|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
 
  > NASLOVNA STR. > RATARSTVO > GOVEDARSTVO > SVINJOGOJSTVO > PERADARSTVO > VOĆE I POVRĆE > ZAŠTITA BILJA > EKOLOŠKA POLJ. > MEHANIZACIJA > ZAKONI I PROPISI   > Knjige (Literatura) > Preporuke knjiga > Analiza tla > Veterina > Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova > Poslovna baza podataka > Veterinarska ambulanta > Agro marketing > Web poljoprivreda > OPG u Hrvatskoj > Info prilozi > Adresar i imenik > Poslovni web katalog > Posebne ponude i akcije > Kontakt adrese 
Ažurirano: 21. 9. 2017.
|
 |
  
SLINAVKA I ŠAP Bolest papkara (goveda, ovaca, koza i svinja) koja se karakterizira stvaranjem erozija (oštećenja) i afti (vezikula, mjehurića) po sluznicama - naročito usana, i po koži neobrasloj dlakom (u međupapčanom procijepu), naziva se jednim imenom slinavka i šap. Bolest uzrokuje virus koji pripada grupi pikornavirusa i koji ima najmanje 7 tipova i nekoliko varijanti. Životinje koje nisu papkari oboljevaju samo izuzetno. Širenje bolesti Virus nalazimo u sadržaju vezikula, slini, mokraći, mlijeku i balegi oboljelih životinja, i ono što je značajno kod ovog uzročnika jest činjenica da se širi nevjerojatnom brzinom, i teoretski pucanjem jednog vezikula (dakle, oštećenja sluznice usne, što je jedan od kliničkih razvoja bolesti) oslobađaju se količine virusa koje mogu zaraziti više milijardi životinja. U pravilu životinje ozdrave nakon 3 tjedna, ali bolest se može zakomplicirati i životinja može uginuti. U svakom slučaju nastaju teške materijalne štete jer pada mliječnost i do 80 %, tako da životinja postane beskorisna. Zbog brzog širenja liječenje se ne provodi, a bolest se suzbija izlučivanjem životinja. Najvažniji je izvor infekcije životinja u akutnoj fazi bolesti, no slina je infekciozna i prije pojave simptoma. Bolest se širi izravnim kontaktom u staji, na pašnjaku, sajmu ili prilikom transporta. U osušenim krpicama epitela virus može ostati infekciozan mjesecima. Posredno se zaraza širi živim ili neživim vektorima. Od živih najvažniji je čovjek, a zatim konj, psi lutalice, mačke, domaća perad, sitni glodavci i kunići. Životinje u rekonvalescenciji (oporavku) mjesecima izlučuju virus. Kao neživi vektori u obzir dolaze mlijeko, meso, klaonički proizvodi i otpaci, voda, tlo, zrak, posude i oprema, trava, hrana i prometna sredstva. Posebno dugo virus ostaje aktivan u koštanoj srži. Geografski i klimatski čimbenici uvelike uvjetuju tok bolesti i karakter bolesti. Za moguće objašnjenje otkuda nam ova opaka zaraza dolazi kao i kravlje ludilo iz Velike Britanije, autor ovog teksta ističe koincidenciju posebnog mjesta aktivnosti virusa slinavke i šapa te priona kravljeg ludila – u koštanoj srži. Inkubacija i tijek bolesti Inkubacija bolesti u pravilu iznosi 2-6 dana. Duljina inkubacijskog vremena ovisi o virulenciji i količini uzročnika, načinu i mjestu infekcije, te otpornosti životinje. Tijek infekcije odvija se u dvije faze; najprije se na ulaznom mjestu infekcije razvijaju jedan ili više primarnih mjehurića (afti) . One se lagano previde , jer se obično nalaze na skrivenim mjestima, a osim toga nema nikakvih popratnih simptoma pa se još i ne pomišlja na samu bolest. Iz ovih primarnih afti , virus prodire u krv te uskoro nastupa groznica uz povišenje temperature i ostale znakove infekcije. Jedan do dva dana nakon primarnog stadija dolazi do izbijanja sekundarnih mjehurića (tzv.generalizirane