NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE ELEKTROMEHANIČAR - 3. dio    [ 1 ]   [ 2 ]



6.9. Nastavni predmet: praktična nastava


1. razred


Cilj

Praktična nastava u 1. razredu ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih
radnih postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja organizacije rada,
zaštite, komuniciranja, obrade materijala, spajanja materijala, obrade vodova,
izrade, ispitivanja i održavanja jednostavnijih sklopova i uređaja iz elektrotehničke struke.


Zadaci

- znati organizaciju rada i ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju

- poznavati međusobna prava i obveze učenika, škole i obrtničke radionice

- navesti izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u području elektrotehnike

- znati čitati i primijeniti tehničko-tehnološku dokumentaciju

- razviti radne navika kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost
prema radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći radna iskustava u rukovanju mjernim alatima i instrumentima

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, uporabe alata i racionalnog
korištenja materijala i energije

- steći osnovna znanja za primjenu u praktičnom radu prilikom izrade dijelova,
rastavljanja, ispitivanja, sastavljanja i održavanja električnih strojeva i uređaja



Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

1. Ustrojstvo naukovanja za zanimanja u obrtništvu

Poznavati ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju

Poznavati prava i obveze iz ugovora

Znati pravila rada i ponašanja u radionici

Uloga škole i obrtničke radionice u naukovanju za obrtnička zanimanja

Međusobna prava i obveze iz ugovora o naukovanju

Organizacija rada u radionici

2. Zaštita pri radu i zaštita okoliša

Upoznati propise o zaštiti na radu prema Zakonu o zaštiti na radu, izvore opasnosti
i pravila zaštite na radu pri uporabi električne energije na električnim postrojenjima i instalacijama.

Primijeniti zaštitna sredstva za rad na električnim postrojenjima, električnim
mrežama i električnim instalacijama niskog napona, sukladno Pravilniku o zaštiti na
radu pri uporabi električne energije.

Znati pružiti prvu pomoć.

Uloga i važnost zaštite pri radu i zaštite okoliša.

Propisi o zaštiti pri radu, prava i obveze učenika u školskoj i obrtničkoj radionici.

Mehanički izvori opasnosti pri uporabi ručnih i mehaniziranih alata i otklanjanje opasnosti.

Opasnosti od buke i vibracije.

Opasnosti od štetnih tvari i zračenja, propisi i postupci pri radu s opasnim materijalima.

Upoznati moguće izvore zagađenja i shvatiti značenje zaštite zdrave čovjekove okoline.

Racionalno upotrebljavati materijal i energiju.

Opasnost od požara i eksplozije, mjere zaštite i gašenje.

Opasnosti od radova na visini

Pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama

Opasnosti od djelovanja električne struje.

Izvori opasnosti i mjere zaštite.

Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim od električne struje.

Poznavanje i uporaba osobnih zaštitnih sredstava.

Poznavanje mogućih izvora zagađenja zraka, vode i tla.

Postupci s otpadnim materijalima.

Racionalna upotreba materijala i energije.


3. Komuniciranje sa strankama

Primijeniti osnovna pravila i postupke usmenog i pismenog komuniciranja.

Znati objasniti proizvode i usluge radionice.

Upoznati i objasniti način uporabe i posluživanja uređaja.

Usmeno i pismeno komuniciranje, pravila i postupci.

Vođenje razgovora sa strankama.

Objašnjavanje proizvoda i usluga koje pruža radionica.

Objašnjavanje strankama načina uporabe i posluživanja uređaja prema uputama za uporabu.

4. Tehničko-tehnološka dokumentacija

Pročitati i primijeniti crteže i tehničko - tehnološku dokumentaciju.

Primijeniti pravila tehničkog crtanja pri izradi tehničko - tehnološke dokumentacije.

Skicirati prostorni prikaz predmeta.

Skicirati projekciju tijela u ravnini.

Grafički prikazati podatke.

Poznavati i primijeniti simbole.

Nacrtati jednostavnije crteže i sheme u elektrotehnici.

Poznavati vrste dokumentacija.

Primijeniti postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije.

Vrste tehničkih crteža i tehničko – tehnološke dokumentacije.

Obrasci za izradu tehničko-tehnološke dokumentacije iz mape za praktičnu nastavu.

Projekcije tijela u ravnini.

Prostorno prikazivanje.

Pročitati i primijeniti crteže i tehničko – tehnološku dokumentaciju.

Izrada dijelova crteža prema standardima.

Grafičko predočavanje podataka i mjerila (dijagrami, tablice).

Vrste i primjena simbola u tehničkoj dokumentaciji.

Elektrotehnički simboli.

Tehnički crteži i sheme u elektrotehnici.

Dokumentacija za primanje, otpremu i popravak.

Arhiviranje i čuvanje dokumentacije.


5. Ručna obradba materijala

Poznavati vrste, svojstva i namjenu materijala, primijeniti pravilne postupke pri
njihovoj obradbi.

Poznavati alate, princip rada alata, pravilnu uporabu alata.

Čuvati i pravilno održavati alate.

Znati izvore opasnosti i primijeniti mjere zaštite.

Shvatiti značenje planiranja i tijeka rada.

Primijeniti postupke za mjerenje prema zahtjevima.

Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Izraditi jednostavni navoj.

Znati primijeniti zaštitu od korozije.

Materijali, vrste i namjena materijala.

Upoznavanje svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka svojstva).

Postupci obrade materijala.

Alati za ručnu obradbu materijala.

Čuvanje i održavanje alata.

Opasnosti pri radu s alatima za ručnu obradu i mjere zaštite od povreda.

Izbor i priprema alata prema postupku obradbe i vrsti materijala.

Planiranje tijeka rada (odabir, sređivanje i odlaganje materijala, alata, poluproizvoda
i gotovih proizvoda).

Mjerni alati i postupci.

Postupci za mjerenje prema zahtjevnoj točnosti obradbe i izrade.

Ocrtavanje i obilježavanje.

Sječenje, piljenje, turpijanje.

Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje, previjanje lima.

Izradba navoja.

Zaštita materijala od korozije.


6. Obradba materijala mehaniziranim alatima

Pravilno izabrati i pripremiti alat u odnosu na materijal i vrstu obradbe.

Primijeniti postupke obrade prema zahtjevima.

Poznavati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Čuvati i pravilno održavati alat.

Izbor i priprema alata prema vrsti materijala i postupku obrade.

Postupci za mjerenje prema zahtjevima točnosti obrade i izrade.

Opasnosti pri radu s mehaniziranim alatima i mjere zaštite od povreda.

Ocrtavanje i označavanje.

Piljenje.

Bušenje, brušenje.

Izradba provrta.

Čuvanje i održavanje alata.


7. Spajanje materijala

Poznavati načine spajanja i njihovu primjenu.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Primijeniti pravilne postupke pri lemljenju.

Primijeniti pravilne postupke pri lijepljenju i spajanju zakovicama.

Provjeriti kvalitetu spajanja.

Upoznavanje načina i primjena spajanja materijala.

Opasnosti pri izvođenju radova spajanja prema pojedinim. postupcima, mjere
sigurnosti i zaštita od povreda.

Lemljenje (vrste i primjena, priprema materijala za lemljenje, izvođenje lemljenja).

Lijepljenje (sredstva za lijepljenje, priprema predmeta za lijepljenje i izvođenje lijepljenja)

Spajanje zakovicama.

Ispitivanje kvalitete spajanja materijala.


8. Obrada vodova

Poznavati vrste vodova, svojstva i namjenu.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Znati primijeniti tehnike spajanja vodova.

Znati primijeniti postupke obradbe izoliranih vodova, te postupke kositrenja i spajanja vodova.

Vrste, svojstva i namjena vodova.

Tehnika spajanja vodova.

Izvori opasnosti pri radovima na obradi vodova, mjere zaštite.

Spajanje upletanjem, stiskanjem i omatanjem.

Obrada golih i izoliranih vodova (naprave, alati i izvođenje postupka).


Znati primijeniti postupke obradbe oklopljenih vodova

Izraditi žičane forme i primijeniti materijale za vezivanje

Primijeniti spajanje vodova konektorima

Obrada oklopljenih vodova (skidanje izolacije, priprema za spajanje, spajanje)

Uporaba i izrada žičane forme, materijali za vezivanje

Izradba spojnih vodova konektorima


9. Izrada elektromehaničkih, električnih i elektroničkih sklopova i uređaja

Prepoznati i ugraditi jednostavne elektroničke elemente.

Upoznati i primijeniti postupke ugradnje električnih i elektroničkih elemenata na
tiskanu pločicu.

Poznavati i primijeniti spajanje različitih dijelova prema dokumentaciji.

Znati i primijeniti postupke spajanja vijcima, uticanjem i stezaljkama.

Znati ugraditi prekidače, priključnice i razdjelne uređaja.

Primijeniti spajanje vodova konektorima u elektronici.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove.

Vrste i simboli elektroničkih elemenata, postupci s elektroničkim elementima
(ispitivanje i priprema za ugradnju jednostavnih elemenata).

Obrada tiskane ploče i spajanje sastavnih elemenata na pločicu (izbor i priprema
alata, priprema elementa, spajanje elementa).

Spajanje mehaničkih, elektromehaničkih i elektroničkih dijelova u sklopove i uređaje
prema dokumentaciji.

Priprema i polaganje vodova, polaganje vodova, izvođenje spojeva vijcima,
uticanjem i stezaljkama.

Upoznavanje i ugradnja prekidača, priključnih i razdjelnih uređaja.

Izvori opasnosti i mjere zaštite.

Dokumentiranje obavljenih radova.


10. Radovi na montaži i održavanju

Pregledati i rastaviti uređaj.

Ispitati ispravnost dijelova uređaja.

Izmjeriti osnovne električne veličine pri montaži i održavanju, analizirati dobivene
podatke.

Izmijeniti neispravne dijelove i izvršiti uvid u ispravnost djelovanja.

Obaviti ispitivanje zaštitnih mjera i analizirati dobivene podatke.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Usvojiti značenje preventivnog održavanja različitih naprava i uređaja.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove, arhivirati dokumentaciju.

Opasnosti pri izvođenju montažnih radova i radova održavanja, mjere sigurnosti i
zaštita od povreda.

