|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
PRETRAŽIVANJE svih objavljenih tekstova |
|
|
IZRADA WEB STRANICA
Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...
Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.
Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...
Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...
|
|
|
OSUDA
POSKUPLJENJA ODVJETNIČKIH TARIFA
UDRUGA JURIS PROTECTA
OSUĐUJE POSKUPLJENJE ODVJETNIČKIH TARIFA
Udruga za pravnu zaštitu Juris Protecta osudila je odluku Hrvatske
odvjetničke komore o povećanju i pozvala sve građane da
im se pridruže u prosvjedu protiv, kako navode, zlouporabe odvjetničkog
monopola.
Pripćenje udruge JURIS PROTECTA upućeno dana 20.06.2004. Ministarstvu
pravosuđa, Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora, Odboru za zakonodavstvo
Hrvatskog sabora, zastupnicima Hrvatskog sabora i medijima;
"Osuđujemo odluku Hrvatske odvjetničke komore od 19.06.2004. kojom su cijene
odvjetničkih usluga višestruko povećane, naročito onu kojom je cijena
odvjetničke satnice povišena sa 40 kuna na 500 kuna. Potrebno je istaknuti
da je način obračuna odvjetničkih usluga u Republici Hrvatskoj jedinstven u
svijetu.
Sjeverna Amerika poznaje obračun odvjetničkih usluga po utrošenom vremenu, a
standardna satnica je 100,00 dolara. Zapadna Europa poznaje obračun
odvjetničkih usluga po poduzetim radnjama i vrijednosti spora, a visina
tarifa je regulirana zakonom bez mogućnosti participiranja na konačnom
ishodu spora.
Hrvatska je jedina zemlja u svijetu gdje su odvjetnici s jedne strane
osigurali višestruke iznose za svaki izlazak na ročište i za svaki napisani
podnesak na sud, a s druge strane imaju neograničenu mogućnost ugovaranja
udjela od dobivenog iznosa spora. Stoga su cijene odvjetničkih usluga po
hrvatskim tarifama kod visokih vrijednosti sporova (10 mil. kuna) višestruko
više u apsolutnom iznosu od tarifa u SR Njemačkoj.
Kada se uzme u obzir peterostruko niža primanja hrvatskih građana, proizlazi
da su u ekstremnim slučajevima odvjetničke usluge u Hrvatskoj skuplje i do
50 puta od odvjetničkih usluga u SR Njemačkoj.
Enormno visoke zarade odvjetnika u RH potvrđuje i činjenica da je u prošloj
godini upravo odvjetnik prijavio rekordni oporezivi prihod prema navodima
Porezne uprave RH .
Pozivamo sva poduzeća građane RH da nam se pridruže u prosvjedu protiv
zloupotrebe odvjetničkog monopola u Hrvatskoj. Odvjetnički lobi je
zloupotrijebio svoj utjecaj na hrvatsko zakonodavstvo i spriječio donošenje
zakona kojim bi se odredili visina i način obračuna odvjetničkih tarifa po
uzoru na zemlje Europske unije. Odvjetnički lobi je utjecao na zakonodavstvo
RH i time osigurao monopol.
Istovremeno pozivamo Hrvatsku vladu, Ministarstvo pravosuđa, Saborski odbor
za pravosuđe, Saborski odbor za zakonodavstvo i sve saborske zastupnike da
iniciraju donošenje zakona kojim će se što je moguće prije odrediti način
obračuna i visina odvjetničkih tarifa po uzoru na SR Njemačku i druge zemlje
EU-a.
Jučerašnja izjava ministrice pravosuđa u dnevniku TVnova, kako ona ne želi
predložiti Saboru zakon kojim bi se regulirale odvjetničke tarife zbog
nesuglasja s EU normama, je obična obmana javnosti u funkciji zaštite
interesa odvjetničkog lobija. Upravo vodeće zemlje EU-a, među njima i SR
Njemačka, imaju već 50 godina zakonski reguliranu visinu i način obračuna
odvjetničkih tarifa (Bundesgebührenordung für Rechtsanwälte/BRAGO).
S poštovanjem,
JURIS PROTECTA
Zlatko Zeljko, predsjednik
PRENOSIMO I OD STRANE JURIS PROTECTA DOSTAVLJENO IZVJEŠĆE O STANJU PRAVOSUĐA
U RH ZA PERIOD 2003/2004.
NEKI OD UOČENIH NEDOSTATAKA HRVATSKOG PRAVOSUĐA
1. Dugotrajnost sudskih postupaka
Republika Hrvatska ima značajno veći broj sudaca po glavi stanovnika od ma
koje zemlje zapadnoeuropskog okružja, a hrvatski suci rješavaju daleko manje
sporova od svojih zapadnih kolega. Razloge treba tražiti u neprikladnim
procesnim zakonima, lošoj organizaciji i niskoj produktivnosti rada sudaca.
Izmjene Zakona o parničnom postupku bile su nužne, ali su još nedovoljne, da
bi omogućile brzo sudovanje. Organizacija rada, uključivši primjenu modernih
tehničkih pomagala i tehnoloških dostignuća, je na vrlo niskom nivou.
Zahvaljujući vrlo niskoj kompetentnosti predsjednika sudova i njihovoj
povezanosti s lokalnim pravosudnim lobijima, nije moguće provesti učinkovitu
organizaciju rada sudova. Stručna izobrazba pravosudnog kadra se ne obavlja
konzekventno i redovno, tako je stručna kompetencija sudaca na vrlo niskoj
razini, a najnovija ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da je korupcija
najviše zastupljena upravo u pravosuđu.
