|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
||||||
  GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1  > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA 
 |
 |
 
Članak je dostupan samo u tiskanom izdanju Ako je opskrba organizma energijom i dušikom zadovoljavajuća, neke od aminokiselina organizam može sintetizirati, pa ih nazivamo neesencijalne aminokiseline. Druge aminokiseline koje organizam nije u mogućnosti sintetizirati potrebno je unijeti putem hrane, stoga ih nazivamo esencijalnim aminokiselinama. U skupinu esencijalnih aminokiselina spadaju valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin i triptofan. Ovoj listi pridodan je i histidin nakon što je utvrđeno da je potreban tijekom rasta djece. Esencijalne aminokiseline organizam uglavnom namiruje iz namirnica životinjskog porijekla, kao što su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a od namirnica biljnog porijekla dijelom iz mahunarki (grah, leća, soja). Iskorištavanje bjelančevina u organizmu ovisi o njihovom aminokiselinskom sastavu. Što je on sličniji aminokiselinskom sastavu bjelančevina ljudskog organizma, iskoristivost, odnosno biološka vrijednost bjelančevina je to veća. Najveću biološku vrijednost imaju bjelančevine majčinog mlijeka i bjelančevine jaja, budući da se nakon resorpcije u organizmu gotovo u potpunosti, tj. 100 posto iskorištavaju. Bjelančevine biljnog porijekla, osim onih koje su sadržane u mahunarkama, imaju nižu biološku vrijednost, jer im neke esencijalne aminokiseline nedostaju, ili su pak prisutne u nedostatnim količinama. Utvrđeno je da se njihovo iskorištavanje u organizmu znatno povećava ako ih u prehrani kombiniramo s bjelančevinama životinjskog porijekla. Stoga je za planiranje prehrane, naročito kada su ekonomske prilike i nedovoljna proizvodnja limitirajući čimbenici u opskrbi namirnicama, važno dobro poznavanje njihovog aminokiselinskog sastava radi mogućnosti kombinacije bjelančevina biljnog i životinjskog porijekla i osiguranja dnevnih fizioloških potreba organizma na esencijalnim aminokiselinama. Za odraslu osobu koja uzima miješanu prehranu u kojoj je biološka iskoristivost bjelančevina najmanje 70%, a bjelančevine biljnog i životinjskog porijekla su zastupljene u omjeru 1:1, dnevne potrebe iznose oko 0.7 g/kg tjelesne mase, za djecu i mladež u vrijeme intenzivnog rasta 1-1.5 g/kg, a za dojenčad oko 2 g/ kg tjelesne težine. |
|
  Naslovnica Riječ urednice AKTUALNO Obljetnica Večernjakove kulenijade Otvorena prva klaonica nojeva u RH TEHNLOGIJA pH vrijednost - kriterij za ispravan odabir mesa NUTRICIONIZAM Lipidi i zdravlje ljudi Novi proizvod IREKS AROME - BOMES TRŽIŠTE MESA Proizvodnja i potrošnja mesa peradi do 2030. godine Teško stanje na tržištu svinja TRŽIŠTE RIBE Slatkovodna riba iz ribogojilišta NOVOSTI U dvije godine Perutnina Ptuj - PIPO Čakovec udvostručila broj zaposlenih Zagrebački Velesajam ZNANSTVENO - STRUČNI DIO ZNANSTVENI RAD Utjecaj odmaranja junadi prije klanja na temperaturu i boju mesa STRUČNI RAD Učestalost grešaka klaoničke obrade i upotrebljivosti mesa peradi na području Velike Gorice STRUČNI RAD Bakteriološka ispravnost čvaraka na zagrebačkim tržnicama STRUČNI PREGLED Kulen - baština za budućnost Prikaz iz literature Obavijesti Upute autorima 
|
||||
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU  ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d., Jakićeva 1, P.P. 910, Zagreb |
|
