POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 

Klikni za pregled priloga
> TRGOVAČKO PRAVO

> Internet trgovina

> Izrada Internet trgovina

> Internet trgovina u HR

> Profitabilnost Interneta

> Ugovori putem Interneta

> Incoterms 2000

> Payterms Croatia

> Oznake u međunar. trgovini

> Rječnik ekonomije

> Marine Terminology

> New Terrorism Clauses

> Marketing u trgovini

> Duhovni kapital

> Inozemna ulaganja

> Novčane jedinice i oznake

> Mjerne jedinice

> EAN bar kod

> Zakoni i propisi

> Usluge za poduzetnike

PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

UGOVORI

> Temeljna načela

> Predmet i osnova

> Sklapanje ugovora

> Forma ugovora

> Uvjeti

> Zastupanje

> Dvostrani ugovori i raskid

> Ugovor o prodaji

> Ugovor o djelu

> Ugovor o radu

> Ugovor o zajmu

> Ugovor o kreditu

> Ugovor o građenju

> Ugovor o zakupu

> Ugovor o trg. zastupanju

> Ugovor o posredovanju

> Ugovor o nalogu

> Ugovor o ortakluku

> Ugovor o licenci

> Ugovor o komisionu

> Ugovor o kontroli

> Ugovor o osiguranju

> Ugovor o ostavi

> Ugovor o uskladištenju

> Ugovor o otpremanju

> Ugovor o prijevozu

> Ugovor o putovanju

> Posrednički ugovor o putovanju

> Ugovor o alotmanu

> Primjeri ugovora


Informacije

> Sektor za trgovinu HGK

> Poslovni WEB katalog

> Trgovačke komore i organizacije

> AMCHAM

> U.S. Commercial

> Velika Britanija

> Austrija

> Njemačka

> Hrvatska

> Literatura


Poslovni web katalog Poslovni web katalog Poslovni web katalog



Google


WWW Poslovni Forum

Pregled svih usluga za poduzetnike

WEB HOSTING





Ažurirano: 18. 7. 2018.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



SKLAPANJE UGOVORA PUTEM INTERNETA
 

Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim očitovanjem volje najmanje dviju strana.
Ugovorom o prodaji obvezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu, tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasništva, a kupac se obvezuje da prodavaocu plati cijenu.

Elektroničko trgovanje putem Interneta nudi velike šanse i izazove za razvoj trgovine zbog velikog napretka moderne tehnologije.
Internet kao novi elektronički mediji nudi velike mogućnosti pridobivanja novih kupaca i razvoj
poslovnih odnosa. Pored informacija, Internet nudi potrošačima i velike mogućnosti za brzo stjecanje robe i usluga u svako vrijeme, što predstavlja znatno olakšavanje svakodnevnog života.

Vrste ugovora sklopljenih putem Interneta

Ugovori sklopljeni putem Interneta ne predstavljaju neki novi tip ugovora i mogu biti sklopljeni u
svako vrijeme uz ispunjenje istih pravnih uvjeta kao i kod sklapanja ugovora na uobičajeni način.
 
S obzirom na svoj sadržaj razlikuju se tri grupe ugovora sklopljenih putem Interneta:
-Ugovori za stjecanje tjelesnih dobara (knjige, CD-romovi, odjeća ili hrana i sl.). Kod njih je samo
sklapanje ugovora putem Interneta, a dostava slijedi uvijek klasičnim načinima zbog svojstava same robe.
-Ugovori za stjecanje licenci za korištenje digitalnih proizvoda ili informacija, (software, fotografije, glazba
i sl.). Ovdje je u pravilu i narudžba i dostava putem Interneta.
-Ugovori o ispunjenju neke Internet usluge (pristup sadržajima na Internetu, traženje ili širenje informacija, internet bankarstvo i sl.)