Prosječno trajanje građanskih postupaka iznosi i do 10 godina, a rekordna
trajanja sudskih postupaka penju se i do 30 i više godina. Nije teško
zaključiti da u takvim okolnostima ne može biti ni govora o funkcioniranju
pravne države u Republici Hrvatskoj, jer okončanje postupka nakon 10 ili 20
godina gubi svaku svrhu i predstavlja kršenje ljudskih prava prema
kriterijima Europskog suda za ljudska prava. Prema kriterijima Europskog
suda za ljudska prava najmanje 500 000 sporova moguće je okvalificirati kao
kršenje osnovnih ljudskih prava, jer najmanje toliki broj predmeta traje 5
ili više godina. Prema tom kriteriju svakoj drugoj obitelji u Hrvatskoj
povrijeđena su osnovna ljudska prava zbog dugotrajnosti sudskih postupaka.
Gospodarske štete zbog toga penju se na više milijardi dolara i potpuno je
isključeno da Republika Hrvatska može gospodarski napredovati dok ne riješi
pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka. Republika Hrvatska sasvim izvjesno
nije u stanju riješiti reformu pravosuđa vlastitim snagama. Ona zato nema
stručnih kadrova, a ti kadrovi nemaju političku volju za provođenje
radikalnih reformi u pravosuđu, jer su vrlo često povezani s interesnim
lobijima, kojima nije u interesu uspostava vladavine prava prema standardima
zapadnoeuropskog podneblja. Dovoljno je pročitati knjigu "Balkanska mafija",
pa će puno toga biti jasno.
2. Upis vlasničkih prava na nekretninama
Upis promjene vlasništva ili sličnih prava na nekretninama u razumnom roku u
pravilu je nemoguće bez plaćanja mita. Da je i u Hrvatskoj moguće
uspostaviti standarde pravne države potvrđuje zemljišno-knjižni odjel
Općinskog suda u Varaždinu, gdje se sva prava upisuju isti dan kada se preda
zahtjev i vlasnici dobivaju ovjerene isprave. Postoji osnovana sumnja da u
zemljišnoknjižnim odjelima mnogih sudova u Hrvatskoj postoji organizirani
kriminalni pravosudni lobi, koji svim sredstvima nastoji spriječiti
regularne upise u razumnom roku, kako bi na taj način iznudio mito od onih
koji traže upis u primjerenom roku. Razuman rok za upis vlasničkih i ostalih
prava na nekretninama nikako ne smije iznositi više od 15 dana. Taj se je
rok održavao u razvijenim europskim zemljama prije 30 godina, a današnja
moderna tehnologija omogućava upis isti dan.
Najgore je stanje u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, gdje
bi stanje trebalo biti daleko najbolje, jer Zagreb raspolaže najvećim
kadrovskim i materijalnim resursima. Unatoč tome politika se pobrinula da su
na čelu Općinskog suda i njegova zemljišnoknjižnog odjela u Zagrebu ostanu
iste osobe već 10 godina, koje nisu dokazale da svojim rezultatima zaslužuju
povjerenje građana i gospodarskih subjekata. Argumentacija čelnika Općinskog
suda u Zagrebu da se Zagreb ne može uspoređivati s Varaždinom i da je
višegodišnje čekanje na upis vlasničkih i sličnih prava u Zagrebu "danak
života u velikom gradu", samo je jedan od dokaza njihove drskosti. Naime ako
i postoji ograničenost prostora, kadrova i financijskih sredstva, nije to
razlog da se ne uvede nekoliko tarifa za upis u zemljišne knjige i time
omogući hitan upis onim gospodarstvenicima koji su voljni platiti i
deseterostruku višu cijenu od regularne. Inicijativa naše Udruge de se uvedu
najmanje 3 tarife za upis u zemljišne knjige, kako bi prema stupnju hitnosti
svatko mogao izabrati onu koja njemu najviše odgovara, nije prihvaćena, jer
bi na taj način otpalo mito i korupcija. Naime, ako bi građani i gospodarski
subjekti imali mogućnost ubrzanog upisa uz regularno plaćanje višestruke
pristojbe, oni bi zasigurno odabrali taj način i time bi otpala mogućnost
ubiranja na stotine tisuća eura mita, a taj isti novac bi se slijevao u
proračun. Oni kojima to nije hitno čekali bi na redovni upis. Takav način
tarifa nije u interesu pravosudnih čelnika i njihovih sponzora političara,
koji im omogućavaju organizirani kriminal i time nanose gospodarstvu
Republike Hrvatske štetu mjerenu u milijardama eura.
Najjednostavniji upis vlasničkih i sličnih prava u zemljišne knjige na
području zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu traje između 6
mjeseci i dvije godine. Ako se pođe od te činjenice i izračuna gospodarska
šteta zbog čekanja, onda ona iznosi više nego cijeli godišnji prihod od
hrvatskog turizma. Ta strahovita brojka očito ne zabrinjava ni političare ni
pravosudne dužnosnike, a možda, zbog svoje ograničenosti, nisu u stanju ni
dokučiti gospodarske učinke takvih propusta.
Zakon o zemljišnim knjigama ne ispunjava europske standarde. Tako je u
Hrvatskoj moguće da svatko s ulice dođe i preda prijedlog za upis zabilježbe
odnosno predbilježbe na ma čijoj nekretnini. Takav prijedlog se upisuje u
zemljišne knjige i onemogućuje raspolaganje nekretninom, jer budući kupac
ili hipotekarni vjerovnik nije siguran što može nastati iz takvog upisa.
