Uvjeti i njihov učinak Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi
od neizvjesne činjenice. Ako je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu
udovolji; ugovor djeluje od trenutka njegova zaključenja, osim ako iz
zakona, prirode posla ili volje strana ne proistječe što drugo.
Ako je sklopljen pod raskidnim uvjetom, ugovor prestaje važiti kad se uvjetu
udovolji.
Smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu
savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, a smatra
se da nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i
poštenja, uzrokuje strana u čiju je korist određen.
Nedopušten ili nemoguć uvjet
Ništav je ugovor u kojem je postavljen odgodni ili raskidni uvjet protivan
Ustavu Republike Hrvatske ili prisilnim propisima.
Ugovor sklopljen pod nemogućim odgodnim uvjetom ništav je, a nemoguć.
raskidni uvjet smatra se nepostojećim.
Osiguranje uvjetnog prava Ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, vjerovnik čije je pravo
uvjetovano može zahtijevati odgovarajuće osiguranje tog prava ako je njegovo
ostvarenje ugroženo.
Rok i računanje vremena
Rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se
rok računa, a završava se istekom posljednjeg dana roka.
Rok određen u tjednima, mjesecima ili godinama završava se onog dana koji se
po imenu i broju poklapa s danom nastanka događaja od kojega rok počinje
teći, a ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na
posljednji dan tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada u dan kada je zakonom određeno da se ne radi,
kao posljednji dan roka računa se slijedeći radni dan.
Početak mjeseca označava prvi dan u mjeseca, sredina - petnaesti, a kraj -
posljednji dan u mjesecu, ako što drugo ne proizlazi iz namjere stranaka ili
iz prirode ugovornog odnosa.
Primjena pravila o uvjetu
Kad učinak ugovora počinje od određenog vremena, na odgovarajući se način
primjenjuju pravila o odgodnom uvjetu, a kad ugovor prestaje važiti nakon
isteka određenog roka, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o
raskidnom uvjetu.
KAPARA
Vraćanje i uračunavanje kapare Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit
iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je
ugovor sklonjen (kapara), ugovor se smatra zaključenim kad je kapara dana,
ako nije što drugo ugovoreno.
U slučaju udovoljenja ugovoru kapara se mora vratiti ili uračunati u
ispunjenje obveze.
Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od
ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana
vraćanjem dvostruke kapare.
Kapara i neizvršenje ugovora Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu,
druga strana može po svojem izboru tražiti izvršenje ugovora, ako je to još
moguće, i tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti
ili se zadovoljiti primljenom kaparom.
Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna strana koja je primila
kaparu, druga strana može, po svojem izbora, tražiti izvršenje ugovora, ako
je to još moguće ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti
vraćanje dvostruke kapare.
U svakom slučaju, kad druga strana traži izvršenje ugovora, ona ima
pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakašnjenja.
Sud može na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku
kaparu.
Kapara u slučaju djelomičnog ispunjenja obveze U slučaju djelomičnog ispunjenja obveze vjerovnik ne može zadržati
kaparu, nego može tražiti ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog
zakašnjenja, ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja. ali se u
oba slučaja. kapara uračunava u naknadu.
Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je primio kao
djelomično ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju
jednoj strani kad je ugovor ostao neizvršen krivnjom druge.
ODUSTATNINA
Uloga odustatnine Sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka
strana da odustane od ugovora davanjem odustatnine.
Kad strana u čiju je korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj
strani da će dati odustatninu, ona više ne može zahtijevati izvršenje
ugovora.
Strana ovlaštena da odustane dužna je dati odustatninu istovremeno
s izjavom o odustajanju. Ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlaštena strana može
odustati od ugovora, ona to može učiniti sve dok ne protekne rok određen za
ispunjenje njezine obveze.
To pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u čiju je
korist ugovoreno počne ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati
ispunjenje od druge strane.
Kapara kao odustatnina
Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora onda se
kapara smatra kao odustatnina i svaka strana može odustati od ugovora.
U tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kapanu ona je gubi,
a ako odustane strana koja je kaparu primila, ona je vraća u dvostrukom
iznosu.
