PREDGOVOR


      Budući da zapravo postoji snažna interaktivnost između turizma, s jedne strane, te poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i ostalih gospodarskih grana i djelatnosti, s druge strane, očito je kako bitno treba ojačati učinkovitost svih djelatnosti koje tvore sastavnice turističkih proizvoda, kako bi bile po svojoj kvaliteti, a potom i cijeni, konkurentne kako za inozemne, tako i domaće turističke potrošače.

Turizam bi u Republici Hrvatskoj, sukladno tome, morao postati kralježnica strategije izvozne ekspanzije, imajući pri tome u vidu nedvojbene prednosti koje se stječu, primjerice, izvozom hrane preko turizma. Pritom se vrlo jednostavno može dokazati kako kontinentalni gospodarski resursi, poglavito oni iz područja proizvodnje hrane te osobito oni iz Slavonije i Baranje, mogu, naravno uz odgovarajuće mjere ekonomske politike, marketinški pristup istraživanju potreba te time i oblikovanja proizvodnih i prodajnih programa koji će biti utemeljeni na suvremenim tehnologijama, proizvesti outpute koji će u kvantitativnom smislu moći u potpunosti zadovoljiti potrebe turizma. Na taj bi se način postigli višestruki učinci:
s jedne bi se strane znakovito ojačao ekonomski položaj gospodarskih prioriteta, turizma i poljoprivrede, a kroz multiplikacijski efekt ostalih gospodarskih djelatnosti koje čine agregat turizma, bitno bi se uravnotežila i poboljšala platna bilanca zemlje, povećala uspješnost poslovanja sudjelujućih gospodarskih subjekata, povećala zaposlenost itd.

Navedeno je predstavljalo svojevrstan izazov znanstvenicima koji su izravno ili neizravno uključeni u tu problematiku. Tako je u ožujku 1999. godine sklopljen sporazum o međusobnoj suradnji u području znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti između Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Ekonomskoga fakulteta u Osijeku te Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku i već je tom prigodom naznačena potreba pokretanja projekta kojim bi se ukazalo na pravce povezivanja područja Slavonije i Baranje kao najznačajnijega proizvođača hrane i Istre kao najznačajnijega turističkog područja u Republici Hrvatskoj.
Na tu je temu u listopadu 1999. godine održan i prvi okrugli stol u Poreču, koji je u veljači 2000. godine u Opatiji rezultirao i okruglim stolom “Poljoprivredni resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske”.

U lipnju 2001. godine Ministarstvo je znanosti i tehnologije odobrilo projekt pod nazivom “Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske” na kojem je bilo prijavljeno ukupno osamdesetak znanstvenika iz devet znanstvenih institucija. Rezultati su jednogodišnjega rada na projektu predstavljeni u trideset radova na znanstvenom skupu u Osijeku u lipnju 2002. godine, na temu istovjetnoj nazivu projekta.
Suorganizatorstvo su toga skupa prihvatili, između ostalih, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistička zajednica, Institut za turizam te Istarska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Ministarstvo je znanosti u ožujku 2003. godine produžilo nastavak financiranja projekta za dvogodišnje razdoblje.

Ponajprije valja istaknuti kako je ta problematika prije pokretanja projekta bila isključivo necjelovito obrađivana sa stajališta pojedinačnih znanstvenih polja, odnosno grana, a zapravo nikada cjelovito, na multidisciplinaran način. To znači da postoje određeni znanstveni radovi koji, primjerice, ukazuju na problematiku proizvodnje hrane, zatim radovi koji ukazuju na problematiku prerade hrane, kako na mjestu proizvodnje, tako i na mjestu potrošnje, kao i, naposljetku znanstveni radovi koji ukazuju na ulogu hrane kao sastavnicu turističkih proizvoda Republike Hrvatske. Ali zato zapravo ne postoje povezana saznanja o ulozi svih drugih gospodarskih djelatnosti, osobito onih iz kontinentalnoga dijela Hrvatske, u stvaranju turističkoga proizvoda. Naposljetku, postoje nedovoljno razrađena saznanja o potrebnoj kvantitativnoj i kvalitativnoj razini turističkih proizvoda koji se, dinamički gledano, trebaju u budućnosti nuditi sve zahtjevnijim turističkim potrošačima.

Značenje je istraživanja na tom projektu proizašlo već iz činjenice da je ono po obuhvatu prvo istraživanje takve vrste u Republici Hrvatskoj, a njegovi rezultati operacionalizacijom mogu izuzetno pripomoći kako u razvoju i razvitku turizma i proizvodnje hrane, kao prioritetima, tako i u općem gospodarskom razvoju Republike Hrvatske. Polazna je postavka projekta bila da su kontinentalni gospodarski resursi Republike Hrvatske, osobito u području proizvodnje hrane, u stanju u cijelosti kvantitativno i kvalitativno dinamički zadovoljavati turističku potrošnju ostvarenu u Republici Hrvatskoj.

Međutim, s druge je strane proces razvoja informatizacije i komunikacijskih tehnologija danas već sastavnica življenja i poslovnoga ponašanja u okviru tzv. “digitalnoga doba”. Upravo se zbog toga osjetila potreba da se u okviru projekta “Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske” razmotri stanje i razvojne mogućnosti u aktualnom informatičkom okruženju, što je ujedno bila i tema okrugloga stola održanoga u Poreču u veljači 2004. godine, čiji su rezultati objavljeni u ovom zborniku radova.

Kako je to i navedeno u pozivu za okrugli stol “…polazna hipoteza za Okrugli stol je činjenica da u ovome trenutku u Republici Hrvatskoj, u informacijskom smislu ne postoji dovoljno učinkovit i transparentan sustav koji reprezentira cjelokupni lanac pribavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a koji može doprinijeti boljoj opskrbi subjekata turističke ponude".
Neka inozemna iskustva pokazuju da se takva situacija može znatno promijeniti obzirom da se u informatičkom prostoru javljaju novi sudionici koji mogu na novim tehnološkim temeljima uspostavljati nove relacije u lancima opskrbe i posredno generirati temelje za dugoročno usklađivanje turističke potražnje (potrošnje) i potencijala proizvodnje i prerade (ponude).

Riječ je o novim posredničkim ulogama cyber firmi koje ulaze u informacijska tržišta i transformaciji njihove uloge u tvorce novih tržišta, novih tržišnih zajednica i novih upravljačkih odnosa, koji tako otvaraju prostor za planiranje i realizaciju cjelokupnoga lanca opskrbe, osobito hranom na novim suradničkim osnovama.” Riječ je, dakle, o stvaranju, svojevrsne burze proizvoda hrane, odnosno e-marketa ili e-marketplacea, koja će ujediniti i učiniti transparentnom proizvodnjuproizvoda hrane. Naime, u okviru uspostavljenih sustava elektroničke trgovine, u nas postoji tek nekolicina web-site-ova koje djeluju po načelu B2C (business to consumer), a odnose se na područje proizvoda hrane, dok mrežnih stranica koje djeluju po načelu B2B, zapravo ni nema. Ideja je bila da se upravo na okruglom stolu u Poreču pokušaju sjediniti iskustva kako ponuđača, tako i potraživača na tom specifičnom tržištu, a rezultati se mogu iščitati na stranicama koje slijede, kao i u zaključcima okrugloga stola.


    Voditelj projekta
    prof. dr. sc. Marcel Meler

    Voditelj okrugloga stola
    prof. dr. sc. Drago Ružić


    >> SADRŽAJ ZBORNIKA
  
    >> ZAKLJUČCI