Zbog sporosti pravosuđa o takvom zahtjevu se godinama odlučuje, a nakon
pravomoćne odluke postupak može biti obnovljen u svako doba.
Ni pomoć američke vladine udruge USAida odnosno europskih institucija nije
dovela do pomaka u zemljišnim knjigama. Tako USAid već godinama financira
modernizaciju Zagrebačke gruntovnice, a da nije vidljiv ni najmanji pomak. S
pravom se javnost pita u što se troše višemilijunske svote novca poreznih
obveznika USA. Aktivnost US privatnih firmi kao konzultanata
zemljišnoknjižnog odjela očito nije polučila nikakve rezultate. Nije
isključeno da je balkansko podneblje promijenilo način rada USA kompanija i
institucija kao što je nedavno bio slučaj s čelnikom Deutsche Telekoma koji
je optužen zbog primanja mita u Hrvatskoj.
Neophodno je usklađenje Zakona o zemljišnim knjigama sa standardima
razvijenih zemalja, kao i organizacije za ekspeditivno rješavanje prijedloga
za upis relevantnih prava u zemljišne knjige. Nedostaje volje i
kompetentnosti rukovodećeg kadra u zemljišnoknjižnim odjelima da se
uspostavi ekspeditivno rješavanje predmeta, umjesto selektivnog rješavanja
predmeta prema kriterijima samovolje referenata, sudaca i njihovih
pretpostavljenih.
3. Ovršni zakon
Nevjerojatno je i sramotno da Republika Hrvatska u svom 15-godišnjem
postojanju nije bila u stanju preuzeti način provođenja ovrhe od jedne od
razvijenih zemalja EU-a. Za to se nudi model SR Njemačke koji se u praksi
pokazao vrlo djelotvornim. Nekoliko novela Ovršnog zakona stvorile su takav
kaos da se ni znalci u njemu ne mogu snaći. Nije rijetko da ovrhe u RH traju
10 i više godina. Time su pravomoćne sudske odluke i ostale izvršne isprave
u potpunosti obezvrijeđene, jer svaka ovrha koja traje više od 3 mjeseca je
neprihvatljiva. Postupak ovrhe i njegova neprihvatljiva dugotrajnost
svrstava zemlju u red država bez postojanja pravne zaštite. Nije potrebno
posebno objašnjavati da ovrha u trajanju od 10 godina nije spojiva s
postojanjem pravne države i ona sama za sebe predstavlja flagrantnu povredu
ljudskih prava.
4. Odvjetničke tarife
Način obračuna odvjetničkih tarifa u
RH nije u skladu sa standardima, vodi do sukoba interesa odvjetnika i
njegovog klijenta, i jedan je od glavnih uzroka dugotrajnosti sudskih
postupaka. Odvjetnički interesni lobi je bezobzirno iskoristio svoj utjecaj
na zakonodavstvo RH i onemogućio donošenje Zakona o odvjetničkim tarifama,
kojeg imaju sve zemlje europskog podneblja i koji je jedna od oznaka
postojanja socijalno pravne države. Za razliku od modela u kojima su zakonom
regulirani visina i način obračunavanja odvjetničkih tarifa, u Hrvatskoj
odvjetnici sami određuju svoje tarife i način njihovog obračuna.
Tako u Hrvatskoj odvjetnici obračunavaju naknade za svaki izlazak na ročište
i napisani podnesak, pa su zainteresirani da postupak traje što je moguće
duže, kako bi što više zaradili. Sustav odvjetničkih tarifa mora biti takav
da se odvjetničke naknade obračunavaju po poduzetim radnjama, a nikako ne
smije ovisiti o broju ročišta i predanih podnesaka. Time će interesi
odvjetnika i njegovog klijenta biti identični, a to je što kraće trajanje
sudskih postupaka.
Sadašnji način obračuna odvjetničkih naknada vodi u praksi do apsurda.
Tako su odvjetničke naknade za vrijednost spora koje prekoračuju red
veličine milijun Eura višestruko veće nego njihovih kolega u SR Njemačkoj.
Ako se uzme u obzir višestruka razlika u životnom standardu SR Njemačke i RH
proizlazi da Hrvati plaćaju odvjetničke usluge i do 50 puta više od
Nijemaca. Da su odvjetničke naknade izvan svakog razuma, vidljivo je i iz
činjenice da su odvjetnici, prema navodima porezne uprave, na čelnom mjestu
po visini oporezivih prihoda u RH. Nužno je što je moguće prije donijeti
Zakon o odvjetničkim tarifama koji će regulirati njihovu visinu i način
obračunavanja.
5. Sudske pristojbe
Sudske pristojbe je Tuđmanov režim svojedobno povisio za nekoliko desetaka
puta i na taj način namjeravao ograničiti pravo na pravnu zaštitu u RH.
Koalicijska vlast je sudske tarife smanjila za polovicu, što je nedovoljno i
ne odgovara europskim standardima. Ako se uzme u obzir životni standard i
prihod po glavi stanovnika u RH sudske pristojbe bi trebale iznositi 1/3
pristojbi koje su trenutačno na snazi.
