| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE
INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od
općeobrazovnoga dijela i stručnog
dijela (program naukovanja).
Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i
kulture o usvajanju
nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih
sadržaja strukovnih i
umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20.
lipnja 1991. i Odlukom
ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog
dijela nastavnog plana i
programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ:
532-03/1-96-1 od 25.
lipnja 1996.).
Sadržaji stručnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu
(NN 19/92, 27/93,
50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Stručni
sadržaji su stručno-teorijski
dio (obvezni i izborni) i praktični dio.
Sastavnice stručnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u
obrtništvu (programa
naukovanja) su:
Osnovna obilježja
Nastavni plan
Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća
Potrebna stručna sprema nastavnika
Uvjeti izvođenja programa
Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
1. Osnovna obilježja
Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:
- naziv obrazovnoga programa/zanimanja
- cilj i zadatci programa
- trajanje obrazovanja
- uvjeti za upis.
2. Nastavni plan
Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i stručnog dijela
programa s naznačenim brojem
sati u tjednu i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnog dijela obvezni načini
provjeravanja i ocjenjivanja znanja i
umijeća.
4. Potrebna stručna sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna
sprema nastavnika
(profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja programa
- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki
stručno-teorijski predmet s
praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći
broj učenika u skupini)
- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih
predmeta (tablični prikaz
prostora, opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).
6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
- naziv predmeta
- razred
- tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati
praktičnih/laboratorijskih vježbi
- cilj nastavnoga predmeta
- zadatci nastavnoga predmeta
- sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim
očekivanim rezultatima
(znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu
- metodičke napomene za provedbu nastave
- osnovne obveze učenika.
7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu
provjeravaju, način provjere te
daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i
umijeća koja učenik treba pokazati i
nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih
se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA
Cilj:
Stjecanje znanja, vještina i navika koji će omogućiti obavljanje poslova u
zanimanju:
- instalater grijanja i klimatizacije
Zadaci:
Usvojiti važnost organizacije rada i racionalnog korištenja energije.
Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave
čovjekove okoline.
Upoznati učenika s organizacijom rada u građevinarstvu.
Upoznati osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih
materijala i medija.
Osposobiti učenike da mogu izabrati materijal prema zahtjevu tehničkog
crteža.
Znati i razumjeti čitati tehnički crtež.
Moći izraditi jednostavne tehničke crteže.
Upoznati glavne dijelove mjernih alata, principe i pravila rada.
Moći primijeniti mjerenja u praksi.
Upoznati najvažnije postupke ručne i strojne obrade odvajanjem čestica.
Usvojiti pojmove: geometrija alata, strugotina, toplina pri rezanju i
hlađenje, režimi rada, postojanost alata.
Upoznati alate, princip rada i postupke ručne i strojne obrade odvajanjem
čestica.
Usvojiti pojmove o obradi plastičnom deformacijom.
Upoznati alate, princip rada i postupke pojedinih obrada plastičnom
deformacijom.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke obrade u izradi određenog
zadatka.
Upoznati postupke lijevanja.
Usvojiti pojmove o toplinskoj obradi.
Ovladati postupcima spajanja metala u zanimanju za koje se školuje.
Upoznati postupke prerade plastičnih masa.
Upoznati postupke spajanja i lijepljenja.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke spajanja i lijepljenja.
Upoznati svojstva radnih medija.
Usvojiti osnovne pojmove o koroziji.
Upoznati ponašanje materijala pri koroziji.
Moći izabrati i primijeniti najvažnije postupke površinske zaštite.
Upoznati elemente prijenosa snage i gibanja.
Upoznati osnove automatizacije i regulacije.
Razumjeti rad instalacije.
Poznavati svojstva i rad osnovnih elemenata instalacija.
Znati i moći montirati i demontirati pojedine sklopove.
Znati i moći staviti instalaciju u pogon, kao i utvrditi i otkloniti
pogrešku ili smetnju u radu.
Znati i moći izraditi dijelove instalacije u zanimanju za koje se školuje.
Znati i moći koristiti stručnu literaturu.
Osposobiti za cjeloživotno školovanje.
Trajanje obrazovanja: 3 godine
Uvjeti za upis: završena osnovna škola, liječnička svjedodžba, provjera
sposobnosti i Ugovor
2. NASTAVNI PLAN
A) Općeobrazovni dio (35 tjedana)
Naziv predmeta
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk / etika
Tjelesna i zdravstvena kultura
Politika i gospodarstvo
B) Stručno - teorijski dio s izbornom nastavom (35 tjedana)
Naziv predmeta
Osnove računalstva
Matematika u struci
Tehničko crtanje
Osnove tehničke mehanike
Tehnologija obrade i montaže
Elementi cijevnih instalacija i protoka
Osnove automatizacije
Tehnologija strojarskih instalacija
Tehnologija grijanja i klimatizacije
Praktikum NT
Izborni dio;
Tjelesna i zdravstvena kultura
Strukovni predmeti
Matematika u struci ili
Prirodoslovlje
2. B) IZBORNI DIO
U izbornom dijelu programa učenici mogu birati između nastave tjelesne i
zdravstvene kulture, matematike
u struci ili prirodoslovlja i stručnih predmeta.
Sadržaji izbornog dijela programa u stručnom području mogu biti već
programirani sadržaji nastavnih
programa s povećanim fondom sati. Škole mogu odabrati dio iz ponuđenih
sadržaja ili predložiti Zavodu
za unapređivanje školstva sadržaje po vlastitom izboru koji su u funkciji
zanimanja za koje se učenik
obrazuje. Zbog značaja i složenosti sadržaja nastavnog predmeta Osnove
tehničke mehanike
preporučljivo je ponuđeni nastavni program ponuditi i kao izborni predmet u
1. razredu. Isto tako u 2.
razredu izborni program od 35 sati može biti predmet Tehnički materijali sa
sadržajima ispitivanja i
mjerenja.