Uređaji i postupci mjerenja (A, V, univerzalni instrument).

Mjerenje otpora, napona i struje pri montaži i održavanju.

Ispitivanje karakterističnih vrijednosti elektromehaničkih, električnih i elektroničkih
elemenata.

Ispitivanje mjera zaštite protiv direktnog dodira, posebno pokrova i kućišta (vizualno
i mjerenjem).

Pregled i ispitivanje djelovanja mehaničkih zaštitnih uređaja pokretnih dijelova.

Provođenje preventivnog održavanja (čišćenje i podmazivanje, mijenjanje istrošenih
dijelova, namještanje veličina na zadane vrijednosti).

Rastavljanje uređaja, ispitivanje dijelova sklopova, priprema rezervnih dijelova,
izmjena oštećenih dijelova, ispitivanje dijelova popravljenih sklopova i uređaja.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.




2. razred


Cilj

Praktična nastava ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih
postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja zaštite, zavarivanja,
sklopnih aparata, izradbe i ugradnje dijelova, ispitivanja, rastavljanja, sastavljanja i
održavanja električnih strojeva i uređaja.


Zadaci

- navesti izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- povezati teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih strojeva i
uređaja

- razvijati radne navike kod učenika

- osposobiti za pravilnu primjenu propisa iz područja električnih instalacija,
električnih strojeva i uređaja

- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih strojeva i
uređaja

- osposobiti za uporabu tehničko-tehnološke dokumentacije u poslovima
proizvodnje, montaže i održavanja električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, racionalnog korištenja materijala
i energije

- osposobiti za uporabu alata, naprava, instrumenata, uređaja i strojeva u poslovima
izrade, ispitivanja i održavanja električnih strojeva i uređaja

- razviti radne navika kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost
prema radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći osnovna radna iskustva u poslovima montaže, eksploatacije, ispitivanja i
održavanja električnih strojeva i uređaja u proizvodnim pogonima, uredima i
kućanstvima.



Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

1. Sredstva i postupci pri zavarivanju

Znati postupke i materijale za zavarivanje.

Prepoznati pogreške pri ispitivanju zavarenih spojeva.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Obaviti pravilno spajanje materijala zavarivanjem.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove i ispitivanja.

Postupci i materijali za zavarivanje, primjena.

Pogreške pri zavarivanju i ispitivanje zavarenih spojeva.

Opasnosti pri zavarivanju i mjere zaštite.

Izvođenje zavarenih spojeva elektrolučnim i elektrootpornim zavarivanjem.

Dokumentiranje obavljenih radova.


2. Sklopni aparati

Prepoznati sklopne aparate i objasniti njihovu namjenu.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Ispitati ispravnost sklopnih aparata i analizirati dobivene podatke.

Montirati niskonaponske sklopne aparate.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove i ispitivanja.

Upoznavanje sklopnih aparata.

Izvori opasnosti i mjere zaštite pri radu sa sklopnim aparatima.

Radovi na ispitivanju sklopnih aparata.

Montažni radovi s niskonaponskim sklopnim aparatima, ispitivanje sklopnih aparata.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.

3. Izrada jednostavnih namota

Shvatiti i primijeniti plan namatanja.

Napraviti šablone za namatanje.

Izabrati i primijeniti alate i strojeve za izradbu namota.

Znati primijeniti i ugraditi izolacijski materijal u odnosu na zahtjeve.

Izraditi pravilno namot.

Poznavati i primijeniti ugradnju osjetila za zaštitu namota.

Napraviti izolaciju namota i izvršiti impregnaciju.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove.

Čitanje i uporaba planova namatanja.

Izvori opasnosti i mjere zaštite pri izradi i ugradnji namota.

Izrada šablone za namatanje.

Priprema alata i strojeva za izradbu izolacije i namota.

Izrada, oblikovanje i ugradnja. izolacije s obzirom na mehanička, električna,
kemijska i toplinska opterećenja.

Ručna i strojna izrada namota.

Ugradnja i priključak osjetila za strujnu i temperaturnu zaštitu.

Izolacija namota (natapanje namota prema uputama za obradu, propisima o
sigurnosti i zaštiti okoline te toksikološkim uputama proizvođača, sušenje namota),
impregnacija.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.


4. Rastavljanje i sastavljanje transformatora, izrada namota

Znati rastaviti, ispitati karakteristične vrijednosti i analizirati dobivene podatke, te
sastaviti transformator.

Poznavati i primijeniti postupke mjerenja na transformatoru.

Izraditi namot transformatora.

Napraviti izolaciju namota i izvršiti njegovu impregnaciju.

Upoznati važnost i postupke preventivnog održavanja transformatora.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove i ispitivanja.

Rastavljanje i sastavljanje transformatora.

Mjerenje i ispitivanje (otpor izolacije, otpor namota, napon).

Izvori opasnosti i mjere zaštite pri rastavljanju, ispitivanju i sastavljanju.

Upoznavanje, rastavljanje, sastavljanje i ispitivanje odvojenih, štednih transformatora
i transformatora specijalne namjene.

Ručna i strojna izrada namota.

Izolacija namota (natapanje namota prema uputama za obradu, propisima o
sigurnosti i zaštiti okoline te toksikološkim uputama proizvođača, sušenje namota),
impregnacija.

Ugradnja namota u transformatore

Radovi na održavanju transformatora.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.


5. Rastavljanje i sastavljanje rotacijskih strojeva

Znati rastaviti, ispitati karakteristične vrijednosti i analizirati dobivene podatke, te
sastaviti rotacijske strojeve

Skinuti neispravne namote sa strojeva

Upoznati važnost preventivnog održavanja rotacijskih strojeva

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način

Zabilježiti i prikazati obavljene radove i ispitivanja

Radovi na održavanju rotacijskih električnih strojeva

Izvori opasnosti i mjere zaštite pri radu kod rotacijskih strojeva

Skidanje i ugradnja ležaja. Rastavljanje rotacijskih strojeva na sastavne dijelove
(stator, rotor, ventilator, kućište, ležajevi), sastavljanje stroja

Mjerenje optora izolacije na namotima

Mjerenje otpora namota

Skidanje neispravnih namota električnih strojeva

Ispitivanje probojne čvrstoće izolacije strojeva i uređaja visokim naponom

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja


6. Izrada i ugradnja namota u rotacijske električne strojeve

Prepoznati namote sinkronih, asinkronih i kolektorskih strojeva.

Shvatiti i primijeniti plan namatanja i umetanja namota u utore.

Pripremiti i podesiti strojeve za izradu izolacije.

Znati primijeniti i ugraditi izolacijski materijal u odnosu na zahtjeve.

Pripremiti i podesiti strojeve za izradu izolacije.

Izraditi namot.

Primijeniti postupke umetanja namota u utore rotacijskih strojeva.

Znati i primijeniti postupke učvršćenja i impregnacije namota.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove, arhivirati dokumentaciju.

Namoti sinkronih, asinkronih i kolektorskih električnih strojeva.

Čitanje i skiciranje planova namatanja i umetanja namota.

Priprema strojeva za izradu izolacije utora i izradbu namota.

Izvori opasnosti i mjere zaštite pri radu s rotacijskim strojevima.

Izrada, oblikovanje i ugradnja izolacije s obzirom na mehanička, električna,
kemijska i toplinska opterećenja.

Ručna i strojna izrada namota.

Umetanje namota.

Učvršćenje namota s obzirom na mehanička i dinamička opterećenja omatanjem
glave namota trakom.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.




3. razred


Cilj

Praktična nastava ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih
postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja zaštite, izrade i ugradnje
dijelova, instaliranja, ispitivanja, programiranja i održavanje električnih strojeva i
uređaja.


Zadaci


- navesti izvore opasnosti pri radu na izradi, ugradnji dijelova, instaliranju,
ispitivanju i održavanje električnih strojeva i uređaja te mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- povezati teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih strojeva i
uređaja

- osposobiti za pravilnu primjenu propisa iz područja električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, racionalnog korištenja materijala i
energije

- osposobiti za uporabu tehničko-tehnološke dokumentacije u poslovima
proizvodnje, montaže i održavanja električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za uporabu alata, naprava, instrumenata, uređaja i strojeva u poslovima
izrade, ispitivanja, programiranja i održavanja električnih strojeva i uređaja

- poznavati postupke mjerenja neelektričnih veličina

- razviti radne navika kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost
prema radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći radna iskustva u poslovima ugradnje dijelova, instaliranja, ispitivanja,
programiranja i održavanja električnih strojeva i uređaja u proizvodnim pogonima,
uredima i kućanstvima.



Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

1. Postavljanje, spajanje i puštanje strojeva i uređaja u pogon

Staviti u pogon električne strojeve i uređaje.

Mjerenjem utvrditi djelotvornost zaštitnih mjera.

Znati ispitati karakteristične vrijednosti, analizirati dobivene podatke i izvršiti
potrebna podešavanja za ispravan rad strojeva i uređaja.

Upoznati i utvrditi mjerenjem uravnoteženje rotirajućih dijelova.

Znati provjeriti sigurnosne mjere prema propisima za sigurnu uporabu strojeva i
uređaja.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove i ispitivanja.

Priključivanje strojeva i uređaja na izvor struje i puštanje u pogon.

Izvori opasnosti i mjere zaštite pri radu sa strojevima i uređajima.

Izvođenje i ispitivanje djelotvornosti mjera zaštite.

Ispitivanje mjernih upravljačkih spojeva i namještanje na propisane vrijednosti.

Ispitivanje djelotvornosti zaštitnih mjera (izolacija poklopca i pokrova, FI – zaštitni
uređaji, sklopovi za isključivanje u nuždi, uređaji za dojavljivanje, sklopke za
blokiranje i slično).

Uravnoteženje dijelova rotacijskih strojeva.

Provjera ispitivanja sigurnosti prema propisima.

Provjera zaštite od radio i televizijskih smetnji.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.


2. Instaliranje, programiranje i održavanje upravljačkih uređaja i elektromotornih
pogona

Opisati izvedbe i prepoznati dijelove pojedinih električnih strojeva i uređaja.