6. Prisila odvjetničkog
zastupanja - Zakon o parničnom postupku
Teško bi bilo pronaći zemlju u svijetu u kojoj je obvezatno odvjetničko
zastupanje pred sudovima prvog stupnja, i to vrijedi samo za pravne osobe
kod vrijednosti spora od 50.000,00 kuna pa naviše. Uobičajeno je u
civiliziranim zemljama da ne postoji obveza odvjetničkog zastupanja pred
općinskim sudovima, a ona se uvodi tek od županijskog suda pa naviše (SR
Njemačka). Odvjetnički lobi je i tu odigrao svojevrsnu ulogu i ugradio u
Zakon o parničnom postupku odredbu čl. 91. Zakona o parničnom postupku i
time na jedinstven način u cijelom svijetu prisilio pravne osobe u Hrvatskoj
da moraju opunomoćiti odvjetnika u slučaju da vode spor pred općinskim sudom
čija je vrijednost veća od 50.000,00 kuna. Kuriozitet je još k tome da ista
obveza ne vrijedi za fizičke osobe. Time su pravne osobe u odnosu na fizičke
diskriminirane, što je nespojivo s ustavnom odredbom o zabrani
diskriminacije. Očito su odvjetnici u sprezi s političarima time željeli
"operušati" pravne osobe, a istovremeno ne izazvati gnjev građana, odnosno
širokih slojeva građanstva, a na taj način je postignut zadovoljavajući cilj
za odvjetnike i političare. Odvjetnici su dobili pravne osobe, koje i onako
vode većinu sporova, a političari nisu uznemirili glasače.
Prošlogodišnja reforma Zakona o parničnom postupku značajno je
poboljšanje, ali su ostale mnoge odredbe koje i dalje štite interese
odvjetničkog lobija, a na štetu efikasnosti vođenja postupka.
Tako nije prihvaćena jedna od najznačajnijih preporuka Vijeća Europe, a to
je isključivanje mogućnosti iznošenja novih činjenica nakon određenog
stadija u prvostupanjskom postupku.
Nadalje nije prihvaćena mogućnost sudske dostave pohranom
obavijesti u poštanskom sandučiću u kojoj je naznačen predmet u kojem je
sudsku pošiljku moguće preuzeti na poštanskom uredu. Takav način dostave
onemogućava opstrukciju dostave sudskih pošiljki i smanjuje značajno
trajanje sudskih postupaka. U nedostatke novog Zakona o parničnom postupku
svakako spada i nemogućnost prijedloga za donošenje presude zbog izostanka
jedne od strana u postupku u svakom stadiju procesa i bez obzira da li je
protivna strana osporila tužbeni zahtjev ili nije.
7. Javnobilježnički lobi
Javnobilježnički lobi kao sastavni dio pravosudnog lobija osigurao je
nesrazmjerno visoke naknade za svoj usluge. Tako su javnobilježničke naknade
za osnivanje odnosno prijenos poslovnih udjela u tvrtkama višestruko više
nego je to slučaj u zemljama EU-a (SR Njemačka), što direktno obeshrabruje
poduzetničku aktivnost. Ako se uzmu u obzir mnogostruko niži prihodi po
glavi stanovnika u Hrvatskoj, onda je učinak visokih naknada za
javnobilježničke usluge u Hrvatskoj pogibeljan za osnivanje novih trgovačkih
društva odnosno cjelokupnu gospodarsku aktivnost. Isto se odnosi na naknade
za takozvane solemnizaciju ugovora.
Uvođene zakonske obveza za takozvanu dvostruku "doregistraciju"
postojećih trgovačkih društava prije 10 godina nije značila ništa drugo nego
organiziranu pljačku hrvatskih građana, a korist od toga imali su uglavnom
javni bilježnici i režimski listovi Vjesnik i Narodne novine. Naime zakono-
davac je mogao jednim potezom pera uskladiti već registrirana trgovačka
društva s novim zakonskim odredbama bez potrebe ponovne individualne ovjere
osnivačkih akata i time spriječiti pljačku stoljeća, a ona se po našoj
procjeni penje na stotine milijuna kuna. I ovo je dokaz da su takozvani
državotvorni Hrvati dali prednost vlastitim interesima u odnosu na opće
interese hrvatskih građana i hrvatske države.
8. Zakon o obveznim odnosima
Navodimo samo neke relikte samoupravnog socijalizma koji su i dalje na
snazi:
• Diskriminacija fizičkih osoba u odnosu na pravne osobe i dalje je na
snazi, a regulira je čl. 399. Tako fizička osoba silom zakona ne može
ugovoriti kamate veće od kamata koje se plaćaju u bankama na depozite po
viđenju. Kamata po viđenju nikada ne prelazi iznos od 1% godišnje. Vrhovni
sud RH u duhu samoupravnih socijalističkih manira drži da je ta zakonska
odredba i dalje održiva, a obrazloženje je da se fizičke osobe trebaju
poslužiti uslugama banaka kod plasmana svog novca. Naravno takva zakonska
odredba ne postoji u zakonima civiliziranog svijeta, a teško bi se moglo
naći suca u slobodnom svijetu koji bi na ovako besraman način obrazlagao
socijalističko tutorstvo nad građanima. Naime komunistički režimi nisu
dopuštali građanima da sudjeluju u nekontroliranim kapitalnim transakcijama,
nego su to stavljali pod kontrolu pravnih osoba koje je u potpunosti
kontrolirala Partija, jer privatnog vlasništva nad poduzećima nije bilo.