Za izborne sadržaje iz matematike u struci u 2. i 3. razredu mogu se
ponuditi sadržaji uže vezani uz
stručne predmete, zastupljeni s 1 satom po tjednu.
Za sadržaje izbornog programa iz tjelesne i zdravstvene kulture preporuča se
učenicima ponuditi jedan od
izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet).
C) Praktični dio (40 tjedana)
Naziv predmeta
C 1 -Nastava u školi (tehnološke vježbe)
-Tehnologija obrade i montaže
-Tehnologija strojarskih instalacija
-Tehnologija grijanja i klimatizacije
- Praktična nastava
- Praktična nastava u radnom procesu
3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti strukovnoga dijela programa
Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća
Osnove računalstva
pismeno, usmeno, praktični rad
Matematika u struci
usmeno, pismeno, praktični rad
Tehničko crtanje
pismeno, praktičan rad
Osnove tehničke mehanike
usmeno, pismeno
Tehnologija obrade i montaže
usmeno, pismeno, praktični rad
Elementi cijevnih instalacija i protoka
usmeno, pismeno, praktični rad
Osnove automatizacije
usmeno, pismeno, praktični rad
Tehnologija strojarskih instalacija
usmeno, pismeno, praktični rad
Tehnologija grijanja i klimatizacije
usmeno, pismeno, praktični rad
Praktikum NT
usmeno, pismeno, praktični rad
Praktična nastava
usmeno, pismeno, praktični rad
Izborna nastava stručnih predmeta
usmeno, pismeno, praktični rad
4. 5.
6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA), OPĆEOBRAZOVNI DIO
Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev
predmeta etika i tjelesna i
zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i
športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj
1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku
Ministarstva prosvjete i
športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.
6.1. Nastavni predmet: tjelesna i zdravstvena kultura
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom
zadovoljavanja potreba kojima
se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima
života i rada.
Zadaci:
· razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku
bavljenja športom radi kvalitetne
športske rekreacije,
· stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
· razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje
mjera za čuvanje i promicanje
zdravlja,
· usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja
i rješavanja svakodnevnih
motoričkih zadataka,
· razvijanje radnih sposobnosti,
· izgrađivanje humanih međuljudskih,
· njegovanje higijenskih navika
· teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg
tjelesnog vježbanja kao dijela
kulture življenja i to:
- o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i
pojedine organske sustave,
- o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica
prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
- o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,
- o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se
pojačano bavili,
· razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem
ekoloških aktivnosti, športskih
igara i zabave.
Posebne zadaće za učenike:
Razred : PRVI
utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog
sustava, što uvjetuje brzo umaranje i
zahtijeva duži oporavak učenika
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : DRUGI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na
razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže,
preciznosti, brzine, eksplozivne snage,
repetitivne snage i statičke snage
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja
usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući
želju za postizavanjem
motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim
mogućnostima, uz izuzetak utjecaja
na brzinu i koordinaciju
pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima
između pojedinca i društva
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika,
posebice na povećanje snage ruku i
ramenog pojasa
utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura
gibanja koje su u funkciji
određenog zanimanja učenika
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje
su u funkciji podizanja
zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog
vremena.
Posebne zadaće za učenice:
Razred : PRVI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na
proporcionalan razmjer između
mišićnog i potkožnog masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog
ciklusa, posebice učenice koje
imaju smetnje (dismenoreja)
utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne
muskulature, što je uvjet za nesmetano
razvijanje ostalih organskih sustava
Razred : DRUGI
utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa
učenica, posebice
prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita)
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim
prilagođavanjem krvožilnog i
dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje)
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za
očuvanje zdravlja, njegovanje
higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne
sredine.
SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA S NAZNAKOM OSNOVNIH
PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i
sl., djeluje na čovjeka
tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i
organizam u cjelini.
U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma
i adaptacijskog
kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će
neki stalan zahtjev
stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo
rezultat djelovanja rada kao
aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na
organizam izvana, ili su uzroci u njemu
samom.
Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je
specijaliziraniji. Zato je
moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje
se glavno opterećenje javlja u
većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu
izdvojenih
funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji opterećuje i ima
posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni
više, a neki manje. Ovisno o
stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo
podjeliti na pretežito energetski
(fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema
stupnju opterećenja pojedinih
podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih
organskih sustava u veći rad.
I. Fizički rad se može podjeliti na:
1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o
aktiviranim masama
tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika
b) srednja (umjerena)
c) mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka
blagotvoran utjecaj
dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove
organizma. Statički se rad
može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile
gravitacije na pojedine
dijelove tijela ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile
gravitacije i još nekih drugih
različito velikih sila (tereti i sl.).
Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine
organske sustave,
osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i
sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa
vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se
pojačano bavili.
II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja
pojedinih dijelova živčanog sustava na:
1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i
senzorička središta
(kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost
i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti
središnjeg živčanog
sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi,
podijeliti na lagani, umjereni i
teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine
sposobnosti, ovisno o načinu rada u
radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni
rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama
svrstati u tri skupine.
Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije,
ovisno o načinu rada u procesu
istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve
motoričke sposobnosti. Često se
u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su
aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati
kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe
labavljenja, opuštanja i istezanja,
igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na
motoričke sposobnosti. Posebice
treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples,
športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći
preporuča se izvođenje
motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih
ekstremiteta i primjenu vježbi
za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih
stopala i drugih oštećenja donjih
ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima
povećati funkciju krvožilnog i
dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja
najvećim dijelom
sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri
radu. Ta su zanimanja s pretežito
statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se
kineziološke aktivnosti koje će
preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati
funkciju krvožilnog i dišnog
sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples,
koturaljkanje, ritmičko-športska
gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih
kinezioloških
aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih
kinezioloških aktivnosti, koje
su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki,
funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i
konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za
pojedine
kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima
vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u
kojoj škola djeluje.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne
i zdravstvene kulture,
mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti: atletika, nogomet,
rukomet itd...
Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje
sposobnosti i osobina,
s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI PROGRAM
Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike
industrijskih i drugih
srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u
jedinstvenom sustavu. Sadržaj
izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od
izbornih športova (košarka,
odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj
nastavi, učenici imaju mogućnost
proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti
nove spoznaje.
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja
samostalno učenje i
mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko
razdoblje tijekom radnog
vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika
uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati
na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i
pripremiti učenike za
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i
zadaća, mogu se sastaviti iz skupina
kinezioloških aktivnosti. To su: veslanje, tenis, skijanje, badmiton,
planinarenje itd... zatim; aerobik,
rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u
tradiciji lokalne sredine, kao i one
koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti
znanja i sposobnosti,
stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove
spoznaje, različite od onih iz
osnovnoga programa
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU
ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije
reagira na promjene
temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se
program tjelesne i zdravstvene
kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i
provođenje programa tjelesne i
zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga
učenika u razdoblju
zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što
ranijeg i djelotvornijeg
zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost
i kao sredstvo odmora s
obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju
statička opterećenja te su pojedini
programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog
odmora". Sve rašireniji
"sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je
stvaranje navike u mlađoj dobi za
stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog
odgojno-obrazovnog područja.
Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za
vježbanje,
ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku
školu, imajući pred očima i dodatno
zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se
može znatno utjecati na
ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane
programe za učenike svih škola nije
moguće.
U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati
ostvariti promjenjivi
učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o
promicanju zdravlja i odgojnim
učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju
nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali
znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni
posebni prostori i oprema.
Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim
pretpostavkama u
odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos
između genotipa i egzogenih
utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje
zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u
obzir.
Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu
izvedbenih, ali ne i
operativnih programa.
Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz
jednoga do dva
pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću
ponavljanja.
U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i
koliko god je to moguće, želje
polaznika.
Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba
biti u omjeru 1:1:1.
Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i
zdravstvene kulture ako se u
jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg
usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika
energetska sastavnica, koja
će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika.
To ujedno znači da treba
izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na
materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim
opterećenjem treba ponuditi
aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i
statičkih utjecaja rada, kao i do
pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost
športskim igrama i drugim
sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem
osposobljavanja za cjeloživotno
bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik,
ples, odbojka i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama,
mogu ostvarivati program
tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima
smanjena je nastava
tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te
učenicima treba ponuditi
program izborne nastave s još jednim satom tjedno.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim
sadržajima u odnosu na druge
predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju,
programiranju i realizaciji
programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:
· Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji
je svojevrsni "meni" vršiti
odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi,
poštujući potrebe učenika u svakoj
pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.
· U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno
definirati te odrediti one
koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.
· Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg
usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
· U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke
organizacijske oblike rada i
odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.
· U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju,
distribuciji i kontroli volumena
opterećenja na satu.
· Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i
pomagala.
· Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku»
Ministarstva prosvjete i
športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju
i time psihičko opterećenje
učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu
s tim osobni mogući
napredak.
· Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog
bioloških različitosti
spolova i programskih sadržaja.
· Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane
udaljene od škole više
od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.
· Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te
između samih učenika.
6. NASTAVNI PROGRAM - KATALOG ZNANJA, VJEŠTINA I UMIJEĆA
1. Praktični dio obrazovanja – naukovanja:
Okvirni programi praktičnog dijela osnova su za izradu izvedbenog i
operativnog programa.
Praktični dio izvodi se kod obrtnika i u školskim radionicama obrtničke
škole.
Nastavni proces treba organizacijski i programski postaviti tako da daje
optimalne obrazovne i odgojne
učinke.
Svaka škola izrađuje u suradnji s obrtnicima i poduzećima model prema
zadanom cilju, a u izvedbenim i
operativnim programima definira konkretne radne i proizvodne zadatke, te
vježbe u kojima će se ostvariti
sadržaj programa.
Mora se definirati praćenje ostvarivanja sadržaja programa, kao i
ocjenjivanje rada učenika prema
propisanim uputama nadležnih ministarstava.
Praktična nastava – 1. godina; sva zanimanja u strojarstvu
1.
Obrazovanje za zanimanje
Objasniti značenje Ugovora o obrazovanju – naukovanju.
2.
Ustrojstvo i organizacija obrazovnih pogona
Upoznati ustrojstvo, zadaće i osnovne funkcije pogona za obrazovanje:
- školske radionice
- obrtničke radionice
- pogone poduzeća
- gradilišta i slične objekte.
3.
Radno pravo
Zaštita na radu
Navesti bitne dijelove ugovora o obrazovanju - naukovanju.
Objasniti zadaće pogonske zaštite na radu.
Navesti bitne odredbe iz Zakona o zaštiti na radu koje vrijede za obrazovni
pogon.
4.
Sigurnost na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije
Primijeniti strukovne propise o zaštiti na radu.
Opisati načine ponašanja pri nesreći na radu i uvoditi mjere prve pomoći.
Navesti bitne propise za sprečavanje požara, te upoznati protupožarne
aparate i sredstva.
Upozoriti na opasnosti koje uzrokuju pare, plinovi, lako zapaljivi
materijali i električna struja.
Navesti moguće zagađivače okoline koji su uvjetovani radnim mjestom.
Navesti vrste energije koje se koriste u pogonu i načine racionalne uporabe
energije u strukovnom
području rada.
5.
