POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 
 Poslovni Forum - naslovna      Baza podataka      Primjer baze      Adresar      WEB katalog      Izrada WEB stranica
 
  PREGLED ZA UČENIKE I OBRTNIKE - NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJA U OBRTNIŠTVU
ALATNIČAR  |  AUTOLAKIRER  |  ELEKTROINSTALATER  |  ELEKTROMEHANIČAR  |  ELEKTRONIČAR-MEHANIČAR  |  FOTOGRAF  | FRIZER  |  INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE  |  PEDIKER  |  PISMOSLIKAR  |  PLINOINSTALATER  |  SOBOSLIKAR-LIČILAC | STOLAR  |  STROJOBRAVAR  |  TOKAR  |  VODOINSTALATER  |  Zakon o srednjem školstvu  | Zakon o obrtu  | Obrtničke komore

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE ELEKTROMEHANIČAR - 2. dio   [ 1 ]   [ 3 ]
 


6.5. Nastavni predmet: elektrotehnika

Razred: 1. i 2.


Cilj

Stvoriti kod učenika čvrstu podlogu, neophodnu za svladavanje stručnih sadržaja
tijekom nastavka obrazovanja temeljitim upoznavanjem i usvajanjem električnih
pojava i njihovih zakonitosti.


Zadaci

- objasniti pojmove o osnovnim električnim veličinama i navesti za njih mjerne
jedinice

- izmjeriti napon, struju i otpor

- opisati utjecaj temperature na električni otpor i posljedice na električne instalacije i
rad električnih strojeva i uređaja

- navesti opasnosti od električne struje i primijeniti mjere za rad na siguran način

- izračunati s pomoću Ohmovog i Kirchhoffovih zakona otpor, napon ili struju uz
zadane preostale dvije veličine u strujnim krugovima sa serijskim, paralelnim i
jednostavnim mješovitim spojem otpora,

- grafički predočiti ovisnost struje o naponu

- izračunati električni rad i snagu u strujnim krugovima s jednim i više otpora u
serijskom ili paralelnom spoju,

- opisati praktičnu primjenu serijskog i paralelnog spoja otpora i utjecaj na izvor
napona te utjecaj unutarnjeg otpora izvora na napon i struju trošila

- spojiti promjenjivi otpor za regulaciju struje i napona

- izložiti svojstva osnovnih izvora istosmjernog napona i praktične postupke sa
sekundarnim izvorima napona

- opisati pojam električnog kapaciteta i kondenzatora, svojstva kondenzatora i
osnovne karakteristične veličine, pretvoriti kapacitet kondenzatora iz manjih jedinica
u osnovnu i obrnuto

- opisati pojam vremenske konstante i njezin utjecaj na nabijanje kondenzatora,
izračunati vremensku konstantu RC spoja i odrediti potrebno vrijeme nabijanja
kondenzatora

- opisati pojave i zakonitosti magnetskog djelovanja električne struje, odrediti smjer
djelovanja magnetskog polja, izložiti osnovne primjere praktične primjene
magnetskog djelovanja struje

- opisati pojavu i zakonitosti elektromagnetske indukcije

- izložiti pojam induktiviteta i praktične posljedice uključivanja i isključivanja strujnog
kruga s RL-spojem

- opisati pojam izmjeničnog sinusnog napona i njegove parametre, izračunati
frekvenciju iz zadane periode i obrnuto, te maksimalnu iz efektivne vrijednosti
napona i obrnuto

- opisati pojam impedancije i međusobne odnose struja, padova napona i faznog
kuta između napona i struje za serijske i paralelne spojeve RLC, izračunati struju i
padove napona za serijske i paralelne spojeve RLC, izložiti utjecaj frekvencije,
pojam rezonancijske frekvencije i primjenu Thomsonove formule

- opisati pojmove radne, jalove i prividne snage te faktora snage i njihove
međusobne odnose, izračunati pojedine veličine iz zadanih napona, struja i
parametara elemenata strujnog kruga i objasniti potrebu poboljšanja faktora snage

- opisati pojmove o faznom i linijskom naponu i struji, spojiti trošila na trofazni
sustav i izračunati snagu trošila

- objasniti principe rada osnovnih električnih i elektroničkih mjernih instrumenata,
njihove karakteristike i primjenu

- spojiti mjerne instrumente i izmjeriti odgovarajuće električne veličine

- navesti svojstva najvažnijih materijala u elektrotehnici i njihove primjene

- poznati tehnike spajanja u elektrotehnici.



Sadržaj

1. razred

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

1. Električni strujni krug

Usvojiti značenje pojmova električni naboj, električni napon, struja i otpor.

Znati međusobnu ovisnost napona, struje i otpora u električnom strujnom krugu i
grafički je prikazati. Izračunati struju, pad napona i otpor.

Opisati opasnosti od električne struje za osobe.

Primijeniti propise i mjere zaštite za sprječavanje nezgoda od strujnog udara.

Znati izmjeriti struju i napon u istosmjernim strujnom krugu ampermetrom /
voltmetrom i univerzalnim instrumentom.

Opisati faktore koji utječu na električni otpor vodiča. Izračunati otpor vodiča.

Opisati ovisnost električnog otpora o temperaturi, svjetlosti i naponu i navesti
primjere primjene.

Građa materije, električni naboj, napon, struja i otpor.

Ohmov zakon.

Grafičko prikazivanje međusobne ovisnosti električnih veličina.

Djelovanje električne struje.

Prolaz struje kroz čovječje tijelo.

Propisi i mjere zaštite od strujnog udara.

Instrumenti za mjerenje napona i struje i otpora.

Električni otpor vodiča.

Utjecaj temperature, svjetlosti i napona na električni otpor.


2. Serijsko i paralelno spajanje otpornika

Opisati djelovanje serijskoga i paralelnoga spoja otpornika i praktičnu primjenu i
posljedice takvog spajanja.

Izračunati ukupni otpor i struju serijskoga i paralelnoga spoja otpornika.

Nacrtati i spojiti promjenjivi otpor u serijskom (reostatskom) i potenciometarskom
spoju.

Opisati djelovanje unutarnjeg otpora izvora na napon i struju strujnoga kruga.

Izračunati struje i padove napona u jednostavnom mješovitom spoju otpornika.

Serijski i paralelni spoj otpornika, Kirchhoffovi zakoni.

Dijelilo napona, promjenjivi otpor.

Unutarnji otpor izvora.

Mješoviti spoj otpora.


3. Rad i snaga električne struje

Opisati ovisnost električnog rada i snage o naponu, struji i otporu trošila

Znati jedinice za rad i snagu i preračunati vrijednosti osnovne u manju i obratno

Izračunati rad i snagu trošila za jednostavni strujni krug, serijski i paralelni spoj
trošila.

Električni rad.

Električna snaga.

Toplinski učinak električne struje.


4. Električno polje i kondenzatori

Objasniti pojam električnog polja i njegovu tehničku važnost.

Objasniti pojam električnog kapaciteta kondenzatora, njegovu ovisnost o
dimenzijama i materijalu te značenje karakterističnih podataka o kondenzatorima.

Opisati utjecaj vremenske konstante na trajanje nabijanja i izbijanja kondenzatora.

Znati djelovanje serijskog i paralelnog spoja kondenzatora s obzirom na ukupni
kapacitet spoja.

Izračunati ukupni kapacitet serijskoga i paralelnoga spoja kondenzatora.

Električno polje, jakost polja, sile u električnom polju, probojna čvrstoća.

Kondenzatori, princip izvedbe, kapacitet kondenzatora, vrste, označivanje.

Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta.

Serijski i paralelni spoj kondenzatora, ukupni kapacitet, kapacitivno djelilo.


5. Elektromagnetizam i elektromagnetska indukcija

Opisati magnetsko polje električne struje, njegove zakonitosti i tehničko značenje

Opisati pojave i zakonitosti elektromagnetske indukcije s navođenjem primjera
primjene.

