UGOVORI
Informacije
|
 |
MJERNE JEDINICE
Mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj uređene su
"Zakonom o mjernim
jedinicama" () te
"Hrvatskim normama" (HRN ISO 1000 i niz HRN ISO 31), a slijedom međunarodnih dogovora temeljenih na
"Dogovoru
o metru" iz 1875. god. Za sva mjerenja mase u cilju trgovanja,
zaštite zdravlja ljudi i životinja, kod izdavanja službenih dokumenata i
certifikata temeljem mjerenja mase, zakonska je obveza uporaba utega i
vaga koje posjeduju valjane umjernice ili ovjernice.
Mjerne jedinice razvrstavaju se u slijedeće skupine:
-
Jedinice Međunarodnog sustava, tzv. jedinice SI:
-
Iznimno dopuštene jedinice izvan SI
-
Decimalne jedinice (tvore se pomoću decimalnih
predmetaka)
-
od jedinica SI, izuzev Celzijeva stupnja i kilograma (vidi
točku 1.)
-
od slijedećih iznimno dopuštenih jedinica izvan SI: litra,
teks, bar, elektronvolt i var
-
Složene izvedene jedinice.
Popisi su jedinica prilagođeni posljednjem (sedmom) izdanju Le
Systeme international d´ unites (SI). Organization intergouvernementale de la
Convention du Metre – Bureau international des poids et mesures, Sevres 1998., prema
kojemu će se usklađivati norme i državni zakoni o mjernim jedinicama, pa tako i
hrvatski Zakon o mjernim jedinicama. Takve su jedinice popraćene bilješkama ispod
tablica.
OSNOVNE JEDINICE SI
|
Naziv |
Znak |
Veličina |
|
metar |
m |
duljina |
|
kilogram 1) |
kg |
masa |
|
sekunda
|
s |
vrijeme |
|
amper |
A |
električna struja |
|
kelvin |
K |
termodinamička
temperatura |
|
mol |
mol |
množina (količina)
tvari |
|
kandela |
cd |
svjetlosna jakost |
1) Decimalne
jedinice za masu ne tvore se od kilograma, nego od grama.
IZVEDENE JEDINICE SI
S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA
Naziv |
Znak |
Veza s drugim jedinicama
SI |
Veličina |
bekerel |
Bq |
s–1 |
aktivnost radioaktivnog
izvora |
Celzijev stupanj 1) |
° C |
K |
Celzijeva temperatura |
| džul |
J |
N m |
rad, energija, toplina |
farad |
F |
C/V |
električni kapacitet |
grej |
Gy |
J/kg |
apsorbirana doza
ionizirajućeg zračenja |
henri |
H |
Wb/A |
induktivnost |
herc |
Hz |
s–1 |
frekvencija |
kulon |
C |
A s |
elektricitet |
luks |
lx |
lm/m2 |
osvjetljenje |
lumen |
lm |
cd sr |
svjetlosni tijek |
njutn |
N |
kg m/s 2 |
sila |
om |
W |
V/A |
električni otpor |
paskal |
Pa |
N/m 2 |
tlak |
radijan 2) |
rad |
1 |
kut |
simens |
S |
A/V |
električna vodljivost |
sivert |
Sv |
J/kg |
ekvivalentna doza |
steradijan 2) |
st |
1 |
ugao (prostorni kut) |
tesla |
T |
N/(A m) |
magnetna indukcija |
vat |
W |
J/s |
snaga |
veber |
Wb |
T m2 |
magnetni tijek |
volt |
V |
W/A |
električni potencijal,
napon, elektromotorna sila |
1)
Najnovije preporuke
predviđaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, što prije nije bilo
dopušteno.
2)
Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane
u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinica SI. "Dvadeseta opća konferencija za
utege i mjere" 1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tu skupinu, a jedinice
radijan i steradijan proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije. Uporaba njihovih
naziva i znakova pri tvorbi izvedenih jedinica slobodna je, ali neobvezatna. Pri
promjenama međunarodnih i državnih normi te državnih zakona postupno će se provoditi
takvo razvrstavanje navedenih jedinica.