Znati rastaviti i sastaviti, ispitati karakteristične vrijednosti i analizirati dobivene
podatke.

Izvršiti pravilno sastavljanje poluvodičkih dijelova.

Znati ustanoviti ispravnost elektroničkih dijelova.

Montirati i demontirati elektroničke dijelove električnih uređaja.

Sastaviti dijelove upravljačkih i regulacijskih krugova koji se mogu programirati.

Upisati i promijeniti parametre programa sastavnih dijelova koji se mogu
programirati.

Utvrditi mjerenjem i promatranjem ispravnost upravljačkog pogona.

Znati montirati dijelove regulacijskih i upravljačkih krugova.

Pravilno postaviti i mjerenjem utvrditi ispravnost mjernih osjetila s uređajima za
napajanje i regulaciju.

Usvojiti postupke za postavljanje i ispitivanje karakterističnih veličina uređaja za
nadzor graničnih vrijednosti.

Izvedbe strojeva za pranje, termičkih uređaja, rashladnih i ostalih uređaja.

Instaliranje i ispitivanje dijelova nadzornih i zaštitnih spojeva za upravljanje
električnim strojevima i uređajima (strojevi za pranje, termički i rashladni uređaji,
ostali uređaji).

Propisi, izvori opasnosti i mjere zaštite kod električnih uređaja.

Montiranje poluvodičkih sastavnih dijelova.

Ispitivanje ispravnosti elektroničkih dijelova električnih uređaja.

Radovi na montaži i demontaži električnih dijelova uređaja.

Montiranje i programiranje sastavnih dijelova za upravljanje koji se mogu
programirati.

Testiranje upravljačkih pogona.

Montiranje izvršnih članova i elektroničkih sklopova za upravljanje.

Montiranje mjernih osjetila za mjerenje broja okretaja i temperature, spajanje s
uređajima za regulaciju i napajanje, ispitivanje dijelova.

Upoznati važnost preventivnog održavanja uređaja.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove i ispitivanja.

Montiranje i ispitivanje uređaja za nadzor graničnih vrijednosti (posebno za
temperaturu i broj okretaja).

Radovi na održavanju električnih uređaja.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.


3. Popravci strojeva i električnih uređaja

Ispitati karakteristične vrijednosti, analizirati dobivene podatke i ustanoviti kvar.

Rastaviti uređaj, ustanoviti i otkloniti kvar, sastaviti uređaj.

Mjerenjem i promatranjem utvrditi kvalitetu obavljenih radova i ispravnost zaštitnih
mjera.

Znati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove i ispitivanja te arhivirati dokumentaciju.

Ispitivanje električnih strojeva i uređaja zbog utvrđivanja kvara (strojevi za pranje,
termički i rashladni uređaji, ostali uređaji).

Izvori opasnosti i mjere zaštite pri radu sa strojevima i uređajima.

Popravak strojeva i uređaja otklanjanjem neispravnih dijelova i ugradnjom ispravnih.

Ispitivanje nakon obavljenih radova s posebnom pozornošću na djelotvornost
zaštitnih mjera i naprava.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.




Metodičke napomene

Svrha praktične nastave u prvoj godini obrazovanja je stjecanje osnovnih
znanja, vještina i navika pri na radu s različitim materijalima, alatima, strojevima i
uređajima. Radovi se izvode na jednostavnijim električnim uređajima (npr. mali
kućanski aparati, grijalice, glačala), opremi za razvodne uređaje i razvodnim
uređajima niskog napona (npr. kućni priključci, upravljački ormari).

Svrha praktične nastave u drugoj i trećoj godini obrazovanja je stjecanje
znanja, vještina i navika pri na radu s različitim strojevima i uređajima. Praktičnim
dijelom stručnog obrazovanja učenici se postupno uvode u poslove zanimanja u
stvarnoj praksi (radovi na proizvodnji, montaži, ispitivanju i održavanju električnih
strojeva i uređaja).

Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom
radu trebaju prethoditi potrebna teorijska tehničko-tehnološka objašnjenja. Kolika će
teorijska objašnjenja biti potrebna ovisi o građi koja se obrađuje i korelaciji s
gradivom ostalih stručnih predmeta.

Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao
posebna cjelina na početku rada u radionici i na njih se treba vraćati za svaku
konkretnu vrstu posla i operaciju za koju se javlja potrebna mjera zaštite.

Organizacija i realizacija praktične nastave ima bitan utjecaj na ostvarivanje
postavljenih zadataka i cilja nastave ovog predmeta. Uspješna realizacija programa
praktične nastave pretpostavlja opremljenost radionice i postojanje organizirane
pripreme rada koja treba pratiti materijalne zahtjeve pojedinih vježbi. Opremljenost
radionice mora biti takva da svakom učeniku osigura posebno i potpuno opremljeno
radno mjesto.

Praktičnu nastavu najpovoljnije je realizirati u blokovima po tjedan dana kada
se naizmjenično realizira jedan tjedan teorijske nastave i jedan tjedan praktične
nastave. Škola može organizirati i neki drugi oblik realizacije teorijske nastave i
praktične nastave ako to može dati očekivane rezultate.

Dio praktične nastave izvodi se u školskoj radionici, a drugi dio u radnom procesu
u radionicama obrtnika, malih poduzetnika i drugim za obuku učenika licenciranim
radionicama. Za prvi razred okvirno je predviđeno da se u školi realizira do 272
sata praktične nastave, a u radionicama izvan škole 540 sati, u drugome razredu u
školi 182, izvan škole 630 i u trećem razredu u školi 64, a izvan škole 640 sati.
Kako je praktični dio programa okvirni, svaka će obrtnička škola zajedno s
obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora uzeti u obzir da je
zanimanje elektromehaničar široko profilirano i da obuhvaća više područja
djelatnosti koja možda neće biti zastupljena u svakoj obrtničkoj radionici. Stoga je
moguća pojava programskih razlika, prije svega u praktičnom dijelu naukovanja,
koju je potrebno prevladati kombiniranim djelovanjem školskih i drugih radionica
radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri
izradbi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i
obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa.
Izvedbeni program mora biti detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom
kalendaru. Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi
u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporučuje se naučnike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake
pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod
obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka
uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela programa,
laboratorijskih vježbi te vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela
programa u školskoj radionici.

Prilikom izrade izvedbenog programa praktične nastave potrebno je imati u vidu
predznanje učenika stečeno u osnovnoj školi i činjenicu da za određeni dio
programiranih radova učenici nemaju odgovarajuću teorijsku podlogu. Učenici u
radionicama obrtnika sudjeluju u konkretnom proizvodnom ili uslužnom procesu i
uče one sadržaje koje nameće određena usluga i radi toga se ne može uvijek
poštovati programirani redoslijed predviđenih sadržaja. Zadaća je svakog
realizatora programa da učeniku na početku svakog radnog zadatka da potrebna
stručno-teorijska objašnjenja koja su neposredno vezana za izradu zadatka.

Nastavnik škole koji ima zadaću da organizira, izvodi ili prati ostvarenje programa
dužan je voditi brigu da svi učenici najkasnije do kraja školske godine prođu sve
predviđene programske sadržaje. Također je obveza nastavnika
strukovno-teorijskih predmeta, značajnih za stjecanje zanimanja, da sudjeluju u
izradi i praćenju ostvarenja programa praktične nastave.

Svaki radni zadatak mora imati naziv cjeline, cilj, znanja i radne navike koje se
stječu uvježbavanjem na praktičnoj nastavi. Radni zadatak obuhvaća pripremne
radove, potrebni materijal, sredstva za rad, način izrade, radne uvjete, propise,
zaštitne mjere i ekološke zahtjeve.

Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata rada ima posebnu važnost i
izvedbenim programom treba utvrditi način praćenja rada učenika i njegovo
ocjenjivanje.

Prilikom izrade izvedbenog programa potrebno je za svaku vježbu navesti i
sljedeće:

- cilj vježbe, proizvod ili uslugu

- osnovne i pomoćne materijale

- sredstva za rad (alati, instrumenti, strojevi, uređaji)

- način izvođenja (organizacija, tehničke i tehnološke upute)

- potrebne mjere zaštite na radu i zaštite okoliša

- način vrednovanja rezultata rada učenika (utvrditi način praćenja uspješnosti s
obzirom na svladavanje praktičnog znanja i stjecanje vještina).


Obveze učenika

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za praktičnu nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
dnevnik rada (mapa praktičnog dijela naukovanja), odobrenu literaturu, pribor za
crtanje (olovka, gumica, dva trokuta, šestar), osnovni električarski alat (ispitivač
napon, izvijači obični i križni, izolirana kombinirana kliješta, jednostavni digitalni
univerzalni instrument ), radno odijelo.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata izvodi se provjeravanjem i
ocjenjivanjem:

- izrađenih radova uz prezentaciju učenika

- dnevnika praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja)

- usmenom provjerom znanja

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja temelji se na objašnjenju rada ili
postupka ili pojedinih radnih operacija vezanih uz upotrijebljeno teoretsko znanje,
tehnologiju rada, upotrebu mjernih instrumenata i postupaka vezanih uz radne
operacije ili izradu rada.

Učenik obvezno vodi dnevnik praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja),
koji sadrži obrazloženja i upozorenja o specifičnostima koja je uočio pri radu, svoj
komentar i eventualna pitanja o nejasnoćama na koja je naišao.



6.11. Izborni program



U izbornom dijelu programa učenici mogu birati između nastave tjelesne i
zdravstvene kulture, matematike i strukovnih predmeta. U 3. razredu obvezno je
predvidjeti najmanje jedan sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela i jedan sat
iz praktičnih laboratorijskih vježbi iz strukovnoga područja.

Sadržaji izbornog dijela programa u strukovnom području u 1. i 2. razredu mogu
biti prošireni sadržaji obveznog zajedničkog dijela programa. U 3. razredu, uz
proširene sadržaje obveznoga dijela programa, za izbornu nastavu škole mogu
odabrati dio iz ponuđenih sadržaja ili predložiti sadržaje po vlastitom izboru koji su
u funkciji zanimanja za koje se učenik obrazuje.



Primjena računala u tehničkom crtanju

Razred: 1. ili 2.