Znati ovisnost induktiviteta zavojnice o tehničkim veličinama i mjerne jedinice.

Opisati pojave kod ukapčanja i iskapčanja zavojnice u istosmjerni strujni krug.

Magnetsko polje ravnog vodiča, djelovanje magnetskog polja na vodič, međusobno
djelovanje dva vodiča.

Magnetsko polja zavojnice.

Magnetiziranje željeza, magnetski materijali, magnetski krug. Elektromagneti.

Elektromagnetska indukcija, Lenzovo pravilo i Faradayev zakon.

Princip transformatora i generatora.

Samoindukcija, induktivitet zavojnice, međuindukcija, vrtložne struje.

Zavojnica u krugu istosmjerne struje (ukapčanje i iskapčanje u strujni krug,
vremenska konstanta).


6. Kemijski izvori struje
Navesti vrste, svojstva i postupke s kemijskim izvorima električne struje.

Prolaz struje kroz tekućine, elektroliza

Primarni kemijski izvori. Sekundarni kemijski izvori.

Održavanje akumulatora. Korozija i zaštita od korozije.


7. Izmjenični napon i struja

Objasniti karakteristične veličine izmjeničnih struja i napona te znati njihove
jedinice.

Iz efektivne vrijednosti napona i struje izračunati vršnu i obrnuto.

Iz frekvencije izmjeničnog napona izračunati period i obrnuto.

Opisati djelovanje radnog otpora, kondenzatora i zavojnice bez gubitaka u strujnom
krugu izmjenične struje.

Izračunati vrijednost induktivnog i kapacitivnog otpora.

Vektorski prikazati odnose struje i napona

Opisati i grafički prikazati frekvencijsku ovisnost kapacitivnog i induktivnog. otpora
Princip dobivanja sinusnog izmjeničnog napona i njegovi karatkeristični parametri
(frekvencija, perioda, trenutna, efektivna, srednja i vršna vrijednost).

Pravokutni izmjenični napon, superponirani istosmjerni i izmjenični napon, impulsi.

Grafičko predstavljanje sinusnog izmjeničnog napona (rotiranje vektora, vremenski i
vektorski dijagram), fazni pomaci.

Djelatni otpor u krugu izmjenične struje.

Kondenzator u krugu izmjenične struje.

Zavojnica u krugu izmjenične struje.


8. Krugovi izmjenične struje

Objasniti međusobnu ovisnost električnih veličina u RLC spojevima.

Izračunati struju i padove napona u serijskom i paralelnom RLC spoju.

Objasniti pojavu rezonancije i njezino značenje.

Izračunati rezonancijsku frekvenciju

Objasniti pojmove prividna, radna i jalova snaga, te faktor snage.

Izračunati prividnu, radnu i jalovu snagu.

Serijski spojevi otpora, kondenzatora i zavojnice.

Paralelni spojevi otpora, zavojnice i kondenzatora.

Fazni pomak.

Rezonancija.

Električni rad i snaga izmjenične struje, faktor snage.



2. razred

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

9. Trofazna struja

Poznavati karakteristične veličine napona i struje trofaznoga sustava i načine
spajanja trošila.

Izračunati djelatnu, jalovu i prividnu snagu trofaznih trošila.

Objasniti strujne i naponske prilike pri simetričnom i nesimetričnom opterećenju.

Opći prikaz trofaznog napona i struje (vremenski i vektorski prikaz).

Spajanje trošila u trofaznom sustavu.

Fazne i linijske vrijednosti struja i napona.

Snaga u trofaznom sustavu.

Simetrično i nesimetrično opterećenje.

Okretno magnetsko polje.


10. Materijali u elektrotehnici

Navesti i opisati značenje pojedinih svojstava materijala.

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala u elektrotehnici.

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala za vodiče.

Navesti vrste, svojstva i primjenu različitih vrsta otpornika te materijale za otpornike.

Navesti materijale za poluvodičke komponente i objasniti djelovanje PN spoja.

Navesti izvode, osnovna svojstva i primjene poluvodičkih komponenata (diode,
tranzistori, tiristori).

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu izolacijskih materijala.

Navesti vrste i primjene tehnike spajanja u elektrotehnici.

Navesti vrste i svojstva te objasniti primjenu magnetskih materijala.

Navesti vrste, svojstva i primjenu materijala za konstrukcije u elektrotehničkim
uređajima.

Svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka), podjela i osnovna primjena.

Materijali za vodiče, vodovi, kontaktni materijali, svjetlovodi.

Materijali za otpornike, vrste otpornika, specijalni otpornici.

Poluvodički materijali i elektroničke komponente.

Izolacijski materijali, zahtjevi, svojstva i primjena.

Materijali i tehnike spajanja.

Magnetični materijali, svojstva i primjena.

Materijali za nosive konstrukcije i kućišta elektrouređaja, materijali za hlađenje
elektroničkih komponenata.


11. Mjerenja u elektrotehnici

Opisati dijelove i načelo rada analognih instrumenata za mjerenje napona, struje i
otpora.

Opisati načelo izvedbe i rada digitalnog univerzalnog instrumenta.

Primijeniti postupke mjerenja napona i struje.

Opisati načela postupaka i izvedbi mjernih instrumenata za mjerenje otpora,
induktiviteta i kapaciteta.

Primijeniti postupke mjerenja otpora, kapaciteta i induktiviteta.

Opisati dijelove i načelo rada električnoga brojila.

Spojiti električno brojilo i izmjeriti utrošenu električnu energiju.

Opisati načelo rada vatmetra.

Spojiti vatmetar i izmjeriti električnu i snagu.

Nacrtati osnovne sheme spajanja instrumenata za mjerenje utroška električne
energije i snage.

Opisati principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i frekvencije na
jednostavnim sklopovima.

Uvod u mjernu tehniku.

Građa i djelovanje analognih mjernih instrumenata (instrument sa zakretnim svitkom
i pomičnim željezom).

Proširenje mjernog područja.

Digitalni univerzalni instrument.

Mjerenje napona i struje.

Mjerenje otpora, mjerni mostovi.

Mjerenje kapacitivnosti i induktivnosti.

Instrumenti za mjerenje električnog rada i snage.

Osciloskop i mjerni prikaz.

Mjerenja osciloskopom.




Metodičke napomene

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva
oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani
rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u
laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35 sati predviđenih za
laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika. Stoga izvedbenim
programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta, uz stručno teorijski dio,
planirati u prvom i drugom razredu za samostalan rad učenika u laboratoriju 1 sat
tjedno. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine
(najviše 15 učenika istovremeno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih
vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi
dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s režimom rada u
laboratoriju i mjerama zaštite.

U izvođenju nastave nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje mogu u
većoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti. Treba nastojati
demonstrirati one pojave koje učenici neće samostalno obrađivati u radu u
laboratoriju.

U nastavi s cijelim razredom ili u laboratorijskom radu treba koristiti
računalo i računalne programe za simuliranje djelovanja elektrotehničkih spojeva i
zakonitosti (npr. Electronics Workbench, Mentor OE, Crocodile Clips i drugi).

U laboratorijskim vježbama u prvome razredu treba koristiti digitalne
izvedbe mjernih instrumenata za mjerenje napona, struje i otpora s obzirom na
jednostavnije očitavanje i svrhu vježbi u prvome razredu. U drugome razredu treba
svladati rad i očitavanje na analognim instrumentima.



Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće
provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog
tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije
cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti
područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i
zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u
složenijim i novim situacijama. Numerički zadaci trebaju biti tako oblikovani da
učenici mogu koristiti udžbenik kao izvor podataka i matematičkih izraza potrebnih
za rješavanje postavljenih jednostavnijih numeričkih problema.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir
izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju
vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe,
pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala,
primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.



Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz
matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje
jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak),
fizike (poznavanje pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i
kemije (građa materije, atom, jezgra, elektron, valencija, elementi, metali,
nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje
dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se
ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti
korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno
svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.


Obveze učenika


Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator
(osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske
vježbe (digitalni univerzalni instrument, ispitivač faze).



Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obim i oblik pripreme ovisi o
tome je li riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili
pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik
treba podnijeti pisani izvještaj na kraju sata. Izvještaj o radu treba redovito
pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi
pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili
nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju
mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba
biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti
korištenih elemenata.

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju.

Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz
predmeta.



2. razred

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

9. Trofazna struja

Poznavati karakteristične veličine napona i struje trofaznoga sustava i načine
spajanja trošila.

Izračunati djelatnu, jalovu i prividnu snagu trofaznih trošila.

Objasniti strujne i naponske prilike pri simetričnom i nesimetričnom opterećenju.

Opći prikaz trofaznog napona i struje (vremenski i vektorski prikaz).

Spajanje trošila u trofaznom sustavu.

Fazne i linijske vrijednosti struja i napona.

Snaga u trofaznom sustavu.

Simetrično i nesimetrično opterećenje.

Okretno magnetsko polje.

10. Materijali u elektrotehnici

Navesti i opisati značenje pojedinih svojstava materijala.

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala u elektrotehnici.

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala za vodiče.

Navesti vrste, svojstva i primjenu različitih vrsta otpornika te materijale za otpornike.

Navesti materijale za poluvodičke komponente i objasniti djelovanje PN spoja.

Navesti izvode, osnovna svojstva i primjene poluvodičkih komponenata (diode,
tranzistori, tiristori).

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu izolacijskih materijala.

Navesti vrste i primjene tehnike spajanja u elektrotehnici.

Navesti vrste i svojstva te objasniti primjenu magnetskih materijala.

Navesti vrste, svojstva i primjenu materijala za konstrukcije u elektrotehničkim
uređajima.

Svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka), podjela i osnovna primjena.

Materijali za vodiče, vodovi, kontaktni materijali, svjetlovodi.

Materijali za otpornike, vrste otpornika, specijalni otpornici.

Poluvodički materijali i elektroničke komponente.

Izolacijski materijali, zahtjevi, svojstva i primjena.

Materijali i tehnike spajanja.

Magnetični materijali, svojstva i primjena.

Materijali za nosive konstrukcije i kućišta elektrouređaja, materijali za hlađenje
elektroničkih komponenata.

11. Mjerenja u elektrotehnici

Opisati dijelove i načelo rada analognih instrumenata za mjerenje napona, struje i
otpora.

Opisati načelo izvedbe i rada digitalnog univerzalnog instrumenta.

Primijeniti postupke mjerenja napona i struje.

Opisati načela postupaka i izvedbi mjernih instrumenata za mjerenje otpora,
induktiviteta i kapaciteta.

Primijeniti postupke mjerenja otpora, kapaciteta i induktiviteta.

Opisati dijelove i načelo rada električnoga brojila.

Spojiti električno brojilo i izmjeriti utrošenu električnu energiju.

Opisati načelo rada vatmetra.

Spojiti vatmetar i izmjeriti električnu i snagu.

Nacrtati osnovne sheme spajanja instrumenata za mjerenje utroška električne
energije i snage.

Opisati principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i frekvencije na
jednostavnim sklopovima.

Uvod u mjernu tehniku.

Građa i djelovanje analognih mjernih instrumenata (instrument sa zakretnim svitkom
i pomičnim željezom).

Proširenje mjernog područja.

Digitalni univerzalni instrument.

Mjerenje napona i struje.

Mjerenje otpora, mjerni mostovi.

Mjerenje kapacitivnosti i induktivnosti.

Instrumenti za mjerenje električnog rada i snage.

Osciloskop i mjerni prikaz.

Mjerenja osciloskopom.



Metodičke napomene

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva
oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani
rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u
laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35 sati predviđenih za
laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika. Stoga izvedbenim
programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta, uz stručno teorijski dio,
planirati u prvom i drugom razredu za samostalan rad učenika u laboratoriju 1 sat
tjedno. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine
(najviše 15 učenika istovremeno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih
vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi
dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s režimom rada u
laboratoriju i mjerama zaštite.

U izvođenju nastave nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje mogu u
većoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti. Treba nastojati
demonstrirati one pojave koje učenici neće samostalno obrađivati u radu u
laboratoriju.

U nastavi s cijelim razredom ili u laboratorijskom radu treba koristiti
računalo i računalne programe za simuliranje djelovanja elektrotehničkih spojeva i
zakonitosti (npr. Electronics Workbench, Mentor OE, Crocodile Clips i drugi).

U laboratorijskim vježbama u prvome razredu treba koristiti digitalne
izvedbe mjernih instrumenata za mjerenje napona, struje i otpora s obzirom na
jednostavnije očitavanje i svrhu vježbi u prvome razredu. U drugome razredu treba
svladati rad i očitavanje na analognim instrumentima.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće
provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog
tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije
cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti
područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i
zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u
složenijim i novim situacijama. Numerički zadaci trebaju biti tako oblikovani da
učenici mogu koristiti udžbenik kao izvor podataka i matematičkih izraza potrebnih
za rješavanje postavljenih jednostavnijih numeričkih problema.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir
izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju
vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe,
pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala,
primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz
matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje
jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak),
fizike (poznavanje pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i
kemije (građa materije, atom, jezgra, elektron, valencija, elementi, metali,
nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje
dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se
ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti
korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno
svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.


Obveze učenika

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator
(osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske
vježbe (digitalni univerzalni instrument, ispitivač faze).


Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obim i oblik pripreme ovisi o
tome je li riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili
pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik
treba podnijeti pisani izvještaj na kraju sata. Izvještaj o radu treba redovito
pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi
pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili
nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju
mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba
biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti
korištenih elemenata.

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju.

Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz
predmeta.






6.6. Nastavni predmet: električne instalacije

Razred : 2.

Cilj

Cilj nastave predmeta električne instalacije je da učenici steknu osnovna znanja iz
područja tehničkih standarda i propisa, izvedbi instalacija, zaštite vodova i trošila i
primijene stečena znanja u radnoj praksi.


Zadaci

- navesti osnovnu namjenu i vrste električnih instalacija

- poznavati osnovne tehničke standarde i propise iz područja električnih instalacija

- prepoznati i primijeniti grafičke simbole iz područja električnih instalacija

- poznavati izvedbe električnih instalacija u stambenim zgradama i industrijskim
postrojenjima

- izvršiti jednostavni proračun vodova i kabela za spajanje uređaja na električnu
mrežu

- pripremiti za primjenu teorijskih znanja u praktičnom radu

- ispitati zaštitno uzemljenje i nulovanje

- napraviti zaštitno uzemljenje i nulovanje

- prepoznati elektroenergetske i komunikacijske instalacije

- primijeniti mjere zaštite prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije instalacija i
trošila.


Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. Tehnički standardi i propisi

Objasniti što je instalacija a što električna mreža.

Upoznati podjelu električnih instalacija i primijeniti tehničke standarde i propise.

Znati elektrotehničke simbole u instalacijama.

Nacrtati i objasniti shemu spajanja, shemu djelovanja, shemu upravljanja, preglednu
shemu električne instalacije stana i industrijskog pogona.

Poznavati i objasniti priključni plan i plan instalacija stambenog i industrijskog
objekta.

Električna instalacija, električna mreža, osnovni pojmovi.

Podjela električnih instalacija.

Tehnički standardi i propisi. Elektrotehnički grafički simboli u instalacijama.

Sheme i planovi.


