POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 


PROJEKTI

Naslovna

Okrugli stol - Poreč

> Poziv

> Zbornik radova

> Sadržaj zbornika

> Baze podataka

> Zaključci

Obavijesti

Klikni za pregled priloga
Popusti i akcije

Google


WWW Poslovni Forum







IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. Berzo i lako kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> LINK NA PREGLED I OPIS PONUDE ZA IZRADU WEB STRANICA >>

POSEBNA PONUDA
Internet se sve češće koristi kao izvor relevantnih i pravovremenih informacija što tvrtkama koje imaju vlastite stranice daje konkurentsku prednost. Što je tvrtka manja, to joj je Internet potrebniji. Želite li besplatno ažurirati svoju ponudu, uvoditi nove usluge ili proizvode? Želite li detaljno predstaviti Vašu ponudu? Želite li pobijediti konkurenciju da bi opstali?

IZRADA INTERNET STRANICA
Izrada CMS internet stranica po izuzetno povoljnim cijenama; izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova, objavljivati neograničeni broj tekstova... Predstavite Vašu tvrtku, objavite sve ponude, akcije, objavite detaljni pregled svih proizvoda i usluga... Ukoliko Vas nema na Internetu; Vi ne postojite!




















POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga


Zbornik radova Okruglog stola

STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI U AKTUALNOM INFORMATIČKOM OKRUŽENJU
u okviru projekta
KONTINENTALNI GOSPODARSKI RESURSI U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA RH


Prof. dr. sc. Drago Ružić
Ekonomski fakultet u Osijeku


POTREBE I MOGUĆNOSTI
PROVOĐENJA INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U OPSKRBI HRVATSKOGA TURIZMA – POLAZNE OSNOVE I OKVIR



SAŽETAK

Nema nikakve dvojbe da je turistički proizvod Republike Hrvatske potrebno repozicionirati u odnosu na turistički konkurentne zemlje, između ostaloga, i boljom komplementarnom povezanošću te većim udjelom kontinentalnih gospodarskih resursa u turističkom agregatu. Time turistički proizvod može biti kvalitetniji i prepoznatljiviji, uz istodobno postizanje željenih gospodarskih učinaka. S obzirom da situacija u praksi nije ni izdaleka zadovoljavajuća, postavlja se logično pitanje – kako je moguće to stanje promijeniti te tko i kako to može učiniti? Neka inozemna iskustva pokazuju da se takva situacija može znatno promijeniti s obzirom da se u informatičkom prostoru javljaju novi sudionici koji mogu na novim tehnološkim osnovama uspostavljati nove odnose u lancima opskrbe i posredno stvarati temelje za dugoročno usmjereno usklađivanje turističke potražnje (potrošnje) i mogućnosti proizvodnje i prerade (ponude). U radu se daje prikaz nekih do sada razvijenih informatičkih modela koji mogu biti smjerokaz u promišljanju pravca razvoja modela opskrbe zasnovanoga na informatičkoj tehnologiji.

Ključne riječi: turizam, informatička tehnologija, internet, b2b portali.



NEEDS AND POSSIBILITIES OF INFORMATION TECHNOLOGY IMPLEMENTATION IN THE CROATIAN TOURISM INDUSTRY SUPPLY — STARTING POINTS AND FRAMEWORKS


It is indubitable that the Republic of Croatia’s tourist product is to be necessarily repositioned with regard to the touristically competitive countries, inter alia also thru a better complementary connection and an increased share of continental economic resources in a tourist aggregate. Thus, a tourist product may be of a higher quality and more recognizable while simultaneously achieving the desired economic effects. As the situation in practice is far from satisfactory, a logical question is being raised of how it is possible to change this status and who can do it and how. Some foreign experiences demonstrate that such a situation may be significantly modified, as the new participants are emergent in the cyberspace, able to establish the new relations in supply chains on the new technological bases and to indirectly generate the fundaments for a long-term oriented harmonization between the tourist demand (consumption) and production and processing potentials (supply). The paper describes some of the informatical models developed so far that may be the orientations when excogitating the developmental trends regarding a supply model based on information technology.