Cilj

Omogućiti učeniku da stekne osnovna znanja i vještine uporabe računala za
tehničko crtanje i dokumentiranje na primjeru nekog od računalnih programa za
tehničko crtanje.


Zadaci

- upoznati osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje

- instalirati program i podesiti parametre

- s pomoću računala nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji

- s pomoću računala nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj
projekciji.


Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji

1. Osobine računalnog programa

Navesti osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje.

Instalirati program.

Podesiti parametre programa

Rad sa slojevima

Pohraniti i brisati crtež

Izraditi sastavnice.

Upisati tekst.

Osnovne značajke odabranoga programa za tehničko crtanje.

Instaliranje programa u računalo.


2. Pravokutna projekcija

Nacrtati jednostavne predmete u pravokutnoj (ortogonalnoj) projekciji

S pomoću programa i računala izvesti crtanje predmeta, kotiranje, zrcaljenje.
crtanje konture.

Nacrtati elipsu.

Kotiranje

Pomoćne crte, oktanti i projciranje točke u tri ravnine.

Crtanje presjecištem, crtanje,

Projekcija.

Zrcaljenje, crtanje konture


3. Prostorni prikaz

Nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj projekciji.

Nacrtati jednostavnije predmete u i kosoj projekciji.

Izometrija.

Kosa projekcija.

4. Presjeci

Nacrtati presjek prema modelu.

Izvesti kotiranje.

Crtanje presjek.

Kotiranje i presjeci.


5. Simboli i tehnička dkomumentacija

Znati uporabu gotovih simbola.

Kreirati simbole.

Navesti i primijeniti simbole u elektrotehnici pri izradi elektrotehničke
dokumentacije.

Gotovi simboli i njihova uporaba.

Stvaranje simbola.

Crtanje strujne sheme.



Metodičke napomene

Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici opremljenoj računalima i
opremom za predmet tehničko crtanje i dokumentiranje. Preporuča se da se sva
nastava izvodi sa skupinama ne većim od 15 učenika.

Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno
onim dijelom koji se provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta
uvježbavaju se i primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici. U
nastavi se može koristiti bilo koji računalni program za tehničko crtanje (preporuča
se uporaba programa CADdy v. 17.0 BP+ET1 ili viši).

U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja
samostalnim radom. Prilikom provjere znanja predvidjeti različite metode s
naglaskom na pisanoj provjeri odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon
obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u obliku “programa”, za
svako polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada
radioničkih i sklopnih crteža i ortogonalne projekcije.

Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba
pokazati ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i
dokumentiranja. Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz
programskih zadataka.



Obveze učenika


Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik/priručnik za uporabu računalnoga programa, bilježnicu (format po izboru)
za vođenje bilješki na nastavi.


Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- cjelosatnu provjeru znanja izradom zadatka s pomoću računala

- programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan).






Izabrana poglavlja iz električnih instalacija

Razred: 2. i 3.


Cilj

Učeniku proširiti znanja u pojedinim područjima električnih instalacija zbog mogućih
potreba u budućem elektromehaničarskom zvanju.


Zadaci

Ovisno o odabranim poglavljima električnih instalacija postavljeni su sljedeći zadaci:

- proširiti već usvojena temeljna znanja o električnim instalacijama, detaljno upoznati
materijale, uređaje i sustave posebnih vrsta električnih instalacija instalacijskih
tehnologija

- proširiti i produbiti znanja te razviti sposobnosti za izvođenje osnovnih ispitivanja
električnih instalacija i uzemljenja

- proširiti i produbiti znanja i sposobnosti proračuna jalove snage, te izbora snage i
vrste kondenzatorskih baterija za kompenzaciju jalove energije

- upoznati se s novim koncepcijama i tehnologijom izrade novih vrsta, tzv. pametnih
instalacija (EIB instalacije i druge programabilne instalacije)

- upoznati i steći osnovna znanja o ulozi, značaju, principima i načinima izvođenja
katodne zaštite

- proširiti i produbiti znanja o protueksplozijskoj zaštiti u smislu upoznavanja izvora
opasnosti od eksplozije, mjestima i objektima ugroženim od eksplozije te
materijalima i tehnologijama izvođenja protueksplozijski zaštićenih instalacija

- upoznati se s akumulatorskim stanicama i sustavima rezervnih izvora napajanja te
principima njihove gradnje i održavanja



Sadržaj

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
nastavni sadržaji

1. Akumulatorske stanice i rezervni izvori napajanja

Objasniti ulogu i navesti vrste izvora rezervnog napajanja.

Opisati različite koncepcije rezervnih izvora napajanja ovisno o vremenu trajanja
prekida napajanja, načinu starta i izvorima energije.

Navesti dijelove i opisati način automatskog pokretanja sustava baziranih na
akumulatorima te dizel-električnim i sličnim agregatima.

Opisati karakteristike napajanja način starta i trajanje prekida u sustavima brze
rezerve (short-break) i besprekidnog napajnja (no-break, UPS).

Objasniti građu i pojave vezane uz punjenje, pražnjenje i održavanje akumulatora.

Navesti opasnosti i zaštitu na radu u akumulatorskim stanicama.

Pojam, uloga i mjesta potrebe rezervnih izvora napajanja.

Vrste izvora i sustava rezervnog napajanja, karakteristike napajanja i vremenska
raspoloživost.

Sheme različitih sustava rezervnog napajanja.

Principi rada, građa, punjenje, pražnjenje i održavanje akumulatora.

Akumulatorske stanice, uvjeti prostora, opreme i ventilacije.

Poslovi, opasnosti i zaštita na radu pri održavanju akumulatora i akumulatorskih
stanica.


2. Ispitivanje električnih instalacija i uređaja

(planirati praktične vježbe)

Navesti i prepričati najvažnije dijelove tehničkih propisa za ispitivanje električnih
instalacija.

Navesti, objasniti te izvesti mjerenja i ispitivanja na električnim instalacijama i
uređajima.

Napraviti potrebna izračunavanja, izvesti zaključke i sastaviti izvješće o provedenom
ispitivanju.

Pregled tehničkih propisa i zakona o ispitivanjima električnih instalacija i uređaja.

Vrste, metode i izvođenje ispitivanja i mjerenja na električnim instalacijama.

Mjerni instrumenti za ispitivanje električnih instalacija i uređaja.

Izrada izvješća o ispitivanju.


3. Kompenzacija jalove energije

(planirati praktične vježbe)

Objasniti pojmove vezane uz jalovu energiju te značaj i principe kompenzacije
jalove energije.

Navesti karakteristike pojedinih vrsta kompenzacije i prema primjeru trošila ili
postrojenja izabrati vrstu kompenzacije.

Proračunima te uz pomoć priručnika i kataloga proizvođača kompenzacijske
opreme izabrati odgovarajuće kondenzatore i/ili kondenzatorske baterije te se
odlučiti o izboru i primjeni automatske kompenzacije jalove energije.
Trošila i izračunavanje jalove energije i faktora snage.

Kompenzacija induktivne i kapacitivne jalove energije.

Vrste kompenzacije jalove energije.

Izračunavanje jalove energije potrošačkog postrojenja te izbor broja, veličine i vrste
kondenzatora i/ili kondenzatorskih baterija.


4. Protueksplozijska zaštita

Objasniti pojam eksplozivne smjese te uzroke i uvjete paljenja.

Navesti izvore opasnosti te primjere objekata ugroženih od eksplozije.

Navesti faktore koji utječu na definiranje veličine ugroženog prostora te zone
opasnosti.

Nabrojiti vrste, oznake, karakteristike i primjenjivost različitih vrsta protueksplozijske
zaštite.

Navesti vrste i periodičnost ispitivanja te postupak atestiranja protueksplozijskih
uređaja.

Fizikalno-kemijske osnove i uzroci paljenja eksplozivnih smjesa.

Izvori i zone opasnosti.

Objekti ugroženi eksplozijom.

Vrste protueksplozijske zaštite.

Ispitivanje, atestiranje i označavanje protueksplozijskih uređaja.


5. EIB instalacije

(planirati praktične vježbe)

Navesti osnovne karakteristike EIB instalacijskog sustava i usporediti ga s
klasičnim električnim instalacijama.

Navesti osnovne elemente za gradnju EIB instalacija i načine njihova spajanja te
opisati principe komunikacije i međusobnog povezivanja.

Čitati i nacrtati spojne i principne sheme EIB instalacija.

Koncept sustava EIB, povijest razvoja i osnovne karakteristike sustava.

EIB instalacijske komponente i materijal: EIB kabeli, izvori napajanja, linijske i
međulinijske vezne jedinice, senzori i aktuatori.

Sheme spajanja elemenata EIB inastalacija.

Primjer EIB instalacije.


6. Katodna zaštita

Opisati pojavu elektrokemijske korozije metala, navesti uvjete i objekte kada je
korozija posebno izražena.

Opisati princip katodne zaštite i navesti osnovne materijale i uređaje za katodnu
zaštitu.

Opisati konkretan sustav katodne zaštite s rasporedom sondi i načinom napajanja.

Elektrokemijska korozija metala, uvjeti pojačanog djelovanja elektrokemijske
korozije, objekti izloženi koroziji.

Princip katodne (i anodne) zaštite.

Izvori napajanja i materijali za sonde.

Izvođenje i održavanje sustava katodne zaštite.




Metodičke napomene

Tjedni fond nastave ovoga predmeta može biti u 2. razredu jedan ili dva sata
(kombinacija teorijske i laboratorijske nastave), a u 3. razredu jedan sat teorijske
nastave i jedan sat laboratorijske nastave, kao što je naznačeno na početku u
tablici. Svaka od predloženih tema može se obraditi u fondu od 15 do 25 sati (ovdje
su uključeni sati obrade, vježbanja i provjeravanja, a više sati treba predvidjeti za
one teme koje zahtijevaju izvođenje praktičnih vježbi). Prema toj koncepciji mogu se
u zadanom fondu sati obraditi 3, 4 ili više tema. Ako se odaberu teme koje se već
obrađuju u obaveznom programu i koje predstavljaju produbljivanje tih sadržaja,
onda izvedbene program ovog predmeta treba uskladiti s izvedbenim programom
predmeta električne instalacije.