2. Elementi električnih instalacija

Navesti vrste i namjenu niskonaponskih vodova i kabela.

Izračunati presjek vodova u jednostavnim strujnim krugovima.

Navesti oznake i primjenu vodova i kabela. Navesti elemente instalacija.

Opisati djelovanje i rad niskonaponskih sklopnih aparata.

Navesti karakteristike i namjenu pojedinih vrsta sklopnih aparata niskog napona.

Objasniti razvodne uređaje niskog napona. Navesti vrste električnih trošila.

Shvatiti utjecaj trošila na prilike u mreži i instalaciji.

Pravilno spojiti razvodne uređaje, sklopne aparate i trošila na električnu mrežu te
ispitati ispravnost spoja.

Poznavati i objasniti ekološke utjecaje pri uporabi električnih trošila.

Instalacijski vodovi i kabeli, materijal vodiča i izolacije. Standardni i dopušteni
presjeci.

Oznake vodova i kabela. Primjena vodova i kabela, načini spajanja.

Elementi podžbuknih, nadžbuknih, podnih i posebnih instalacija.

Sklopni aparati niskog napona, sheme spajanja.

Razvodni uređaji.

Vrste električnih trošila i njihov utjecaj na prilike u niskonaponskim mrežama i
instalacijama.

Ekološki utjecaji pri uporabi trošila.


3. Električne instalacije u zgradama i industrijskim postrojenjima

Znati osnovne pojmove o instalacijama u stambenim zgradama i industrijskim
postrojenjima.

Poznavati tehničke propise i izvođenje elektroenergetskih instalacija.

Poznavati tehničke propise i izvođenje komunikacijskih instalacija.

Poznavati tehničke propise i izvođenje instalacija na mjestima ugroženim
eksplozivnim smjesama.

Objasniti međusobni utjecaj instalacija i pridržavati se propisa.

Instalacije u stambenim zgradama i industrijskim postrojenjima.

Elektroenergetske instalacije.

Komunikacijske instalacije. Električne instalacije na mjestima ugroženim
eksplozivnim smjesama. Međusobni utjecaj instalacija.

Propisi o projektiranju i izvođenju instalacija.


4. Zaštita vodova i trošila

Objasniti zaštitu vodova i trošila.

Znati zaštititi vodove i trošila od kratkog spoja i preopterećenja.

Primijeniti selektivnost prilikom izvođenja zaštitnih mjera.

Navesti propise u svezi niskonaponskih instalacija i mjera zaštite.

Primijeniti zaštitu od direktnog i inidirektnog dodira.

Mjerenjem ustanoviti ispravnost zaštite trošila nulovanjem i uzemljenjem.

Ugraditi strujnu zaštitnu sklopku i izvršiti izjednačenje potencijala.

Navesti i primijeniti zaštitne mjere pri radu na instalacijama i trošilima.

Povezati sadržaje zaštite sa praktičnom nastavom.

Zaštita vodova i trošila od kratkog spoja i preopterećenja. Selektivnost zaštite.

Mjere zaštite od direktnog i indirektnog dodira.

Zaštitne mjere od indirektnog dodira.

Mjere bez zaštitnog vodiča, zaštitno izoliranje, zaštitno odjeljivanje, mali napon.

Mjere sa zaštitnim vodičem, nulovanje, zaštitno uzemljenje, strujna zaštitna sklopka,
izjednačavanje potencijala.

Zaštitne mjere pri radu na instalaciji i trošilima.



Metodičke napomene

Nastava predmeta električne instalacije izvodi se predavanjima i praktičnim
vježbama i to u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne opreme i
nastavnih sredstava za svaki sat ili u namjenskoj učionici za elektrotehniku,
odnosno laboratoriju/praktikumu, gdje je moguće izvesti i vježbe. Osnovnu opremu
za nastavu ovog predmeta čine grafoskop s pripadajućim folijama, demonstracijski
stol s okvirima za demonstracijske panele, energetskom jedinicom i demonstracijski
paneli s elementima instalacija. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova
programa u nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim
programima. Pri realizaciji programa i navođenja primjera neophodno je pratiti
tehničke propise i standarde.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 18 sati predviđenih za
praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika u bloku od dva sata.
Vrijeme održavanja praktičnih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od
početka školske godine, a izvodi ih isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave
ovog predmeta. Prvi dolazak na vježbe treba biti posvećen upoznavanju s režimom
rada u laboratoriju/praktikumu i mjerama zaštite. U slopu praktičnih vježbi trebaju
biti zastupljene sve nastavne cjeline, a primjere treba odabrati tako da učenik
tijekom realizacije koristi tehničku dokumentaciju, stručnu literaturu, mjerne
instrumente i pribor i da samostalnim radom stekne odgovarajuća znanja i vještine.
Vježbe se ne izvode uz uporabu uobičajenih alata (kombinirana kliješta, kliješta za
skidanje izolacije), već s pomoću pripremljenih didaktički oblikovanih modela, tako
da se spajanje vrši pomoću laboratorijskih vodova, konektora, spojnica i mjernih
instrumenata (u vježbama se mogu koristiti didaktički oblikovani modeli različitih
proizvođača školske opreme npr. demonstracijska ploča za ispitivanje električnih
instalacija i slično). Učenik za izvođenje vježbi treba biti pripremljen u nastavi ili
samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe, uputama i
literaturom.

Ako opremljenost škole dopušta moguć je istovremeni rad u laboratoriju/praktikumu
svih učenika odjeljenja, ali tada uz nastavnika sudjeluje i suradnik u nastavi.

Nastavu predmeta treba uskladiti u što većoj mjeri s praktičnom nastavom, a
posebno se to odnosi na nastavno područje sklopni aparati u sklopu praktične
nastave u drugoj godini obrazovanja gdje učenici uvježbavaju spajanje različitih
sklopnih aparata niskog napona, razvodnih uređaja i trošila primjenjujući mjere
zaštite vodova i trošila. Posebnu pozornost treba dati propisima o izvođenju
elektroenergetskih i komunikacijskih instalacija i mjerama zaštite na radu.

U izvedbenom programu uz usmene provjere znanja treba planirati i posebno
vrijeme za provjeru znanja pisanim oblicima (školske zadaće, zadaci za samostalni
rad u obliku kraćih programa).



Obveze učenika

Pribor i oprema

Učenik mora imati pribor za pisanje, brisanje, crtanje, bilježnicu, kalkulator, pribor
za laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze) te odobreni
udžbenik.

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi
o tome je li riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave
ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik
treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito
pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da
ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili
nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju
mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Znanje stečeno u ovom predmetu
treba aktivnim sudjelovanjem u nastavi povezati u logičku cjelinu, nadopunjavati i
primjenjivati pri izradbi praktičnih zadataka u području svog zanimanja.


Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redoviti dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- usmena provjera znanja

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, školska zadaća )

- praktične vježbe.

Osim provjeravanja postignuća učenika usmenim i pismenim putem treba
uzeti u obzir i izvođenje praktičnih vježbi, gdje se ocjenjuje učenikovo znanje u
izvođenju vježbi, pokazana vještina, samostalnost, uporaba instrumenata i ostalih
pomagala, primjena mjera zaštite i izrada odgovarajuće dokumentacije. Pozitivna
ocjena iz predmeta uvjetovana je pozitivnom ocjenom iz praktičnih vježbi.






6.7. Nastavni predmet: električni strojevi

Razred : 2. i 3.


Cilj

Cilj nastave predmeta električni strojevi je da učenici steknu temeljna znanja iz
područja transformatora, izmjeničnih i istosmjernih strojeva i primijene stečena
znanja u radnoj praksi.