Očitovanje volje

Zahtjevi za sklapanje ugovora putem Interneta ne razlikuju se bitno od uvjeta za sklapanje ugovora na klasičan način. I kod ugovora sklopljenih putem Interneta ugovorne strane se moraju sporazumjeti o bitnim sastojcima ugovora. Posebnost postoji jedino u tome što se koristi Internet i računalo.
Očitovanje volje može biti iskazano i na klasičan način, i onda od izjavitelja takva izjava biti poslana elektroničkim putem primatelju. Kada kupac ispuni narudžbenicu putem Interneta, to se bitno ne razlikuje od ispunjavanja rukom pisane narudžbenice. Kod automatizirane izjave volje putem računala se dopunjavaju specifični podatki iz ručno sastavljene baze podataka u neki zadani formular pomoću računalnog programa, što se u pravilu pojavljuje kod tipskih ugovora. Prednost takvih prethodno sastavljenih općih ugovora (formulara) je ušteda vremena. I kod ovakve automatizirane izjave volje sadržaj izjave i primatelji izjave određeni su voljom zainteresirane stranke. Računalna izjava je također automatizirana izjava, koja nastaje automatski prema nekom računalnom programu i dalje se šalje bez ljudskog međudjelovanja.

Današnji računalni programi ne mogu samostalno pravno i obvezujuće odlučivati. Zato su prema
vladajućoj praksi odgovorni poslužitelji kao pravne ili fizičke osobe za izjave volje koje su u njihovo ime posredstvom računala poslane. U računalni program mogu biti zadani uvjeti, da se pod određenim uvjetima ne dopušta automatsko sklapanje ugovora (npr. ako je osoba maloljetna, što računalni proram izvodi iz npr. upisa datuma i godine rođenja) no opet se ne može smatrati da računalni program u pravnom smislu donosi odluku o prihvatu ili odbijanju ponude, već se smatra da je time očitovana volja pravne ili fizičke osobe u vidu poslužitelja računala.

Ponuda

Ponuda postoji kad je sadržaj ugovora dovoljno određen i kada postoji jasna volja ponuditelja da se pravno obveže. Web stranice nekog ponuditelja stoga još nisu obvezujuća ponuda ugovora, zbog nedostatka konačne volje, nego odgovara nekom izlogu ili slanju cijena ili kataloga u kojem su sadržane informacije o ponuđenim proizvodima ili uslugama. Kao i kod stvarnih prezentacija robe i usluga i na Internetu su preuzeta odgovarajuća zakonska određenja cijena u katalozima robe. To se posebno odnosi na dužnost ponuditelja na točnost svojih podataka. Za oblik cijena važi da one moraju biti navedene ili neposredno kod opisa proizvoda ili mora stajati na raspolaganju posebni pregled cijena (cjenik).

Pravno se može govoriti o ponudi tek tada, kad osoba koja je pristupila web stranicama preda
odgovarajuću izjavu vlasniku web stranica sa izloženim proizvodima ili uslugama. To može biti u formi ispunjenog formulara na web stranicama ili putem slanjem e-maila.

Također, ponuda može uslijediti i preko telefona, faxa ili klasičnom poštom.
Kod direktnog downloada software-a ili informacija, kupac već trenutkom downloada (preuzimanjem sa Interneta) prihvaća "dostavu proizvoda", odnosno on prima ponudu istovremeno s "dostavom".

Ponuda robe i usluga na Internetu ( web stranicama) može se usporediti sa slanjem kataloga i zbog toga se može shvatiti kao poziv Internet korisniku (surferu) na stavljanje ponude određenoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja je izložila proizvode ili usluge na web stranicama. Ispunjavanjem formulara na web stranicama, slanjem e-maila, telefonom, faxom, pismom i sl., kupac izražava svoju volju da žeki pristupiti sklapanju ugovora.

Prihvaćanje ponude

Ponuda je prihvaćena kad ponudilac primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.
Za prosuđivanje trenutka pristupa postoji razlika između izjava među prisutnima i među odsutnima.
Prema Zakonu o obveznim odnosima, ponuda učinjena telefonom, teleprinterom ili neposrednom
radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnoj osobi. Dakle takva izjava može biti samo odmah prihvaćena ili odbijena.
Izjava preko e-maila ili web obrasca smatra se pak kao izjava među odsutnima budući da pošiljatelj i primatelj ne sjede istovremeno za računalom jedno nasuprot drugoga. Takve izjave pravno obvezuju tek kad su dospjele u doseg primatelja tj. kad primatelj može njihov sadržaj primiti na znanje, a to je trenutak dospijeća izjave u računalo primatelja, što znači da pristupanje ugovoru postoji kada je primatelj u mogućnosti poruku pročitati. Kod e-maila će to biti onda kada je potpuno pohranjen kod primatelja i kad ga on na monitoru može vidjeti odnosno kad ga može pročitati. Kod izjave putem e-maila i web obrasca na web stranicama, trenutak pristupa, odgovara trenutku kad se izjava nalazi na serveru (poslužitelju) primatelja odnosno kad je kod ovlaštene treće osobe potpuno pohranjena. Poštanski pretinac na serveru primatelja možemo usporediti s poštanskim sandučićem ili poštanskim pretincom u poštanskom uredu, jer jednom poslana poruka ne može više biti vraćena i stoji na raspolaganju primatelju da ju pročita kad sam to zaželi. Međutim, ovdje se ne traži stvarno poznavanje sadržaja poruke, jer bi u tom slučaju trenutak pristupa ovisio o samovolji primatelja.

