PROJEKTI

Naslovna

Okrugli stol - Poreč

> Poziv

> Zbornik radova

> Zaključci

Obavijesti

Klikni za pregled priloga
POSLOVNI FORUM

Google


WWW Poslovni Forum



Poslovni Forum

P.P. 180, 51000 Rijeka
e-mail: info@poslovniforum.hr



STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI U AKTUALNOM INFORMATIČKOM OKRUŽENJU
u okviru projekta
KONTINENTALNI GOSPODARSKI RESURSI U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA RH


Zaključci okrugloga stola
"Stanje i razvojne mogućnosti u aktualnom informatičkom okruženju"
održanoga u okviru projekta
"Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske"
u Poreču 20. veljače 2004.

 

1. Razvoj turizma valja u znakovito većoj mjeri interaktivno vezati za kvantitativni i kvalitativni razvoj gospodarskih djelatnosti čiji proizvodi predstavljaju input u proces oblikovanja turističkih proizvoda. To bi trebalo izazvati odgovarajuće poteze kako na makrorazini, tako i na mikrorazini. Naime, na makrorazini bi morale uslijediti odgovarajuće mjere ekonomske politike, dok bi na mikrorazini učinak trebao biti dvojak: na strani gospodarskih subjekata u turizmu u pravcu kontinuiranoga istraživanja potreba turističkih potrošača te na temelju njih i osmišljavanja prodajno-uslužnih programa zasnovanih na marketinškim načelima, a na strani proizvođačkih gospodarskih subjekata (poglavito proizvođača hrane) u pravcu kvantitativnoga i osobito kvalitativnoga zadovoljavanja potreba turističkih potrošača za svim pojedinačnim parcijalnim turističkim proizvodima.
 

2. Budući da zapravo postoji snažna interaktivnost između turizma, s jedne, te poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i ostalih gospodarskih grana i djelatnosti, s druge strane, očito je kako bitno treba ojačati učinkovitost svih djelatnosti koje tvore sastavnice turističkih proizvoda, kako bi bili po svojoj kvaliteti, a potom i cijeni, konkurentni kako za inozemne, tako i domaće turističke potrošače.
Svi subjekti gospodarskih i izvangospo-darskih djelatnosti jednim dijelom (što ovisi o stupnju obuhvata, odnosno stupnju udjela u agregatu turizma) svoju aktivnost, odnosno proces rada, trebaju usmjeriti i na proizvodnju ili oplemenjivanje proizvoda koji su namijenjeni turistima – turističkim proizvodima.
 

3. Turizam bi u Republici Hrvatskoj, sukladno tome, morao postati kralježnica strategije izvozne ekspanzije, imajući pri tome u vidu nedvojbene prednosti koje se stječu, primjerice, izvozom hrane preko turizma. Ustanovljavanje smjernica i mjera za uravnoteženje i sinkroniziranje potražnje potrošačkoga (“plavog”) s ponudom proizvođačkoga (“zelenog”) područja Republike Hrvatske, a u cilju postavljanja dugoročnih poticajnih i ostalih mjera gospodarske politike, osobito u turizmu i proizvodnji hrane, javljaju se kao temeljni cilj.
 

4. Kontinentalni gospodarski resursi, poglavito oni iz područja proizvodnje hrane te osobito oni iz Slavonije i Baranje, mogu, naravno uz odgovarajuće mjere ekonomske politike, marketinški pristup istraživanju potreba te time i oblikovanja proizvodnih i prodajnih programa koji će biti utemeljeni na suvremenim tehnologijama, proizvesti outpute koji će u kvantitativnom i kvalitativnom smislu moći u potpunosti zadovoljiti potrebe turizma.
 

5. Današnje suvremeno turističko tržište zahtijeva kvalitetan i razmjerno standardiziran vid ponude proizvoda hrane. U tom bi pravcu valjalo poduzeti i korake na postavljanju "industrijske" i u kvalitativnom smislu standardizirane ponude proizvoda hrane. Tako osmišljavanje određenoga broja jela, koja bi imala svojevrstan CRO-image, kao eksponent identiteta vlastite nacionalne kuhinje (ethnic food), postaje neminovnost.
Jednako tako, pozicioniranje Republike Hrvatske kao oaze ekoturizma u Europi, dakle zdravoga turizma utemeljenoga na zdravoj hrani, uistinu može biti jedna od objektivno najučinkovitijih varijanti razvoja i razvitka turizma Republike Hrvatske u bliskoj budućnosti, kojom se može ostvariti nedvojbena konkurentska prednost u globaliziranim uvjetima naše današnjice.
 

