Klikni za pregled priloga


> NASLOVNA STR.

> RATARSTVO

> GOVEDARSTVO

> SVINJOGOJSTVO

> PERADARSTVO

> VOĆE I POVRĆE

> ZAŠTITA BILJA

> EKOLOŠKA POLJ.

> MEHANIZACIJA

> ZAKONI I PROPISI




PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

> Knjige (Literatura)

> Preporuke knjiga

> Analiza tla

> Veterina

> Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova

> Poslovna baza podataka

> Veterinarska ambulanta

> Agro marketing

> Web poljoprivreda

> OPG u Hrvatskoj

> Info prilozi

> Adresar i imenik

> Poslovni web katalog

> Posebne ponude i akcije

> Kontakt adrese




Poslovni web katalog Poslovni katalog Poslovni internet katalog

Ažurirano: 1. 10. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



SLINAVKA I ŠAP

Bolest papkara (goveda, ovaca, koza i svinja) koja se karakterizira stvaranjem erozija (oštećenja) i afti (vezikula, mjehurića) po sluznicama - naročito usana, i po koži neobrasloj dlakom (u međupapčanom procijepu), naziva se jednim imenom slinavka i šap. Bolest uzrokuje virus koji pripada grupi pikornavirusa i koji ima najmanje 7 tipova i nekoliko varijanti.
Životinje koje nisu papkari oboljevaju samo izuzetno.

Širenje bolesti

Virus nalazimo u sadržaju vezikula, slini, mokraći, mlijeku i balegi oboljelih životinja, i ono što je značajno kod ovog uzročnika jest činjenica da se širi nevjerojatnom brzinom, i teoretski pucanjem jednog vezikula (dakle, oštećenja sluznice usne, što je jedan od kliničkih razvoja bolesti) oslobađaju se količine virusa koje mogu zaraziti više milijardi životinja. U pravilu životinje ozdrave nakon 3 tjedna, ali bolest se može zakomplicirati i životinja može uginuti. U svakom slučaju nastaju teške materijalne štete jer pada mliječnost i do 80 %, tako da životinja postane beskorisna. Zbog brzog širenja liječenje se ne provodi, a bolest se suzbija izlučivanjem životinja.

Najvažniji je izvor infekcije životinja u akutnoj fazi bolesti, no slina je infekciozna i prije pojave simptoma. Bolest se širi izravnim kontaktom u staji, na pašnjaku, sajmu ili prilikom transporta. U osušenim krpicama epitela virus može ostati infekciozan mjesecima. Posredno se zaraza širi živim ili neživim vektorima. Od živih najvažniji je čovjek, a zatim konj, psi lutalice, mačke, domaća perad, sitni glodavci i kunići. Životinje u rekonvalescenciji (oporavku) mjesecima izlučuju virus. Kao neživi vektori u obzir dolaze mlijeko, meso, klaonički proizvodi i otpaci, voda, tlo, zrak, posude i oprema, trava, hrana i prometna sredstva. Posebno dugo virus ostaje aktivan u koštanoj srži.

Geografski i klimatski čimbenici uvelike uvjetuju tok bolesti i karakter bolesti. Za moguće objašnjenje otkuda nam ova opaka zaraza dolazi kao i kravlje ludilo iz Velike Britanije, autor ovog teksta ističe koincidenciju posebnog mjesta aktivnosti virusa slinavke i šapa te priona kravljeg ludila – u koštanoj srži.

Inkubacija i tijek bolesti

Inkubacija bolesti u pravilu iznosi 2-6 dana. Duljina inkubacijskog vremena ovisi o virulenciji i količini uzročnika, načinu i mjestu infekcije, te otpornosti životinje.

Tijek infekcije odvija se u dvije faze; najprije se na ulaznom mjestu infekcije razvijaju jedan ili više primarnih mjehurića (afti) . One se lagano previde , jer se obično nalaze na skrivenim mjestima, a osim toga nema nikakvih popratnih simptoma pa se još i ne pomišlja na samu bolest. Iz ovih primarnih afti , virus prodire u krv te uskoro nastupa groznica uz povišenje temperature i ostale znakove infekcije. Jedan do dva dana nakon primarnog stadija dolazi do izbijanja sekundarnih mjehurića (tzv.generalizirane afte) na predilekcionim mjestima.