Planiranje i priprema rada
Osigurati tok tehnološkog postupka rada uvažavajući pismeni ili usmeni plan
i pripremu.
Pripremiti prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji:
- materijal predmeta obrade
- alate, pribor, uređaje i strojeve
- sredstva za osobnu zaštitu na radu.
Pripremiti radno mjesto s obzirom na radni nalog.
Kontrolirati i ocjenjivati rezultat rada.
6.
Tehničko crtanje; - čitanje, primjena i izrada tehničko-tehnološke
dokumentacije
Čitati i primijeniti jednostavne oznake s tehničkih crteža, uputa, kataloga,
tablica, dijagrama.
Znati i umjeti skicirati jednostavni radionički crtež.
Upoznati osnove norme i standardizacije.
Razumjeti oznake s jednostavnih tehničkih crteža: projekcije i kote,
tolerancije, oznake kvalitete obrade.
7.
Mjerenje i kontrola
Znati i umjeti izmjeriti dužine: metrom, pomičnim mjerilom, mikrometrom,
komparatorom.
Znati i umjeti mjeriti i kontrolirati jednostrukim mjerilima: etalonima,
kalibrima, račvama, šablonskim
mjerilima.
Znati i umjeti mjeriti i kontrolirati kutove: kutnicima i univerzalnim
kutomjerima.
8.
Ručna obrada
Znati i umjeti ocrtati i obilježiti predmet obrade prije narednih operacija.
Znati i umjeti izvesti sječenje materijala sjekačima.
Znati i umjeti piliti limove, cijevi i profile ručnim pilama.
Znati i umjeti turpijati ravne površine i oblike.
Znati i umjeti izraditi vanjski i unutarnji navoj.
Znati i umjeti rezati limove ručnim i stolnim škarama.
Znati i umjeti ručno ravnati limove.
Znati i umjeti ručno i strojno savijati limove pod kutom i kružno.
Znati i umjeti previti lim.
Znati i umjeti probiti lim probijačem.
Znati ručno iskovati jednostavni oblik.
9.
Obrada spajanjem
Znati i umjeti ispitati stanje površina i dijelova koje treba spajati.
Znati i umjeti spojiti i osigurati spoj s pomoću vijaka, matica i elemenata
za osiguranje protiv odvijanja
prema redoslijedu spajanja.
Znati i umjeti spojiti elemente s pomoću klinova i zatika.
Znati i umjeti spojiti limove ručnim zakivanjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova mekim lemljenjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova tvrdim lemljenjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova elektrolučnim zavarivanjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova plinskim zavarivanjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova lijepljenjem.
Znati i umjeti izvoditi osnovne postupke spajanja i montaže u struci i
zanimanju.
10.
Lijevanje
Upoznati i usvojiti osnovne pojmove lijevanja:
- lijevanje u pješčane kalupe
- lijevanje u metalne kalupe.
11.
Korozija i površinska zaštita
Upoznati i usvojiti osnovne pojmove o koroziji i površinskoj zaštiti:
- znati i umjeti pripremiti metalne dijelove za zaštitu od korozije
- znati i umjeti izvršiti zaštitu predmeta od korozije.
12.
Strojna obrada
Bušenje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti bušilicu, materijal
predmeta obrade, alate za izradu
provrta, pomoćna sredstva
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti bušiti prema zahtjevu crteža
na traženu točnost i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Brušenje i oštrenje alata;
Znati pravilno oštriti alate: sjekač, crtaća igla, točkalo, svrdlo, tokarski
nož.
Znati i umjeti brusiti ravne i okrugle površine.
Tokarenje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti tokarilicu, materijal
predmeta obrade, alate za
tokarenje, pomoćna sredstva.
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti tokariti jednostavne dijelove prema zahtjevu crteža na traženu
točnosti i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Glodanje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti glodalicu, materijal
predmeta obrade, alate za
glodanje, pomoćna sredstva.
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti glodati jednostavne dijelove prema zahtjevu crteža na traženu
točnost i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Praktična nastava – 2. godina; zanimanje: instalater grijanja i
klimatizacije
NASTAVNA CJELINA
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća)
NASTAVNI SADRŽAJI
1. Zaštita na radu
2. Planiranje i priprema radnog procesa, izrada dokumentacije
Upoznati bitne odrednice zakona i pravilnika o zaštiti na radu te zakonske
propise i institucije osiguranja
od nesreće
Primjenjivati zaštitna sredstva prema propisima
Naučiti postupke rada prema usmenim i pismenim podlogama te pripremati
potrebnu dokumentaciju
Zadaća zaštite na radu u radionicama i pogonima
Upoznati zakonske propise
Izvori opasnosti i mjere zaštite
Primjena zaštitnih sredstava za siguran rad
Odrediti postupak rada prema usmenim i pismenim podlogama.