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i praktičnim/laboratorijskim
vježbama. Teorijsku nastavu treba, po mogućnosti, izvoditi u specijaliziranoj
učionici opremljenoj uređajima, instrumentima i izvorima napajanja tako da se
obrađivani sadržaji mogu demonstrirati. Ako se nastava mora odvijati u učionici
opće namjene onda treba osigurati dopremu potrebnih izvora i uređaja za
demonstraciju. Oprema laboratorija/praktikuma treba odgovarati potrebama
izvedbenog programa za sadržaj laboratorijskih vježbi.

U izvedbenom programu treba za realizaciju nastave ovog predmeta predvidjeti
prosječno do 1 sat praktičnih vježbi tjedno, ovisno o potrebama predmeta te
mogućnostima i opremljenosti škole, a izvode se u blokovima po 2 sata. Ove
praktične vježbe treba izvoditi u skupinama s najviše 10 učenika istovremeno u
bloku od 2 sata. O svakoj vježbi učenik na kraju sata treba predati pisani izvještaj o
vježbi, a nastavnik će najkasnije do sljedećeg dolaska u laboratorij dati povratnu
informaciju o tom izvještaju. Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da
zahtijevaju spajanje, mjerenja, obradu rezultata i izvođenje zaključka.

Praktične vježbe trebaju pridonijeti razumijevanju shema spajanja, principa rada i
ispitivanja uređaja i električnih instalacija, a ne trebaju simulirati praktičnu nastavu.
Vježbe treba izvoditi na laboratorijski način tj. bez alata (odvijači, kliješta, skidanje
izolacije), što znači da su instalacijski elementi koji će se spajati pripremljeni za
spajanje laboratorijskim vodovima ili su to didaktički oblikovani modeli elemenata,
instalacija i sustava. Ako se na vježbama ne može koristiti sigurnosni mali napon
obvezno je provesti druge odgovarajuće mjere zaštite (ZUDS sa I?N ? 30 mA,
električno odvajanje, nevodljiva okolina). Strujni krugovi trebaju biti odgovarajuće
zaštićeni, a prije priključivanja napajanja nastavnik treba pregledati spojeve.

U izvođenju nastave treba nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje
mogu najvećoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti.

Izvođenje nastave ovog predmeta sigurno zahtijeva određena predznanja iz drugih
stručnih predmeta koji se obrađuju paralelno u drugim predmetima ili su već ranije
obrađivanih u srednjoj školi pa izvedbenim programom i u izvođenju nastave
potrebno uspostaviti odgovarajuću korelaciju.

Od nastavnika se očekuje da za ovaj predmet pripremi odgovarajuće nastavne
materijale i time učenicima olakša svladavanje programa.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće
provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog
tipa) iza svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne
provjere znanja (školska zadaća).

Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća treba uzeti u obzir izvođenje
praktičnih vježbi (ako su predviđene izvedbenim programom). Uspjeh učenika u
izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju
vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala,
primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
praktičnih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.



Obveze učenika

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu
za vođenje bilješki na nastavi i pisanja domaćih zadaća (preporučljiv je format A4
zbog crtanja shema i skica), te kalkulator (na onim satovima kada se rade
proračuni).



Pripreme za nastavu

Učenici na nastavu trebaju doći pripremljeni što podrazumijeva da su naučili
prethodno obrađivano gradivo i napisali zadane domaće zadaće.

Za laboratorijske vježbe (ako su isplanirane u izvedbenom programu) učenik treba
doći pripremljen na taj način da je ponovio dio gradiva vezanog za vježbe i proučio
upute za izvođenje vježbe te napravio pismenu pripremu za vježbu. O svakoj vježbi
učenik na kraju blok-sata treba predati pisani izvještaj o vježbi.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Svaki učenik dužan je sudjelovati u svim planiranim oblicima provjeravanja i
ocjenjivanja postignuća koji se sastoje od usmenih i pismenih provjera te provjera
znanja i sposobnosti računskim zadacima i praktičnim zadacima na laboratorijskim
vježbama. Za provjeru i ocjenjivanje postignuća planirani su:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- dvije školske zadaće (cjelosatne provjere znanja) u svakom polugodištu

- praktičan rad u laboratoriju

- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi.

Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene
učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe
instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade izvješća o vježbi.
Pozitivna ocjena iz praktičnih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.





Primjena mikroupravljača

Razred: 3.


Cilj

Cilj nastave predmeta primjena mikrokupravljača je usvajanje osnovnih teorijskih i
praktičnih znanja iz područja upravljanja s pomoću mikrokoupravljača
(mikrokontrolera), te povezivanje i primjena ovih znanja sa znanjem iz područja
električnih strojeva i uređaja.


Zadaci

- objasniti osnovne razlike između mikroprocesora, računala i mikroupravljača

- navesti u kojim područjima se može upotrijebiti mikroupravljače, a u kojima ne

- znati kako se na mikroupravljače mogu spojiti jednostavni i složeniji elementi

- upoznati na jednostavnijim primjerima praktično spajanje elemenata na
mikroupravljač

- naučiti osnove programiranja jednostavnih shema upravljanja i znati analizirati te
promijeniti dio programa za traženu promjenu djelovanja

- na osnovi analize djelovanja prepoznati i ukloniti pogrešku pri programiranju i
spajanju mikroupravljača i jednostavnih trošila

- razvijati preciznost, sustavnost, samoinicijativnost i kreativnost

- usvojeno znanje znati povezati s ostalim stručno-teorijskim predmetima i s
primjerima u praksi.



Sadržaj

Nastavno cjelina
Očekivani rezultati
Nastavni sadržaji

1.
Građa i svojstva mikroupravljača

Razlikovati mikroupravljač od mikroprocesora

Znati kako je tipičan mikroupravljač građen

Poznavati dodatne opcije mikroupravljača

Znati načine povezivanja mikroupravljača s okolinom.

Usporedba mikrokontrolera, mikroprocesora i računala

Građa karakterističnog mikrokontrolera (porodica 8051, AVR, PIC):

- podatkovna memorija (RAM, EEPROM) i programska memorija (ROM, FLASH,
EEPROM)
- CPU
- adresna i podatkovna sabirnica
- U/I priključci
- serijska komunikacija (RS 232 C)
- RTC – vremenska jedinica
- tajmer/brojač
- A/D i D/A pretvarač i komparator.

Povezivanje mikroupravljača i okoline.


2.
Osnove programiranja mikroupravljača

Snalaziti se u okruženju programskog alata.

Usvojiti osnovne elemente programskog jezika i znati ih primijeniti.

Poznavati strukture za upravljanje tijekom programa.

Znati napisati jednostavni program upisati program u memoriju mikroupravljača.

Znati uključiti trošilo spojeno na U/I priključak i ispisati poruku na LCD-u.

Programski alat (Bascom ili sličan).

Skup instrukcija i znakova.

Oznake i vrste operacija.

Definiranje varijabli, konstanti (tipovi podataka).

Jednostavna provjera uvjeta (IF).

Složenija provjera uvjeta (IF-ELSE).

Bezuvjetni skok.

Realizacija i uporaba potprograma.

Programska petlja s izlazom na vrhu (WHILE).

Programska petlja s izlazom na dnu (DO).

Programska petlja za određeni broj ponavljanja (FOR).

Prijevremeni kraj petlje (EXIT).

Naredbe za rad s U/I priključcima.

Naredbe za ispis na LCD-u.


3.
Rad sa složenijim programskim elementima

Upoznati smisao programskog grananja.

Znati razliku između pojedinih vrsta tablica.

Biti sposoban definirati veličinu i sadržaj tablice u programu za jednostavne
primjene.

Uočiti potrebu za pretvaranjem podataka i naučiti osnovne naredbe za pretvorbe.

Primijeniti program na primjeru upravljanja uređajima i elektroenergetskim
instalacijama.

Višestruki odabir (SELECT, CASE).

Tablice u radnoj memoriji.

Tablice u fiksnoj memoriji (programskoj).

Naredbe za pretvorbu podataka.


4.
Prekidi i vremenski sklopovi/brojači

Naučiti pojam prekida i njegovu namjenu.

Upoznati osnovne vrste izvora prekida i reagiranja na njih.

Znati čemu služi vremenski sklop i kako ga se može upotrijebiti za generiranje
kraćih intervala.

Biti sposoban brojiti upotrebom brojača.

Osnovni pojmovi i područja primjene prekida.

Dobivanje vremenskog kašnjenja.

Rad s brojačima.

Uporaba vremenskog sklopa (tajmera).


5.
Komunikacijski protokoli mikroupravljača

Upoznati osnovne osobine pojedinog protokola.

Znati izabrati protokol za određenu komponentu ili primjenu.

Serijska komunikacija po RS 232C protokolu.

Naredbe za I2C komunikaciju.

Naredbe za 1-wire komunikaciju.




Metodičke napomene

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i laboratorijskim vježbama. Ta dva
oblika nastave se upotpunjuju i samo jedinstvenom cjelinom mogu dati očekivani
rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtjeva da nastavu u
laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta.
Izvedbenim programom treba predvidjeti jedan sat teorijske nastave i jedan sat
nastave za samostalni rad u laboratoriju, ali se fond sati može proširiti na dva ili tri
sata tjedno.

Minimalna oprema laboratorija uključuje radne stolove učenika opremljene s
priključcima za mrežni napon i izvore stabiliziranih istosmjernih napona. Upravljanje
stolovima učenika treba biti preko centralnog upravljačkog mjesta nastavnika

Svako radno mjesto učenika treba imati: univerzalni instrument, osciloskop,
funkcijski generator, panele s komponentama i sklopovima (LED-ovi, tranzistorske
sklopke, releji, 7-segmentni LED displeji, LCD-i, EEPROM-i, senzori), računalo,
testne pločice, programator za mikroupravljač, mikroupravljači



Obveze učenika

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za
laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze).



Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi
o tome je li se riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom
nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi
učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito
pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i
kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci
objektivnog tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati
jednu cjelosatnu provjeru znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju
obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja
osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene
znanja u složenijim i novim situacijama.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir
izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju
vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe,
pokazanih znanja i vještina, samostalnosti, primjene mjera zaštite te izrade pripadne
dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu
iz predmeta.