Zadaci

- objasniti građu i rad osnovnih vrsta električnih strojeva

- prepoznati i primijeniti grafičke simbole iz područja električnih strojeva

- pripremiti se za primjenu teorijskih znanja u praktičnom radu

- napraviti jednostavni proračun transformatora

- ispitati ispravnost transformatora

- upoznati namatanje primarnog i sekundarnog namota transformatora

- ispitati ispravnost izmjeničnih rotirajućih električnih strojeva

- upoznati namatanje statorskog i rotorskog namota izmjeničnih električni strojeva

- ispitati ispravnost istosmjernih rotirajućih električnih strojeva

- upoznati namatanje statorskog i rotorskog namota istosmjernih električni strojeva

- priključiti električne strojeve na mrežni napon i zaštititi od kratkog spoja i
preopterećenja

- primijeniti mjere zaštite prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije električnih
strojeva.



Sadržaj

2. razred

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaj

1.Transformatori

Poznavati princip rada i konstrukcijske dijelove jednofaznog transformatora.

Objasniti fizikalnu sliku rada idealnog i realnog transformatora.

Objasniti prazni hod, kratki spoj i opterećenje transformatora.

Mjerenjem ustanoviti i prikazati karakteristične vrijednosti u praznom hodu, kratkom
spoju i opterećenju.

Opisati konstrukciju i način rada trofaznog transformatora.

Prikazati konstrukciju, način rada i djelovanje specijalnih transformatora i
prigušnice. Opisati problematiku zagrijavanja i hlađenja transformatora.

Napraviti osnovni proračun (željezne jezgre, broja zavoja, presjeka žice)
transformatora.

Upoznati zaštitne i nadzorne uređaje.

Otkloniti smetnje i kvarove i održavati transformatore.

Princip rada transformatora. Konstrukcijski dijelovi transformatora i njihova
funkcija.

Fizikalna slika rada idealnog i realnog transformatora.

Prazni hod, opterećenje i kratki spoj transformatora.

Trofazni transformator, grupe spojeva, simetrično i nesimetrično opterećenje.

Specijalni transformatori, prigušnica.

Zagrijavanje i hlađenje transformatora.

Osnovni proračun transformatora.

Zaštitni i nadzorni uređaji.

Smetnje i kvarovi na transformatoru, otklanjanje kvarova, održavanje transformatora.


2. Sinkroni električni strojevi

Navesti osnovne zakone elektromehaničke pretvorbe i objasniti pojam okretnoga
magnetskoga polja i vezu frekvencije i broja polova.

Opisati konstrukciju i objasniti način rada i primjenu sinkronih strojeva.

Poznavati karakteristične vrijednosti sinkronih strojeva.

Upoznati izvedbe namota sinkronih strojeva.

Objasniti princip rada i osnovnu građu sinkronih generatora ovisno o smještaju
armaturnoga namota i uzbude.

Objasniti princip rada, građu i problematiku pokretanja te vrste pokretanja sinkronih
motora.

Navesti osnovne pogonske karakteristike sinkronih motora i njihovu primjenu.

Opisati postupke otklanjanja smetnji i kvarova te održavanja sinkronih strojeva
(elektroenergetski agregat, motori).

Okretno magnetsko polje i načelo rada sinkronih strojeva.

Sinkroni generator. Elektroenergetski agregati. Sinkroni motori.

Namoti sinkronih strojeva. Zaštita sinkronih strojeva.

Smetnje i kvarovi, otklanjanje kvarova i održavanje sinkronih strojeva.


3. Asinkroni električni strojevi

Opisati konstrukciju i objasniti način rada i primjenu trofaznih asinkronih strojeva.
Izmjeriti karakteristične veličine asinkronog motora u praznom hodu, kratkom spoju
i opterećenju.

Nacrtati i objasniti momentnu karakteristiku motora i karakteristiku tereta.

Objasniti klizanje asinkronog motora. Poznavati rad stroja kao motora, generatora i
kočnice.

Priključiti, pokrenuti, podesiti i mjerenjem ustanoviti brzinu vrtnje trofaznih i
jednofaznih elektromotora.

Promijeniti smjer vrtnje trofaznih motora. Upravljati asinkronim motorom promjenom
napona i frekvencije.

Okretno magnetsko polje i načelo rada asinkronih strojeva. Konstrukcija trofaznog
asinkronog motora (kavezni i kliznokolutni motor, stator, rotor, spajanje namota).

Rad trofaznog asinkronog motora (prazni hod, kratki spoj, snaga, momentna
karakteristika).

Priključivanje, pokretanje i kočenje asinkronih motora. Mogućnosti podešavanja
brzine vrtnje asinkronog motora. Upravljanje asinkronih motora promjenom napona i
frekvencije.



3. razred

3. Asinkroni električni strojevi

Opisati konstrukciju i objasniti način rada i primjenu jednofaznih asinkronih
strojeva. Izmjeriti karakteristične veličine asinkronog motora u praznom hodu,
kratkom spoju i opterećenju.

Promijeniti smjer vrtnje jednofaznih motora. Spojiti trofazni motor da radi kao
jednofazni motor i odabrati kondenzator odgovarajućeg kapaciteta.

Shvatiti i objasniti namatanje asinkronih motora.

Poznavati mehanički prijenos snage motora. Upoznati i primijeniti zaštitu
elektromotora.

Navesti postupke hlađenja motora.

Znati otkloniti smetnje i kvarove i održavati asinkrone motore.

Jednofazni asinkroni motori. Rad trofaznog motora kao jednofaznog.

Izbor motora (snaga, brzina, vrtnja, okretni moment, vrsta pogona, ugradnja).

Prematanje asinkronih motora.

Mehanički prijenos snage motora (remenica, zupčasti prijenos, spojke), ležaji i
dosjedi, podmazivanje.

Zaštita (sklopni i zaštitni aparati) i hlađenje asinkronih motora.

Smetnje i kvarovi, otklanjanje kvarova i održavanje asinkronih strojeva.


4. Istosmjerni električni strojevi

Opisati konstrukciju i objasniti rad istosmjernih strojeva.

Poznavati rad istosmjernih strojeva u pogonu i prikazati njihove karakteristične
veličine. Izmjeriti karakteristične veličine istosmjernih motora u praznom hodu i
opterećenju.

Shvatiti i objasniti namatanje istosmjernih motora.

Promijeniti smjer vrtnje istosmjernih motora.

Podesiti i mjerenjem utvrditi brzinu vrtnje istosmjernog motora.

Upoznati i primijeniti zaštitu kod istosmjernih motora.

Poznavati hlađenje motora.

Navesti postupke za otklanjanje kvarova istosmjernih motora.

Opisati građu, principe rada i načine podešavanja brzine vrtnje te područje
primjene univerzalnih motora.

Spoznati problematiku radio-smetnji i navesti mjere za njihovo otklanjanje.

Načelo izvedbe i rada istosmjernih strojeva. Konstrukcija istosmjernog stroja
(stator, rotor, kolektor). Namoti istosmjernih strojeva. Fizikalna slika rada.

Vrste istosmjernih strojeva. Pokretanje i zaustavljanje istosmjernih strojeva.
Podešavanje brzine vrtnje istosmjernih motora.

Zaštita istosmjernih strojeva. Smetnje i kvarovi, otklanjanje kvarova i održavanje
istosmjernih strojeva.


5. Posebni električni strojevi

Opisati konstrukciju, način rada i ponašanje električnih motora posebne izvedbe.
Upoznavati rad posebnih strojeva u pogonu i prikazati njihove karakteristične
veličine. Izmjeriti karakteristične veličine motora u praznom hodu.

Shvatiti i objasniti namatanje posebnih motora.

Promijeniti smjer motora.

Otkloniti smetnje i kvarove i održavati posebne elektromotore.

Konstrukcija i rad kolektorskih izmjeničnih motora.

Serijski jednofazni motor. Univerzalni motor.

Repulzijski motor.

Trofazni kolektorski motori. Koračani servomotori.

Namoti posebnih strojeva. Zaštita posebnih strojeva.

