|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
||||||
  GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1  > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA 
 |
 |
 
PROBIOTICI Roseg, Đ. Probiotici su jedna ili više kultura mikroorganizama koji primijenjeni u životinja ili ljudi djeluju korisno, poboljšavajući svojstva autohtone gastrointestinalne mikroflore (Saxelin, 1999), a odnose se na proizvode koji: a) sadrže žive mikroorganizme (svježe, liofilizirane ili u fermentiranim proizvodima), b) poboljšavaju zdravlje ljudi i životinja (između ostalog djeluju i kao promotori rasta) i c) mogu djelovati na probavni sustav (primijenjeni kao hrana, pilule ili kapsule), gornji dio dišnog sustava (u obliku aerosola) ili mokraćno-spolni sustav (lokalno aplicirani). Kao probiotički mikroorganizmi najčešće se koriste bakterije mliječno-kiselog vrenja i to rod Lactobacillus, rjeđe neki kvasci i bifidobakterije. Osnovni zahtjev za probiotičke bakterije je sigurnost njihove uporabe, a svakim se danom otkrivaju nove vrste koje moraju proći visoke kriterije testiranja u cilju očuvanja ljudskog zdravlja. Potvrđeno je da probiotici obogaćuju probavnu mikrofloru, uklanjaju potencijalne patogene, ublažavaju gastorintestinalne poremećaje, virusne i bakterijske infekcije te posljedice antibiotske terapije, jačaju obrambeni sustav organizma stimulirajući crijevni imunološki sustav, koriste se u terapiji rotavirusnih infekcija s posljedičnim jakim proljevima, ublažavaju simptome Chronove bolesti i ulceroznog kolitisa, ubrzavaju oporavak od alergija na pojedine sastojke hrane, a posebice u djece kod alergija na mlijeko, pomažu pri nepodnošljivosti laktoze, povoljno djeluju na zdravlje zubi i sprječavanje karijesa. Međutim, pored ovih pozitivnih svojstava prema nekim istraživanjima probiotici mogu predstavljati i potencijalnu opasnost, pa ih treba upotrebljavati razumno i s oprezom. Cijeli članak je dostupan samo u tiskanom izdanju |
|
  Naslovnica Riječ urednice AKTUALNO U povodu prijedloga Nacrta Zakona o hrani TEHNLOGIJA Umrežiti proteine SUSTAV KVALITETE Sustavi kvalitete u prehrambenoj industriji IZ LITERATURE Probiotici IZVJEŠĆE IREKS AROMA D.D. Stručni seminar o tekućem dimu tvrke: Ruitenberg Ingredients IZ PRAKSE Mikrobiološke analize gotovih jela od mesa i pilećih proizvoda TRŽIŠTE MESA Utjecaj proširenja EU na proizvodnju mesa peradi Tržište svinja TRŽIŠTE RIBE Hrvatsko tržište KAKVOĆA MESA Geni čimbenici post-portalnih promjena kakvoće svinjskog mesa KONTROLA PROIZVODNJE Kako proizvesti higjenski besprijekorne proizvode ZNANSTVENO - STRUČNI DIO PRETHODNO PRIOPĆENJE Higijenska ispravnost obarenih kobasica STRUČNI RAD Ocjena kakvoće izvorne dalmatinske dimljene pancete u Imotskoj krajini REVIJALNI PRIKAZ Održivost svježeg pilećeg mesa STRUČNI PREGLED Ostaci biološki djelatnih tvari (Rezidua, Bio-Rezidua) u namirnicama animalnog podrijetla Prikaz iz literature Upute autorima 
|
||||
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU  ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d., Jakićeva 1, P.P. 910, Zagreb |
|
