike odjela u kaznionicama, zatvorima i Centru za izobrazbu.

Provedbeni propisi ministra nadležnog za poslove pravosuĐa

Članak 176.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će:

1. Pravilnik o načinu provedbe inspekcijskog nadzora nad kaznionicama i zatvorima (članak 18. stavak 6.),

2. Pravilnik o službenoj iskaznici i znački (članak 28. stavak 3.),

3. Pravilnik o programima izobrazbe zaposlenika (članak 32. stavak 1.),

4. Pravilnik o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima (članak 33. stavak 8.),

5. Pravilnik o matici, osobniku i drugim evidencijama koje se vode u kaznionicama i zatvorima (članak 73. stavak 3. i članak 172. stavak 5.),

6. Pravilnik o rublju, odjeći, obući i posteljini zatvorenika (članak 77. stavak 8.),

7. Pravilnik o radu i strukovnoj izobrazbi, popisu i opisu radnih mjesta zatvorenika, te naknadi za rad i nagradi (članak 38. stavak 2., članak 80. stavak 5., članak 83. stavak 2. i članak 84. stavak 1. i 4.),

8. Pravilnik o načinu izvršavanja kazne uz rad zatvorenika kod drugog poslodavca ili kod obavljanja vlastite djelatnosti (članak 81. stavak 5.),

9. Pravilnik o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme (članak 102. stavak 3.),

10. Pravilnik o raspolaganju novcem (članak 127. stavak 7.),

11. Pravilnik o pogodnostima zatvorenika (članak 132. stavak 5.),

12. Pravilnik o načinu primjene sredstava prisile (članak 142. stavak 10.),

13. Pravilnik o načinu rada Povjerenstva za uvjetni otpust (članak 159. stavak 1.).

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstvene zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će:

1) Pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti državnih službenika odjela osiguranja (članak 34. stavak 2.),

2) Pravilnik o standardima smještaja i prehrane zatvorenika (članak 78. stavak 5.).

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove prosvjete u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Pravilnik o osnovnoj i strukovnoj izobrazbi zatvorenika (članak 91. stavak 3.).

Prestanak važenja dosadašnjih propisa

Članak 177.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/93. i 73/00.) u dijelu koji se odnosi na izvršavanje kazne zatvora.

(2) Do početka primjene odredbi ovoga Zakona koje se odnose na suca izvršenja, poslove iz njegove nadležnosti obavljat će tijelo državne vlasti koje je takve poslove obavljalo prema Zakonu o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/93. i 73/00.), odnosno predsjednik nadležnoga županijskog suda, glede novih poslova propisanih ovim Zakonom.

(3) Do donošenja Uredbe iz članka 175. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, odnosno do osnivanja trgovačkog društva iz članka 174. ovoga Zakona, gospodarske jedinice kaznionica nastavljaju s radom prema odredbama glave VIII. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/93. i 73/00.).

Važenje dosadašnjih provedbenih propisa

Članak 178.

(1) Do donošenja propisa iz članka 175. točke 1. ovoga Zakona primjenjuje se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u kazneno-popravnim ustanovama i odgojno-popravnim domovima (»Narodne novine«, br. 41/74.).

(2) Do donošenja propisa iz članka 175. točke 3. ovoga Zakona primjenjuje se Uredba o zvanjima, oznakama zvanja i uvjetima stjecanja zvanja pripadnika pravosudne policije kazneno-popravnih ustanova i domova za preodgoj (»Narodne novine«, br. 70/92.), te Uredba o odorama pripadnika pravosudne policije kazneno-popravnih ustanova i domova za preodgoj (»Narodne novine«, br. 70/92.).

(3) Do donošenja propisa iz članka 176. ovoga Zakona primjenjuje se Pravilnik o naknadama za rad osuđenih osoba (»Narodne novine«, br. 36/75.), Pravilnik o organizaciji proizvodnih i uslužnih djelatnosti u kazneno-popravnim ustanovama koje nemaju privredne jedinice (»Narodne novine«, br. 2/78.), Pravilnik o obrascima i načinu uporabe službenih iskaznica i posebnih oznaka ovlaštenih službenih osoba Ministarstva pravosuđa i kaznenih tijela (»Narodne novine«, br. 93/95.), Pravilnik o stručnoj izobrazbi vježbenika i ispitima za zvanja pripadnika pravosudne policije u kaznenim tijelima i zavodima za preodgoj maloljetnika (»Narodne novine«, br. 93/95.) i Uputstvo o upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prisile od strane pripadnika straže kazneno-popravnih ustanova i domova za preodgoj (»Narodne novine«, br. 36/75.).
 

 

> Pravilnik o načinu izvršavanja kazne