Smetnje i kvarovi, otklanjanje kvarova i održavanje posebnih strojeva.




Metodičke napomene

Nastava predmeta električni strojevi izvodi se predavanjima i praktičnim vježbama.
Teorijska nastavu predmeta (predavanja, ponavljanje, školske zadaće) može se
izvoditi u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne opreme i
nastavnih sredstava za svaki nastavni sat ili u namjenskoj učionici za elektrotehniku,
odnosno laboratoriju/praktikumu. Važno je napomenuti da se teorijska nastava i
laboratorijski rad učenika nadopunjuju i čine jedinstvenu cjelinu što zahtjeva da
nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog
predmeta.

Program predmeta je potrebno realizirati tako da učenici dobiju temeljna znanja o
električnim strojevima s pomoću tumačenja jasnih fizikalnih slika o njihovoj
konstrukciji i funkcioniranju. Prilikom obrade gradiva o pojedinim vrstama
električnih strojeva od posebne je važnosti da učenici imaju na raspolaganju modele
i uzorke strojeva i da je nastava u što većoj mjeri usklađena s praktičnom nastavom
iz ovog područja. U nastavi ovog predmeta treba, uz objašnjenje, što više koristiti
primjere praktičnih izvedbi demonstracijskim metodama rada i samostalnim radom
učenika u laboratoriju. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova programa u
nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim programima.

Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju s opremom koja odgovara opremi
laboratorija za elektrotehniku proširenoj s opremom za električne strojeve.
Izvedbenim programom treba predvidjeti za samostalan rad učenika u
laboratoriju/praktikumu vrijeme od najmanje 35 sati godišnje u drugoj godini
obrazovanja odnosno vrijeme od 16 sati godišnje u trećoj godini obrazovanja.
Laboratorijske vježbe izvode se optimalno s tri skupine razrednog odjela, a
najmanje s dvije skupine (najviše šesnaest učenika istovremeno) u bloku od dva
sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati
od početka školske godine, a izvodi ih isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike
nastave ovog predmeta. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen
upoznavanju s instrumentima, pravilima rada u laboratoriju i mjerama zaštite.

U sklopu laboratorijskih vježbi trebaju biti zastupljene sve nastavne cjeline s težištem
na transformatorima i asinkronim strojevima a primjere treba odabrati tako da
učenik tijekom realizacije vježbe koristi tehničku dokumentaciju, stručnu literaturu,
mjerne instrumente i pribor i da samostalnim radom stekne potrebna znanja i
vještine. Laboratorijska vježba može slijediti ili prethoditi gradivu obrađenom
predavanjima. Učenik za izvođenje vježbi treba biti pripremljen nastavom ili
samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe, uputa i literature.
Ako opremljenost škole dopušta, moguće je istovremeno organizirati vježbe sa
cijelim razrednim odjelom u laboratoriju, ali u tom slučaju uz nastavnika sudjeluje i
suradnik u nastavi.

U izvedbenom programu uz usmenu provjeru znanja treba planirati i posebno
vrijeme za provjeru znanja pisanim oblicima (školske zadaće, zadaci za samostalni
rad u obliku kraćih programa).


Obveze učenika

Pribor i oprema

Učenik mora imati pribor za pisanje, brisanje, crtanje, bilježnicu, kalkulator, pribor
za laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze) te odobreni
udžbenik.


Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi
o tome je li se riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom
nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi
učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito
pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi
pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili
nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju
mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Znanje stečeno u ovom predmetu
treba aktivnim sudjelovanjem u nastavi povezati u logičku cjelinu, nadopunjavati i
primjenjivati pri izradbi praktičnih zadataka u području svog zanimanja.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redoviti dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- usmena provjera znanja

- kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne cjeline (pisani rad, školska zadaća)

- praktične vježbe.



Osim provjeravanja postignuća učenika usmenim i pismenim putem treba uzeti u
obzir i izvođenje praktičnih vježbi, gdje se ocjenjuje učenikovo znanje u izvođenju
vježbi, pokazana vještina, samostalnost, uporaba instrumenata i ostalih pomagala,
primjena mjera zaštite i izrada odgovarajuće dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
predmeta uvjetovana je pozitivnom ocjenom iz praktičnih vježbi.







6. 8. Nastavni predmet: elektronika i upravljanje


Razred: 3.

Cilj

Cilj nastave ovoga predmeta je da učenici usvoje temeljna znanja iz područja
elektronike i upravljanja koja su neophodna za nadzor i upravljanje rada različitih
električnih uređaja i postrojenja.


Zadaće

- navesti nazive, raspored i funkciju izvoda elektroničkih komponenata (diode,
tranzistori, tiristori, operacijska pojačala, digitalni sklopovi)

- objasniti značenje pojmova karakterističnih parametara poluvodičkih elektroničkih
komponenata i njihovu praktičnu važnost

- navesti osnovne primjene pojedinih komponenata u karakterističnim sklopovima

- objasniti ulogu elektroničkih sklopova u sustavu upravljanja i zaštite strojeva,
industrijskih i elektroenergetskih pogona i postrojenja

- osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive osnovnih elektroničkih sklopova na
različite pobude

- poznavati osnovna teorijska i praktičnih znanja o senzorima i mjerenjima
neelektričnih veličina

- objasniti ulogu i vrste regulatora u krugovima automatskog upravljanja

- objasniti načela djelovanja uređaja i sustava za daljinska mjerenja i upravljanje

- objasniti djelovanje mikroupravljača i računala u sustavima upravljanja i zaštite

- provesti programiranje odabranih mikroupravljača i računala na temelju izrađenog
programa

- spojiti mikroupravljače i računala s ulaznim i izlaznim napravama.



Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

1. Analogni elektronički sklopovi

Objasniti djelovanje elektroničkih elemenata i njihove strujno-naponske
karakteristike.

Objasniti pojmove karakterističnih parametara pojedinih elemenata.

Iz tvorničkih podataka izvaditi karakteristične iznose dopuštenih vrijednosti za
pojedine elemente.

Opisati utjecaje temperature i svjetlosti na svojstva poluvodičkih elemenata.

Opisati osnovne primjene elektroničkih elemenata.

Objasniti konstrukciju, način rada i karakteristične podatke ispravljačkih spojeva.

Osciloskopom ustanoviti oblik izlaznoga napona ispravljačkih spojeva uz sinusoidnu
pobudu ulaza.

Objasniti konstrukciju, način rada i primjenu pojačala napona i struje.

Ustanoviti pojačanje pojačala mjerenjem ulaznoga i izlaznoga napona
osciloskopom.

Opisati osnovna svojstva i spojeve operacijskog pojačala.

Osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive spojeva s operacijskim pojačalom na
pobude sinusnim, odnosno pravokutnim naponom.

Objasniti djelovanje tranzistora u funkciji sklopke.

Objasniti djelovanje multivibratora i njihovu primjenu.

Opisati načela izvedbe i rada stabiliziranih izvora napajanja.

Objasniti načela regulacije struje tiristorima.

Objasniti svojstva i primjere uporabe optoelektroničkih elemenata.

Poluvodičke diode (ispravljačke, Zenerove).

Ispravljački spojevi, glađenje ispravljenog napona.

Elementi s otporom ovisnim o električnom naponu, magnetskom polju i mehaničkom
naprezanju.

Bipolarni tranzistor, osnovni spojevi pojačala, sklopka, upravljivi otpor, zaštita od
prevelikih napona.

Utjecaj temperature na svojstva poluvodičkih elemenata, hlađenje

Unipolarni tranzistori (FET, MOSFET) i osnovni spojevi pojačala, IGBT.

Pojačalo u spoju zajedničkog emitera, Darlingtonov spoj.

Diferencijsko pojačalo.

Operacijsko pojačalo (svojstva, invertirajuće i neinvertirajuće pojačalo, generiranje
impulsa).