Keywords: tourism, information technology, Internet, b2b portals




1. Uvodne napomene

Unatoč činjenici da se hrvatski turizam unatrag nekoliko godina u značajnoj mjeri regenerirao i vratio na tržište ponude, ukupni gospodarski učinci nisu na željenoj razini. Pored mnogih razloga koji nisu predmet ovoga rada, svakako je jedan od razloga i nedovoljan udio domaćih ulaganja u ukupnom turističkom proizvodu Hrvatske, a posebice nedovoljnost udjela domaćih prehrambenih proizvoda. Objektivno je situacija u praksi nezadovoljavajuća jer je došlo do mnogih promjena koje su doprinijele raskidanju nekad uspostavljenih veza između ugostiteljsko-turističkih subjekata na jednoj strani i subjekata agroprehrambenoga sektora, na drugoj strani. No, čak i neovisno o tome, tradicionalni načini dogovaranja i međusobnih veza povijesne su činjenice jer se u novim društvenim odnosima i tržišnoj ekonomiji javljaju potpuno drugačiji zahtjevi na strani potražnje, ali i brojne tehnološke novine i novi proizvodi na strani ponude. Uloga je posrednika također bitno promijenjena jer se u tržišnoj utakmici nalaze novi globalni igrači – inozemni trgovački lanci.

Sve spomenuto odvija se u razdoblju koje se zbog nagloga razvoja digitalne tehnologije i telekomunikacija već počinje nazivati "digitalno doba". Refleksija tih obilježja na ekonomske odnose dobiva zbirni naziv (e-business). Spomenute promjene nesumnjivo imaju svoj odraz i na gospodarsko područje turizma. Prije svega se to odnosi na razvoj informacijske i komunikacijske osnovice za unaprjeđivanje poslovanja. No, neovisno o tome u Hrvatskoj trenutačno u informacijskom smislu ne postoji dovoljno učinkovit i transparentan sustav koji predstavlja cjelokupan lanac pribavljanja prehrambenih proizvoda, a koji može doprinositi boljoj opskrbi lokalno proizvedenih prehrambenih proizvoda za potrebe turizma. Neka inozemna iskustva pokazuju da se takva situacija može znatno promijeniti s obzirom da se u informatičkom prostoru javljaju novi sudionici koji mogu na novim tehnološkim osnovama uspostavljati nove odnose u lancima opskrbe i posredno stvarati temelje za dugoročno usmjereno usklađivanje turističke potražnje (potrošnje) i mogućnosti proizvodnje i prerade (ponude). Riječ je o novim posredničkim ulogama virtualnih tvrtki koje ulaze u informacijska tržišta te preobrazbi njihove uloge u tvorce novih tržišta, novih tržišnih zajednica i novih upravljačkih odnosa, koji tako otvaraju prostor za planiranje i ostvarenje cjelokupnoga lanca opskrbe hranom na novim suradničkim osnovama.

U nastavku se prikazuje evolutivni razvoj B2B (Business to Business) modela u čijim je okvirima moguće tražiti rješenja i za opskrbu hrvatskoga turizma.

2. Poslovni modeli na internetu

Pri provođenju elemenata elektroničkoga poslovanja u poslovne procese, valja razlikovati tri razine aktivnosti: razina pojedinačnih aktivnosti elektroničkoga poslovanja, aktivnosti složenijih poslovnih procesa te skupine poduzetničkih aktivnosti koje mogu poprimiti oblik poduzetničkih poslovnih modela.

Tablica 1. Klasifikacija e-business modela
 

Razina aktivnosti

Razina poslovnoga procesa

Razina poduzetništva

1.      Procesiranje narudžbi

2.      On-line kupnja

3.      E-mail

4.      Izdavač sadržaja

5.      Poslovna inteligencija (BI)

6.      On-line oglašavanje

7.      On-line promotivna prodaja

8.      Strategije dinamičnoga postavljanja cijena on-line

1.      Menadžment veza među kupcima(CRM)

2.      Menadžment znanja (KM)

3.      Menadžment lanca nabave (SCM)

4.      On-line izgradnja zajednica

5.      Marketing baze podataka

6.      Planiranje poduzetničkih resursa (ERP)

7.      Masovna kastomizacija

1.     E-commerce, izravna prodaja, sponzoriranje sadržaja

2.     Portal

3.     Brokerski modeli

on-line razmjena,

on-line aukcije

4.     Agent-modeli, agenti proizvođača, agregator kataloga, središnji posrednici, agenti za kupovanje, obrnuta aukcija, suradnja kupaca, virtualni kupovni centar

Osim potonje klasifikacije poslovnih modela, često je citirana i klasifikacija koju predlaže prof. Michael Rappa :