Priprema potrebne dokumentacije
3. Izrada elemenata i podsklopova za instalacije centralnog grijanja i
klimatizacije
4. Plinsko rezanje, zavarivanje i deformacija
5. Izrada limenih cijevnih vodova i kanala te uređaja za centralno grijanje
i uređaja za prozračivanje
6. Električno zavarivanje – elektrodom
7. Izrada izolacije
8. Posjet gradilištu i kotlovnici
Znati izraditi elemente i podsklopove instalacija
Znati rezati i savijati cijevi, narezivati navoje, spajati fitinzima
Znati rezati, savijati bakrene cijevi te ih spajati holenderima i tvrdim i
mekim lemom u elemente cjevovoda
Razumjeti rad instalacije
Poznavati svojstva i rad osnovnih elemenata instalacije
Znati rukovati plinskim garniturama te plinom rezati, savijati i zavarivati
Znati izrađivati elemente cjevovoda
Znati metode ispitivanja zavarenih spojeva
Upoznati elemente prijenosa snage i gibanja
Naučiti izrađivati cijevi iz limova iz različitih materijala u različite
presjeke
Znati izrađivati elemente cjevovoda te ih sastavljati
Znati sastavljati grijaća tijela s pomoću spojnica
Znati ispitivati mrežu i grijaća tijela na nepropusnost te ih demontirati i
montirati
Spoznati razliku između zavarivanja elektrodama i žicom (MIG i MAG)
Znati konstruirati i izraditi podsklopove te ih spojiti zavarivanjem
Usvojiti značenje zaštite od korozije
Znati mjeriti, krojiti te rezati i spajati izolacijski materijal
Upoznati različita gradilišta i vrste kotlovnica
Cijevni spojevi - šavne i bešavne cijevi, rezanje, savijanje cijevi,
narezivanje kratkih i dugih navoja
Centralno grijanje –spajanje cijevi holenderima, prirubnicama i
kompenzatorima, i elementima dilatacije,
kompenzatorima i spiralama u dijelove instalacije
Klimatizacija –rezanje, savijanje, deformacija bakarnih i mjedenih cijevi,
spajanje holenderima
Tvrdo lemljenje i lemljenje u čvrste nerastavive veze elemenata cjevovoda
Ispitivanje na nepropusnost prema mediju u protoku
Zavarivanje cijevi s prirubnicama i hamburškim lakovima
Savijanje cijevi u ravnini i prostoru na ''vruće'' i na ''hladno''
Suženje cijevi, izrada lijevkova
Izrada kompenzacijskih lira, razvodnika i spirala
Sastavljanje i ispitivanje dijelova cjevovoda iz izvedenih dijelova
Ispitivanje zavarenih spojeva; na hladni pritisak, ultrazvukom i
magnetoflukskom
Izrada cijevi i kanala okruglog, kvadratnog i pravokutnog presjeka iz
pocinčanog lima, Al-lima; porubom,
mekim lemljenjem ili blok-zakovicama i samonarezujućim vijkom
Izrada koljena, difuzora; nape, kape i sl.
Izrada žaluzina
Sastavljanje i montaža grijaćih tijela radijatora s:
- Sl - člancima s pomoću spojnica i brtvila
- Al - člancima s pomoću spojnica i brtvila
- Čeličnih radijatora i konvektora
- Montaža i ispitivanje jednoga grijačeg tijela s pripadajućim elementima
armatura za dvocijevni i
jednocijevni sustav centralnoga grijanja
Izrada raznih temeljnih stopa, konzola i postolja za postavljanje agregata,
grijaćih tijela i drugih sklopova i
podsklopova
Površinska zaštita cijevi: čišćenje cijevi i premazivanje zaštitnom bojom
Uzimanje mjera i krojenje izolacijskog materijala i pričvršćenje
Praktična nastava – 3. godina; zanimanje: instalater grijanja i
klimatizacije
NASTAVNA CJELINA
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća)
NASTAVNI SADRŽAJI
1. Zaštita na radu
2. Planiranje i priprema radnog procesa, izrada dokumentacije
3. Spremišta goriva
4. Kotlovi
5. Plamenici i ložišta
6. Dimnjaci
7. Razvodna mreža
8. Automatika na uređajima centralnoga grijanja
9. Motorni ventili, miješajuće slavine
10. Održavanje i kontrola sustava centralnoga grijanja
11. Vježbe iz ventilacije i klimatizacije
12. Nove tehnologije
13. Posjet gradilištu
14. Praktični rad s dokumentacijom za završni ispit
Znati koristiti zaštitna sredstva na radu u radionici i gradilištu
Usvojiti pravila i zakone o zaštiti na radu
Znati izraditi tehnološki postupak
- popis materijala
- troškovnik
- tehnički crtež
Znati izraditi, ispitati i izvršiti montažu rezervoara te znati utvrditi i
otkloniti kvar
Znati spajati kotlove i elemente sigurnosti te utvrditi i otkloniti kvarove
Znati montažu i spajanje plamenika
Znati podešavati plamenike
Usvojiti važnost i sigurnost plamenika
Znati spajati kotlove na dimnjake
Znati čistiti i održavati dimnjake
Znati izraditi mrežu centralnoga grijanja sa svim pripadajućim elementima –
pumpom, eksp. posudom,
razdjeljivačem, grijaćim tijelima, ventilatorima
Znati izvršiti montažu etažnog sustava grijanja
Znati postaviti i spojiti plinski bojler za toplu vodu
Upoznati osnove automatizacije i regulacije
Znati postaviti i spojiti elemente automatike centralnoga grijanja
Razumjeti rad instalacije.
Znati i moći montirati i demontirati pojedine sklopove
Prepoznati kvarove i greške te ih znati otkloniti
Znati princip rada ventilacije i klimatizacije
Znati izraditi montažne radove elemenata
Znati spojiti cjevovod
Upoznati postupke rada
Znati izraditi mrežu (dio mreže) i sl. te izraditi popis materijala, alata,
cjenik te tehnološku pripremu s
crtežom i mjerama zaštite na radu
Zadaća zaštite na radu u radionicama i pogonima
Upoznati bitne odrednice zakona i pravilnika o zaštiti na radu
Odrediti postupak rada prema usmenim i pismenim podlogama.
Priprema potrebne dokumentacije
Priprema alata i materijala
Rezervoari za tekuća i plinovita goriva; montaža, spajanje, izolacija,
sustav regulacije i sigurnosti, te
ispitivanje
Utvrđivanje i otklanjanje kvarova
Montaža i spajanje toplovodnih kotlova
Ispitivanje i atestacija
Elementi sigurnosti
Utvrđivanje i otklanjanje kvarova
Montaža i spajanje plamenika za tekuća i plinovita goriva, te kombiniranih
plamenika
Regulacija i kontrola rada
Automatika i sigurnost plamenika
Uobičajeni kvarovi i njihovo otklanjanje
Spajanje kotlova na zidane i limene dimnjake
Elementi sigurnosti
Održavanje i čišćenje dimnjaka
Montaža razvodne mreže s vertikalama i priključenjem na kotao
Montaža cirkulacijskih pumpi, ekspanzije posude, razdjeljivača i sl. prema
shemama spajanja
Montaža etažnog sustava grijanja i proizvodnje tople vode s plinskim i
električnim bojlerom
Elementi automatike – montaža
Montaža elemenata za protok pumpi i motornih vozila za automatiku i dr.