IZVEDENE JEDINICE SI
BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA
|
Naziv |
Znakovi |
Veličina |
|
četvorni
metar |
m2 |
ploština |
|
kubni metar |
m3 |
obujam |
|
recipročni metar |
1/m, m-1 |
valni broj |
|
metar u sekundi |
m/s |
brzina |
|
metar u sekundi na kvadrat |
m/s2 |
ubrzanje |
|
kubni metar u sekundi |
m3/s |
obujamni protok |
|
kilogram po kubnom metru |
kg/m3 |
gustoća |
|
džul po četvornom metru |
J/m2 |
energijska gustoća |
|
džul po kilogramu |
J/kg |
energijski tijek |
|
džul po kilogramkelvinu |
J/(kgK) |
specifični toplinski kapacitet |
|
kandela po četvornom metru |
cd/m2 |
svjetljivost |
|
mol po kubnom metru |
mol/m3 |
množinska koncentracija |
|
grej u sekundi |
Gy/s |
brzina apsorbirane doze |
|
(broj) jedan |
1 |
lomni indeks |
IZNIMNO DOPUŠTENE JEDINICE
IZVAN SI
S
POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA
Naziv |
Znak |
Veza s jedinicama SI |
Veličina |
Uporaba samo za: |
| morska milja |
|
1852 m |
duljina |
pomorski, riječni i zračni
promet |
| astronomska jedinica |
|
~1,495 978 7·1011 m |
|
astronomiju |
| ar |
a |
100 m2 |
ploština |
ploštinu zemljišta |
| hektar |
ha |
10 000 m2 |
|
|
| litra |
l, L |
10–3 m3 = dm3 |
obujam |
|
| stupanj |
1° |
|
|
|
| minuta |
1´ |
|
kut |
|
| sekunda |
12 |
|
|
|
| gon |
1g |
|
|
|
| atomska jedinica mase |
u |
~1,66057 · 10–27 kg |
|
fiziku i kemiju |
| karat |
|
2 · 10–4 kg |
masa |
masu dragulja |
| gram |
g |
10–3 kg |
|
|
| tona |
t |
103 kg |
|
|
| minuta |
min |
60 s |
|
|
| sat |
h |
3 600 s |
vrijeme |
|
| dan |
d |
86 400 s |
|
|
| čvor |
|
|
brzina |
pomorski i zračni promet |
| teks |
tex |
10–6 kg/m |
duljinska masa |
tekstilna vlakna i konac |
| bar |
bar |
105 Pa |
|
|
| milimetar živina stupca |
mmHg |
133,322 Pa |
tlak |
izražavanje tlaka tjelesnih
tekućina |
| elektronvolt |
eV |
~1,60219·10–19 J |
energija |
posebna područja |
| var |
var |
1 W |
snaga |
reaktivnu (jalovu) snagu
izmjenične električne struje |
| bel2) |
B |
B = 0,5 ln 10
(Np) |
razina |
|
| neper3) |
Np |
Np = 1 |
razina |
|
1
Decimalne se jedinice tvore samo od
slijedećih iznimno dopuštenih jedinica: litra, gram, teks bar, elektronvolt i var, a od
jedinice bel obično se tvori samo decibel (dB).
2), 3) Bel i
neper ne nalaze se u Zakonu
o mjernim jedinicama iz 1993. godine.
PREDMECI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA
|
Predmetak |
Znak |
Vrijednost |
|
jota |
Y |
1024 |
|
zeta |
Z |
1021 |
|
eksa |
E |
1018 |
|
peta |
P |
1015 |
|
tera |
T |
1012 |
|
giga |
G |
109 |
|
mega |
M |
106 |
|
kilo |
k |
103 |
|
hekto |
h |
102 |
|
deka |
da |
10 |
|
deci |
d |
10–1 |
|
centi |
c |
10–2 |
|
mili |
m |
10–3 |
|
mikro |
µ |
10–6 |
|
nano |
n |
10–9 |
|
piko |
p |
10–12 |
|
femto |
f |
10–15 |
|
ato |
a |
10–18 |
|
zepto |
z |
10–21 |
|
jokto |
y |
10–24 |
Primjena međunarodnih normi sve više izjednačuje razinu
tehnologije i smanjuje razlike između proizvoda, a kakvoća i
pouzdanost postaju odlučujući čimbenici.
Donošenjem normi ISO 9000 - 9004 bitno se mijenja pristup kakvoći
proizvoda i usluga. Kakvoća se više ne ocjenjuje samo prema
tehničkim podacima, odnosno svojstvima proizvoda, nego i na temelju
organizacije i uvjeta rada, te postupaka koje proizvođač ili
uslužitelj poduzima radi postizanja određenih svojstava proizvoda
odnosno, usluga.
Zbog velikog suparništva na međunarodnom tržištu proizvoda i usluga
sve se više traži dokaz o sustavnom ovladavanju kakvoćom. Bitan je
dio tog sustava pravilno i neprekidno održavanje i umjeravanje
proizvodne mjerne opreme.
Osim toga, za sva mjerenja mase u cilju trgovanja, zaštite zdravlja
ljudi i životinja, kod izdavanja službenih dokumenata i certifikata
temeljem mjerenja mase, zakonska je obveza uporaba utega i vaga koje
posjeduju valjane umjernice ili ovjernice.
Svaki etalon kojim se obavlja umjeravanje, odnosno mjerilo koje se
rabi za službena mjerenja mora imati valjanu umjernicu, odnosno
ovjernicu kojom se dokazuje da je bio uspoređivan s etalonom veće
mjeriteljske kakvoće te da su njegova odstupanja unutar dopuštenih
granica pogrešaka.
Sve informacije u svezi tipnih odobrenja, ovjeravanje
mjerila, po središtima, ovlaštenim i potvrđenim mjeriteljskim
laboratorijima, potvrdama za uvoz mjerila, ispitivanje predmeta od
plemenitih kovina i dr. mogu se dobiti izravno u "Državnom zavodu za
normizaciju i mjeriteljstvo" ili odsjecima mjeriteljskog nadzora u
Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.
|