Multivibratori.

Serijski tranzistorski stabilizator, integrirani stabilizatori.

Tiristori (četveroslojna dioda, dijak, SCR, trijak), zaštita tiristora.

Sklopovi s optoelektroničkim elementima (fotootpornik, fotodioda, fototranzistor,
svjetleća dioda i fotovezni element).


2. Digitalni elektronički sklopovi

Objasniti načela binarnoga i heksadecimalnog brojevnoga sustava.

Pretvoriti četverobitni broj u dekadni, pretvoriti heksadecimalni u binarni broj i
obrnuto.

Objasniti načelo i primjenu kodiranja, kodirati decimalni broj BCD kodom.

Navesti simbole i opisati djelovanje osnovnih logičkih sklopova.

Ustanoviti oblik izlaznoga napona za jednostavne primjere pobude ulaza (dozvola i
zabrana prolaza impulsa).

Povezati i analizirati djelovanje jednostavnijih spojeva osnovnih logičkih sklopova.

Opisati svojstva integriranih digitalnih sklopova iz pojedinih skupina.

Opisati osnovna svojstva, djelovanje i primjene bistabila, monostabila i astabila.

Opisati izvedbe, namjenu i djelovanje brojila.

Opisati djelovanje i namjenu kodera, dekodera, multipleksora, demultipleksora.

Opisati djelovanje AD i DA pretvarača.

Opisati svojstva i namjenu pojedinih tipova memorijskih sklopova.

Analogni i digitalni signali.

Binarni i heksadecimalni brojevni sustav, kodovi.

Osnovni logički sklopovi. Sklopovi NI i NILI, univerzalnost sklopova NI i NILI.

Jednostavniji spojevi osnovnih logičkih sklopova.

Skupine integriranih sklopova (TTL i CMOS).

Sljedni sklopovi (bistabili).

Monostabilni i astabilni multivibrator.

Brojila i registri.

Složeni kombinacijski sklopovi (multipleksor, demultipleksor, dekoder).

DA i AD pretvarači, memorijski sklopovi.


3. Regulacija i upravljanje

Objasniti pojmove regulacija i upravljanje.

Opisati ulogu i djelovanje članova regulacijskog kruga.

Opisati konstrukciju i djelovanje mjernih pretvornika.

Objasniti karakteristike regulatora s kontinuiranim i nekontinuiranim djelovanjem.

Objasniti proporcionalno integracijsko i derivacijsko djelovanje regulatora i opisati
izvedbe.

Objasniti ponašanje regulatora prema statičkim i dinamičkim karakteristikama.

Objasniti načela djelovanja uređaja i sustava za daljinska mjerenja i upravljanje.

Regulacijski krug.

Mjerni elementi i pretvornici. Pretvornici pomaka, sile, tlaka, temperature, protoka,
razine i brzine vrtnje., standardizirani mjerni signali.

Prijenosnici i pojačala mjernih signala.

Osnovne vrste regulatora, regulatori s kontinuiranim i nekontinuiranim djelovanjem.
Proporcionalno, integracijsko i derivacijsko djelovanje regulatora.

Statičke i dinamičke karakteristike regulatora. Dvopoložajni i tropoložajni regulator.

Daljinska mjerenja i upravljanje.


4. Digitalno upravljanje

Razlikovati i objasniti pojmove mikroprocesor, mikroupravljač (mikrokontroler) i
programirljivi logički upravljač (PLC).

Na temelju blok-sheme opisati građu i namjenu mikroupravljača.

Znati načine povezivanja mikroupravljača s okolinom.

Upoznati osnove programiranja mikroupravljača i upisati gotov program u memoriju
mikroupravljača.

Na temelju blok-sheme opisati građu i namjenu programirljivog logičkog upravljača.

Upoznati osnove programiranja programirljivih logičkih upravljača i upisati gotov
program u memoriju programirljivog logičkog upravljača.

Blok-shema mikroupravljača.

Povezivanje mikroupravljača i okoline.

Osnovni elementi programiranja mikroupravljača .

Primjena mikroupravljača.

Blok-shema programirljivog logičkog upravljača (PLC).

Primjena programirljivih logičkih upravljača.

Osnove programiranja programirljivih logičkih upravljača.


5. Sklopovi energetske elektronike

Objasniti djelovanje sklopova za ispravljanje struje.

Opisati namjenu, izvedbe i djelovanje izmjenjivača.

Opisati namjenu, izvedbe i djelovanje pretvarača.

Objasniti utjecaj sklopova energetske elektronike na električnu mrežu.

Objasniti značaj hlađenja u sklopovima energetske elektronike.

Ispravljači (jednofazni poluvalni i punovalni te trofazni) neupravljivi i upravljivi.
Izmjenjivači (jednofazni mrežom vođeni, strujni autonomni)

Istosmjerni i izmjenični pretvarači.

Izmjenični pretvarači napona i frekvencije.




Metodičke napomene

U predmetu ELEKTROTEHNIKA, cjelina 10. Materijali u elektrotehnici, učenici su
upoznali svojstva poluvodičkih materijala, njihovu primjenu u proizvodnji
elektroničkih komponenata, fizikalne osnove i temeljna svojstva poluvodičkih
komponenata (dioda, tranzistora i tiristora). Ta znanja se u predmetu
ELEKTRONIKA I UPRAVLJANJE utvrđuju i proširuju s obzirom na svojstva
komponenata (najvažniji parametri, strujno-naponske karakteristike i mogućnosti
primjene u područjima upravljanja i zaštite električnih strojeva i postrojenja).

Teorijska nastava (predavanja, ponavljanje školske zadaće) izvodi se u
namjenskoj učionici. Može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ako se
bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta
(demonstracijski stol s okvirima za panele). Laboratorijske vježbe izvode se u
laboratoriju.

U izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti demonstracijsku opremu koja će
omogućiti učenicima lakše i brže shvaćanje principa rada elektroničkih
komponenata i sklopova te regulacijskih sklopova. U izlaganju građe treba se
zadržati na osnovnim principima rada elemenata i sklopova bez ulaženja u detaljna
teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s praktičnim
potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se učenik obrazuje.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 32 sati predviđenih za
laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 10 učenika. Laboratorijske vježbe
treba izvoditi u bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti
predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u
laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s instrumentima, režimom rada i
mjerama zaštite.

Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu
rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za
sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih
elemenata. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata.
Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u
laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od
učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih
pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada).

U svim oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu
laboratorijsku opremu treba koristiti i računala s programima za modeliranje i
simulaciju elektroničkih sklopova (npr. Electronics Workbench, Crocodile Clips i
drugi).

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i
kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci
objektivnog tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati do
dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti
područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i
zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u
složenijim i novim situacijama.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir
izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju
vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe,
pokazanih vještina, samostalnosti u uporabi instrumenata i drugih pomagala,
primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.


Obveze učenika

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za
laboratorijske vježbe (digitalni univerzalni instrument i ispitivač faze).

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi
o tome je li riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave
ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi
učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. U slučaju grubih pogrešaka,
pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada od učenika se može zahtijevati da
ponovi rad na pojedinoj vježbi.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju.

Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz
predmeta.






6.9. Nastavni predmet: električni uređaji

Razred: 3.


Cilj

Cilj nastave predmeta električni uređaji je da učenici usvoje osnovna znanja iz
nastavnih područja vezanih uz termičke aparate i uređaje, rashladne aparate i
uređaje, strojeve za pranje i sušenje, mehanizirane alate i proizvodne uređaje i
primijene stečena znanja u radnoj praksi.