1. Brokerski (brokerage)
2. Oglašivački (advertising)
3. Modeli informacijskih posrednika (infomediary)
4. Trgovački modeli (merchant)
5. Proizvođački modeli (manufacturing)
6. Suradnički modeli (affiliate)
7. Modeli virtualnih zajednica (community)
8. Pretplatnički modeli (subscription)
9. Modeli pomoćnih usluga (utility)


Tablica 2. E - business tržišta

 

To Business

To Consumer

To Government

Potiču ga poslovni subjekti

Business-to-Business (B2B)

FreeMarkets
www.freemarkets.com

Business-to-Consumer
(B2C)

CDNow
www.cdnow.com

Business-to-Government
(B2G)

Western Australian Government Supply   www.ssc.wa.gov.au

Potiču ga potrošači

Consumer-to-Business (C2B)

Better Business Bureau site
www.bbb.org

Consumer-to-Consumer
(C2C)

eBay
www.ebay.com

Consumer-to-Government
(C2G)

GovWorks
www.govworks.com

Potiču ga državni organi

Government-to-Business
(G2B)

Small Business Administration site www.sba.gov

Government-to-Consumer
(G2C)

California state site
www.state.ca.us

Government-to-Government
(G2G)

GovOne Solutions
www.govonesolutions.com

Izvor: Marian Wood (2001), str. 2. (s malim izmjenama), prema: E-Marketing, 3rd edition, Judy Strauss, Adel I. El-Ansary, and Raymond Frost.


U nastavku će biti više riječi samo o modelu elektroničke trgovine usmjerenom na poslovne kupce. Pri tome se upotrebljava naziv elektronička trgovina (e-trgovina; engl. Electronic Commerce, e-Commerce) u skladu s definicijom Enciklopedije Britanike prema kojoj je elektronička trgovina “održavanje poslovnih veza i prodaja informacija, usluga i proizvoda preko računalnih telekomunikacijskih mreža.”

Elektroničku trgovinu općenito možemo podijeliti na dva osnovna područja :
• trgovinu između poslovnih subjekata - Business to business trgovinu (B2B)
• trgovinu usmjerenu prema tržištu krajnjih potrošača svakodnevne (neposlovne) potrošnje – Business to consumer (B2C).

Pored B2B i B2C oblika trgovine, koje predstavljaju transakcije vrijednosti između dviju strana, potrebno je uvažiti i brojne druge odnose među različitim subjektima koji također predstavljaju transakcije vrijednosti putem digitalne tehnologije i interneta. Složenost je tih odnosa vidljiva na matrici E–business tržišta
Valja također spomenuti i m-commerce (mobile commerce), odnosno mobilno trgovinu kao sljedeću generaciju e-commerca.

Business to Business trgovina (B2B)

B2B je skraćenica naziva Business to Business, i označava vrstu poslovanja koja je okrenuta na razmjenu roba, servisa i usluga između tvrtki, koje su često (ali ne i uvijek) također B2B tvrtke.
Business to business trgovina izrasta iz nekadašnje elektroničke trgovine na veliko, koja je prevladavala do sredine devedesetih godina i u stvari se sastojala od golemih novčanih sredstava, koja su putem zatvorenih računalnih sustava prebacivana između banaka uključujući i međunarodnu trgovinu novcem (Electronic Fund Transfer System (EFTS)). U današnje vrijeme, ono što bi se moglo nazvati elektroničkom trgovinom na veliko preraslo je u drugi pojam, ali i bitno drugačije aktivnosti. To su poslovne transakcije između gospodarskih subjekata ili business to business (B2B) transakcije. Naime, tijekom vremena razvila se kritična masa menadžera koji trebaju internet da poslovni život učine brzim i jednostavnim pa internetom obavljaju kupnje potrebne svome poduzeću – od kemijskih olovaka do kemijskih postrojenja.

Može se reći: business to business predstavlja trgovinu između poslovnih subjekata, a koja doživljava svoju revoluciju na internetu. Ponekad se koristi i naziv e-biz, a ponegdje se može kao istoznačnicu susresti i naziv “suradnička trgovina” (engl. Collaborative Commerce) kao naznaku takve više razine poslovnih odnosa među gospodarskim subjektima koja je znatno više od običnih kupoprodajnih odnosa. No, to je još uvijek pretežno neistraženo područjegolemih mogućnosti. Gospodarski subjekti brzo uvide goleme uštede u troškovima koje mogu ostvariti automatizacijom nabave i prodaje. Forrester Research predviđa da će B2B tržište narasti na osamsto četrdeset i tri (843) milijarde dolara do 2003. godine te da će premašiti 9 % ukupne B2B trgovine u svim područjima. No, prije negoli se takva predviđanja ostvare, moraju se prevladati značajne tehničke i kulturne prepreke. Jedan je od značajnijih problema i priroda trgovine između poduzeća koja je znatno složenija od maloprodaje.

