Za sklapanje ugovora o nagodbi potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je predmet nagodbe. Predmet nagodbe može biti svako pravo kojim se može raspolagati.
Pravovaljana je nagodba o imovinskim posljedicama krivičnog djela. Ne mogu biti predmet nagodbe sporovi koji se tiču statusnih odnosa.
Za ugovor o nagodbi vrijede opće odredbe o dvostranim ugovorima, ako za njega nije što drugo predviđeno. Kad pod nazivom nagodbe ugovaratelji obave neki drugi posao, na njihove odnose ne primjenjuju se odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, već one koja vrijede za stvarno obavljeni posao. Zbog prekomjernog oštećenja ne može se tražiti poništenje nagodbe.
Ako je nagodbom izvršena novacija obveze, jamac se oslobađa odgovornosti za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko treći.
Inače, jamac i treći koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova odgovornost može biti smanjena nagodbom, ali ne i povećana, izuzev ako su se suglasili s nagodbom.
Kad dužnik nagodbom prizna sporno potraživanje, jamac i zalogodavac zadržavaju pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dužnik nagodbom odrekao.
Pravovaljana je nagodba o pravnom poslu čije je poništenje mogla tražiti jedna strana, ako je ona u času sklapanja nagodbe znala za tu mogućnost.
Ali je ništava nagodba o ništavom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za ništavost i htjeli nagodbom da je otklone.

Nagodba je ništava ako je zasnovana na pogrešnom vjerovanju oba ugovaratelja da postoji pravni odnos koji u stvari ne postoji, i ako bez toga pogrešnog vjerovanja ne bi među njima bilo ni spora ni neizvjesnosti.
Isto vrijedi i kad se pogrešno vjerovanje ugovaratelja odnosi na obične činjenice.
Odricanje od ove ništavosti nema pravnog učinka i ono što je dano na ime izvršenja obveza iz takve nagodbe može se natrag tražiti.
Odredbe nagodbe čine cjelinu, te ako je jedna odredba ništava, cijela nagodba je ništava, izuzev kada se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji iz nezavisnih dijelova.