• Diskriminacija obračuna zateznih kamata
Hrvatski sudovi u većini slučajeva ne priznaju zakonske zatezne kamate
inozemnim vjerovnicima iz samo njima znanih razloga. Tako za dosuđene iznose
u stranoj valuti obračunavaju se neznatne kamate, a za kunske iznose
primjenjuje se zakonska zatezna kamata. Nije poznato ni u jednom pravnom
sustavu da obračun zateznih kamata ovisi o valuti. Također opravdanje
galopirajuće inflacije iz doba Jugoslavije nije razlog za diskriminaciju,
jer je već 10 godina inflacija u RH usporediva s ma kojom zemljom EU-a.
Veliko je čudo da takav način diskriminacije dozvoljava međunarodna
zajednica. Logično bi bilo da međunarodna zajednica RH zbog toga stavi na
crnu listu i na taj način je prisili da spriječi neshvatljivu diskriminaciju
na svom teritoriju.
• Zatezne kamate za nematerijalnu štetu
Koliko je sudstvo sastavni dio interesnih lobija u Hrvatskoj vidljivo je i
iz obračunavanja zateznih kamata iz odštetnih zahtjeva na nematerijalnu
štetu. Po prirodi stvari najveći dio takvih odštetnih zahtjeva odnosi se na
osiguranja, a ona su "uspjela izboriti" naklonost Vrhovnog suda RH da im
zatezne kamate obračunava od datuma pravomoćnosti presude, pa se osiguranja
parniče do iznemoglosti, jer ne moraju platiti zatezne kamate na dosuđene
odštetne iznose, a to im daje mogućnost da rade s tuđim novcem bez plaćanja
naknade. Kako osiguravajuća društva mogu materijalno izdržati dugoročno
procesiranje, oštećeni su prisiljeni često sklopiti nagodbu i protiv svoje
volje da bi došli do makar jednog dijela odštetnog zahtjeva.
• Visina zakonske zatezne kamate i ugovorne kamate
Najnoviji prijedlog kojim se želi ozakoniti visina zakonske zatezne kamate
treba pozdraviti, jer je to sastavni dio standarda pravno uređenih država.
Naravno, zakonske zatezne kamate su minimalne kamate na koje vjerovnik ima
pravo, ako je dužnik u kašnjenju s plaćanjem i ne isključuje više kamate ako
ih vjerovnik može dokazati kao dodatnu štetu.
Prijedlog za zakonsko ograničenje ugovornih kamata nije uobičajen i ne bi ga
trebalo regulirati zakonom. Naime u svim državama u kojima je prisutna
vladavina zakona sud određuje najveću dopuštenu visinu
ugovornih kamata polazeći od ništavosti svih ugovora koji su protiv
dobrihobičaja. Da je RH pravna država, Vrhovni sud RH je trebao već davno
zauzeti stajalište o najvišoj dopuštenoj visini ugovornih kamata i to
isključivo uzimajući u obzir stupanj rizika koji preuzima vjerovnik
u konkretnom slučaju i visine uobičajenih kamata koje obračunavaju
poslovne banke u RH. Time bi mnoge afere o "zelenaškom kamatarenju" na
jednostavan način bile riješene. U slučaju ugovaranja nesrazmjerno visokih
kamata, dovoljno je da dužnik ospori visinu kamata i pozove se na relevantnu
odluku Vrhovnog suda. Tako je to u državama u kojima je prisutna vladavina
prava.
• Nematerijalna šteta za "duševnu bol"
Visina odšteta koje dosuđuju hrvatski sudovi za pretrpljenu "duševnu bol",
a ona se najčešće odnosi na političare, stoji u nesrazmjeru u odnosu na
europsko okruženje. I to je jedna od potvrda da je hrvatsko pravosuđe i
dalje u velikoj mjeri instrument političkih lobija.
9. Sudski registar
Sudski registar je i dalje telefonski nedostupan. Službena obavijest glasi
da se informacije telefonski daju radnim danom u vremenu od 13 do 14 sati.
Poziv u to doba je nemoguće ostvariti, jer je telefonski priključak stalno
zauzet. Postoji osnovana sumnja da takav režim rada dogovoren kako bi
građani bili primorani obratiti se odvjetnicima ili raznoraznim
posrednicima.
Za ovjerenu kopiju iz sudskog registra potrebno je utrošiti dva dana. Stiče
se dojam da je cjelokupna organizacija tako ustrojena da šikanira građane i
upućuje ih na odvjetnike i posrednike, koji u pravilu sve mogu ishoditi bez
čekanja.
10. Kaznene odredbe u službi interesnih lobija
Navest ćemo samo neke od kaznenih odredbi koje nisu u skladu sa standardima
pravne države i građanskog društva, nego služe isključivo zaštiti interesnih
lobija:
• Nedozvoljeno pružanje pravne
pomoći
Odvjetnički lobi je od samog postanka Republike Hrvatske imao odlučujući
utjecaj na zakonodavstvo i podesio ga je sukladno svojim interesima. Tako je
u čl. 310. st. 1. Kaznenog zakona uvrštena neustavna odredba koja ograničava
pravo udruživanja. Naime ta odredba zabranjuje pružanje ma kakve pravne
pomoći, pa i one članovima udruga i sindikata, čije udruživanje ima smisao u
pružanju međusobne pomoći pa i one pravne. Neophodno je staviti van snage tu
odredbu KZ-a i donijeti poseban zakon koji će regulirati pitanje pružanja
pravne pomoći po uzoru na pravno sređene zemlje civiliziranog svijeta s
mnogim iznimkama koje donosi svakodnevni život, a sankcije za povrede takvih
odredbi uvrstiti u prekršaje s novčanom kaznom, a ne kao sada tretirati ih
prijestupom sa zatvorskom kaznom. Ovo je zapravo najbolji primjer
zloupotrebe interesnih lobija koji su pod cijenu teroriziranja građana RH
htjeli osigurati sebi apsolutni monopol.