Računala su revolucionalizirala unutarnje poslovanje tvrtki, a sada to internet čini između tvrtki. Treba očekivati da će B2B trgovina zasnovana na globalnoj mreži rezultirati brojnim promjenama. Najprije će nestati posrednici – prodaja će ići izravno od proizvođača do kupca. Internet će srušiti prepreke za ulazak na mnoga tržišta na koja će ulaziti i male tvrtke, a što je do sada bilo rezervirano samo za velike. Konkurencija će srušiti cijene pa će nekoć visoko profitabilni proizvodi imati vrlo male marže. Istodobno će internet donijeti i brojne uštede u distribuciji i učvrstiti odnose između kupaca i prodavača.

B2B se Web site-ovi mogu grupirati u:
• kompanijske Web site-ove (engl. Company Web site) kod kojih je ciljna publika za mnoge tvrtke druga kompanija i njezini zaposlenici. Kompanijska je (web site) u tom slučaju najčešće zamišljena kao mini izložba. Ponekad je Web site tvrtke ulaz u ekskluzivni ekstranet dostupan samo potrošačima ili registriranim korisnicima site-a. Neke kompanijske site-ovi prodaju izravno sa site-a kao učinkovita maloprodaja drugim poslovnim partnerima.
• Site za nabavu i nabavnu razmjenu (engl. e-procurement site), gdje kompanijski prodajni agent može kupovati za posrednike, od sitnih prodavača tražiti ponude i, u nekim slučajevima, izvršiti kupnju po željenoj cijeni,
• specijalizirane ili vertikalne industrijske portale koji pružaju subWeb informacije, listu proizvoda, diskusijske skupine i druge detalje. Ti vertikalni portali imaju širu namjenu od site-ova za nabavu (premda oni mogu pomagati kupnju i prodaju).
• brokerske site-ovi koje predstavljaju posrednike između nekih koji žele proizvode i usluge i onih koji su to spremni isporučiti, primjerice leasing
• informacijski site-ovi ponekad zvane infomediary, koje isporučuju informacije o posebnim industrijama za kompanije i njihove zaposlenike. Uključuju specijalizirane pretraživače i trgovačke i industrijske standardno organizirane site-ove.

Razvoj B2B možemo podijeliti u tri faze: EDI, osnovna B2B e-commerce i Electronic Marketplaces (eMarkets).

Počeci B2B poslovanja

Početak se B2B poslovanja veže uz pojavu prvih EDI sustava. Velikim su ulaganjima u informacijske tehnologije kompanije postigle značajan stupanj automatizacije unutarnjega poslovanja, ali je njihova komunikacija s poslovnim okruženjem obavljana klasičnim putem. Naručivanje robe ili usluga podrazumijevalo je da se, nakon kreiranja u vlastitom informacijskom sustavu, narudžbenice ili računi tiskaju i šalju poštom poslovnim partnerima. Kada kupac ili dobavljač primi dokumentaciju, ona se u većini slučajeva ponovno ručno prekucava i unosi u njihov IS. Naravno, uvijek postoji mogućnost da se pojave greške prilikom prekucavanja, da se dokument izgubi ili bude oštećen u transportu.

Znači, postojala je potreba da se elektroničkim putem omogući međusobna komunikacija informacijskoga sustava poduzeća sa IS njegovih poslovnih partnera, i time uklone svi nedostaci komunikacije klasičnim sredstvima. Rješenje je pronađeno u uvođenju EDI sustava koji predstavljaju prvi oblik B2B elektroničkoga poslovanja.