Ako se polazi od pretpostavke da je Mailbox poduzeća pravno izjednačen s poštanskim sandučićem ili poštanskim pretincem, poduzeće bi bilo obvezno najmanje jednom dnevno, za vrijeme uobičajenog radnog vremena, isprazniti svoj Mailbox. Izvan radnog vremena (noću i vikendom) pristup se pretpostavlja početkom idućeg radnog dana.
Po istoj teoriji, kod privatnih osoba koje svoju e-mail adresu koriste isključivo za privatne svrhe i koje ne očekuju ulaz izjava volja u svoj Mailbox, trenutak pristupa bio bi određen kao trenutak u kojem je osoba stvarno primila na znanje sadržaj izjave.

Ipak, zakonska osnova ili sudska praksa po kojoj bi se smatralo da je primatelj upoznat sa sadržajem izjave ili obavijesti, time što je na njegovu elektroničku adresu pristigao e-mail sa određenom izjavom ili obavijesti, za sada ne postoji.

Da bi ugovor proizvodio pravne učinke ponuđeni mora prihvatiti ponudu ponuditelja. Ako rok za prihvat nije dogovoren, ponuda se tretira kao ponuda među odsutnima, koja mora biti prihvaćena u prikladnom roku. Taj rok odgovara vremenu koje je potrebno da poruka stigne adresatu, da ju obradi i o njoj razmisli i potrebnom vremenu da prihvat stigne ponuditelju. Kod ponuda putem Interneta vrijeme slanja je zanemarivo zbog tehničkih pogodnosti Interneta, jer se tu radi samo o nekoliko sekundi. Zbog toga se rok uglavnom ograničava na prikladno vrijeme potrebno za obradu ponude i razmišljanje, a ono u pravilu iznosi do nekoliko dana.
Kod potrošačkih ugovora je dogovor o obveznom djelovanju izjave volje ograničen utoliko što ponuđeni ne može odrediti neprimjeren ili neograničen rok za prihvat odnosno odbijanje ponude. Takva klauzula bila bi ništava i ugovor bi se primjenjivao kao da klauzula nije ni dogovorena.
Prihvat može uslijediti potvrdom u obliku automatskog odgovora ili dostavom robe u obliku prešutnog prihvata. To se također može odvijati elektroničkim (npr. slanje software-a) ili tradicionalnim putem (npr. dostava knjige). Drugačije je kod Online informacija koje se moraju platiti ili kod software-a koji su dostavljeni direktnim downloadom na vlastito računalo. U tim slučajevima ugovor je sklopljen samim korištenjem informacija ili downloadom.

Šutnja ponuđenog

Šutnja ponuđenog na ponudu preko Interneta nema značenje pristanka (qui tacet non consentire videtur) jer šutnja nema vrijednost izjave volje i šutnjom ugovor nije nastao.
Izuzetak od ovog pravila je, kao i kod ugovora sklopljenih na uobičajeni način, šutnja ponuđenog ako je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u pogledu određene robe i ako ponuđeni ponudu nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Tada će se smatrati da je ponuda prihvaćena i ugovor sklopljen.

Prihvaćanje ponude s prijedlogom da se izmijeni

Ako ponuđeni izjavi da prihvaća ponudu i istovremeno predloži da se ona a nečemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane učinio drugu ponudu svome prijašnjem ponudiocu.