7. ISPITNI KATALOG (ZAVRŠNI ISPIT)


Cilj završnog/pomoćničkog ispita je da ispitanik dokaže da je stekao vještine i
stručno teorijska znanja utvrđena nastavnim planom i programom za zanimanje
elektromehaničar neophodna za obavljanje poslova u tom zanimanju.

Stručni dio završnog ispita, odnosno pomoćnički ispit sastoji se od
praktičnog i stručno-teorijskog dijela kojima se provjeravaju usvojenost znanja,
vještina i umijeća potrebna za obavljanje poslova zanimanja. Praktični dio ispita
utemeljen je na praktičnom dijelu programa (praktična nastava i
laboratorijske/praktične vježbe). Sadržaji teorijskog dijela utvrđuju se iz predmeta
električne instalacije, električni strojevi, električni uređaji i elektronika i upravljanje.
Ispitnim katalogom navode se po predmetima osnovne ispitne zadaće koje se na
ispitu provjeravaju, način provjere te se daje tablični pregled sadržaja iz kojih se
obavlja provjera znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih
sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.


Praktični dio završnoga/pomoćničkog ispita

Provjera postignutih znanja, vještina i navika u praktičnom dijelu
završnog/pomoćničkog dijela ispita provodi se:

1. izradom ispitnoga uratka (izrada namota i montaža električnog stroja, odnosno
montaža instalacije i postrojenja te ispitivanje prema dokumentaciji, otklanjanje
jednostavnih kvarova na električnim uređajima i postrojenjima s provjerom
funkcionalne ispravnosti nakon otklanjanja uzroka neispravnosti)

2. izvođenjem ispitnoga mjerenja (mjerni postupci za ispitivanje električnih strojeva,
električnih postrojenja i instalacija mjerenjem karakterističnih električnih veličina s
izradom ispitne dokumentacije i zaključaka s obzirom na izmjerene vrijednosti uz
posebnu pozornost na propise o sigurnosti i mjere zaštite).

Pri izradi praktične zadaće ispitanik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na
radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.

Praktični dio ispita ocjenjuje se temeljem rezultata vrednovanja postupaka
tijekom izrade praktične zadaće. Listu vrednovanja utvrđuje ispitna komisija na
način da se svaki postupak boduje.


Postupci koji se vrednuju i raspon bodova:

Samostalnost u planiranju tijeka rada i izrade uratka
0-10

Utrošeno vrijeme za planiranje i izradu
0-20

Redoslijed i ispravnost postupaka u rukovanju alatima i instrumentima
0-20

Kvaliteta i točnost izrade
0-20

Estetski izgled uratka
0-10

Točnost mjernih rezultata
0-15

Uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije
0-10

Primjena mjera za rad na siguran način
0-15

Pridržavanje propisa o zaštiti okoliša
0-10

Racionalna uporaba energije
0-10

Racionalna uporaba materijala
0-10

Izrada ispitne dokumentacije i interpretacija mjernih rezultata
0-10




Konačna ocjena utvrđuje se za funkcionalno ispravan uradak, odnosno ispitno
mjerenje temeljem bodovne ljestvice:


92 - 100% bodova
Odličan ( 5 )

81 - 91% bodova
Vrlo dobar ( 4 )

67 - 80% bodova
Dobar ( 3 )

50 - 66% bodova
Dovoljan ( 2 )

0 - 49% bodova
Nedovoljan ( 1 )


Stručno-teorijski dio završnog / pomoćničkogispita


Stručno-teorijski dio završnog / pomoćničkog ispita polaže se pismeno, odnosno
usmeno. Ispitanik, koji je postigao više od 60% mogućih bodova položio je stručno
teorijski dio završnog / pomoćničkog ispita. Ispitanik koji je postigao 30-60%
mogućih bodova ima pravo polagati usmeni ispit. Ako ispitanik ne zadovolji na
usmenom ispitu upućuje se na popravni ispit iz stručno-teorijskog dijela naukovanja
u idućem ispitnom roku. Ispitanik koji je na pismenom dijelu ispita postigao manje
od 30% mogućih bodova upućuje se na popravni ispit.

Stručno teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja neophodna za obavljanje
praktičnih radnji u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za
stručno-teorijski dio naukovanja. Pitanja i zadaci trebaju obuhvatiti sljedeće razine
znanja i sposobnosti:

- osnovne pojmove i definicije

- građu, spajanje, djelovanje, izračunavanje

- analizu djelovanja na temelju zadanih uvjeta

- sintezu, vrednovanje i prijedloge novih ili zamjenskih rješenja.

Poželjno je da svaka od ovih razina znanja sudjeluje sa 20 do 30 % od ukupnog
broja bodova.



Na pismenoj provjeri stručno-teorijskih znanja pitanja i zadaci trebaju u najvećoj
mjeri biti objektivnoga tipa: učenik treba izračunavati, crtati sheme, pročitati
podatke iz sheme ili tablice, pronaći određenu grešku na shemi, izvesti zaključke iz
zadanih podataka, shema, nabrojiti sastavne dijelove, navesti boje, oznake, mjere,
udaljenosti, razmake, jačinu struje ili otpora. Treba izbjegavati pitanja esejskog tipa
poput opisivanja nekog posla. Ako postoji potreba za opisivanjem nekog posla ili
uređaja ili sustava, onda je najbolje i takva pitanja pretvoriti u pitanje objektivnog tipa
tako da se sugerira nabrajanje po stavkama: materijala, redoslijeda operacija,
potrebnog alata i pribora. To se može postići na taj način da se prostor za
odgovore tako oblikuje u tablicu. Time se učeniku olakšava da bolje pokaže stvarno
znanje, postiže se veća preglednost odgovora i objektivnost ocjenjivanja.

Općenito, treba nastojati da pitanja i zadaci sadrže tablice, sheme, skice i crteže
na kojima učenik treba pronaći, obraditi i interpretirati podatke. Crteži i fotografije
su dobrodošli i onda kada se od učenika traži da opiše građu nekog uređaja ili
nabroji njegove dijelove. Tada se na ilustraciji mogu označiti pozicije brojevima ili
slovima što olakšava snalaženje učenika i poboljšava komunikaciju učenika i
ocjenjivača. Od učenika također treba tražiti grafičko izražavanje: crtanje shema i
skica. Ako treba provjeriti znanje spajanja, shema ili skica može biti djelomično
nacrtana, a spojeve treba dodati učenik. Time se pomaže učeniku da organizira
prostor za crtanje, štedi na vremenu, a provjerava se bitno, tj. znanje spajanja.

Za rješavanje pitanja i zadaća ispitanik ima na raspolaganju četiri sata uz uporabu
dopuštenoga pribora za pisanje, brisanje, crtanje i računanje te priručnika i ostalih
pisanih materijala. Ocjenjivanje se obavlja prema ovoj ljestvici:


90 – 100
odličan (5)

80 – 89
vrlo dobar (4)

70 – 79
dobar (3)

61 – 69
dovoljan (2)

30 – 60
pravo polaganja usmenoga ispita

0 – 29
nedovoljan (1)



Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih
naučnik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita. I u ovom dijelu
ispita treba što više koristiti sheme, crteže i fotografije, primjere projekata, tablice i
kataloge proizvođača opreme te materijalne primjere i modele različitih uređaja i
sustava koji su predmet ispitivanja. Zato je poželjno da se usmeni ispit održava u
specijaliziranoj učionici gdje su dostupna sva navedena sredstva.




7.1. Nastavni predmet: električne instalacije


Ispitni cilj


Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih instalacija koja se
javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektromehaničar u području spajanja
sklopnih aparata i trošila na električnu mrežu:

- tehnički standardi i propisi u električnim instalacijama

- primjena elektrotehničkih simbola u instalacijama, sheme

- izvedbe električnih instalacija u zgradama i industrijskim postrojenjima

- proračun vodova i kabela u jednostavnim strujnim krugovima

- spajanje razvodnih uređaja, sklopnih aparata i trošila na električnu mrežu

- zaštitne mjere prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije električnih
instalacija i trošila.


Način provjere znanja i umijeća

- pismeno

- usmeno



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu



Sadržaj
Znanja
Nastavna i radna sredstva

Tehnički standardi i propisi

Objasniti pojmove standard i propis.

Znati prepoznati i nacrtati elektrotehničke simbole u instalacijama.

Nacrtati i objasniti shemu spajanja, shemu djelovanja, shemu upravljanja.

Objasniti priključni plan i plan instalacija.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih instalacija, uređaja i ostale prateće opreme.

Elementi električnih instalacija

Poznavati i objasniti elemente instalacija.

Znati vrste i namjenu niskonaponskih vodova i kabela.

Opisati djelovanje i rad niskonaponskih sklopnih aparata.

Izračunati i odabrati presjek voda u jednostavnim strujnim krugovima.

Nacrtati i objasniti spojeve razvodnih uređaja, sklopnih aparata i trošila na
električnu mrežu.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih instalacija, uređaja i ostale prateće opreme.

Električne instalacije u zgradama i industrijskim postrojenjima

Poznavati i objasniti tehničke propise o izvođenju elektroenergetskih i
telekomunikacijskih instalacija u zgradama i industrijskim postrojenjima.

Navesti i objasniti međusobni utjecaj instalacija.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih instalacija, uređaja i ostale opreme.

Zaštita vodova i trošila

Navesti propise u svezi s niskonaponskim instalacijama i mjerama zaštite.

Objasniti i nacrtati zaštitu vodova i trošila od kratkog spoja.

Objasniti i nacrtati zaštitu od direktnog i indirektnog dodira.

Nacrtati i objasniti zaštitu trošila nulovanjem i uzemljenjem.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih instalacija, uređaja i ostale prateće opreme.





7.2. Nastavni predmet: električni strojevi


Ispitni cilj

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih strojeva koja se
javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektromehaničar u području
transformatora i rotacijskih električnih strojeva:

- konstruktivni elementi i princip rada električnih strojeva

- fizikalna slika rada električnih strojeva

- izvedbe namota električnih strojeva

- pokretanje i zaustavljanje električnih strojeva

- podešavanje brzine vrtnje i promjena smjera vrtnje

- ispitivanje ispravnosti i popravak električnih strojeva

- mjere zaštite električnih strojeva prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije.