EDI (Electronic Data Interchange) – elektronička se razmjena podataka najčešće definira kao: razmjena strukturiranih poslovnih podataka između računala zasebnih poslovnih subjekata, izvršena bez manualne intervencije, elektroničkim putem, pomoću standardiziranih poruka koje zamjenjuju tradicionalne papirnate dokumente. Kreirani se dokument, umjesto u tisak, šalje softveru koji obavlja njegovo prevođenje u unaprijed dogovoreni standardni format podataka, nakon čega se elektroničkim putem, obično koristeći mrežu davatelja EDI usluga, šalje na adresu poslovnoga partnera (u njegov elektronički poštanski sandučić). Kada se primatelj sljedeći puta spoji na mrežu, on preuzima dokument koji se sada prevodi u format pogodan za uporabu u njegovom informacijskom sustavu te se šalje izravno aplikaciji koja dalje obrađuje podatke. Istodobno se i pošiljatelju šalje potvrda o primitku dokumenta.
(U nas je jedini nama znani primjer elektronička razmjena poslovnih poruka između Agrokora i Podravke. Temelji se na primjeni najnovijih tehnologija u elektroničkom poslovanju (tehnologije globalne mreže), a u praksi to izgleda tako da su informatičke baze podataka obje kompanije dostupne jedne drugima. Prva je razmjena poslovnih poruka uspostavljena između Konzuma i Podravke, i to tako da, primjerice, sustav u Agrokoru pretražuje Konzumovu bazu narudžbi te putem interneta šalje novonastale narudžbe Podravci. Podravka prima narudžbu, sprema je u svoju bazu podataka bez dodatne obrade, a naručenu robu isporučuje Konzumu. Jednako tako, Podravci je omogućen uvid i u stanje zaliha i skladišta svih petstotinjak Konzumovih trgovina.;http://inet.hr/tehnoklik/radna/page/2003/06/10/0231006.html, Hinina vijest od 10.06.2003)

Treba napomenuti da se pored toga modela, zasnovanoga na slanju poruka, može rabiti i razmjena podataka u realnom vremenu.

Iz ovoga se može zaključiti da su neophodni elementi za primjenu EDI sustava:
• standard koji će biti rabljen za transport poruke od pošiljatelja do primatelja, s obzirom da različite tvrtke imaju različite računalske sustave i programe tako da je izravna razmjena nemoguća
• softver koji će vršiti konverziju poruka;
• komunikacijski medij kojim će se poruka transportirati (javna ili privatna mreža).

Na samom početku primjene EDI-ja najveći se dio komunikacije odvijao u izravnom kontaktu računalskih sustava poslovnih partnera, što je zahtijevalo da oba sustava upotrebljavaju jednake komunikacijske protokole i brzinu prijenosa podataka, imaju sukladan hardver i istodobno raspoložive telefonske linije u trenutku potrebe za komunikacijom.
Prevladavanje je tih ograničenja kasnije postignuto uporabom VAN (Value-added Network) mreža specijaliziranih tvrtki za pružanje podrške u primjeni EDI sustava. To su privatne zatvorene mreže koje kao takve predstavljaju učinkovit, pouzdan i siguran medij za prijenos povjerljivih poslovnih informacija.

Rabeći EDI u svakodnevnom poslovanju, poduzeće ostvaruje:
• bržu dostavu dokumenata bez gubljenja ili oštećenja
• značajne uštede u vremenu potrebnom za obradu dokumentacije –uklanjanje potrebe za ponovnim prekucavanjem dokumenata
• povećanje proizvodnosti iučinkovitosti
• značajno smanjenje troškova obrade papirnate dokumentacije
• smanjenje opsega pogrešaka u obradi podataka
• poboljšano upravljanje transportom, distribucijom, zalihama,
• značajno smanjenje troškova nabavki i sl.

I pored svih tih prednosti EDI u tom obliku nikada nije doživio masovnu primjenu. Prije svega zbog skupa, složena i dugotrajna provođenja, nedostatka fleksibilnosti u odnosu na brzinu promjena u okruženju, kao i visokih troškova održavanja koje su sebi mogle priuštiti samo velike kompanije.
Pojavom interneta i njegovom sve masovnijom primjenom dolazi do pojave novih oblika B2B poslovanja.
U početku su tvrtke nazočnost na internetu započinjale postavljanjem Web prezentacija u obliku kataloga svojih proizvoda s navedenim kontaktnim informacijama, gdje su se kupci mogli detaljno informirati o ponudi i nakon toga izvršiti naručivanje klasičnim putem.
Istodobno je razvoj sigurnosnih mehanizama došao do faze u kojoj omogućuje šire prihvaćanje interneta kao sigurnoga komunikacijskog medija, tako da su ubrzo mrežne prezentacije dobile i mogućnost on-line naručivanja i plaćanja proizvoda i usluga.
Velike su kompanije su internetu uvidjele priliku da drastično smanje troškove komunikacije sa svojim poslovnim partnerima, uz istodobno pružanje mogućnosti suradnje i manjim tvrtkama koje do sada nisu mogle sebi priuštiti skupa EDI rješenja.
Prednosti su B2B rješenja utemeljenih na internetu očite u svim fazama poslovanja. Dolazi do skraćenja proizvodnoga ciklusa zbog učinkovitije komunikacije svih sudionika u procesu proizvodnje. U procesu se nabave postiže veća proizvodnost uposlenih, smanjuje se mogućnost pogreške i skraćuje vrijeme samoga procesa, što dovodi do smanjenja troškova za 10-15%.
Boljom se koordinacijom s dobavljačima postiže učinkovitije upravljanje zalihama (težnja prema just-in-time organizaciji) i njihovo smanjenje na svim razinama za 20-25% uz istodobno značajno smanjenje troškova njihovoga čuvanja i skladištenja. Automatizirana podrška kupcima smanjuje broj poziva upućenih službi potpore što dovodi do bržega odziva operatera i pružanja bolje usluge.
Marketing i prodaja uporabom interneta dobivaju jeftin i učinkovit marketinški i prodajni kanal koji pruža mogućnost proširenja tih aktivnosti uz najmanje moguće povećanje troškova. Uza sve to, internet B2B rješenja predstavljaju otvoren sustav koji omogućava bilo kojoj kompaniji uključenje u taj oblik poslovanja.
Ako se usporedi EDI i B2B e-commerce, vidljivo je da je EDI najčešće primjenjivan u komunikaciji velika kompanija – kupac, s većim brojem svojih dobavljača.