Održavanje u tijeku rada.
Otklanjanje kvarova
Montaža aksijalnog ventilatora; kvarovi i otklanjanje kvarova
Montaža radijalnog ventilatora; kvarovi i otklanjanje kvarova
Montaža klimatskih uređaja
Montaža cjevovoda
Posjet gradilištu
Primjena novih tehnologija
Kotlovnica i toplinska stanica
2 - Stručno-teorijski dio obrazovanja
Tehnologija obrade i montaže (1. r.)
Tehnologija strojarskih instalacija (2. r.)
Tehnologija grijanja i klimatizacije (3. r.)
6.2. Nastavni predmet: Tehnologija obrade i montaže
Razred: Prvi /sva zanimanja u strojarstvu
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 sata (70 sati); 1 + 1
Cilj:
Stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika koji će omogućiti obavljanje
poslova u zanimanju: instalater
grijanja i klimatizacije.
Zadaci:
Usvojiti važnost organizacije rada i racionalnog korištenja energije.
Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave
čovjekove okoline.
Upoznati osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih
materijala.
Naučiti pojedine postupke obrade i montaže.
Upoznati principe rada, alata i strojeva s tehničko- tehnološkog stajališta.
Znati i umjeti po potrebi sami odabrati određeni postupak obrade materijala
i montaže dijelova.
Steći potrebna znanja za samoobrazovanje i usavršavanje u struci i
zanimanju.
Provjera postignuća rada učenika
- znanje; poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja ocjenjuje se usmenim
i pismenim ispitivanjem
sadržaja (zadaci objektivnog tipa)
- vještine; primjena znanja korištenjem literature, pravilno rukovanje
alatom i pravilno izvođenje pojedinih
operacija
- zalaganje; sudjelovanje učenika u usvajanju nastavnih sadržaja.
Literatura za učenike i nastavnike
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, udžbenik za prvi razred
strojarske struke
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, metodički priručnik za
nastavnike
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, zbirka grafofolija u boji
Hiti I., Nikolić G.: Ručne obrade metala (udžbenik praktične nastave),
Zrinski, Čakovec 1997.
Nikolić G., Hiti I.: Tehnike spajanja (udžbenik praktične nastave), Tipex,
Zagreb 1998.
Mapa za praktičnu nastavu
6.3. Nastavni predmet: Tehnologija strojarskih instalacija
Razred: Drugi /vodoinstalater, plinoinstalater, instalater grijanja i
klimatizacije
Tjedni (ukupni) fond sati: 3 sata (105 sati) 1 + 2
Cilj:
Stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika koji će omogućiti obavljanje
poslova u zanimanju: instalater
grijanja i klimatizacije.
Zadaci:
Usvojiti važnost organizacije rada i racionalnog korištenja energije.
Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave
čovjekove okoline.
Upoznati učenika s organizacijom rada u građevinarstvu.
Upoznati osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih
materijala i medija.
Osposobiti učenike da mogu izabrati materijal prema zahtjevu tehničkog
crteža.
Znati i razumjeti čitati tehnički crtež.
Moći izraditi jednostavne tehničke crteže.
Upoznati glavne dijelove mjernih alata, principe i pravila rada.
Moći primijeniti mjerenja u praksi.
Upoznati najvažnije postupke ručne i strojne obrade.
Ovladati postupcima spajanja metala u zanimanju za koje se školuje.
Upoznati postupke prerade plastičnih masa.
Upoznati postupke spajanja i lijepljenja.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke spajanja i lijepljenja.
Upoznati svojstva radnih medija.
Usvojiti osnovne pojmove o koroziji.
Upoznati ponašanje materijala pri koroziji.
Moći izabrati i primijeniti najvažnije postupke površinske zaštite.
Znati i moći koristiti stručnu literaturu.
Osposobiti za cjeloživotno školovanje.
Provjera postignuća rada učenika
- znanje; poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja ocjenjuje se usmenim
i pismenim ispitivanjem
sadržaja (zadaci objektivnog tipa)
- vještine; primjena znanja korištenjem literature i pravilno rukovanje
alatom i pravilno izvođenje pojedinih
operacija
- zalaganje; sudjelovanje učenika u usvajanju nastavnih sadržaja.
Literatura za učenike i nastavnike
Čargonja N.: Vodovod i kanalizacija, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2002.
Energetika - marketing d.o.o.: Osnove tehnike instalacija vode i plina, EM
Zagreb, 2003.
Strelec & suradnici: Plinarski priručnik, 6. izdanje, EM Zagreb, 2002.
Tehnički propisi za plinske instalacije HSUP - P 600, Hrvatska stručna
udruga za plin, Zagreb 2002
Šivak M: Centralno grijanje, ventilacija i klimatizacija, Nakladnička
djelatnost M. Šivak Zagreb, 1998.
Mapa za praktičnu nastavu
Tehnologija strojarskih instalacija
Zanimanja: vodoinstalater, plinoinstalater, instalater grijanja i
klimatizacije
Cilj i zadaci nastavnih područja
1.
Elementi cjevovoda
Usvojiti i primijeniti znanja i vještine u praksi.
