Poljoprivreda - Poslovni Forum - Utjecaj hranidbe životinja na okoliš ekološki standardi zagađivanje oklone zagađivači okoline priroda amonijak kalij fosfor dušik mokrača izmet septička jama

> NASLOVNA STR.

> RATARSTVO

> GOVEDARSTVO

> SVINJOGOJSTVO

> PERADARSTVO

> VOĆE I POVRĆE

> ZAŠTITA BILJA

> EKOLOŠKA POLJ.

> MEHANIZACIJA

> ZAKONI I PROPISI

> Knjige (Literatura)

> Preporuke knjiga

> Analiza tla

> Veterina

> Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova

> Poslovna baza podataka

> Veterinarska ambulanta

> Info prilozi

> Adresar

> Poslovni web katalog

Ažurirano: 30. 7. 2010.

POSEBNA PONUDA ZA TVRTKE, OBRTNIKE...
Želite li detaljno predstaviti svoje proizvode ili usluge?
Postanite konkuretniji, povećajte tržište i prihode! Klikni!

SVINJOGOJSTVO

Utjecaj hranidbe životinja na okoliš

Uočeno je da su neiskorišteni N, P i K glavni zagađivaći okoline u stočarstvu razvijenih zemalja. Predpostavlja se da zbog sličnog načina hranidbe u Republici Hrvatskoj kao i u EU i u nas stočarstvo, odnosno hranidba ima značajan utjecaj na stanje okoliša. Primjenom adekvatnih metoda i tehnologije moglo bi se smanjiti izlučivanje N, P i K za 20-40% te emisija amonijaka i metana za 5-10%.

Sve životinje izlučuju neiskorištene hranjive tvari jer se potpuna iskorištenost ne može postići. Rezultati iz Nizozemske pokazuju da se 60-80% N i P te više od 90% K izluči putem ekskremenata kod peradi i svinja. Isto tako prosječna krava izluči u ekskrementima po kg proizvedenog mlijeka 10-14 grama N, 0-3 grama P i 10-20 grama K. Živoitnje i njihovi ekskrementi čine 16,4% od ukupne godišnje produkcije metana. Mliječne farme takodjer proizvode 56% ukupne emisije amonijaka u Nizozemskoj, a ostale farme 38%.

Danas postoje slijedeće hranidbene strategije koje značajno smanjuju izlučivanje N i P, te emisiju metana i amonijaka: 1) poboljšanje konverzije hrane;
2) korišenje sintetskih aminokiselina i visoko kvalitetnih izvora bjelančevina;
3) poboljšanje probavljivosti P;
4) hranjenje ispod maksimalnih potreba životinja;
5) upotreba multifazne hranidbe i odvojena hranidbena spolova;
6) upotreba enzima i probiotika u poboljšanju probavljivosti;
7) optimalizacija burane probave bjelančevina i ugljikohidrata;
8) smanjenje uvoza krmiva.

Hranidbena istraživanja provode se faktorijelnim eksperimentalnim planovima, a pokusi probavljivosti i retencije N,P i K latinskim kvadratom.
Kemijske analize obavljaju se prema AOAC (1995), a statističke prema SAS (1985).
Primjenom adekvatnih hranidbenih strategija može se očekivati smanjenje ekskrecije izlučivanje N, P i K za 20-40% te metana i amonijaka za 10%.

Projekt istraživanja vodi Agronomski fakultet sa ciljem pružiti relevantne podatke građanima i vladinim institucijama o utjecaju hranidbe na stanju okoliša i mogućem stupnju njegovog unapređenja.

Pri planiranju uzgoja i hranidbe životinja obvezno preporučujemo prilagodbu adekvatne hranidbe kako bi dolazilo do što manjeg štetnog utjecanja na okoliš.

Ekološka poljoprivreda