e-commerce site-ovi

Klasične su B2B mrežne stranice u elektroničkoj trgovini u početku postavljale velike kompanije – snabdjevači, koje su putem interneta omogućavale naručivanje i prodaju svojih proizvoda velikom broju svojih distributera i kupaca. Međutim, kupac je i u tom modelu suradnje ostao uskraćen za mogućnost pristupa agregiranoj ponudi proizvoda iz područja njegovoga interesa. Upravo je to i pravac daljnje evolucije B2B koncepta poslovanja.
U evolucijskom tijeku moguće je razlikovati nekoliko osnovnih vrsta tržišnih B2B modela, od kojih su najznačajnija četiri:
• katalozi (eng. catalogs)
• aukcije (eng. auctions)
• burze (eng. exchange)
• zajednice (eng. community).
Ključna komponenta koja odlučuje o uspjehu svakoga od navedenih modela je jasno definirana korist i za kupca i prodavatelja. Oni modeli koji nemaju jasno definiranu korist, imat će problema u privlačenju kritične mase kupaca i prodavatelja, što opet uvjetuje tekuću likvidnost.

On-line katalozi

On-line (eng. Online Catalogs) katalozi najbolje odgovaraju tržištima gdje je ponuda i potražnja visoko fragmentirana. SciQuest i Chemdex su tvrtke koje su najbolji primjeri vertikalno fokusiranih igrača u toj kategoriji. Ariba, CommerceOne su predstavnici horizontalno fokusiranih tvrtki. U biti, te tvrtke uzimaju papirne kataloge mnogih trgovaca, digitaliziraju informacije o proizvodima i omogućavaju kupcima da jednim dolaskom na internet obave raznovrsnu kupovinu. U mnogim slučajevima on-line su katalozi mnogo više od digitalnoga kataloga. Naime, te tvrtke omogućavaju kupcima učinkovitije pretraživanje proizvoda. Umjesto da se luta po golemim, često zastarjelim katalozima dobavljača, kupci sada mogu iskoristiti sve mogućnosti pretraživanja interneta te tako mogu usporediti proizvode prema mnogim kriterijima, uključujući cijenu, mogućnost isporuke, dostupnost na skladištu, servisne informacije, garancije itd. Cijene su proizvoda na ovim site-ovima , tj. katalozima obično fiksne. On-line katalozi obično zarađuju prihod od postotka ukupnih transakcija te naknada dobavljača za oglašavanje proizvoda i izlistanje proizvoda, tj. pojavljivanja u katalozima.