Zadaci

- objasniti izvedbe i rad osnovnih vrsta električnih uređaja

- znati osnovne tehničke standarde i propise iz područja električnih uređaja

- prepoznati i primijeniti grafičke simbole iz područja električnih uređaja

- primijeniti teorijska znanja u praktičnom radu

- izvršiti pravilno montiranje električnog uređaja

- ispitati ispravnost električnih uređaja

- zamijeniti neispravne dijelove uređaja ispravnim dijelovima

- objasniti način pravilnog rada uređaja i preventivnog održavanja

- primijeniti mjere zaštite prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije električnih
uređaja.


Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. Termički aparati i uređaji

Objasniti prijelaz električne energije u toplinsku energiju.

Znati Jouleov zakon i termičku korisnost. Opisati konstrukciju i način rada
električnih aparata i uređaja (aparati i uređaji u industriji i domaćinstvu).

Objasniti princip rada regulatora temperature i grebenastih sklopki.

Znati pravilno upotrebljavati i održavati električne aparate i uređaje.

Izmjeriti karakteristične veličine termičkih aparata i uređaja.

Poznavati smetnje i kvarove i načine njihova otklanjanja.

Objasniti mjere zaštite kod termičkih aparata i uređaja.

Prijelaz električne energije u toplinsku energiju.

Toplinski ekvivalent električne energije.

Jouleov zakon.

Termička korisnost.

Regulatori temperature.

Grebenaste sklopke.

Električna glačala.

Električne i indukcijske peći .

Električno grijanje prostorija.

Električni aparati za pripremu hrane.

Električni aparati za grijanje vode.


2. Rashladni aparati i uređaji

Poznavati rashladni proces i regulatore temperature.

Opisati konstrukciju i način rada električnih hladnjaka, zamrzivača i klima uređaja.

Znati pravilno upotrebljavati i održavati električne aparate i uređaje.

Izmjeriti karakteristične veličine rashladnih aparata i uređaja, klima uređaja.

Poznavati smetnje i kvarove i načine njihovog otklanjanja.

Objasniti mjere zaštite kod rashladnih aparata i uređaja, klima uređaja.

Rashladni procesi.

Regulatori temperature.

Osnovni princip rada hladnjaka i zamrzivača.

Hladnjaci s agregatom i isparivačem.

Električne instalacije hladnjaka i zamrzivača.

Regulacija temperature i vlažnosti u radnim prostorijama, klima uređaji.


3. Strojevi za pranje i sušenje

Poznavati princip rada regulatora temperature i tekućine i njihovu namjenu.

Znati namjenu elektroventila, programatora i princip njihova rada.

Opisati konstrukciju i način rada električnih uređaja u domaćinstvu i industriji.

Znati pravilno upotrebljavati i održavati uređaje.

Izmjeriti karakteristične veličine strojeva za pranje i sušenje.

Poznavati smetnje i kvarove i načine njihovog otklanjanja.

Objasniti mjere zaštite kod strojeva za pranje i sušenje.

Regulatori temperature i nivoa tekućine.

Elektroventili.

Programatori.

Strojevi za pranje rublja i strojevi za sušenje rublja.

Strojevi za pranje posuđa.


4. Mehanizirani alati i proizvodni strojevi

Poznavati princip rada regulatora brzine. Opisati osnovnu konstrukciju i način rada
mehaniziranih alata i proizvodnih strojeva. Znati pravilno upotrebljavati i održavati
mehanizirane alate i proizvodne strojeve. Izmjeriti karakteristične veličine.

Poznavati smetnje i kvarove i načine njihova otklanjanja.

Objasniti mjere zaštite kod mehaniziranih alata i proizvodnih strojeva.

Električne bušilice, brusilice, blanjalice, glodalice, kosilice.

Regulatori brzine vrtnje.



Metodičke napomene

Nastava predmeta električni uređaji izvodi se predavanjima i praktičnim vježbama.
Teorijska nastavu predmeta (predavanja, ponavljanje, školske zadaće) može se
većim dijelom izvoditi u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne
opreme i nastavnih sredstava za svaki nastavni sat ili namjenskoj učionici za
elektrotehniku, odnosno laboratoriju/praktikumu. Program predmeta je potrebno
realizirati tako da učenici dobiju temeljna znanja o električnim uređajima s pomoću
tumačenja jasnih fizikalnih slika o njihovoj konstrukciji i funkcioniranju.

Prilikom obrade gradiva o pojedinim električnim uređajima od posebne je važnosti
da učenici imaju na raspolaganju modele i uzorke uređaja (didaktičke izvedbe
aparata termičke tehnike, rashladne tehnike i ostale tehnike u kombinaciji sa
stvarnim modelima) i da je nastava u što većoj mjeri usklađena s praktičnom
nastavom iz ovog područja. U nastavi treba obraditi samo osnovne principe i građu
uređaja, bez prevelikog ulaženja u pojedinosti izvedbi konkretnih tipova uređaja
raznih proizvođača. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova programa u
nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim programima.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 16 sati predviđenih za
praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 10 učenika u bloku od dva sata.
Praktične vježbe mogu se realizirati u sklopu teorijske nastave ili u sklopu praktične
nastave, a trebaju obuhvatiti sve nastavne cjeline. Vježbe se ne izvode uz uporabu
uobičajenih uređaja i alata na praktičnoj nastavi, već s pomoću pripremljenih
didaktički oblikovanih modela, tako da se spajanje vrši s pomoću laboratorijskih
vodova, konektora, spojnica i mjernih instrumenata (u vježbama se mogu koristiti
didaktički oblikovani modeli različitih proizvođača školske opreme). Praktične
vježbe koje ne zahtijevaju priključak i odvod vode izvode se u laboratoriju s
opremom koja odgovara opremi laboratorija za osnove elektrotehnike i električna
mjerenja. Ostale vježbe izvode su u prostoriji posebne namjene koja mora imati i
posebne priključke struje i vode za priključak različitih električnih uređaja.

Praktične vježbe trebaju omogućiti bolje razumijevanje sheme spajanja, principa
rada i ispitivanja ispravnosti uređaja i aparata, a ne simuliranje praktične nastave
(rastavljanje, sastavljane aparata i uređaja, izmjena neispravnih dijelova ispravnim i
slično). Učenik za izvođenje vježbi treba biti pripremljen nastavom ili samostalnim
radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe, uputa i literature.

Ako opremljenost škole dopušta moguć je istovremeni rad u laboratoriju/praktikumu
svih učenika odjeljenja, ali tada uz nastavnika sudjeluje i suradnik u nastavi.

Nastavu predmeta treba uskladiti u što većoj mjeri s praktičnom nastavom u trećoj
godini obrazovanja gdje učenici uvježbavaju postavljanje, spajanje, puštanje u rad i
popravak različitih aparata i uređaja niskog napona primjenjujući mjere zaštite
vodova i trošila.

U izvedbenom programu uz usmenu provjeru znanja treba planirati i posebno
vrijeme za provjeru znanja pisanim oblicima (školske zadaće, zadaci za samostalni
rad u obliku kraćih programa).



Obveze učenika

Pribor i oprema

Učenik mora imati pribor za pisanje, brisanje, crtanje, bilježnicu, kalkulator, pribor
za laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze) te odobreni
udžbenik.


Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi
o tome je li riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave
ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik
treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito
pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi
pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili
nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju
mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Znanje stečeno u ovom predmetu
treba aktivnim sudjelovanjem u nastavi povezati u logičku cjelinu, nadopunjavati i
primjenjivati pri izradbi praktičnih zadataka u području svog zanimanja.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redoviti dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- usmena provjera znanja

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, školska zadaća )

- praktične vježbe.


      [ Nastavak... ]



 << Natrag...

 Baza podataka
 WEB katalog
 Adresar
 Obrtničke udruge
  Europske integracije
Trgovačko pravo
Management
Poljoprivreda
  Izrada poslovnih planova
Izrada WEB stranica
Istraživanje tržišta
Marketing

 

Google
WWW Poslovni Forum