Način provjere znanja i umijeća

- pismeno

- usmeno



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

Sadržaj
Znanja
Nastavna i radna sredstva

Transformatori
Opisati konstrukciju i princip rada jednofaznih transformatora.

Rješavati zadatke u kojima se izračunavaju napon, struja, snaga, broj zavoja
primara i sekundara idealnog transformatora.

Navesti i definirati osnovna radna stanja transformatora: prazni hod, kratki spoj i
opterećenje.

Objasniti tehnički i ekonomski značaj transformatora pri prijenosu električne
energije.

Objasniti pojave u radu i prikazati karakteristične vrijednosti: gubici, korisnost,
struja praznog hoda, napon kratkog spoja.

Opisati konstrukciju, način rada i spojeve namota trofaznog transformatora.

Objasniti sustav označavanja grupe spoja trofaznih transformatora.

Opisati uvjete paralelnog rada te znati nacrtati odgovarajuće sheme.

Objasniti sustav označavanja stezaljki transformatora.

Objasniti pokuse praznog hoda, kratkog spoja i opterećenja transformatora te
opisati rezultate pokusa.

Navesti opasnosti i mjere zaštite od opasnosti kojima je transformator izložen za
vrijeme rada i opisati djelovanje zaštitnih i nadzornih uređaja.

Navesti kvarove transformatora i načine njihova otklanjanja.

Opisati građu i ulogu pojedinih dijelova suhog i uljnog energetskog transformatora.

Pročitati i tumačiti podatke s natpisne pločice transformatora

Objasniti princip rada i navesti prednosti i nedostatke autotransformatora.

Nacrtati principne sheme različitih vrsta transformatora: autotransformator,
dvonamotni, trofazni (prema zadanoj grupi spoja) i pravilno označiti stezaljke.

Pribor za pisanje, kalkulator, primjeri natpisnih pločica transformatora, primjeri
dijelova transformatora, sheme, crteži i fotografije transformatora na kojima učenik
može objašnjavati građu i princip rada pojedinih vrsta i izvedbi transformatora.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi).

Sinkroni strojevi

Objasniti pojam okretnog magnetskog polja i vezu s frekvencijom i brojem polova.

Opisati razliku među sinkronim i asinkronim strojevima te među motorima i
generatorima.

Opisati princip rada i osnovnu građu sinkronih generatora ovisno o smještaju
armaturnog namota i uzbude.

Objasniti o čemu ovisi veličina, a o čemu frekvencija napona sinkronog generatora
te kako se može podešavati

Objasniti princip rada, građu i problematiku pokretanja i vrste pokretanja sinkronih
motora.

Navesti osnovne pogonske karakteristike sinkronih motora i njihovu primjenu.

Objasniti kako sinkroni stroj može poslužiti za kompenzaciju jalove energije.

Primjeri shema i crteža na kojima učenik može objašnjavati građu i principe rada
generatora i motora.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi).

Asinkroni strojevi

Objasniti pojam klizanja.

Rješavati zadatke u kojima se izračunavaju sinkrona brzina, klizanje, brzina rotora,
frekvencija, broj pari polova.

Objasniti konstrukciju, način rada i primjenu asinkronih strojeva.

Navesti vrste gubitaka te okvirne veličine korisnosti, faktora snage i klizanja
asinkronih motora.

Grafički prikazati momentnu i strujnu karakteristiku te na njima označiti i pokazati
karakteristične vrijednosti.

Opisati priključnu kutiju, označavanje stezaljki i spojeve namota trofaznih asinkronih
motora.

Navesti i objasniti karakteristične vrijednosti stroja kao motora, generatora i
kočnice.

Navesti vrste pokretanja asinkronih motora te objasniti njihove prednosti i
nedostatke.

Objasniti upravljanje asinkronim motorom promjenom napona i frekvencije.

Opisati i nacrtati sheme glavnih i upravljačkih strujnih krugova u osnovnim
spojevima sklopnika s relejima i mjernim sklopkama (automatska sklopka 0/1,
reverziranje trofaznih elektromotora, pogon motora u spoju s krajnjim sklopkama).

Navesti opasnosti i mjere zaštite od opasnosti kojima je asinkroni motor izložen za
vrijeme rada.

Pročitati i tumačiti podatke s natpisne pločice asinkronog motora.

Prema podacima s natpisne pločice skicirati spoj stezaljki u priključnoj kutiji i
vodova instalacije.

Opisati pokuse praznog hoda, kratkog spoja i opterećenja asinkronog motora te
nacrtati odgovarajuće sheme.

Iz natpisne pločice te momentne i strujne karakteristike odrediti nazivne vrijednosti
struje i momenta te struju i moment pokretanja te nazivnu struju instalacijskih
zaštitnih uređaja.

Objasniti i shematski prikazati izvedbe i priključak na mrežu jednofaznih asinkronih
motora.

Objasniti i shematski prikazati jednofazni priključak trofaznih asinkronih motora.

Primjeri natpisnih pločica asinkronih motora, primjeri strujnih i momentnih
karakteristika, primjeri shema i crteža na kojima učenik može objašnjavati građu
pojedinih vrsta asinkronih motora.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih strojeva.

Istosmjerni i izmjenični kolektorski strojevi

Objasniti građu i princip rada istosmjernih strojeva.

Nabrojiti te objasniti uloge, način spajanja i smještaj različitih vrste namota
istosmjernih motora.

Navesti sustav označavanja stezaljki različitih vrsta namota istosmjernih strojeva.

Nacrtati principne sheme istosmjernih strojeva s različitim vrstama uzbude.

Objasniti ponašanje istosmjernih motora u pogonu i prikazati njihove karakteristične
veličine.

Opisati karakteristike motora različitih uzbuda te područja njihove primjene.

Opisati građu, princip rada i načine podešavanja brzine vrtnje i područje primjene
univerzalnih motora.

Objasniti problematiku radiosmetnji i navesti mjere za njihovo otklanjanje
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema i crteža na kojima učenik može
objašnjavati građu i principe rada.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača.

Posebni električni strojevi

Opisati konstrukciju, način rada i karakteristične vrijednosti motora posebne
izvedbe.

Shvatiti i objasniti namatanje motora.

Objasniti upuštanje u rad, promjenu smjera i brzine vrtnje motora.

Prepoznati smetnje i kvarove i načine njihovog otklanjanja.

Elektrotehnički priručnik, katalozi proizvođača električnih strojeva.






7.3. Nastavni predmet: električni uređaji


Ispitni cilj

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih uređaja koji se
javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektromehaničar u području sklopova za
upravljanje električnim uređajima, termičkih i rashladnih aparata i uređaja, strojeva
za pranje i sušenje, mehaniziranih alata i strojeva:

- konstruktivni elementi i princip rada termičkih aparata i uređaja

- konstruktivni elementi i princip rada rashladnih aparata i uređaja

- konstruktivni elementi i princip rada uređaja za pranje i sušenje

- konstruktivni elementi i princip rada mehaniziranih alata i proizvodnih strojeva

- ispitivanje ispravnosti i popravak električnih aparata i uređaja

- mjere zaštite električnih aparata i uređaja prilikom postavljanja, održavanja i
eksploatacije.



Način provjere znanja i umijeća

- pismeno

- usmeno



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom / pomoćničkom ispitu


Sadržaj
Znanja
Nastavna i radna sredstva

Termički aparati i uređaji

Opisati konstrukciju, način rada i karakteristične vrijednosti termičkih aparata i
uređaja. Prepoznati smetnje i kvarove i načine njihova otklanjanja.

Navesti izvore opasnosti i primijenjene zaštitne mjere.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih strojeva, aparata i uređaja

Rashladni aparati i uređaji

Opisati konstrukciju, način rada i karakteristične vrijednosti rashladnih aparata i
uređaja. Prepoznati smetnje i kvarove i načine njihova otklanjanja.

Navesti izvore opasnosti i primijenjene zaštitne mjere.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih strojeva, aparata i uređaja.

Strojevi za pranje i sušenje

Opisati konstrukciju, način rada i karakteristične vrijednosti strojeva za pranje i
sušenje rublja, strojeva za pranje posuđa, klimatskih uređaja. Navesti namjenu,
vrste i karakteristike RSO filtra, sklopki, regulatora, elektromagnetskih ventila,
kondenzatora i programatora.

Prepoznati smetnje i kvarove i načine njihova otklanjanja.

Objasniti izvore opasnosti i primijenjene zaštitne mjere.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih strojeva, aparata i uređaja.

Mehanizirani alati i proizvodni strojevi

Opisati konstrukciju, način rada i karakteristične vrijednosti mehaniziranih alata i
proizvodnih strojeva.

Objasniti ulogu i funkcioniranje regulatora brzine.

Prepoznati smetnje i kvarove i načine njihova otklanjanja.

Objasniti izvore opasnosti i primijenjene zaštitne mjere.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi), katalozi proizvođača
električnih strojeva, aparata i uređaja.






7.4. Nastavni predmet: elektronika i upravljanje


Ispitni cilj

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja elektronike i upravljanja koja
se javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektroinstalater u području upravljanja i
nadzora napajanja električnom energijom uređaja i postrojenja:

- svojstva i primjene elektroničkih komponenata i sklopova

- postupci zaštite elektroničkih komponenata u elektroničkim sklopovima

- svojstva i primjene digitalnih komponenata i sklopova

- osnovna teorijska znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina

- uloga i vrste regulatora u krugovima automatskog upravljanja

- djelovanje mikroupravljača i programirljivih logičkih upravljača.



Način provjere znanja i umijeća

- pismeno

- usmeno



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

Sadržaj
Znanja
Nastavna i radna sredstva

Analogni elektronički sklopovi

Nacrtati simbole elektroničkih elemenata i prepoznati njihove strujno-naponske
karakteristike (ispravljačka dioda, Zenerova dioda, tranzistor, JFET, MOSFET,
operacijsko pojačalo, tiristori, fotootpornik, fotodioda, fototranzistor, svjetleća dioda,
optovezni element).