Aukcije

Aukcije (eng. Auctions) osiguravaju mjesto za kupnju i prodaju proizvoda kao što su: viškovi inventara, rabljena kapitalna oprema, roba s popustom, pokvarljivi proizvodi ili proizvodi koji se mogu preraditi. Primjerice, među mnogima je to FreeMarkets tzv. obrnuta aukcija za tvorničke inpute, TradeOut ili AsseTrade. Vertikalno fokusirane kompanije, kao što je PaperExchange, koja se pretežno (kao što i samo ime kaže) bavi trgovanjem celulozom i papirom, također stvara prihod od aukcija kapitalne opreme vezane za papir. Za razliku od on-line kataloga, gdje su cijene obično fiksne, cijene su kod aukcija dinamične. Aukcija obično traje kroz unaprijed određeno vrijeme. Kod tradicionalnih aukcija, trgovac daje ponudu da proda proizvod, a kupci se natječu. Taj proces natjecanja rezultira povećanjem cijene proizvoda, i zbog toga smatramo da se lavovski udio koristi kod tradicionalne aukcije slijeva trgovcima. Međutim, kod obrnute aukcije, obliku kod kojeg se trgovci natječu za kupčevu ponudu da kupi proizvod, rezultat je smanjivanje cijene. U tim aukcijama, kupci uživaju najveću korist. Prihod za on-line se aukcionare obično sastoji od kombinacije transakcijskih pristojbi (postotak od ukupne vrijednosti trgovanja) te pristojbi za oglašavanje i uvrštavanje proizvoda na liste.

Burze

Burze (eng. Exchange) predstavljaju mjesta za kupnju i prodaju proizvoda kao što su prirodni plin, struja, telekomunikacijski kapaciteti. Istaknuti su primjeri tvrtki Altra i Enermetrix (prirodni plin i struja) te Arbinet (telekomunikacije). Ta tržišta daju cijene u stvarnom vremenu. Razmjena omogućuje kupcima i trgovcima da trguju anonimno, što je ključno jer ne samo što identifikacija kupaca i trgovaca može uništiti njihove kompetitivne pozicije već to također može iskriviti cijene. Dok je tržišni udio važan u svakoj kategoriji tržišta, smatra se da je od izvanredne važnosti za burze. To je zato što tržišni udio u tom slučaju znači likvidnost. Burze će bez znatne likvidnosti propasti zbog razmjerno malih transakcijskih pristojbi koje izvlače. S druge strane, one burze koje dostignu vodeći tržišni udio trebaju imati izuzetno defenzivne konkurentske pozicije jer nuđenje će najbolje likvidnosti učiniti trgovanje na konkurentskoj burzi manje zanimljivim.
Osim što predstavljaju mjesto za trenutnu kupnju i prodaju artikala, burze daju i cjenovne referencije za predstavnike industrije. Osnovna neučinkovitost burza odnosi se na upotrebu brokera.
Gotovo prema definiciji, proizvode jasno definiraju svi tržišni sudionici. Brokeri dodaju dodatnu vrijednost za spajanje kupca i prodavatelja – usluga za koju oni uzimaju transakcijsku pristojbu. On-line burze u krajnju ruku minimiziraju, i uklanjaju potrebu za brokerima u mnogim industrijama. Prihod burzi obično dolazi kombinacijom transakcijskih pristojbi i članskih pristojbi.

Zajednice

Zajednice (eng. Community) kao oblik tržišta spajaju moguće kupce i prodavatelje, kao profesionalce sa zajedničkim interesima preko Web site-a koja pokriva specifične sadržaje industrije i vidove zajednice. Sadržaj i vidovi zajednice koje site obično pruža sadrži posebne vijesti iz industrije, tj. grane, uvodnike, tržišne informacije, liste poslova, razgovor (chat), oglasnu ploču i dr. Rezultati takve zajednice privlače publiku mogućih kupaca i prodavatelja. Većinom zajednice stvaraju prihod od oglašavanja, sponzorstva i članskih pristojbi, a također i od pristojbi koje plaćaju prodavatelji za stvaranje vodstva. Iako se u većini slučajeva na ovakvim site-ovima danas stvaraju najmanji mogući transakcijski prihodi, pretpostavlja se da će se to promijeniti.

Osim potonjih modela B2B site-ova , proteklih je godina došlo do pojave Electronic Marketplaces (e-Markets) – elektroničkih veletrgovinskih centara, novoga oblika organiziranja B2B poslovanja na internetu. Oni predstavljaju Web site-ove kojima velik broj prodavača i kupaca na jednom mjestu predstavlja svoju ponudu i potražnju u određenom području.

E-marketplaces predstavljaju novi oblik on-line posrednika koji na jednom mjestu učinkovito predstavlja agregiranu ponudu i potražnju, pružajući kupcima niže troškove nabavke uz mogućnost kontakata s novim dobavljačima, a jednako tako i dobavljačima niže troškove prodaje uz mogućnost kontakata s novim kupcima.