• Pritisak na pravosuđe
Članak 309. st. 2. Kaznenog zakona na sličan način osigurava sucima u
Hrvatskoj nepogrešivost, sličnu onoj rimskog Pape, s napomenom da kritika
Pape nije povezana sa sankcijama, dok je za kritiku sudačkih odluka
predviđena zatvorska kazna do 6 mjeseci. Zanimljivo je da se je sudački lobi
zadovoljio s kaznom od 6 mjeseci, dok je odvjetnički lobi za nedozvoljeno
davanje pravnih savjeta izborio kaznu od jedne godine. Ovaj članak ugrožava
slobodu tiska i slobodu izražavanja i može ga se naći samo u totalitarnim
režimima gdje diktatori na taj način sprečavaju da pojedinci i mediji
kritiziraju politički instrumentalizirano pravosuđe. To je jedna od sigurnih
naznaka da hrvatsko pravosuđe nije neovisno, a još manje ispunjava kriterije
demokratsko pravnih država. Mizerni su to suci koji se boje medijske kritike
svojih odluka i postupka rada.
11. Državno odvjetništvo i sudovi
Odnos Državnog odvjetništva i sudova u Hrvatskoj ne ulijeva povjerenje u
pravnu državu. Nekoliko spektakularnih pokretanja kaznenih postupaka, a
jedan od njih je nedavno pokrenuti istražni postupak od strane USKOK-a
protiv bivšeg visokorangiranog političara Mate Granića i predsjednika uprave
Rade Končara Darinka Bage zbog korupcije, završili su uglavnom prije nego su
i započeti. Pri tome je svakome jasno da u takvim slučajevima postoje samo
dvije mogućnost, a to su nesposobnost ili umišljaj jedne od strana u
postupku. Dakle postavlja se pitanje tko je kriv sudstvo ili Državno
odvjetništvo čiji je sastavni dio USKOK. U ovakvim ili sličnim slučajevima u
civiliziranim zemljama je uobičajeno da čelni ljudi jedne od strana dadu
ostavku, jer takva vrsta pogrešaka je nedopustiva i ulijeva nepovjerenje
javnosti u cjelokupni sustav. To se u Hrvatskoj po običaju ne događa.
Ne samo da se ne daju ostavke kod tako eklatantne pogreške (iz neznanja ili
s umišljajem) nego je zakonodavac u citiranom čl. 309. Kaznenog zakona
zabranio komentiranje sudskih odluka u javnosti i predvidio za počinitelje
toga "kaznenog djela" kaznu zatvora. Sve su to sigurni dokazi da političari
na ovom prostoru pravosuđe smatraju sastavnim djelom svog interesnog
instrumentarija i ne dozvoljavaju uvođenje transparentnih standarda
vladavine prava i prava na slobodu informacija. Jedino se na taj način može
objasniti zakonska zabrana iznošenja mišljenja o nepravomoćnim sudskim
odlukama u javnosti. Takva zakonska odredba moguća je samo u sredinama bez
demokratske tradicije i osjećaja za potrebu postojanja pravnih standarda.
Gore citirana odredba KZ-a protivna je slobodi medija i svrha joj je zaštiti
organizirani kriminal unutar politike i samog pravosuđa.
12. Zakon o HRT-u
Račanova vlada je podlegla pritiscima partitokrata u vlastitoj stranci kada
je pristala na pokretanje inicijative za promjenu Zakona o HRT-u koji je
usvojen na prijedlog te iste vlade samo prije 2 godine. Novi Zakon o HRT-u
je povratak u najcrnje doba državne televizije, jer svih 11 vijećnika
takozvanog Programskog vijeća HRT-a bira politika i to po stranačkom ključu.
Programsko vijeće sastavljeno od 11 vijećnika izabranih od strane politike
ima sve kadrovske i ostale ovlasti kod izbora i imenovanja čelnih ljudi
Hrvatske televizije i Hrvatskog radija, pa mu naziv nije usklađen s
nadležnostima. Više bi mu pristajao naziv Vijeće HRT-a kao što mu je i bio
naziv po prethodnom zakonu. Profil članova Programskog vijeća HRT-a je više
nego žalostan. Političke stranke su tražile anonimne osobe koje će pristati
da budu lutke političarima. Sadašnji Zakon o HRT-u ne zadovoljava
demokratske standarde o sastavu vijeća za javne elektronske medije i
neophodno ga je uskladiti s tim standardima. Sastav Vijeća HRT-a mora biti
takav da veliku većinu članova tog Vijeća biraju različite nevladine
organizacije, kao što je to predviđao prethodni zakon i standardi
demokratskih zemalja zapadne Europe. Takvo Vijeće mora imati sve ovlasti
koje ima sadašnje Programsko vijeće HRT-a.
13. Državno sudbeno vijeće
Državno sudbeno vijeće, više poznato kao "Potrebičino vijeće", nije ni nakon
preuzimanja vlasti od strane Koalicije ispunilo očekivanja javnosti.
Sami sastav i način izbora članova DSV-a ne omogućava djelotvoran rad tog za
pravosuđe najvažnijeg tijela. Upravo bi DSV trebao biti motor za uklanjanje
neregularnih pojava u pravosuđu. Ono je do sada potpuno zakazalo u radu.