Oblik (forma) ugovora

Prema našem Zakonu o obveznim odnosima i mnogim sličnim zakonima drugih zemalja vrijedi opće pravilo da ugovor može biti sklopljen bez obzira na formu, to znači usmeno ili pismeno, izričito ili prešutno. U iznimnim slučajevima Zakon propisuje određeni oblik kao uvjet za valjanost ugovora (npr. najčešće se traži pismeni oblik za ugovore o prijenosu vlasništva ili prava korištenja na zemljištu ili zgradi ili se traži da je ugovor sklopljen pred svjedocima kao npr. pisana oporuka pred svjedocima). Ugovorne stranke također mogu predvidjeti određeni oblik kao uvjet za valjanost ugovora. Ponekad se traži i javni oblik ugovora što znači da je ugovor valjan ako je sklopljen pred nadležnim tijelom (npr. oporuka nepismenih osoba) ili ako je sklopljen u obliku javnobilježničkog akta (npr. ugovori o uređenju imovinskih odnosa među osobama u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici).

Na tim osnovnim principima temelji se i Zakon o elektroničkom potpisu koji se primjenjuje od 1. travnja 2002. godine, a donesen je po uzoru na takve zakone država članica Europske unije.
On uređuje pretpostavke za primjenu elektroničkog potpisa na internetu i na drugim mrežama i sadrži pravne okvire za davanje usluga certificiranja. Na temelju tog Zakona pokušavaju se osigurati napredni elektronički potpisi. Napredni elektronički potpis ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis.

Elektronički potpis

Prema Zakonu o elektroničkom potpisu (članak 4.), "napredan elektronički potpis" je, elektronički potpis koji je povezan isključivo s potpisnikom, nedvojbeno identificira potpisnika, nastaje korištenjem sredstava kojima potpisnik može samostalno upravljati i koja su isključivo pod nadzorom potpisnika, te sadržava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi i to na način koji nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.
Napredan elektronički potpis ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata ako je izrađen u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom potpisu, te ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani Zakonom o elektroničkom potpisu i propisima koji su donijeti na temelju tog Zakona.

Elektronički potpis izrađuje se sredstvima za izradu elektroničkog potpisa. Napredan elektronički potpis izrađuje se sredstvima za izradu naprednoga elektroničkog potpisa.

Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa mora osigurati:
1. da se podaci za izradu naprednoga elektroničkog potpisa mogu pojaviti samo jednom te da je ostvarena njihova sigurnost,
2. da se podaci za izradu naprednoga elektroničkog potpisa ne mogu ponoviti te da je potpis zaštićen od krivotvorenja pri korištenju postojeće raspoložive tehnologije,
3. da podatke za izradu naprednoga elektroničkog potpisa potpisnik može pouzdano zaštititi protiv korištenja od strane drugih.
Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa ne smije prilikom izrade naprednoga elektroničkog potpisa promijeniti podatke koji se potpisuju ili onemogućiti potpisniku uvid u te podatke prije procesa izrade naprednoga elektroničkog potpisa.

Certifikati

Zakon o elektroničkom potpiu određuje da je certifikat svaka elektronička potvrda kojom se potvrđuje identitet potpisnika u postupcima razmjene elektroničkih zapisa.
Kvalificirani certifikat je, u smislu Zakona o elektroničkom potpisu, svaka elektronička potvrda kojom davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata potvrđuje napredni elektronički potpis.

Kvalificirani certifikat mora sadržavati:
1. oznaku o tome da se radi o kvalificiranom certifikatu,
2. identifikacijski skup podataka o osobi koja izdaje certifikat (osobno ime; ime oca ili majke; nadimak, ako ga osoba ima; datum rođenja; prebivalište, odnosno boravište; naziv pravne osobe i sjedište, ako certifikat izdaje pravna osoba),
3. identifikacijski skup podataka o potpisniku (osobno ime, ime oca ili majke, nadimak, ako ga osoba ima, datum rođenja, prebivalište, odnosno boravište).
4. podatke za verificiranje elektroničkog potpisa koji odgovaraju podacima za izradu elektroničkog potpisa koji su pod kontrolom potpisnika,
5. podatke o početku i kraju važenja certifikata,
6. identifikacijsku oznaku izdanog certifikata (brojčanu ili drugu oznaku, te datum izdava­nja),
7. napredni elektronički potpis davatelja usluge izdavanja kvalificiranih certifikata,
8. ograničenja vezana za uporabu certifikata, ako ih ima,
9. ograničenja na vrijednost poslovnih događaja za koje se daje certifikat, ako ih ima.

Davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata dužan je osigurati rizik od odgovornosti za štete koje nastanu obavljanjem usluga certificiranja (obvezno osiguranje).

Iz navedenog je vidljivo da se može i putem Interneta očitovati volja i mogu biti sklopljeni pisani ugovori, ako se pisani oblik posebno zahtijeva.
Općenito mogu se poslovnom prometu putem Interneta ugovori sklopati sa ili bez elektroničkih potpisa.
Ako se u konkretnom slučaju za posebno određenu vrstu ugovora zahtijeva pisani oblik, zahtjev je ispunjen samo ako se primjeni napredni elektronički potpis, koji se temelji na kvalificiranom certifikatu.

Postoje i izuzeci kada se može odbiti prihvaćanje dokumenta samo zbog toga što je sačinjen i izdan u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom.
Elektronički potpisi se ne mogu ni u kom slučaju koristiti kod: pravnih poslova kojima se vrši prijenos vlasništva ili se uspostavljaju druga stvarna prava na nekretninama, oporučnih poslova, imovinskih predbračnih i bračnih ugovora, opterećenja i otuđenja imovine za koje je potrebno odobrenje centra za socijalnu skrb, ugovora o predaji i raspolaganju s imovinom za vrijeme života, ugovora o doživotnom uzdržavanju i sporazuma u vezi s nasljeđivanjem, darovnih ugovora, drugih pravnih poslova za koje je posebnim zakonom propisano da se sastavljaju u obliku javnobilježničkog akta odnosno isprave i kod drugih pravnih poslova ili radnji za koje je posebnim zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom izričito određena uporaba vlastoručnog potpisa u dokumentima na papiru ili ovjera vlastoručnog potpisa.
U područje primjene Zakona o elektroničkom potpisu ne spadaju pitanja dopuštenosti primjene modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao takvih, ocjenjivanje trenutka sklapanja ugovora, probleme jamstva i pristupa. To se prosuđuje prema općim ugovorno-pravnim pravilima. U tom smislu je na europskoj razini uređeno sklapanje elektronskih ugovora, koje ne smije biti spriječeno nacionalnim zakonodavstvima.

Opoziv očitovanja volje

Prema općim pravilima očitovanje volje ne može više biti jednostrano opozvanao nakon uspješnog pristupa adresatu. Za pravovremenost opoziva potrebno je, dakle, da opoziv ponude ili prihvata stigne osobi kojoj je upućen, najkasnije zajedno s izjavom volje. Kod prosuđivanja pravovremenosti opoziva ne igra ulogu trenutak u kojem je primatelj opoziv stvarno primio na znanje.
Zbog toga je opoziv izjave putem Interneta do trenutka pristupa teoretski moguć, ali praktički je on zbog enormne brzine prenošenja informacija, zapravo u većini slučajeva isključen.
U obzir dolazi, teoretski, telefonski poziv prije nego Mailbox poduzeća bude ispražnjen. Ukoliko Mail stigne nakon proteka uobičajenog radnog vremena , izjava je pristupila tek početkom idućeg radnog dana. Ako je do tada stigao i opoziv, može se smatrati da je on pravovaljan. Ako bi, pak, pohranjivanjem poziva izjavu primio server treće osobe, opoziv bi morao samostalno uslijediti u trenutku između pristizanja izjave ponuditelju usluge i pristupa, što je također nezamislivo. Zanimljivo je da u slučaju postojanja pružanja usluga "od 0 do 24" opoziv uopće ne bi bio moguć, budući da su tada izjave dostupne u svako doba.
Međutim, same stranke mogu to pitanje i drugačije urediti, no takve odredbe o opozivu moraju biti unaprijed objavljene na npr. web stranicama. Ukoliko ne postoji takvo reguliranje, smatra se da vrijedi naprijed navedeno.

Nakon pristupa elektroničkog očitovanja volje opoziv je u pravilu isključen. Prema Zakonu o obveznim odnosima, ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana u pogledu volje strana te kad je to zakonom ili posebnim propisom određeno. Ugovorna strana u čijem je interesu pobojnost ustanovljena može tražiti da se ugovor poništi. U slučaju poništenja ugovora zbog ograničene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja, suugovaratelj takve osobe može zahtijevati vraćanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograničeno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, a i onog što je namjerno uništeno ili otuđeno.
Po pitanju odgovornost za poništenje ugovora, ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog poništenja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora.

