Marcinčak, S., P. Bystricky, P. Turek, P. Popelka, D. Mate, J. Sokol, J. Nagy, P. Durčak (2003): The effect of natural antioxsidants on oxidative processes in pork meat. Učinak prirodnih antioksidanata na oksidacijske procese u svinjskom mesu. Folia Veterinaria 47, 4: 215-217.

Autori su istražili utjecaj prirodnih antioksidanasa ekstrakta ružmarina (u 96 % tnom alkoholu) u kombinaciji s askorbinskom i mliječnom kiselinom na oksidacijske procese u nesoljenom svinjskom mesu pohranjenom 24, 48, 72 , 96 i 144 sata na 4 °C. Obje kombinacije su imale antioksidativan učinak izražen nižom peroksidnom i tiobarbiturnom vrijednošću u usporedbi s kontrolnim uzorkom bez antioksidanasa (P<0.05). Najveći antioksidacijski učinak imao je ružmarin u kombinaciji s askorbinskom kiselinom.     

            Elmossalami, M. K., A. M. Darwish, S. Elbaz (2004): Trichinella spiralis in approved swine carcasses and susceptability of chicken, ducks and geese to infestation. Nalaz Trichinella spiralis u pretraženim trupovima svinja i prijemljivost pilića, pataka i gusaka na invaziju. Fleischwirtschaft International, 2/2004, 96-98.

Metodom trihineloskopije pretraženo je 500 uzoraka svinjskih ošita i niti u jednom od njih nije utvrđena Trichinella spiralis. Isti uzorci su ponovno pretraženi metodom umjetne probave. U 2.2 % uzoraka bile su utvrđene larve Trichinella spiralis.

Nakon pokusnog invadiranja bijelih miševa larvama T. spiralis, njihovim invadiranim mišićjem je hranjeno 20 pilića, pataka i gusaka. Nakon 4 tjedna je ponovljeno invadiranje peradi. Istovremeno je izdvojeno po 5 kontrolnih ptica od svake vrste. Nakon 30, 60, 90 i 120 dana žrtvovano je po 5 pilića, pataka i gusaka čije je mišićje pretraženo metodom umjetne probave, dok je s kontrolnim pticama to učinjeno na kraju pokusa. Niti u jednom pretraženom uzorku nije bila utvrđena Trichinella spiralis. 

Rozycki, M. (2003): Differentiation of species of gelatin origin by electrophoresis and PCR. Razlikovanje podrijetla želatine upotrebom elektroforeze i PCR-a. Hygiena alimentorum XXIV. Poultry, eggs, fish and game-sources of safe foods, Štrbske Pleso, 4-6 June 2003. Proceedings, Štrbske Pleso, 196-202.

Želatinu čine polipeptidi nastali djelomičnom hidrolizom kolagena kostiju i kože goveda i/ili kože svinja, te daljnjim tretiranjem kiselinom i/ili lužinom, ispiranjem, filtracijom, ionskom izmjenom i sterilizacijom. U aminokiselinskom sastavu kolagena prevladava glicin (35%). Ostale značajne aminokiseline su alanin sa 11 %, prolin 12 %, hidroksiprolin 9 % te hidroksilizin. Struktura kolagena je stabilizirana vodikovim i drugim vezama što ovisi o dobi životinje. Proizvodnja želatine uključuje 3 glavna procesa i 3 tipa sirovine: tretiranje kiselinom goveđih kostiju i koža te svinjskih koža, tretiranje lužinom goveđih kostiju i kože te obradu kostiju toplinom i tlakom. Želatina ima široko pdručje primjene zbog sposobnosti želiranja, povezivanja i zgušćivanja. Koristi se u proizvodnji mliječnih deserata, sladoleda, jogurta i pjenušavih mliječnih proizvoda. Pojavom goveđe spongiformne encefalopatije potrošači iziskuju proizvodnju namirnica bez goveđe želatine u svom sastavu. Cilj istraživanja bio je usporediti uspješnost postupaka za određivanje vrsta tkiva (životinjske vrste) korištenih u proizvodnji želatine.

Lohajova, L., J. Nagy, P. Popelka, J. Sokol, M. Korenek (2003): Drug residues in eggs. Ostaci lijekova u jajima. Hygiena alimentorum XXIV. Poultry, eggs, fish and game-sources of safe foods, Štrbske Pleso, 4-6 June 2003. Proceedings, Štrbske Pleso, 370-372.

Antimikrobni preparati koriste se u animalnoj proizvodnji zbog liječenja, profilakse ili povećanja produktivnosti životinja. U intenzivnom farmskom uzgoju peradi antibiotici se koriste u terapijske i profilaktičke svrhe. Dodatak nekih antibiotika u hranu u niskim koncentracijama kroz duži period trebao bi osigurati ekonomski dobitak zbog boljeg prirasta i konverzije hrane. Smatralo se da antibiotici povećavaju produktivnost djelujući na probavnu mikrofloru. S druge strane, u proteklih 25 godina se intenzivno izvješćuje o bakterijskoj rezistenciji na antibiotike. Rezistentni sojevi bakterija razlog su neuspješnosti u liječenju što može dovesti do kraja ere antibiotika. Mnogobrojna istraživanja dokazala su identičnost bakterije Salmonella enteritidis u ljudi i jajima, te otpornost prema istim antibioticima, što pokazuje da su jaja potencijalni izvor infekcije za ljude. Sustavno praćenje ostataka lijekova u animalnim tkivima može uvelike pomoći u reviziji korištenih antimikrobnih preparata u liječenju životinja. 

                                                                                                Nevijo Zdolec

Ažurirano: 11. 2. 2012.