6. Proizvodni programi najuglednijih hrvatskih prehrambenih gospodarskih subjekata upotrebljavaju hrvatske sirovine, znanje i kreativnost, čime mogu znatno doprinijeti stvaranju prepoznatljivoga hrvatskog turističkog proizvoda, prema europskim standardima kvalitete i u skladu s prehrambenim tendencijama u svijetu.
 

7. Razvijanje, odnosno tvorba clustera za potrebe turizma Republike Hrvatske, predstavlja proaktivan pristup problemu povezivanja kontinentalnih gospodarskih resursa s ponudom turističkih proizvoda i predstavlja nužnost budućega poslovnog ponašanja. Time bi se sa strane ponuđača proizvoda hrane stvorila objektivna osnova za dugoročno čvrsto povezivanje proizvođača hrane i njihovih velikih potrošača. Informatizacijom tih interakcijskih odnosa između pojedinih subjekata povezanih u clustere, kako na strani ponude, ali jednako tako i na strani potražnje, stvorila bi se i moćna informacijski umrežena struktura koja bi u tom slučaju mogla opravdati svoje postojanje u sklopu ostvarenja općih i posebnih ciljeva kako turizma, tako i proizvodnje i prerade hrane.
 

8. Činjenica je da trenutačno u Republici Hrvatskoj, u informacijskom smislu, ne postoji dovoljno učinkovit i transparentan sustav koji predstavlja cjelokupni lanac pribavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a koji može doprinijeti boljoj opskrbi subjekata turističke ponude, odnosno stvaranju, svojevrsne burze proizvoda hrane, odnosno elektroničkoga tržišta (e-market) ili elektroničke trgovine (e-marketplace), koja će, pak, ujediniti i učiniti transparentnom proizvodnju proizvoda hrane.
Naime, u okviru uspostavljenih sustava elektroničke trgovine u nas postoji tek nekolicina web-site-ova koje djeluju po načelu B2C (business to consumer), a odnose se na područje proizvoda hrane, dok web-site-ova koji djeluju po načelu B2B (business to business), zapravo ni nema.
 

9. Zbog već naglašene činjenice da u nas ne postoji ni jedan B2B orijentiran site nema ni praktičnih iskustava koji bi ukazivali na prednosti ili nedostatke do sada (u inozemstvu) profiliranih nekoliko temeljnih vrsta tržišnih B2B modela. Ključna je sastavnica koja odlučuje o uspjehu svakoga od modela jasno određena korist i za kupca i prodavača.
Globalna procjena sadašnjega stanja infrastrukturnih pretpostavki pokazuje: prva je faza, Internet presence, tj. stvaranje jednostavnih web stranica u dobroj mjeri završena kako na strani ugostiteljsko-turističkih subjekata, tako i na strani ponude hrane. Druga je faza, odnosno postavljanje okvira za baze podataka o proizvodima i proizvođačima, u intenzivnoj izgradnji, ali na nesustavan način. Treća je faza, tj. stvaranje potrebnih pretpostavki za trgovinu internetom, još uvijek u razvoju. Četvrta je faza – stvaranje kataloga, brzih pretraživača i brze neposredne komunikacije – u početnim stadijima, a peta je faza, odnosno stvaranje pretpostavki kolaboracijskog poslovanja tek u najavi.
 

10. Analizirane značajke hrvatskog turizma, te mogućnosti poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, nedvojbeno ukazuju na potrebe razvoja specijaliziranog portala koji bi trebao tijekom vremena postati središnje mjesto ponude i potražnje, te doprinositi boljoj gospodarskoj učinkovitosti i efektima hrvatskog turizma, kao i poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Kako iskustva iz razvijenih e-ekonomija govore da se u mnoštvu pretendenata brzo isprofilira njih nekoliko i da obično drže 70-80% tržišta, za očekivati je iz postojećeg stanja razvijenosti e-business-a u Hrvatskoj da će se utrka ubrzo rasplamsati.
Koncept specijaliziranog vertikalnog portala za opskrbu turizma hranom model koji je hrvatskom turizmu, ali i hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima i prehrambenoj industriji neophodan.
 




    Sadržaj Zbornika radova Okruglog stola