Rizik

Rizik gubitka prenesene izjave, kao i rizik odugovlačenja prenošenja snosi pošiljatelj do trenutka kad je izjava postala dostupna primatelju.

Greške i zablude

Greška nastala pri upotrebi pogrešne tipke može se izjednačiti sa zabunom pri pisanju pisanog očitovanja volje. Takva greška unošenja daje ovlaštenje samom unositelju podataka u računalo tražiti pobijanje izjave zbog zablude. Realno bi bilo za očekivati u takvom slučaju da osoba koja je počinila grešku unošenja podataka u kompjuter razjasni nesporazum s poduzećem. U praksi je problem pobijanja takve greške problematičan zbog nedostatka dokaza.
Ako se radi o zabludi zbog primjene pogrešnih podataka ili o greški software-a izjavitelja , radi se o zabludi u motivu (error in motivo). Takva zabluda u pravilu ne izaziva njegovu nevaljanost, jer su razlozi koji stranku motiviraju na određeno očitovanje irelevantni za pravnoposlovnu volju. Samo iznimno, zabluda u motivu, može biti razlogom pobojnosti pravnog posla, i to ako je posao besplatan, a zabluda bitna.
Zabluda o pobudi je bitna ako je bila odlučna za preuzimanje obveze.
Osim zbog navedenih grešaka, izjava volje bi se mogla pobijati i zbog drugih mana volje (prijetnje, prijevare ili prisile) prema općim pravilima građanskog prava, a teret dokazivanja je na osobi koja osporava ugovor.

Poslovna sposobnost

Problem poslovne sposobnosti, koji u tradicionalnom načinu trgovanja ima malo praktično značenje, dobiva u trgovanju putem Interneta na značenju. Tako se kao kupac može pojaviti i maloljetna osoba ili osoba koja je inače lišena poslovne sposobnosti, koji mogu nepromišljeno pristupiti sklapanju ugovora. Prodavač preko interneta ne vidi svoje kupce zbog nedostatka osobnog kontakta. Zbog toga je prisutna opasnost, da se nedostatak poslovne sposobnosti ne primjeti.
Ako ugovor putem Interneta sklopi maloljetna osoba, on je ništav, osim ako njegov zakonski zastupnik (npr. roditelj) taj ugovor naknadno odobri. U tom slučaju ugovor se smatra od samog početka pravovaljanim.
Isto kao i kod ugovora sklopljenih na uobičajeni način, rizik neučinkovitosti ugovora snosi prodavatelj, ako dođe do ugovora s ograničeno poslovno sposobnim osobama.

Dokazivanje sadržaja

Dođe li pri ispunjenju ugovora do problema ili sporova, mora svatko, tko se na neki ugovor poziva, ili ga želi pobijati, dokazati sadržaj ugovora, odnosno dokazati razloge pobijanja. Stoga se postavlja pitanje, na koji način u okviru sudskog postupka mogu biti dokazani ugovori koji se temelje na elektroničkom očitovanju volje. Polazna točka za pitanje dokazne vrijednosti elektronskog očitovanja volje je stanje stalne mogućnosti mijenjanja web stranica. Zbog toga ona u elektroničkom obliku – bez osiguranja elektroničkim potpisom - ne može služiti kao dokazno sredstvo pred sudom, odnosno ugovor skloljen putem Interneta ne može pred sudom biti dokazan. Zato je potrebno primijeniti druga prikladnija dokazna sredstva za očitovanja volje putem Interneta. Printanjem ili pohranjivanjem na disketu prikazano je stanje samo u određenom trenutku, što također predstavlja manjkav dokaz. Protokol o poslanim i primljenim e-mail-ovima je također nedostatan, jer su tehničke manipulacije relativno lako provedive. Zbog toga izjave preko e-maila za sada imaju samo ograničenu dokaznu snagu, one podliježu slobodnoj ocjeni dokaza, što znači da sudac prema osobnom nahođenju (pravo diskercijske oscjene) odlučuje o njihovoj dokaznoj vrijednosti.
U praksi se iz tog razloga često događa, da mnogi ponuditelji potvrđuju svoje Internet narudžbe uobičajenim putem, posebno onda kad se radi o velikim
iznosima ili kad se naručuju vrijedni proizvodi. Takva primjena uobičajene pošte kao rješenje ove dokazne problematike u proturječju je sa ulogom elektroničkog poslovanja, no ne mora biti zapreka daljnjem razvitku elektroničkog poslovanja kroz nove tehnologije.