afte) na predilekcionim mjestima. Simptomi slinavke Kod slinavke, dakle, primarni mjehurići se previde, pa 2 dana nakon infekcije nastaju znaci groznice. Kod mladih i snažnijih životinja ona je jača, prema tome i uočljivija. Opći simptomi groznice obično traju 1-2 dana, a nakon toga dolazi do izbijanja vezikuloznog egzantema (crvenilo sa mjehurima) koji je karakterističan za slinavku i šap. Životinja jako slini, teško uzima hranu, mljacka jezikom i škripi zubima. Mjehurići pucaju nakon 3 dana te nastaju oštećenja, crvena, gola, plitka i bolna. Međutim, relativno brzo oštećenja i zacjeljuju i smatra se da je čitav proces završen kada egzantem nestaje. Tada postupno nestaju i smetnje u uzimanju hrane, a opće stanje se vidno popravlja. Simptomi šapa Šap se obično razvija istovremeno s promjenama u ustima. Šap počinje crvenilom, otečenjem i povišenjem temperature kože na kruni papka. Nakon 1-2 dana stvaraju se mjehurići koji ubrzo popucaju te nastanu ranice koje su obično bolne i prouzrokuju jaku šepavost. Ove ranice se pokriju krastama i zaraštavaju nakon 8 dana, a nakon 1-2 tjedna postupno nestaju. Na vimenu također nastaju mjehurići, čitavo vime otekne, te ukoliko mjehurići prigodom mužnje ne prsnu, ostaju 5-6 dana, zatim sami prsnu i ubrzo ispod stvorene kraste epiteliziraju. Bolest kod svinja Svinja je u pravilu znatno slabije primljiva od goveda. Svinje se mogu inficirati i kroz kožu. Afte se pretežno pojavljuju na papcima, rijetko po ustima, a još rjeđe po ostalim dijelovima tijela. Životinja šepa, i moguća su oštećenja mišića. Bolest kod ovaca i koza Ovce i koze oboljevaju sa sličnim simptomima kao goveda, ali u puno blažem obliku. Česti su pobačaji. Liječenje i suzbijanje bolesti Liječenje životinja se ne provodi , a suzbijanje se vrši «stamping out» metodom odnosno izlučivanjem životinja. Zaraženo se dvorište odmah zatvara, zabranjuje se svako kretanje životinja, ograničava se kretanje životinja, a na žalost kao kod rijetko koje zaraze životinja ograničava se i kretanje ljudi. Sva bolesna ili na bolest sumnjiva stoka kao i ona koja je primljiva za slinavku i šap a zatekla se u zaraženom dvorištu , smjesta se ubija i neškodljivo uklanja. U zaraženom području obavlja se čitav niz preventivnih radnji , koje uvjetuju teške materijalne posljedice, ali i ono što je najteže, ograničava se kretanje ljudima zbog mogućeg prijenosa bolesti, pa se, kao što se upravo događa u Velikoj Britaniji, blokiraju čitava naselja i sela. Ovu mjeru uvela je i Republika Hrvatska, i čini se da za sada nema opasnosti od pojave slinavke i šapa u Hrvatskoj. Bitno je, na kraju napomenuti, da od ove bolesti ne oboljevaju ljudi, ali kako se bolest širi među papkarima, čini nesagledive materijalne štete svakoj poljoprivredi.
|
|
  
Svinjogojstvo
Aktualno stanje u svinjogojstvu
Mijenjanje kakvoće polovica upotrebom hibridnih nerastova i krmača
Klimatizacija svinjogojilišta i dvonamjenske hranilice
Križanje svinja
Pododjel za uzgoj i selekciju svinja pri HSSC
Sirutka kao dopuna u ishrani svinja
Literatura
Utjecaj hranidbe životinja na okoliš
Zarazne bolesti
Enzotska pneumonia svinja ili Gripa prasadi
Klasična svinjska kuga
Vrbanac
Slinavka i šap
Trihineloza
Bedrenica
Iz tiska
Zakoni i propisi
Teme u pripremi
|
|||
|
|
Poslovni Forum d.o.o. za informatiku i poslovne usluge  Istraživanje tržišta - Izrada poslovnih planova - Izrada web stranica - Savjetovanje Kontakt e-mail adrese i telefoni |
|
