Skupna prokura, je takva kod koje se prokura daje dvjema osobama ili za više njih zajedno, tj. pravni poslovi i radnje su punovaljani ako postoji suglasna izjava volje svih prokurista zajedno.
Kad se radi o skupnoj prokuri, posao će biti obvezatan za društvo, samo onda ako su ga sklopili zajednički svi prokuristi, a posao koji je sklopio samo jedan prokurist ne veže davatelja prokure.

Kombinacija pojedinačne i skupne prokure postojala bi kada bi se postavio jedan ili više pojedinačnih prokurista i jedna ili više skupnih prokura.
U zemljama razvijene prokure društva se češće koriste skupnom prokurom koja štiti društvo od eventualnih zlouporaba koje bi mogao načiniti prokurist pojedinac. Ukoliko se prokura daje većem broju osoba, mora se u prokuri izričito izjaviti da se radi o skupnoj prokuri, inače se smatra da je dana pojedinačna prokura svakoj osobi.
Prokurist je ovlašten da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva, te da zastupa trgovačko društvo u svim sudskim i izvansudskim postupcima.
Znači da prokurist može i bez posebne punomoći uzimati zajam, izdavati mjenice, voditi sporove, kupovati, prodavati. Prokurist nije ovlašten za obavljanje onih poslova za koje nije ovlašten ni vlastodavatelj.
Za određene radnje prokuristu je potrebna posebna punomoć, i to za otuđivanje i opterećivanje nekretnina vlastodavatelja, te za davanje izjave i poduzimanje pravnih radnji kojima se započinje stečajni postupak ili drugi koji dovodi do prestanka društva.
Vlastodavatelj može prokurista pozvati na odgovornost i zatražiti eventualno naknadu štete ako prokurist nije poštovao ugovorena ograničenja, a može i u svako doba opozvati prokuru.

Prokurist ne može prokuru prenijeti na drugoga, niti može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Prokuru vlastodavatelj daje na temelju povjerenja i na neodređeno vrijeme. Ako je to povjerenje izgubljeno, prokura se može opozvati u svako doba i bez obrazloženja. Opoziv davatelja prokure je karakterističan način prestanka prokure, no prokura može prestati i iz drugih razloga npr. prestankom društva, otkazom prokurista, smrću prokurista, ako prokurist postane samovlasnik društva, otvaranjem stečaja nad imovinom prokurista ili društva, otuđenjem poduzeća u cijelosti, ako je prokura vezana za radni odnos prokurista a on mu prestaje.
Dodjela prokure, promjena, opoziv i ograničenja koja su dopuštena upisuju se u trgovčki registar, uz ime i prezime prokurista i njegov jedinstveni matični broj građana, a tamo se pohranjuje i njegov ovjereni potpis.
Prijavu zbog upisa u registar mora obaviti vlastodavatelj, a isto vrijedi i za opoziv i druge oblike prestanka prokure.