Uostalom, cijeli niz kupoprodajnih odnosa, odvija se svakodnevno bez sklapanja pisanih ugovora. I kada kupujete novine na kiosku, vi ste pristupili sklapanju ugovora o prodaji. Pravno, ne postoje nikakve razlike između sklapanja ugovora o prodaji kilograma jabuka ili sklapanja ugovora o prodaji televizora.


Opći uvjeti poslovanja

Opći uvjeti poslovanja služe u poslovnim odnosima radi poboljšanja i transparentnosti međusobnih obvezno pravnih odnosa. Oni se koriste za pojednostavljenje i standardizaciju poslovnih radnji, reguliranje uvjeta plaćanja i dostave, mogućnosti poništavanja ugovora, pitanja jamstva i zaštite, odgovornosti i sl.
Opće uvjete poslovanja potrebno posebno ugovoriti, da bi oni postali dio pisanog ugovora. Stoga ugovornim strankama mora biti data mogućnost, upoznati se s njihovim sadržajem. To će u pravilu biti tako, da prodavatelj ili pružatelj usluga posebno uputi kupca na svoje opće uvjete poslovanja i da onda kupac ili korinik usluga ima mogućnost s njima se upoznati.

S obzirom da za sklapanje svih ugovora nije obvezna pisana forma, te da je pisana forma više izuzetak a ne pravilo, jer Zakon o obveznim odnosima samo za pojedine točno pobrojene slučajeve propisuje obvezu sklapanja pisanog ugovora, te da ponuđač robe ili usluga izlaže na svojim web stranicama svoju ponudu, objavljivanjem općih uvjeta poslovanja na web stranicama smatra se da je kupac ili korisnik upoznat sa opim uvjetima poslovanja.

Nezainteresiranost ili površnost kupca ili korisnika usluga, koji nije želio pročitati opće uvjete poslovanja, ne može ići na štetu prodavatelja, odnosno pružatelja usluga. Pri trgovanju putem Interneta korištenje općih uvjeta poslovanja je potpuno uobičajeno.
Opći uvjeti poslovanja mogu se istaknuti na samom web stranicama ili narudžbenici.
Ako prodavatelj ili pružatelj usluga dodatno želi biti siguran da će opći uvjeti poslovanja biti uočeni, može ih tako oblikovati da izjava kupca ili korisnika usluga ne može biti tehnički poslana, bez potvrde da su uvjeti pročitani. To se obično postiže time da se mora kliknuti ili staviti kvačicu u određeno polje.

Budučnost je u elektroničkom poslovanju

Zaključno, možemo navesti da se ugovori putem Interneta sklapaju uz ispunjenje istih pravnih pretpostavaki kao i kod sklapanja ugovora na uobičajen način (klasičan, do pojave Interneta), uz uzimanje u obzir nekih posebnosti virtualne komunikacije. I dalje vrijede odredbe Zakona o obveznim odnosima i drugih zakona koji reguliraju sklapanje ugovora i trgovačke poslove, s tim daje potrebno obratiti pažnju, koja strana daje ponudu, te kako se očituje volja za sklapanjem ugovora i slično, što je navedeno naprijed. Prezentacija robe na nekoj web stranici još ne predstavlja obvezujuću ponudu, nego poziv na stavljanje ponude. Ponudu stavlja kupac u obliku narudžbe putem e-maila ili slanjem elektroničkog narudžbenog formulara.
Ugovor se ostvaruje prihvatom ponude putem potvrđujućeg e-maila ili dostavom robe. Kod downloada softwarea ugovor ispunjava samim preuzimanjem (downloadom) softwarea.

Elektroničko poslovanje i trgovina nije daleka budućnost, već sadašnjost!
 
Više informacija

 INTERNET TRGOVINA
 




PRIMJERI UGOVORA