Članovi toga tijela morali bi biti osobe neupitnog moralnog integriteta i ne
bi smjeli biti ni na koji način u sukobu interesa. Kod sadašnjeg sastava
DSV-a je sve, a samo ne to. Tako je teško zamisliti da članovi DSV-a iz
redova odvjetnika nisu u sukobu interesa kada odlučuju u disciplinskim
postupcima protiv sudaca s kojima se redovito susreću na sudovima.
Neprihvatljivo je da su po važećoj zakonskoj odredbi ovlašteni predlagači za
pokretanje disciplinskog postupka samo predsjednici sudova, a iznimno i
Ministarstvo pravosuđa. Naime poznato je da predsjednici sudova u pravilu
odbijaju pokretanje stegovnih postupaka protiv bliskih kolega, a još k tome
ti isti suci sudjeluju u postupku predlaganja predsjednika suda, a što
dovodi predsjednike sudova do sukoba interesa. Praksa pokazuje da
Ministarstvo pravosuđa samo u iznimnim slučajevima preuzima inicijativu za
pokretanje stegovnih postupaka protiv sudaca, jer odgovorne osobe
Ministarstva ne štite interese građana nego osjećaju godinama izgrađenu
cehovsku solidarnost. Ovdje treba napomenuti da je predlaganje predsjednika
sudova od strane sudaca dotičnog suda zadnji bastion samoupravnog
socijalizma, jer je nespojivo da odlučuje o izboru kandidata one osobe čiji
bi rad taj isti predsjednik trebao nadzirati. Razumljivo je da će predložiti
osobu koja je u mnogo čemu spremna progledati kroz prste.
14. Razno
• Revizija pretvorbe nije provedena ni tamo gdje je to bilo moguće, a sada
to u većini slučajeva više nije nemoguće zbog nastupanja zastare. Stoga će
hipoteka pretvorbe takozvane društvene imovine ostati zajednički povijesni
projekt svih političkih stranaka u Hrvatskoj. HDZ-ov režim je započeo i
velikim dijelom proveo netransparentnu pretvorbu, a koalicijska vlada nije
ništa učinila da počinjene neregularnosti ispravi.
• Privatizaciju preostalih vlasničkih udjela države u poduzećima treba što
prije provesti i to na transparentan način. I loše privatizirana poduzeća će
znatno bolje funkcionirati od poduzeća u državnom vlasništvu.
• Povrat oduzete imovine ide tako sporo da će većina onih koji očekuju
povrat prije dočekati smrt nego povrat imovine. Nedjelotvorna državna uprava
i sudstvo onemogućavaju realizaciju postupka povrata, što vodi do masovne
povrede ljudskih prava.
• Zakon o radu nije dovoljno reformiran da bi omogućio fleksibilnost tržišta
rada i konkurentnost Hrvatske kao odredišta za kapitalna ulaganja.
• Izborni zakon je ostao i dalje neusklađen sa standardima razvijenih
europskih demokracija.
• Za povredu različitih upitnih gospodarskih standarda u Hrvatskoj
predviđena je vrlo visoka novčana kazna bez mogućnosti da se nedostaci
otklone u razumnom roku. To obeshrabruje poduzetnike i time umanjuje
mogućnost pokretanja novih projekata i stvaranja dodatnih radnih mjesta.
ZAKLJUČAK
Pravosudni sustav Republike Hrvatske je i dalje miljama udaljen od
standarda razvijenih pravnih država zapadne Europe i Sjeverne Amerike.
Ni jedna od vlada nakon nastanka Republike Hrvatske nije pokazala čvrstu
volju za sređivanjem stanja u pravosuđu. Teško je zaključiti u kojoj mjeri
se je radilo o neprepoznavanju značenja vladavine prava, a u kojoj mjeri
nedostatak političke volje. Ako je suditi po izjavama hrvatskih političara,
većina od njih želi vidjeti Hrvatsku što prije u sastavu EU-a. Jedna od
osnovnih pretpostavki za ulazak u EU je harmonizacija hrvatskog pravnog
sustava. Također postoji suglasnost oko toga da hrvatski građani trebaju
djelotvornu pravnu državu bez obzira na pristupanje EU, jer je to osnovna
pretpostavka za gospodarski i društveni razvoj. Jedini način za pokretanje
procesa uspostave pravnih standarda u RH je preuzimanje gotovih modela na
slijedeća 3 područja:
• usklađenje zakonskih normi s naprednim zakonodavstvom zemalja EU-a;
• preuzimanje modela i cjelokupnih tehnoloških dostignuća na području
organizacije rada u pravosuđu;
• preuzimanje načina izbora kadrova i njihovo educiranje po uzoru na
razvijene zemlje EU-a.
Tako nešto mogu realizirati čelni ljudi u pravosuđu, počevši od Ministarstva
pravosuđa do predsjednika sudova, koji posjeduju dokazano znanje u
menedžmentu i čvrsto uvjerenje o potrebi vladavine prava u RH. Neophodne su
dalekosežne kadrovske promjene na čelnim funkcijama u Ministarstvu pravosuđa
i
čelnih ljudi većine sudova u Hrvatskoj. Javnost mora podržati takav korak,
ako bi politika imala za to sluha.