Simptomi slinavke

Kod slinavke, dakle, primarni mjehurići se previde, pa 2 dana nakon infekcije nastaju znaci groznice. Kod mladih i snažnijih životinja ona je jača, prema tome i uočljivija. Opći simptomi groznice obično traju 1-2 dana, a nakon toga dolazi do izbijanja vezikuloznog egzantema (crvenilo sa mjehurima) koji je karakterističan za slinavku i šap. Životinja jako slini, teško uzima hranu, mljacka jezikom i škripi zubima. Mjehurići pucaju nakon 3 dana te nastaju oštećenja, crvena, gola, plitka i bolna. Međutim, relativno brzo oštećenja i zacjeljuju i smatra se da je čitav proces završen kada egzantem nestaje. Tada postupno nestaju i smetnje u uzimanju hrane, a opće stanje se vidno popravlja.

Simptomi šapa

Šap se obično razvija istovremeno s promjenama u ustima. Šap počinje crvenilom, otečenjem i povišenjem temperature kože na kruni papka. Nakon 1-2 dana stvaraju se mjehurići koji ubrzo popucaju te nastanu ranice koje su obično bolne i prouzrokuju jaku šepavost. Ove ranice se pokriju krastama i zaraštavaju nakon 8 dana, a nakon 1-2 tjedna postupno nestaju.

Na vimenu također nastaju mjehurići, čitavo vime otekne, te ukoliko mjehurići prigodom mužnje ne prsnu, ostaju 5-6 dana, zatim sami prsnu i ubrzo ispod stvorene kraste epiteliziraju.

Bolest kod svinja

Svinja je u pravilu znatno slabije primljiva od goveda. Svinje se mogu inficirati i kroz kožu. Afte se pretežno pojavljuju na papcima, rijetko po ustima, a još rjeđe po ostalim dijelovima tijela. Životinja šepa, i moguća su oštećenja mišića.

Bolest kod ovaca i koza

Ovce i koze oboljevaju sa sličnim simptomima kao goveda, ali u puno blažem obliku. Česti su pobačaji.

Liječenje i suzbijanje bolesti

Liječenje životinja se ne provodi , a suzbijanje se vrši «stamping out» metodom odnosno izlučivanjem životinja. Zaraženo se dvorište odmah zatvara, zabranjuje se svako kretanje životinja, ograničava se kretanje životinja, a na žalost kao kod rijetko koje zaraze životinja ograničava se i kretanje ljudi. Sva bolesna ili na bolest sumnjiva stoka kao i ona koja je primljiva za slinavku i šap a zatekla se u zaraženom dvorištu , smjesta se ubija i neškodljivo uklanja. U zaraženom području obavlja se čitav niz preventivnih radnji , koje uvjetuju teške materijalne posljedice, ali i ono što je najteže, ograničava se kretanje ljudima zbog mogućeg prijenosa bolesti, pa se, kao što se upravo događa u Velikoj Britaniji, blokiraju čitava naselja i sela. Ovu mjeru uvela je i Republika Hrvatska, i čini se da za sada nema opasnosti od pojave slinavke i šapa u Hrvatskoj. Bitno je, na kraju napomenuti, da od ove bolesti ne oboljevaju ljudi, ali kako se bolest širi među papkarima, čini nesagledive materijalne štete svakoj poljoprivredi.

 

 



Svinjogojstvo

Aktualno stanje u svinjogojstvu

Mijenjanje kakvoće polovica upotrebom hibridnih nerastova i krmača

Klimatizacija svinjogojilišta i dvonamjenske hranilice

Križanje svinja

Pododjel za uzgoj i selekciju svinja pri HSSC

Sirutka kao dopuna u ishrani svinja

Literatura

Utjecaj hranidbe životinja na okoliš

Zarazne bolesti

Enzotska pneumonia svinja ili Gripa prasadi

Klasična svinjska kuga

Vrbanac

Slinavka i šap

Trihineloza

Bedrenica

Iz tiska

Zakoni i propisi

Teme u pripremi



Poslovni Forum d.o.o. za informatiku i poslovne usluge


Istraživanje tržišta - Izrada poslovnih planova - Izrada web stranica - Savjetovanje
Kontakt e-mail adrese i telefoni