Navesti i objasniti značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara
elektroničkih elemenata te iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za zadani
primjer.

Nacrtati oblike izlaznih napona poluvalnog i punovalnog spoja ispravljača.

Znati funkciju kondenzatora za glađenje ispravljenoga napona i ovisnost oblika
izlaznog napona o kapacitetu kondenzatora.

Znati ovisnost izlaznoga napona o izboru tipa Zenerove diode.

Znati funkciju elemenata pojačala u spoju zajedničkog emitera, odnosno
zajedničkog uvoda.

Objasniti utjecaj vrijednosti elemenata pojačala na iznos pojačanja.

Prikazati odnos ulaznoga i izlaznoga signala pojačala s obzirom na amplitudu i
fazni pomak.

Znati djelovanje tranzistora kao sklopke (vrijednosti ulaznih napona za djelovanje
tranzistora kao uključene, odnosno isključene sklopke i prikaz izlaznoga napona uz
sinusoidnu i pravokutnu pobudu).

Nacrtati i objasniti elemente zaštite tranzistora od prevelikih napona.

Objasniti potrebu i načine zaštite MOSFET-a.

Nacrtati shemu operacijskoga pojačala s naznačenim izvorima napajanja za spoj
invertirajućeg i neinvertirajućeg pojačala.

Znati ovisnost pojačanja o vrijednostima otpora otpornika dodanih operacijskom
pojačalu.

Znati utjecaj vrijednosti elemenata R i C na frekvenciju izlaznog napona generatora
impulsa izvedenoga s operacijskim pojačalom.

Na shemi serijskog tranzistorskog stabilizatora znati koji elementi određuju
vrijednost izlaznoga napona

Na shemama za regulaciju struje tiristorima. objasniti načela regulacije i ovisnost
regulirane struje o vrijednostima elemenata R i C.

Navesti načine zaštite tiristora od prebrzih promjena napona i struje.

Objasniti djelovanje optoelektroničkih elemenata u jednostavnim izvedbama
upravljačkih sklopova.

Katalozi proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima.

Digitalni elektronički sklopovi

Uspostaviti vezu između simbola i tablica stanja osnovnih logičkih sklopova.

Nacrtati odziv osnovnih logičkih sklopova na jednostavne impulsne pobude.

Iz oznaka integriranih digitalnih sklopova uz pomoć tvorničkih podataka navesti
funkciju sklopa.

Znati osnovna svojstva bistabila (djelovanje pobude na ulazu impuls ritma uz
odgovarajuća stanja na ostalim ulazima), dijeljenje frekvencije s pomoću bistabila.

Navesti osnovne značajke TTL i CMOS izvedbi integriranih sklopova.

Prikazati grafički djelovanje monostabla (odnos pobude i izlaznoga napona i utjecaj
vrijednosti izvana dodanih elemenata).

Poznavati djelovanje jednostavnih izvedbi brojila (dijeljenje frekvencije u ovisnosti o
broju spojenih bistabila).

Pokazati poznavanje djelovanja kodera, dekodera, multipleksora i demultipleksora
određivanjem stanja izlaza uz zadano stanje na ulazu.

Pokazati poznavanje pojma kapaciteta memorije i ovisnosti o broju ulaza za
adresiranje i bitove podatka.

Navesti funkcije AD i DA pretvornika.

Katalozi proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima.

Regulacija, upravljanje i digitalno upravljanje

Navesti načela i namjene pojedinih pretvornika neelektričnih veličina u električne.

Prepoznati prema karakteristikama regulatore s različitim djelovanjem.

Objasniti ponašanje regulatora prema statičkim i dinamičkim karakteristikama.

Razlikovati pojmove mikroprocesor, mikroupravljač (mikrokontroler) i programirljivi
logički upravljač (PLC).

Na blok shemi mikroupravljača prepoznati osnovne sklopove i navesti njihove
funkcije.

Na blok shemi programirljivog logičkog upravljača navesti osnovne sklopove i
navesti njihove funkcije.


Sklopovi energetske elektronike

Prepoznati sheme izvedbi i objasniti djelovanje neupravljivih i upravljivih
ispravljačkih spojeva.

Prepoznati sheme izvedbi i objasniti djelovanje izmjenjivača.

Prepoznati sheme izvedbi i objasniti djelovanje pretvarača.

Objasniti utjecaj sklopova energetske elektronike na kvalitetu električne energije iz
mreže.






7.5. Nastavni predmet: praktična nastava


Ispitni cilj

Dokazati stečena praktična znanja i vještine za obavljanje poslova u zanimanju
elektromehaničar:

- primjena pravila i sredstava za rad na siguran način

- racionalna uporaba materijala i energije i primjena postupaka za zaštitu čovjekove
okoline

- uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije

- planiranje postupaka i tijeka rada, uporaba alata, materijala i komponenata

- primjena postupaka pri spajanju materijala i obradi vodova

- postavljanje, ispitivanje, stavljanje u pogon električnih strojeva i uređaja

- izrada dijelova električnih strojeva i uređaja

- montaža električnih strojeva i uređaja.



Način provjere znanja i umijeća

- izrada ispitnoga uratka

- izvođenje ispitnoga mjerenja


Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

Sadržaj
Znanja
Nastavna i radna sredstva

Zaštita pri radu i zaštita okoliša

Primijeniti pravila rada na siguran način, zaštitna sredstva i uređaje.

Racionalno upotrebljavati materijal i energiju i primjenjivati postupke za zaštitu
čovjekove okoline.

Tehničko-tehnološka dokumentacija

Pročitati i primijeniti crteže i tehničko-tehnološku dokumentaciju.

Primijeniti pravila tehničkog crtanja pri izradi tehničko - tehnološke dokumentacije.

Grafički prikazati podatke.

Radovi na montaži i održavanju

Izmjeriti karakteristične vrijednosti otpora, napona i struje elektromehaničkih,
električnih i elektroničkih elemenata.

Rastaviti uređaj, ispitati ispravnost dijelova sklopova, izmijeniti neispravne dijelove,
sastaviti uređaj i izvršiti završno ispitivanje.

Prepoznati, montirati te ispitati ispravnost sklopnih aparata.
Odgovarajući alat i mjerni instrumenti, elektrotehnički priručnik, katalozi
proizvođača električnih strojeva, aparata i uređaja.

Rastavljanje i sastavljanje transformatora, izrada namota

Rastaviti, ispitati i analizirati karakteristične vrijednosti te sastaviti transformator.

Izraditi i ugraditi namote stroja.

Napraviti izolaciju namota i obaviti impregnaciju.

Odgovarajući alat i mjerni instrumenti, elektrotehnički priručnik, katalozi
proizvođača.

Izrada i ugradnja namota u rotacijske električne strojeve
Prepoznati namote sinkronih, asinkronih i kolektorskih strojeva.

Čitati i skicirati planove namatanja i umetanja namota.

Izraditi, oblikovati i ugraditi izolaciju s obzirom na mehanička, električna i toplinska
opterećenja

Izraditi i umetnuti namot.

Učvrstiti namot s obzirom na mehanička i dinamička opterećenja omatanjem glave
namota trakom.

Primijeniti postupke impregnacije namota.

Odgovarajući alat i mjerni instrumenti, elektrotehnički priručnik, katalozi
proizvođača električnih strojeva, aparata i uređaja.

Postavljanje, spajanje i puštanje strojeva i uređaja u pogon

Priključiti stroj i uređaj na izvor struje i pustiti ga u pogon.

Ispitati karakteristične vrijednosti, analizirati dobivene podatke i izvršiti potrebna
podešavanja za ispravan rad strojeva i uređaja.

Ispitati djelotvornost zaštitnih mjera.

Odgovarajući alat i mjerni instrumenti, elektrotehnički priručnik, katalozi
proizvođača električnih strojeva, aparata i uređaja.

Instaliranje, programiranje i održavanje upravljačkih uređaja i elektromotornih
pogona

Znati prepoznati dijelove pojedinih uređaja te znati njihovu funkciju.

Znati rastaviti i sastaviti te ispitati. karakteristične vrijednosti električnih uređaja.

Znati ispitati elektroničke dijelove uređaja.

Montirati i programirati sastavne dijelove za upravljanje koji se mogu programirati.

Montirati mjerna osjetila za mjerenje broja okretaja i temperature, spojiti s uređajima
za regulaciju i napajanje.

Odgovarajući alat i mjerni instrumenti, elektrotehnički priručnik, katalozi
proizvođača električnih strojeva, aparata i uređaja.

Popravci električnih strojeva

Znati rastaviti, ispitati i analizirati karakteristične vrijednosti, te sastaviti rotacijske
strojeve.

Znati skinuti neispravne namote električnih strojeva.

Znati utvrditi kvar na električnim strojevima i uređajima.

Znati otkloniti kvar ugradnjom novih ili popravljenih dijelova električnih strojeva i
uređaja.

Izvršiti završno ispitivanje nakon obavljenih radova i sastavljanja s posebnom.
pozornošću na djelotvornost zaštitnih mjera i naprava.

Odgovarajući alat i mjerni instrumenti, elektrotehnički priručnik, katalozi
proizvođača električnih strojeva, aparata i uređaja.





8. Prijelazne i završne odredbe


Program obrazovanja za zanimanje elektromehaničar koji se ostvaruje na osnovi
ovog nastavnog plana i programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske
godine te će postupno zamijeniti dosadašnje obrtničke programe (u klasičnom i
dvojnom modelu obrazovanja) za navedeno zanimanje.

Učenici koji su se upisali u prvi razred srednje škole za 2003./04. školsku godinu
u program za zanimanje elektromehaničar obrazuju se u skladu s ovim nastavnim
planom i programom.

Učenici koji su se upisali u program za zanimanje elektromehaničar ranijih
godina, nastavljaju školovanje po programu koji su upisali.

Ovaj nastavni plan i program primjenjuje se od 1. rujna 2003. godine.









 << Natrag...

Baza podataka  WEB katalog  Adresar  Obrtničke udruge

Europske integracije Trgovačko pravo Management Poljoprivreda

Izrada poslovnih planova Izrada WEB stranica Istraživanje tržišta Marketing

WWW Poslovni Forum