Poljoprivreda - Hrvatska - Svinjogojstvo - Ishrana svinja sirutkom Energetska vrijednost prirast koncentrati stočna krmiva stočna smjesa starter svinje svinja prasad tvornica stočne hrane kilogram žive vage

> NASLOVNA STR.

> RATARSTVO

> GOVEDARSTVO

> SVINJOGOJSTVO

> PERADARSTVO

> VOĆE I POVRĆE

> ZAŠTITA BILJA

> EKOLOŠKA POLJ.

> MEHANIZACIJA

> ZAKONI I PROPISI

> Knjige (Literatura)

> Preporuke knjiga

> Analiza tla

> Veterina

> Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova

> Poslovna baza podataka

> Veterinarska ambulanta

> Primjer web stranica

> Info prilozi

> Adresar i imenik

> Poslovni web katalog

> Posebne ponude i akcije

> Kontakt adrese

Ažurirano: 13. 2. 2012.

POSEBNA PONUDA - POVOLJNE CIJENE
Pregled poslovnih i internet usluga za poduzetnike

SVINJOGOJSTVO

SIRUTKA KAO DOPUNA U ISHRANI SVINJA

Danas u doba velikih promjena u ishrani životinja zbog pojave kravljeg ludila, kao dopuna u ishrani svinja značajna je upotreba svježe sirutke. Godinama neopravdano zapostavljena sirutka bacala se u vodotokove i time dodatno opterećivala okoliš.

Sirutka zaostaje kod proizvodnje sira nakon što su iz mlijeka izdvojeni mast i kazein. Postoji slatka i kisela svježa sirutka, što ovisi o tome jesu li dobivene iz slatkog ili ukiseljenog mlijeka.
Od 10 kg mlijeka dobije se do 1 kg sira i oko 9 litara sirutke koja sadrži 5,5 - 7,5 % suhe tvari. Od hranjivih tvari u sirutki ima najviše latkoze 4,5 - 6 % ili oko 80 % suhe tvari, proteina 0,6 - 1,1 % ili 11 do 14 % suhe tvari, mliječne masti u tragovima 0,06 - 0,8 % ili 0,1 % u suhoj tvari, pepela 0,4 - 0,9 % odnosno 7 - 12 % u suhoj tvari.
Energetska vrijednost 1 kg suhe tvari sadrži 13.673 kJ ME (svinje). Prema tome, 1 kg svježe sirutke sa 6 % suhe tvari ima 820 kJ ME.

Aminokiselinski sastav proteina sirutke je povoljan, čak s više cistina (2,0 - 2,6 %) nego u mlijeku, sirutka može podmiriti oko 50 % potrebne količine 5 najvažnijih esencijalnih aminokiselina.

U ishrani svinja sirutka se upotrebljava za kategorije od 18 kg do kraja tova. Za mlađu i lakšu prasad nije pogodna zbog malog probavnog sustava, dok je velike svinje mogu popiti u velikim količinama. Obzirom da je siromašna energijom (podmiruje oko 25 % potreba) mora se nadopuniti s kukuruzom ili koncentratima.

Da bi se osigurao maksimalni prirast, svinje moraju dobivati sirutku stalno, bez prekida u opskrbi, kako bi se izbjegao period ponovnog privikavanja. Obzirom da svinje više vole mokru hranu nego suhu, najbolje je koristiti mješavinu sirutke sa smjesom za tov. Time se eliminiraju dišne smetnje zbog prašenja hrane, iako se može odvojeno ponuditi koncentrat i sirutka za piće. Značajna ušteda postiže se na uštedi vode, jer tokom čitavog tova voda se uopće ne koristi, već je životinja konzumira preko sirutke. Važna je također i temperatura sirutke.

Tokom zimskog tova bitno je da je njezina temperatura oko 40 stupnjeva kako bi svinje što manje hrane trošile na vlastito zagrijavanje, dok je ljeti lakše održati temperaturu na višoj razini zbog više temperature okolice. Klimatizacija...

Svinje mogu popiti dvostruko veće količine sirutke nego vode te izlučuju veliku količinu mokraće, stolica je mekana, proizvodi se dva puta više izmeta pa je potrebno održavati primjerenu higijenu i pojačani sustav ventilacije, naročito ljeti.

Prijelazi s tople na hladnu sirutku i obrnuto moraju biti postepeni, jer dolazi do prežderavanja svinja, pa time i do povećanih uginuća uslijed preobilne proizvodnje plinova zbog razvoja bakterija iz roda Clostridiae. Zapletaj crijeva je također jedan od problema uslijed pretjerane konzumacije.

Korištenjem sirutke u ishrani svinja postižu se značajnje uštede smjese za tov, kao i smanjenje dužine tova. Prema tome, nema neki značajan razlog da se ne primjenjuje ovakav način ishrane svinja, bilo u manjim seoskim domaćinstvima ili u industrijskom uzgoju ukoliko nam je dostupna sirutka.