Novi materijali i proizvodi za izvođenje instalacija; svojstva, odabir,
označavanje, cijena, odgovarajući
fazonski komadi i preporučena armatura, tehnologije spajanja i razaranja,
dezinfekcija, proba, sanacija,
garancija i atest, te vođenje tehničke dokumentacije.
Cijevi
- Čelične cijevi - press sistem
- Bakrene cijevi - press sistem
- PVC cijevi
- armirane PVC cijevi
- Polietilenske cijevi
- Polipropilenske cijevi
- Polibutilenske cijevi
- Univerzalni sistemi (kombinacija metala i plastike s press spojevima)
Spojni elementi
Armatura
Brtve
Reduktori i regulatori tlaka
Sigurnosni organi
2.
Spajanje cjevovoda
Znati i umjeti spojiti cjevovod rastavljivim i nerastavljivim spojevima.
Rastavljivi spojevi.
Nerastavljivi spojevi.
3.
Nemjerni dio instalacije
Upoznati vrste nemjerenih dijelova instalacija.
Gravitacijski.
Tlačni.
4.
Kućni priključak
Upoznati spojni vod kućnog priključka.
Spojni vod.
5.
Mjerni dio instalacije
Upoznati razvod unutarnje instalacije.
Razvod unutarnje instalacije.
6.
Tehnologije izrade, kontrole, ispitivanja, zaštite, održavanja i sanacije
cjevovoda
Usvojiti važnost pravilnog održavanja cjevovoda.
7.
Djelovanje topline na instalaciju
Upoznati opasnosti povećanog djelovanja topline i tlaka na instalaciju
Dilatacija.
Povišenje tlaka i sigurnosna oprema.
Čvrste i klizne točke.
Kompenzatori.
8.
Djelovanje korozije i njezino sprečavanje
Upoznati opasnosti od djelovanja korozije.
Znati spriječiti širenje korozije u instalacijama.
Pri spajanju cijevi:
- iznutra od fluida i izvana od okoline
- elektrokorozija.
9.
Ostale instalacije u kućanstvu
Upoznati električne instalacije, telefonske instalacije, uzemljenje.
Elektroinstalacije (jaka i slaba struja).
Telefonske instalacije.
Uzemljenje.
10.
Obračun potrošnje
Naučiti i znati obračunati potrošnju medija.
Brojila.
Nadležnost distributera.
Obveza korisnika.
11.
Usporedba ekonomičnosti raznih sistema i medija
Upoznati razlike pojedinih medija u instalacijama.
6.4. Nastavni predmet: Tehnologija grijanja i klimatizacije
Razred: Treći/ instalater grijanja i klimatizacije
Tjedni (ukupni) fond sati: 4 sata (128 sati) 2 + 2
Cilj:
Stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika koji će omogućiti obavljanje
poslova u zanimanju: instalater
grijanja i klimatizacije.
Zadaci:
Upoznati učenika s organizacijom rada u građevinarstvu.
Upoznati osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih
materijala i medija.
Osposobiti učenike da mogu izabrati materijal prema zahtjevu tehničkog
crteža.
Znati i razumjeti čitati tehnički crtež.
Moći izraditi jednostavne tehničke crteže.
Upoznati glavne dijelove mjernih alata, principe i pravila rada.
Moći primijeniti mjerenja u praksi.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke spajanja i lijepljenja.
Upoznati svojstva radnih medija.
Usvojiti osnovne pojmove o koroziji.
Upoznati ponašanje materijala pri koroziji.
Moći izabrati i primijeniti najvažnije postupke površinske zaštite.
Razumjeti rad instalacije.
Poznavati svojstva i rad osnovnih elemenata instalacija.
Znati i moći montirati i demontirati pojedine sklopove.
Znati i moći staviti instalaciju u pogon, kao i utvrditi i otkloniti grešku
ili smetnju u radu.
Znati i moći izraditi dijelove instalacije u zanimanju za koje se školuje.
Znati i moći koristiti stručnu literaturu.
Osposobiti za cjeloživotno školovanje.
Provjera postignuća rada učenika
- znanje; poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja ocjenjuje se usmenim
i pismenim ispitivanjem
sadržaja (zadaci objektivnog tipa)
- vještine; primjena znanja korištenjem literature i pravilno rukovanje
alatom i pravilno izvođenje pojedinih
operacija
- zalaganje; sudjelovanje učenika u usvajanju nastavnih sadržaja.
Literatura za učenike i nastavnike
Šivak M.: Centralno grijanje, ventilacija i klimatizacija, Nakladnička
djelatnost M. Šivak, Zagreb, 1998.
Mapa za praktičnu nastavu
Tehnologija plinoinstalacija - treća godina:
Cilj i zadaci nastavnih područja
1.
Kemija izgaranja
Usvojiti znanja o izgaranju.
Zrak.
Gorive tvari.
Produkti izgaranja.
Zagađivači.
2.
Plinska goriva
Upoznati osnovna plinska goriva.
Vrste plinova.
Proizvodnja plina.
3.
Plamenici
Upoznati i usvojiti rad plamenika.
Vrste plamenika.
Funkcioniranje.
Zaštita.
4.
Plinovodi
Upoznati sustav plinovoda.
Moći izabrati i spajati elemente plinovoda.
Materijali cjevovoda.
Vrste plinovoda.
Elementi plinovoda.
Spajanje plinovoda.
5.
Dimovodne instalacije
Upoznati i usvojiti svrhu, princip rada i zakonske propise dimnjaka.
Dimnjaci.
Svrha i funkcioniranje.
Materijali.
Zakonski propisi.
6.
Plinska oprema
Znati odabrati elemente instalacije i trošila u plinovodnim sustavima.
Nemjerni i mjerni dio instalacije.
Elementi instalacije.
Trošila.
7.
Postavljenje plinskih trošila
Naučiti važnost propisa pri postavljanju plinskih trošila.
Propisi o postavljanju plinskih trošila.
8.