Postoji više različitih modela e-marketplaces-a , ovisno o tom tko ih je organizirao. Tako je moguće razlikovati e-marketplaces koje organizira jedan ili više kupaca (Buyers-Driven eMarketplaces), industrijske divove koji u tom načinu poslovanja vide mogućnost povećenja učinkovitosti lanca snabdjevanja uz istodobno značajno smanjenje troškova; e-marketplaces koje organizira jedan ili više velikih dobavljača (Suppliers-Driven eMarketplaces) ili e-marketplaces koje organizira neutralna treća strana koja je jednostavno virtualna tvrtka ili pak institucija, primjerice, gospodarska komora.

Neutralnost organizatora u odnosu na industriju kojoj je namijenjeno e – tržite (e-market), naročito je prijeko potrebna na tržištima na kojima postoji velik broj i kupaca i prodavača. Povjerenje je u tom slučaju ključan čimbenik za pridobijanje velikoga broja sudionika prijeko potrebnih za normalnoe-market-a.

Elektroničke se trgovine prema načinu organiziranja mogu podijeliti na vertikalne – usmjerene na rješavanje potreba u okviru određenih industrijskih grana te na horizontalne – e-marketplaces - specijalizirane za određenu kategoriju proizvoda ili kupaca. Prema brojnim prognozama analitičara opseg će B2B poslovanja do 2004. godine biti u rasponu od tisuću petsto (1500) do dvije tisuće petsto (2500) milijardi dolara. Istodobno se predviđa da će se do 2003. godine više od polovice tih B2B transakcija ostvariti u okviru e-marketplaces . Sve to ukazuje da B2B e-markets nisu samo trenutačni trend već jedan o mogućih prevladavajućih modela poslovanja u skoroj budućnosti.


Umjesto zaključka

U radu je provedena djelomična analiza poslovnih aktivnosti na internetskom prostoru, iz koje je vidljivo stanje razvijenosti B2B portala koji mogu poslužiti za opskrbu turizma prehrambenim proizvodima. Analizom je uočena tendencija prema sveopćoj prisutnosti na web-u, pojava infomedijara, kao i pojava posrednika za složene poslovne aplikacije koje vode u smjeru poslovnih suradnji.
Prva je faza, internetska prisutnost (Internet presence), to jest stvaranje jednostavnih web stranica , u dobroj mjeri završena.
Druga je faza, postavljanje okvira za baze podataka o proizvodima i proizvođačima, u intenzivnoj izgradnji.
Treća je faza, stvaranja potrebnih pretpostavki za on-line trgovinu, još uvijek u razvoju.
Četvrta je faza, stvaranje kataloga, brzih pretraživača i brze neposredne komunikacije, u početnim stadijima, a peta faza, stvaranja pretpostvki suradničkoga poslovanja, tek u najavi, unatoč činjenici da su se pojavili i neki ponuđači takvih opcija u širem smislu.
Analizirane značajke hrvatskoga turizma te mogućnosti agrara i prehrambene industrije, nesumnjivo ukazuju na potrebe razvoja specijaliziranoga portala koji bi trebao tijekom vremena postati središnje mjesto ponude i potražnje te doprinositi boljoj gospodarskoj učinkovitosti i učincima hrvatkoga turizma i agrara. Kako iskustva iz razvijenih elektroničkih ekonomija govore da se u mnoštvu pretendenata brzo isprofilira njih nekoliko i da obično drže 70-80% tržišta, iz postojećeg stanja razvijenosti u Hrvatskoj treba očekivati da će se utrka ubrzo rasplamsati. Vjerujemo da je koncept specijaliziranoga vertikalnog portala za opskrbu turizma hranom model koji može pobijediti.


Literatura:

1. http://digitalenterprise.org/models/models.html
2. http://inet.hr/tehnoklik/ radna/page/2003/ 06/10/ 02310 06 .html
3. http://whatis.techtarget.com/WhatIs_Definition_page/
4. http://www.e-trgovina.co.yu/B2B/b2b_strana2.htm
5. Philips, C.-Meeker Mary: The B2B Internet Report (Collaborative Commerce), Morgan Stanely, april 2000, www.msdw.com/mrchuck
6. Ružić, D.: E – marketing, Sveučilište J.J. Strossmayera, Ekonomski fakultet Osijek, 2003.
7. Šurić, N.: B2B commerce; http://www.e-trgovina.co.yu/B2B/b2b.htm
8. www.britannica.com/bcom/eb/article/5/0,5716,138395+1+126084,00.html
9. Žganec, T.: Cybercash, Infotrend, 45/4/1996., str. 76.




 Sadržaj Zbornika radova Okruglog stola


Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Drago Ružić Ekonomski fakultet u Osijeku