|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 
> TRGOVAČKO PRAVO > Internet trgovina > Izrada Internet trgovina  > Internet trgovina u HR > Profitabilnost Interneta > Sklapanje ugovora putem Interneta > Incoterms 2000 > Payterms Croatia > Oznake u međunar. trgovini > Rječnik ekonomije > Marine Terminology > New Terrorism Clauses > Marketing u trgovini > Duhovni kapital > Inozemna ulaganja > Novčane jedinice i oznake > Mjerne jedinice > EAN bar kod > Zakoni i propisi > Usluge za poduzetnike  UGOVORI > Temeljna načela > Predmet i osnova > Sklapanje ugovora > Forma ugovora > Uvjeti > Zastupanje > Dvostrani ugovori i raskid > Ugovor o prodaji > Ugovor o djelu > Ugovor o radu > Ugovor o zajmu > Ugovor o kreditu > Ugovor o građenju > Ugovor o zakupu > Ugovor o trg. zastupanju > Ugovor o posredovanju > Ugovor o nalogu > Ugovor o ortakluku > Ugovor o licenci > Ugovor o komisionu > Ugovor o kontroli > Ugovor o osiguranju > Ugovor o ostavi > Ugovor o uskladištenju > Ugovor o otpremanju > Ugovor o prijevozu > Ugovor o organiziranju putovanja > Posrednički ugovor o putovanju > Ugovor o alotmanu > Primjeri ugovora  Informacije > Sektor za trgovinu HGK > Poslovni WEB katalog > Trgovačke komore i organizacije > AMCHAM > U.S. Commercial > Velika Britanija > Austrija > Njemačka > Hrvatska > Literatura 
|
 |
 Inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku Prema najnovijim podacima HNB-a, izravna strana ulaganja od 1993. do kraja 2002. godine iznose 7,474 milijuna američkih dolara. Prema međunarodno prihvaćenim definicijama, inozemna izravna ulaganja (foreign direct investment – FDI) predstavljaju stjecanje dionica ili vlasničkog udjela u rezidentnim poslovnim subjektima od nerezidentnih ulagača i obratno, a kojima se stječe 10% ili više udjela u vlasništvu. Prema svojim karakteristikama, strana se ulaganja dijele na inozemna izravna ulaganja koja stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu (greenfield investicije) i na one kojima se ulaže u već postojeću proizvodnu imovinu radi preuzimanja i povećanja učinkovitosti ili nastaju privatizacijom (brownfield investicije). Temeljem Odluke o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima (NN 4/97) te Upute za provedbu te odluke (NN 28/97, 14/98, 18/01), domaće pravne osobe dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti podatke o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima. Obveznici dostavljanja podataka su sve domaće pravne osobe u čijem kapitalu na kraju izvještajne godine inozemne institucije posjeduju udio veći od nule te sve domaće pravne osobe koje na kraju izvještajne godine posjeduju vlasnička ulaganja u inozemne institucije. Domaće pravne osobe dužne su dostaviti Godišnju prijavu inozemnih ulaganja počevši od 1996. godine, bez obzira na visinu uloga, a podnosi se najkasnije do 28. veljače po isteku izvještajne godine Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke. Godišnja prijava inozemnih ulaganja podnosi se na propisanom obrascu IU-GP koji je sastavni dio Upute za provedbu Odluke o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima. Ponajprije rat u Hrvatskoj te nestabilnost u cijeloj regiji i uz to vezana percepcija visokog političkog rizika razlozi su koji su strane investitore odvraćali od većih ulaganja u našu zemlju. Smirivanjem političkih prilika, najprije u Hrvatskoj, a potom i u okolnim zemljama, počeli su se stjecati uvjeti za veću zainteresiranost za ulaganja u Hrvatsku, a tome je pogodovala i postignuta makroekonomska stabilnost u zemlji. Međutim, unatoč tome, razmjerno nizak stupanj zanimanja stranaca za ulaganja u Hrvatsku, naročito u usporedbi s veličinom ulaganja u neke tranzicijske zemlje, ostalo je i dalje obilježje naše gospodarske stvarnosti. Prema najnovijim podacima HNB-a, izravna strana ulaganja od 1993. do kraja 2002. godine iznose 7,474 milijuna američkih dolara. U tih 7,474 milijuna USD na vlasnička ulaganja otpada 5,198 milijuna USD, 1,705 milijuna USD na ostala ulaganja te 592 milijuna USD na zadržane zarade. Najveći priljev deviznih sredstava u obliku vlasničkih ulaganja ostvaren je 1999. godine u iznosu od 1,2 mlrd USD, najvećim dijelom kao posljedica prvoga kruga privatizacije dionica HT-a. U 2000. godini izostao je drugi krug privatizacije HT-a, tako da je iznos vlasničkih ulaganja bio manji nego što se očekivalo. Manjak ulaganja djelomice je nadoknađen privatizacijom banaka (priljev sredstava od prodaje PBZ-a, Splitske banke i Riječke banke). Izravna strana ulaganja od 1,55 milijuna USD, od čega 814,97 mil USD predstavljaju vlasnička ulaganja, 2001. godinu čine rekordnom ponajviše radi drugoga kruga privatizacije HT-a i daljnje privatizacije financijskog sektora. Međutim, taj trend nije nastavljen 2002. godine, kada bilježimo samo 502,84 mil USD vlasničkih ulaganja (nije bilo privatizacije INA-e i HEP-a). Prema podrijetlu stranih ulaganja, najveći ulagač u Hrvatsku od 1993. do 2002. godine bila je Austrija sa uloženih 1,17 mlrd USD. Drugi najveći ulagač je Njemačka sa 1,69 mlrd USD, a SAD sa 1,13 mlrd USD na trećem je mjestu. Slijede Luksemburg sa 481,6 mil USD, Italija (326,65 mil USD), Nizozemska (269,57 mil USD), Slovenija (238,29 mil USD) te Velika Britanija i Sjeverna Irska (206,62 mil USD). Među značajnijim ulagačima nalaze se i zemlje kao što su Luksemburg i Lihtenštajn, pošto se praćenje izravnih stranih ulaganja za potrebe platne bilance provodi po načelu rezidentnosti trgovačkog društva koje je izvršilo ulaganje, a ne po rezidentnosti vlasnika društva jer se inozemna trgovačka društva služe svojim podružnicama u navedenim zemljama. Na zemlje Europske unije odnosi se 74% ulaganja, na ostale razvijene zemlje 19%, na zemlje u tranziciji 4%, ostale zemlje u razvoju 1% i na EBRD 2%. Od zemalja u tranziciji visoko sedmo mjesto zauzima Slovenija sa 3,17%. Od 1993. do 2002. godine inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku realizirana su u brojnim sektorima. Oko 60% ukupnih inozemnih izravnih ulaganja odnosi se na telekomunikacije (26,25%), ostalo novčarsko posredovanje (21,35%) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (13,99%) privatizacijom HT-a, hrvatskih banaka te prodajom dionica Plive. klub Osim u trima navedenim djelatnostima, najveća su ulaganja bila u proizvodnju cementa (4,49%) te u hotele i motele (3,31%). Među deset djelatnosti u koje se najviše ulaže ulazi još i vađenje sirove nafte i plina (2,93), ostala trgovina na veliko (1,7%), proizvodnja piva (1,35%), proizvodnja opeke i crijepa (1,19%) te ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama (1,06%). Na ostale djelatnosti s udjelom manjim od 1% odnosi se 22,38 svih izravnih vlasničkih ulaganja. INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU OD 1993. DO 2002. u 000 USD
Izvor: HNB, HGK  Statistika |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