Grijanje plinom
Upoznati primjenu grijanja plinom.
Primjena plina za grijanje.
Vrste plinskih grijanja.
9.
Ukapljeni plin
Upoznati propise kod primjene ukapljenog plina.
Propisi o korištenju ukapljenog plina.
10.
Ostala upotreba plina
Upoznati primjenu plina u drugim područjima.
Korištenje plina u industriji, za vozila i sl.
11.
Uređaji i oprema
Upoznati uređaje i opremu različitih proizvođača, te njihove tehničke
karakteristike.
Plinski protočni grijač vode.
Plinski kombi bojleri.
Kondenzacijski kotlovi.
12.
Kontrola procesa izgaranja
Znati i umjeti kontrolirati procese izgaranja.
Vizualna kontrola
Kontrola s pomoću instrumenata
Sadržaj CO2
Sadržaj CO
Dimni broj (čađavost)
Sadržaj O2
Temperatura izlaznih dimnih plinova.
13.
Kotlovnica
Upoznati propise rada u kotlovnici.
Propisi.
14.
Plamenici za više goriva
Upoznati plamenike za više goriva.
Znati razlike plamenika za više goriva.
Konstrukcija.
Pogon.
Sigurnosne mjere.
15.
Primjena plina u rashladnoj tehnici
Upoznati i moći odabrati pojedine rashladne uređaje.
Rashladni uređaji.
Klimatizacija prostorija s pomoću plina.
16.
Skladištenje tekućeg plina
Upoznati načine i uvjete skladištenja tekućeg plina.
Mjesta i uvjeti skladištenja.
17.
Pretakalište tekućeg plina
Upoznati pretakalište tekućeg plina.
Oprema.
Pogon.
Sigurnosne mjere.
6.5. Nastavni predmet: Matematika u struci
Tjedni (ukupni) fond sati:
1. razred 2 sata (70 sati)
2. razred 1 sat (35 sati)
3. razred 1 sat (32 sata)
Cilj:
Stjecanje osnovnih znanja iz matematike koja će se moći primijeniti u struci
i zanimanju.
Zadaci:
Ponoviti znanja i uvježbati vještinu računanja, potenciranje i korjenovanje.
Usvojiti znanja o jednadžbama prvog stupnja i linearnim odnosima veličina.
Usvojiti osnovna znanja o veličinama i njihovim jedinicama, kao i njihovim
pretvorbama.
Usvojiti osnovna znanja o proračunima dužina, kutova, površina, volumena,
oplošja i masa likova i tijela.
Usvojiti osnovna znanja o algebarskim operacijama i moći izračunati
jednostavne zadatke.
Usvojiti osnovna znanja o kvadratnoj jednadžbi i moći izračunati jednostavne
zadatke.
Usvojiti osnovna znanja o pravilu trojnom, postotnom i kamatnom računu i
moći izračunati jednostavne
zadatke.
Usvojiti osnovna znanja o trigonometriji i moći izračunati jednostavne
zadatke s primjenom u praksi.
Usvojiti osnovna znanja o troškovima i moći izračunati jednostavnu
kalkulaciju.
Znati i moći primijeniti osnovna matematička znanja u zanimanju
strojobravar.
Literatura za učenike i nastavnike:
1. Matošević M.: Stručni račun 1, Priručnik i zadaci u naukovanju,
“UM”d.o.o. Nova Gradiška
Matematika u struci
Pregled nastavnih područja
1. Osnovne matematičke operacije
2. Potenciranje
3. Korjenovanje
4. Jednadžbe prvog stupnja
5. Veličine i jedinice
6. Proračuni dužine i kutova
7. Proračuni površine, volumena i mase
8. Algebarske operacije
9. Kvadratna jednadžba
10. Osnove trigonometrije
11. Pravilo trojno
12. Postotni i kamatni račun
13. Proračuni u zanimanju
14. Osnovni proračuni troškova
15. Izrada kalkulacija u zanimanju
6.6. Nastavni predmet: Računalstvo
Razred: Prvi
Tjedni (ukupni) fond sati: 1. razred 1,5 sati (53 sata)
Cilj:
Osposobiti učenika za samostalno korištenje računala kao osnovnog alata u
poslovanju.
Zadaci:
Naučiti učenika da se koristi mišem i tipkovnicom.
Upoznati učenika s principima korištenja tekst procesora i tabličnih
kalkulatora.
Upoznati učenika s korištenjem baza podataka i Interneta.
Upoznati učenika s osnovnim pomagalima u programima za crtanje
Cilj i zadaci nastavnih područja
1.
Upoznavanje s računalom
Osnove korištenja Windowsa, služenje mišem
Crtanje (MS Paint), igranje Solitaire
2.
Služenje tastaturom
Služenje tastaturom
Prepisivanje teksta
3.
Oblikovanje teksta
Služenje alatima za oblikovanje teksta
Izrada dopisa
4.
Tablični kalkulator
Izrada tabličnog proračuna
Izrada kalkulacije materijala i rada
5.
Tablični kalkulator kao baza podataka
Korištenje sredstava za unošenje i analizu podataka
Izrada baze podataka u tekst procesoru
6.
Tekst procesor kao baza podataka
Povezivanje tekst procesora i baze podataka
Izrada cirkularnih pisama
7.
Baze podataka
Unošenje, pretraživanje i ispis podataka
Rad s nekom bazom podataka
8.
Služenje pomoćnim sredstvima za crtanje
Korištenje pomoćnih sredstava za crtanje (grid, object snap, layers,
blokovi)
Crtanje (MS Draw)
9.
Internet i e-mail
Korištenje Interneta
Programi za Internet i e-mail
Metodičke napomene:
Svu nastavu izvoditi kao praktični rad u računalnoj učionici.
Obveze učenika:
Izraditi predviđene vježbe u sklopu nastave.
|