Na kraju najvažniji moment je postojanje nepokolebljive volje i angažiranje
cjelokupne nacije u borbi protiv korupcije i neodgovornosti u svim
segmentima društva, a najvažniji segment je pravosuđe. Ako Republika
Hrvatska u najkraćem roku ne dobije bitku u borbi protiv korupcije,
neodgovornosti i nekompetentnosti u pravosuđu i državnoj upravi, sva
retorika i napori za približavanje Europskoj uniji ostat će uzaludni, jer
Hrvatska sa sadašnjim stanjem u pravosuđu i državnoj upravi nema što tražiti
u EU, a kao takva ne može uspješno ni završiti proces pripreme za
pristupanje EU.
U Zagrebu, 5. lipnja 2004. god.
U potpisu:
JURIS PROTECTA
udruga za pravnu zaštitu
Zlatko Zeljko, predsjednik
CILJEVI UDRUGE JURIS PROTECTA
Unapređenje kvalitete zakona i rada pravosuđa u Republici Hrvatskoj s ciljem
potpunog prihvaćanja priznatih standarda koji se primjenjuju u
najrazvijenijim državama EU-a. Udruga motri postojeće zakone, kadrovsku
strukturu i organizaciju rada u pravosuđu i upozorava na nedostatke. Kako je
besprijekorno funkcioniranje pravosuđa primarna pretpostavka za gospodarski
razvoj i time vitalni interes nacije, Udruga podupire i inicira društvene i
političke promjene u Republici Hrvatskoj koje obećavaju korjenite promjene u
pravosuđu. Članovi udruge smatraju da prihvaćanje standarda u pravosuđu
(zakonodavni, kadrovski i organizacijski) je jedini put za osiguranje pravne
zaštite svih građana Hrvatske, prihvatljive kvalitete u razumnom roku.
URL http://www.jurpro.hr
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) izrazili su zabrinutost najavom
Hrvatske odvjetničke komore da će za mjesec dana stupiti na snagu drastično
više cijene odvjetničkih usluga.
Kako prenosi HRT 21.06.2004., Sindikat upozorava da novi tarifni sustav
pogoduje krupnim i bogatim tvrtkama za koje se predviđa smanjenje cijena
usluga, dok se malog čovjeka, koji je i dosad teško skupljao novac za
pokretanje i vođenje parnica, dovodi u očajničku situaciju.
NHS skreće pozornost da je Hrvatska i socijalna država te da će odluka o
rastu cijena odvjetničkih usluga dodatno uzdrmati ionako osjetno poremećeni
status hrvatskih građana.
U pismu Hrvatskoj odvjetničkoj komori NHS pita hoće li odvjetnik s tako
visokom tarifom služiti kao primjer humanosti i poštivanja ljudskog
dostojanstva, što je dio kodeksa odvjetničke etike, ili će svojom cijenom
narušiti ta načela budući da će usluge postati privilegija bogatih.
Sindikat pritom podsjeća da su radnici prisiljeni tražiti odvjetničku pomoć
jer su opljačkani, prevareni, ne isplaćuju im se plaće i uskraćuju radna
prava, a budući da su uglavnom slabog imovinskog statusa, za većinu njih
odluka o porastu cijena značit će odustajanje od traženja pravde. NHS stoga
poziva Odvjetničku komoru da u duhu kodeksa odvjetničke etike još jednom
preispita svoju odluku i uskladi je s mogućnostima većine građana.
Sindikati su ogorčeni najavljenim drastičnim poskupljenjem odvjetničkih
tarifa i traže da država oduzme Hrvatskoj odvjetničkoj komori (HOK) pravo na
samostalno određivanje cijena usluga.
Prijedlog HOK, prema kojem bi odvjetnička satnica od srpnja poskupjela 12,5
puta (sa 40 na 500 kuna), apsolutno je neprihvatljiv i predstavlja izravan
udarac na materijalni položaj građana, a posebice radnika, ocijenili su
sindikalni čelnici na konferenciji za novinare.
Hoće li zbog previsokih cijena odvjetnika hrvatski radnici, koji se za
isplatu plaće ili doprinosa često moraju boriti na sudu, ubuduće morati
tražiti pravdu na Europskom sudu u Strasbourgu, upitala je predsjednica
Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Vesna Dejanović.
Prosječna
satnica u Hrvatskoj iznosi 23 kune, pa bi radnik za jedan sat kod odvjetnika
ubuduće trebao raditi 22 sata, odnosno gotovo tri dana.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt najavila je da će s HOK-om još
razgovarati o njegovu prijedlogu, kao i da bi se naknade ubuduće propisivale
posebnim zakonom, no nemamo informacija da je nešto poduzela, izjavila je
Vesna Dejanović. SSSH je od
Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zatražio mišljenje o monopolističkom
statusu HOK-a i da se utvrdi je li povrijeđen Zakon o zaštiti tržišne
utakmice.
HOK je monopolistička udruga koja zlorabi svoj položaj, smatra predsjednik
Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak, stoga mu država ne bi smjela
dozvoliti da sam određuje cijene odvjetničkih usluga. Ako se HOK-u ostavi
monopolistički položaj, određivanje odvjetničke tarife trebala bi preuzeti
zakonodavna ili izvršna vlast, drže sindikalci.
I Nezavisni hrvatski sindikati također su oštro prosvjedovali zbog
najavljenog poskupljenja tarifa i predložili da se to pitanje regulira posebnim
zakonom. (Izvor: HRT 23.06.2004.)
Odvjetnička komora -
Odvjetničke tarife - nova cijena odvjetničkih usluga - Odvjetnička tarifa -
Poskupljenje odvjetničkih usluga - Odvjetnik - Zakon o odvjetničkim tarifama
- Odvjetnik - Pravosuđe
|
|
Ažurirano 11. 10. 2024.
|